Gradačac

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.17</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Gradačac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>890</id>
    <revision>
      <id>3923058</id>
      <parentid>3918083</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27126" sha1="bbox5g16vn2c7vzhvtjhq1j56wxo9mi" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Gradačac
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Gradačac
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2
| image1                 = Kula husein kapetan.jpg
| image2                 = Gradacac, centrum mesta z hradu.jpg
| image3                 = Gradacac, hodinova vez v arealu hradu.jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms of Gradačac.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Gradačac.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Gradačac u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|52|44.5|N|18|25|32.9|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Hajrudin Mehanović&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/25/0|title=Lokalni izbori 2024 - Gradačac|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 16.32
| površina_grada             = 215.08
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 287
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 12764
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 39340
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 76 250
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_naselja       = 120553&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 10391
| veb-sajt                   = {{URL|http://gradacac.ba/}}
| fusnote                    = 
| Nadmorksa visina           = 287
| mapframe_id                = Q12756608
}}
'''Gradačac''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na obroncima [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 287 metara. Gradom dominira kula [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]], poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.

== Historija ==
'''Historija Gradačca''' obuhvata razvoj Gradačca od prahistorijskih tragova naseljenosti, preko [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] razdoblja, do [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 1992–1995. Historijski razvoj grada snažno je vezan za njegov strateški položaj u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], [[Gradačačka kapetanija|gradačačku kapetaniju]], porodicu Gradaščevići i kompleks Starog grada.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/11776738/Grada%C4%8Dac_kroz_historiju_kratki_pregled|title=Gradačac kroz historiju - kratki pregled|last=Rabić|first=Nedim|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONSStariGrad&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2509?return=|title=Stari grad Gradačac sa Gradaščevića kulom, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=27. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250127071850/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2509?return=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Prahistorija i najstariji tragovi naseljenosti ===
Područje Gradačca i njegove šire okoline pokazuje kontinuitet ljudske prisutnosti još od prahistorije. U okolnim krajevima utvrđeni su paleolitski nalazi, dok je neolitsko razdoblje potvrđeno na više lokaliteta u Posavini i sjeveroistočnoj Bosni, među kojima se ističu Grbača kod Slatine i Matić kod Tolise.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt; Ovi nalazi svjedoče da se prostor kasnijeg Gradačca razvijao unutar šireg naseljenog i komunikacijskog pojasa između obronaka [[Trebava|Trebave]] i [[Sava|Save]].&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Dugo se u historiografiji smatralo da je najstariji poznati spomen Gradačca sadržan u povelji kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] od 18. septembra 1461, u kojoj se mjesto navodi kao '''Gračac'''.&lt;ref name=&quot;DautovicRabic2024&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dautović|first1=Dženan|last2=Rabić|first2=Nedim|year=2024|title=Najstariji do sada poznati spomeni Gradačca u pisanim izvorima srednjeg vijeka|url=https://www.academia.edu/120415959/Najstariji_do_sada_poznati_spomeni_Grada%C4%8Dca_u_pisanim_izvorima_srednjeg_vijeka|journal=Diwan|volume=57-58|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Novije istraživanje ukazalo je, međutim, na još stariji spomen u pismu pape [[Pio II|Pija II]] od 4. aprila 1460, u kojem se spominje pod oblikom '''Grachaz'''.&lt;ref name=&quot;DautovicRabic2024&quot; /&gt;

Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa [[Nenavište]] (ona je obuhvatala veći dio današnjeg grada Gradačac i općina Modriča i Šamac, a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326–1329, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).

Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] 1463, Gradačac je imao strateški značaj u odbrani južne granice [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]] prema [[Osmanlije|Osmanlijama]]. U izvorima s početka 16. stoljeća gradačačka tvrđava povezuje se s upravom [[Viteški red svetog Ivana Jeruzalemskog|ivanovaca]], što potvrđuje njenu vojnu i graničnu ulogu u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom periodu.&lt;ref name=&quot;DautovicRabic2024&quot; /&gt;

=== Osmanski period ===
Nakon osmanskog osvajanja ovo područje postepeno je uključeno u upravni i vojni sistem [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]. Prema novijim pregledima, Gradačac je tokom 17. stoljeća živio u relativno stabilnim prilikama, ali su ratovi krajem 17. i početkom 18. stoljeća snažno utjecali na njegov razvoj.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;

Godine 1702. formiran je agaluk iz kojeg se ubrzo razvila [[gradačačka kapetanija]].&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt; Nakon rata 1716–1718. i [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] kapetanija je izgubila pojas uz Savu, a dio tog prostora vraćen je tek 1737.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt; Tokom druge polovine 18. stoljeća gradačački kapetani učvrstili su vojnu i upravnu ulogu grada, obnavljali utvrđenja i podsticali njegovu urbanizaciju.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;

Posebno važnu ulogu u razvoju Gradačca imala je porodica Gradaščevići. [[Osman-kapetan Gradaščević|Osman-kapetan]] i njegovi sinovi [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat-kapetan]] i [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetan]] podizali su [[vakuf]]ske objekte, medrese, džamije, [[Sahat-kula|sahat-kulu]] i druge građevine.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt; Intenzivna izgradnja utvrde odvijala se u vrijeme Murat-kapetana 1817–1819, dok je [[Husejnija džamija]] postala najmonumentalniji simbol grada iz ovog razdoblja.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSHusejnija&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2513?return=|title=Husejnija džamija, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=25. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260425134517/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2513?return=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pod Osmanlijskom je vlašću od [[1519]]. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz [[1533]]. dok se [[1634]]. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] ([[1699]].) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na [[Sava|Savi]], mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine [[1701]]. postaje [[palanka]], a od [[1710]]. sjedište [[kapetanija|kapetanije]]. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave [[1830]]. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom &quot;Zmaj od Bosne&quot;.

Vrhunac političkog značaja Gradačca u osmanskom periodu vezan je za Husein-kapetana Gradaščevića, najistaknutiju ličnost grada i jednog od glavnih vođa [[Pokret za autonomiju Bosne|Pokreta za autonomiju Bosne]] 1831–1832.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KamberovicBio&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein_kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_1834_Biografija_Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija|last=Kamberović|first=Husnija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon sloma pokreta i Husein-kapetanovog odlaska u [[Istanbul]], uslijedile su promjene koje su dovele do ukidanja kapetanija i slabljenja stare lokalne elite.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;

==== Gradačačka tvrđava ====
[[Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|desno|120px|mini|Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne]]
Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine.
Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna [[sahat-kula]], kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.

=== Austro-Ugarska i prva polovina 20. stoljeća ===
Austro-Ugarska okupacija 1878. označila je početak novog administrativnog i urbanog razdoblja. Gradačac je tada postao sjedište novoformiranog kotara.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt; U tom periodu nastaju i građevine nove upravne namjene unutar i uz kompleks Starog grada, među kojima je zgrada nekadašnje kotarske uprave, dok je zgrada kasnije gimnazije izgrađena krajem 1888. godine prvobitno služila za sud, poresku upravu i gruntovnicu.&lt;ref name=&quot;RabicPregled&quot; /&gt;

U austrougarskom i kasnijem jugoslavenskom razdoblju Gradačac je zadržao ulogu lokalnog upravnog i trgovačkog središta Bosanske Posavine. U tom vremenu nastavljeno je preoblikovanje gradske jezgre, ali su ključni simboli starije historije — tvrđava, kula, sahat-kula i Husejnija — ostali glavni nosioci historijskog identiteta grada.&lt;ref name=&quot;KONSStariGrad&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSHusejnija&quot; /&gt;

Godine 1939. kotar Gradačac ušao je u sastav [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], što je bilo dio šire administrativne reorganizacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;VrbaskaBanovina&quot;&gt;{{cite journal|last=Grgić|first=Stipica|year=2011|title=Vrbaska banovina i Banovina Hrvatska 1939–1941.|url=https://hrcak.srce.hr/file/109866|journal=Časopis za suvremenu povijest|access-date=13. 3. 2026|archive-date=24. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250624132640/https://hrcak.srce.hr/file/109866|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Rat 1992–1995. ===
Uoči otvorenog rata u Bosni i Hercegovini Gradačac se nalazio u prostoru [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], od velike strateške važnosti za sve zaraćene strane. U presudi [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS-a]] u predmetu ''Stanišić i Simatović'' navodi se da je na sastanku predstavnika općina Posavine 13. aprila 1992. iznesen prijedlog prema kojem bi [[Bosanski Šamac]] bio srpska općina, [[Odžak]] i [[Orašje]] hrvatske, a Gradačac muslimanska općina, što pokazuje da je područje već u toj fazi bilo predmet ratno-političkih planova i etnoteritorijalnog razgraničenja.&lt;ref name=&quot;MRMKSSS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/20210806-Judgement-Stanisic_Simatovic.pdf|title=Prosecutor v. Jovica Stanišić and Franko Simatović, Judgement|date=30. 6. 2021|website=Mechanism for International Criminal Tribunals|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ratna zbivanja na prostoru Gradačca odvijala su se u širem okviru borbi za Posavinu, uz frontovsku izloženost grada i okoline te dugotrajne vojne i humanitarne posljedice po stanovništvo.&lt;ref name=&quot;MRMKSSS&quot; /&gt; U poslijeratnom periodu dio prijeratnog općinskog prostora razdvojen je novom međuentitetskom linijom razgraničenja, što je promijenilo teritorijalni okvir nekadašnje općine.&lt;ref name=&quot;Raos2010&quot;&gt;{{cite journal|last=Raos|first=Višeslav|year=2010|title=Politike teritorijalnosti u BiH|url=https://hrcak.srce.hr/file/151275|journal=Političke analize|access-date=13. 3. 2026|archive-date=28. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260428065827/https://hrcak.srce.hr/file/151275|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kulturno-historijsko naslijeđe ===
Najvažniji materijalni nosilac historije Gradačca jeste kompleks [[Stari grad Gradačac|Starog grada]] s kulom Husein-kapetana Gradaščevića. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2004. godine graditeljsku cjelinu Starog grada u Gradačcu [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONSStariGrad&quot; /&gt; U sastav nacionalnog spomenika ulaze bedemi, objekti unutar bedema, Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat-kulom i kasnijim javnim zgradama.&lt;ref name=&quot;KONSStariGrad&quot; /&gt;

Među najvažnijim spomenicima grada posebno mjesto zauzima [[Husejnija džamija]], također proglašena nacionalnim spomenikom, kao reprezentativan primjer kasnoosmanske sakralne arhitekture u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;KONSHusejnija&quot; /&gt; U historijskom pejzažu Gradačca važno mjesto imaju i [[Kuća porodice Gradaščević u Gradačcu|kuća porodice Gradaščević]], sahat-kula i drugi objekti nastali u vrijeme kapetana i kasnije upravne modernizacije.&lt;ref name=&quot;KONSStariGrad&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3915?page=13&amp;return=|title=Kuća porodice Gradaščević sa pokretnim naslijeđem, historijski spomenik|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu.

== Geografija ==
[[Datoteka:Gradacac 11 - Jezero Hazna (III).JPG|desn|mini|120px|Jezero Hazna]]
Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 287 metara, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i [[Trebava|Trebave]]. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara [[šljiva|šljivom]] u Bosni i Hercegovini. U blizini grada nalaze se dva jezera: [[Hazna (jezero)|Hazna]] i [[Vidara (jezero)|Vidara]]. 

== Klima ==
Klima u Gradačcu je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obicni topla sa prosječnim temperaturama oko 25-30&amp;nbsp;°C, ali ponekad mogu dostići i preko 30&amp;nbsp;°C. Zime su hladne, s prosečnim temperaturama oko 0&amp;nbsp;°C, ali mogu biti i znatno niže. Snijeg nije rijetka pojava tokom zimskih mjeseci. Proljeće i jesen su umjereno topli, ali promenljivi. Kiša je ravnomjerno raspoređena tokom cijele godine, s nešto većim padavinama tokom proljeća i jeseni. Najveća maksimalna dnevna temperatura zraka je izmjerena 24 Jula 2007. iznosila je 40,5&amp;nbsp;°C, dok je najmanja izmjerena 31 Januara 1987. i iznosila je -21,5&amp;nbsp;°C. Najveca godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1205&amp;nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2000. i iznosila je 412,6&amp;nbsp;mm .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/gradacac/|title=Klimatski podaci za grad Gradačac,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=29. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Gradačca|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradačcu}}

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Gradačac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Blaževac (Pelagićevo)|Blaževac]], [[Krčevljani]], [[Njivak]], [[Orlovo Polje]], [[Pelagićevo]], [[Samarevac (Pelagićevo)|Samarevac]], [[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] i [[Zelinja Gornja (višeznačnica)|Zelinja Gornja]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Donja Tramošnica (Pelagićevo)|Donja Tramošnica]], [[Donje Ledenice (Pelagićevo)|Donje Ledenice]], [[Donji Skugrić (Modriča)|Donji Skugrić]], [[Gornja Tramošnica (Pelagićevo)|Gornja Tramošnica]], [[Gornje Krečane (Modriča)|Gornje Krečane]], [[Gornje Ledenice (Pelagićevo)|Gornje Ledenice]], [[Jasenica (Modriča)|Jasenica]], [[Porebrice (Pelagićevo)|Porebrice]] i [[Turić (Pelagićevo)|Turić]]. Od ovog područja formirana je općina [[Pelagićevo]].

=== Nacionalni sastav stanovništva - grad Gradačac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gradačac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 10391
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51/2) |work=fzs.ba |access-date= 21. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 39340
| g2013_bosnjaci           = 37130
| g2013_srbi               = 345
| g2013_hrvati             = 918
| g2013_bosanci            = 317
| g2013_romi               = 127
| g2013_muslimani          = 172
| g2013_bosanciihercegovci = 45
| g2013_albanci            = 23
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 167
| g2013_nepoznato          = 53
| g1991_ukupno             = 56581
| g1991_muslimani          = 33856
| g1991_srbi               = 11221
| g1991_hrvati             = 8613
| g1991_jugosloveni        = 1436
| g1981_ukupno             = 54281
| g1981_muslimani          = 31219
| g1981_srbi               = 11727
| g1981_hrvati             = 9011
| g1981_jugosloveni        = 2010
| g1981_slovenci           = 8
| g1981_crnogorci          = 29
| g1981_albanci            = 35
| g1981_madari             = 9
| g1981_romi               = 1
| g1981_makedonci          = 10
| g1971_ukupno             = 48384
| g1971_muslimani          = 26905
| g1971_srbi               = 12455
| g1971_hrvati             = 8447
| g1971_jugosloveni        = 321
| g1971_slovenci           = 10
| g1971_crnogorci          = 28
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madari             = 4
| g1971_makedonci          = 5
| g1961_ukupno             = 42730
| g1961_muslimani          = 20504
| g1961_srbi               = 12971
| g1961_hrvati             = 7617
| g1961_jugosloveni        = 1510
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 30
| g1961_albanci            = 11
| g1961_madari             = 6
| g1961_makedonci          = 4
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Gradačac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gradačac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 120553
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 12764
| g2013_bosnjaci           = 11811
| g2013_srbi               = 111
| g2013_hrvati             = 227
| g2013_bosanci            = 182
| g2013_romi               = 106
| g2013_muslimani          = 83
| g2013_bosanciihercegovci = 41
| g2013_albanci            = 23
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 137
| g2013_nepoznato          = 11
| g1991_ukupno             = 12868
| g1991_muslimani          = 9454
| g1991_srbi               = 1348
| g1991_hrvati             = 681
| g1991_jugosloveni        = 1023
| g1981_ukupno             = 10661
| g1981_muslimani          = 7758
| g1981_srbi               = 980
| g1981_hrvati             = 563
| g1981_jugosloveni        = 1231
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 16
| g1981_albanci            = 25
| g1981_madari             = 6
| g1981_romi               = 1
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 7606
| g1971_muslimani          = 6121
| g1971_srbi               = 730
| g1971_hrvati             = 452
| g1971_jugosloveni        = 207
| g1971_slovenci           = 5
| g1971_crnogorci          = 13
| g1971_albanci            = 14
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 5878
| g1961_muslimani          = 3903
| g1961_srbi               = 968
| g1961_hrvati             = 317
| g1961_jugosloveni        = 645
| g1961_slovenci           = 4
| g1961_crnogorci          = 17
| g1961_albanci            = 7
| g1961_madari             = 1
| g1961_makedonci          = 1
}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Gradacac 15 - Rodna kuca Husejn kapetana.JPG|mini|desno|120px|Kuća porodice Gradaščević]]
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradačcu}}

== Privreda ==
Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.

== Politika ==
Gradačac je organizovan kao grad kojom rukovodi gradonačelnik i Gradsko vijeće koje ima 30 vijećnika. U Gradskom vijeću djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, RDS, PDA, Socijaldemokrati BiH, Narod i pravda, Savez za bolju budućnost BiH, te Klub nezavisnih vijećnika.

== Obrazovanje ==
U gradu postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.

== Sport ==
=== Sportski timovi ===
* [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezda]]
* [[RK Gradačac]]
* [[ŽOK Kula-Gradačac]]
* [[KIK Zmaj]]

== Poznate ličnosti ==
{{div col||30em}}
* [[Husein-kapetan Gradaščević]], historijska ličnost
* [[Mustafa Imamović]], univerzitetski profesor
* [[Hasan Kikić]], književnik
* [[Ahmed Muradbegović]], književnik
* [[Husein Kavazović]], [[reisu-l-ulema]] [[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|Islamske zajednice]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
* [[Fadil Novalić]], privrednik, Premijer Federacije BiH
* [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH
* [[Mirko Marjanović]], pripovjedač, romanopisac, književnik i likovni kritičar
* [[Aleksandar Mlač]], novinar
* [[Mustafa Novalić]], književnik i profesor
* [[Julijana Matanović]], književnica i univerzitetska profesorica
* [[Ibrahim Bilajac]], akademski kipar
* [[Dragan Dujmušić]], pjesnik
* [[Ešref Jašarević]], nogometaš
* [[Amir Durgutović]], nogometaš
* [[Damir Doborac]], rukometaš
* [[Mario Kelentrić]], rukometaš
* [[Ibrahim Haseljić]], rukometaš
* [[Mara Lakić]], košarkašica
* [[Meliha Smajlović]] (Meliha İsmailoğlu), odbojkašica
* [[Ana Šimić]], atletičarka
* [[Dinko Delić]], književnik i muzičar

{{div col end}}

== Gradovi partneri ==
* [[Sivas]], [[Turska]]
* [[Düren]], [[Njemačka]]
* [[Castenedolo]], [[Italija]]
* [[Stryi]], [[Ukrajina]]
* [[Frýdek-Místek]], [[Češka]]

== Također pogledajte ==
* [[Gradačačka tvrđava]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gradačac Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.gradacac.ba Službeni veb-sajt grada Gradačca]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Grad Gradačac}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Gradačac|*]]</text>
      <sha1>bbox5g16vn2c7vzhvtjhq1j56wxo9mi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juraj Dragišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>974</id>
    <revision>
      <id>3923131</id>
      <parentid>3842539</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T00:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10505" sha1="4tgm4uzkygv7sz8z7k5q0hf4vdfonqx" xml:space="preserve">'''Juraj Dragišić''' ([[1445]]-[[1520]])
poznat i pod imenom ''Georgius Benignus,'' bio je bosanski filozof i teolog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Zgodić|first=Dr Esad|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/218/223/642|title=BOŠNJAK JURAJ DRAGIŠIĆ (Socijalna i teološko-filozofska misao)|publisher=Univerzitet u Sarajevu / University of Sarajevo Fakultet politiĉkih nauka|edition=UDK 272-789.32/33 : 929 Dragišić, J.}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u [[Srebrenica|Srebrenici]], koju kao mlad [[franjevci|franjevac]] napušta nakon pada [[Bosna|Bosne]] u turske ruke [[1463]]. godine i preko [[Zadar|Zadra]] bježi u [[Italija|Italiju]]. Uz podršku nekoliko dobrostojećih italijanskih porodica, završava studije u [[Rim]]u, [[Firenca|Firenci]], [[Padova|Padovi]], [[Pariz]]u i [[Oxford]]u. Nakon studija predaje [[Filozofija|filozofiju]] i [[Teologija|teologiju]] na nekoliko italijanskih univerziteta, a poznat je i kao tutor budućeg pape [[Papa Lav X|Lava X]]. Krajem 15. vijeka, nakon 30 godina u Italiji prelazi u [[Dubrovnik]] &quot;natjeran bijesom neprijatelja, i privučen ljubavlju prema svojima....u nepoznatu domovinu....tuđ braći svojoj i stranac sinovima vlastite majke&quot;. Autor je nekoliko značajnih knjiga na latinskom, a neko vrijeme bio je i izaslanik pape na dvoru [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|cara Maksimilijana I]] u [[Innsbruck]]u. [[1515]]. biva optužen za herezu, i u njegovu odbranu ustaje [[Erazmo Roterdamski]]. [[1514]]. je predložio reformu kalendara koju je usvojio [[papa Grgur XIII]] [[1582]] - [[gregorijanski kalendar]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

== Bibliografija ==
{{refbegin|30em}}
*{{cite journal|last=Babić|first=Mile|year=2020|title=[http://www.forumbosna.org/uimages/Zbornik_radova_ICSW6.pdf Juraj Dragišić: Defender of Refugees and Exiles]|journal=Forum Bosnae|issue=91–92|pages=336–344}}
*{{cite journal|last=Banić-Pajnić|first=Erna|year=2004|title=Croatian Philosophers II: Juraj Dragišić – Georgius Benignus de Salviatis (ca. 1445–1520)|url=https://hrcak.srce.hr/file/418|journal=Prolegomena|volume=3|issue=2|pages=179–197|access-date=20. 1. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216172346/https://hrcak.srce.hr/file/418|url-status=dead}}
*{{cite book|last=Brown|first=S. F.|title=De Arcanis Dei|publisher=Miscellanea Francescana|year=1997|editor-last=Etzkorn|editor-first=Girard J.|pages=16–64|chapter=The Treatise: ''De Arcanis Dei''}}
*{{cite encyclopedia|first=Gianmario|last=Cattaneo|year=2018|title=Salviati, Giorgio Benigno|editor=Marco Sgarbi|editor-link=Marco Sgarbi|encyclopedia=Encyclopedia of Renaissance Philosophy|publisher=Springer|doi=10.1007/978-3-319-02848-4_752-1}}
*{{cite book|last=Cattaneo|first=Gianmario|title=Defining Authorship, Debating Authenticity: Problems of Authority from Classical Antiquity to the Renaissance|publisher=De Gruyter|year=2020|editor1=Roberta Berardi|pages=175–188|chapter=''Defensio Bessarionis'': Giorgio Benigno Salviati and the Concept of Authorship in Cardinal Bessarion's Circle From the book Defining Authorship, Debating Authenticity|editor2=Martina Filosa|editor3=Davide Massimo}}
*{{cite encyclopedia|first=T. B.|last=Deutscher|title=Giorgio Benigno Salviati|editor1=P. G. Bietenholz|editor2=T. B. Deutscher|encyclopedia=Contemporaries of Erasmus: A Biographical Register of the Renaissance and Reformation|volume=1|publisher=University of Toronto Press|year=1985|page=123}}
*{{cite journal|last=Edelheit|first=Amos|year=2008|title=Human Will, Human Dignity, and Freedom: A Study of Giorgio Benigno Salviati's Early Discussion of the Will, Urbino 1474–1482|url=https://mural.maynoothuniversity.ie/2370/1/AE_Human_will.pdf|journal=Vivarium|volume=46|issue=1|pages=82–114}}
*{{cite book|last=Edelheit|first=Amos|title=Scholastic Florence: Moral Psychology in the Quattrocento|publisher=Brill|year=2014}}
*{{cite book|title=De Arcanis Dei|publisher=Miscellanea Francescana|year=1997|editor-last=Etzkorn|editor-first=Girard J.}}
*{{DBI|url=https://www.treccani.it/enciclopedia/juraj-dragisic_(Dizionario-Biografico)/|volume=41|title=Dragišić, Juraj|first1=Germana|last1=Ernst|first2=Paola|last2=Zambelli}}
*{{cite book|last=Ferrigno|first=Amélie|url=https://books.openedition.org/pup/53190|title=Al Magnifico Agostino Chigi: Le mécène et l'imprimerie dans la Rome du début du XVI&lt;sup&gt;e&lt;/sup&gt; siècle|publisher=Presses universitaires de Provence|year=2020}}
*{{cite journal|last=Hatfield|first=Rab|year=1995|title=Botticelli's ''Mystic Nativity'', Savonarola and the Millennium|journal=Journal of the Warburg and Courtauld Institutes|volume=58|pages=88–114 (at 105–106)|jstor=751506}}
*{{cite journal|last=Janeković-Römer|first=Zdenka|year=2004|title=The Orations of Philip Diversi in Honour of the Hungarian Kings Sigismund of Luxemburg and Albert of Hapsburg: Reality and Rhetoric in Humanism|url=https://hrcak.srce.hr/file/30911|journal=Dubrovnik Annals|volume=8|pages=43–79|access-date=20. 1. 2026|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810145614/https://hrcak.srce.hr/file/30911|url-status=dead}}
*{{cite journal|last=Kadić|first=Ante|year=1959|title=Croatian Renaissance|journal=Studies in the Renaissance|issue=6|pages=28–35|doi=10.2307/2857180}}
*{{cite book|last=Kraye|first=Jill|title=Lorenzo the Magnificent: Culture and Politics|publisher=University of London Press|year=1996|editor1=Michael Mallett|pages=151–166|chapter=Lorenzo and the Philosophers|editor2=Nicholas Mann}}
*{{cite journal|last=Lupić|first=Ivan|year=2021|title=Arthur Evans and the Illyrian Parnassus|url=https://hrcak.srce.hr/file/388799|journal=Dubrovnik Annals|volume=25|pages=149–188|access-date=20. 1. 2026|archive-date=22. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522134300/https://hrcak.srce.hr/file/388799|url-status=dead}}
*{{cite book|last=Minnich|first=Nelson H.|title=The Decrees of the Fifth Lateran Council (1512–17): Their Legitimacy, Origins, Contents, and Implementation|publisher=Routledge|year=2016|pages=167–194|chapter=The Legitimacy of the Fifth Lateran Council (1512–17)|author-link=Nelson Minnich}} Originally published in ''Annuarium Historiae Conciliorum'' '''40''' (2008).&lt;!--
*{{cite book |title=George of Trebizond: A Biography and a Study of his Rhetoric and Logic |last=Monfasani |first=John |publisher=E. J. Brill |year=1976 |url=https://archive.org/details/georgeoftrebizon0000monf/}}--&gt;
*{{cite book|last=Monfasani|first=John|url=https://archive.org/details/fernandoofcordov0000monf/|title=Fernando of Cordova: A Biographical and Intellectual Profile|publisher=American Philosophical Society|year=1992}}
*{{cite journal|last=Monfasani|first=John|year=1993|title=Aristotelians, Platonists, and the Missing Ockhamists: Philosophical Liberty in Pre-Reformation Italy|url=https://archive.org/details/sim_renaissance-quarterly_summer-1993_46_2/page/246|journal=Renaissance Quarterly|volume=46|issue=2|pages=247–276.|doi=10.2307/3039061}}
*{{cite book|last=Monfasani|first=John|title=Bessarion's Treasure: Editing, Translating and Interpreting Bessarion's Literary Heritage|publisher=De Gruyter|year=2021|editor=Sergei Mariev|pages=5–21|chapter=Cardinal Bessarion and the Latins}}
*{{cite book|last=O'Callaghan|first=Daniel|title=The Preservation of Jewish Religious Books in Sixteenth-Century Germany: Johannes Reuchlin's Augenspiegel|publisher=Brill|year=2013}}
*{{cite journal|last=Pandžić|first=Bazilije|author-link=Bazilije Pandžić|year=1970|title=Vida y obra de Jorge Dragišić, un humanista, filósofo y teólogo croata en el Renacimiento italiano|url=http://www.studiacroatica.org/revistas/038/03802.htm|journal=Studia croatica|volume=11|issue=38–39|pages=114–131|translator=Branko Kadić}}
*{{cite journal|last=Pandžić|first=Bazilije|year=2013|title=The Life and Work of Juraj Dragišić|journal=Monumenta Srebrenica|volume=2|issue=2|pages=99–128}}
*{{cite book|last=Price|first=David|title=Johannes Reuchlin and the Campaign to Destroy Jewish Books|publisher=Oxford University Press|year=2010|author-link=David H. Price (historian)}}
*{{cite journal|last=Rowland|first=Ingrid D.|author-link=Ingrid D. Rowland|year=1984|title=Some Panegyrics to Agostino Chigi|journal=Journal of the Warburg and Courtauld Institutes|volume=47|pages=194–199|jstor=751447}}
*{{cite thesis|last=Scepanovic|first=Vera|year=2019|title=La santificazione della costa dalmata nel tardo Medioevo. Analisi delle fonti testuali e materiali|type=PhD dissertation|institution=University of Fribourg}}
*{{cite book|last=Schabel|first=Chris|title=The Medieval Heritage in Early Modern Metaphysics and Modal Theory, 1400–1700|publisher=Springer|year=2003|editor1=R. L. Friedman|pages=165–189|chapter=Divine Foreknowledge and Human Freedom: Auriol, Pomponazzi, and Luther on 'Scholastic Subtleties'|doi=10.1007/978-94-017-0179-2_9|editor2=L. O. Nielsen}}
*{{cite book|last=Stevenson|first=Jane|url=https://books.google.com/books?id=9qyfEAAAQBAJ|title=The Light of Italy: The Life and Times of Federico da Montefeltro, Duke of Urbino|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2021}}
*{{cite book|last=Vasoli|first=Cesare|title=Studi storici in onore di Gabriele Pepe|year=1969|editor=Giosuè Musca|location=Bari|pages=429–498|chapter=Notizie su Giorgio Benigno Salviati (Juraj Dragisic)}} Reprinted in ''Profezia e ragione: Studi sulla cultura del Cinquecento e del Seicento'' (Naples, 1974), pp.&amp;nbsp;15–127.
*{{cite book|last=Vasoli|first=Cesare|title=Prophetic Rome in the High Renaissance Period|url=https://archive.org/details/propheticromeinh0000unse|publisher=Clarendon Press|year=1992|editor=Marjorie Reeves|editor-link=Marjorie Reeves|pages=[https://archive.org/details/propheticromeinh0000unse/page/120 121]–156|chapter=Giorgio Benigno Salviati (Dragišić)}}
*{{cite book|last=Weinstein|first=Donald|url=https://archive.org/details/savonarolafloren0000wein|title=Savonarola and Florence: Prophecy and Patriotism in the Renaissance|publisher=Princeton University Press|year=1970|author-link=Donald Weinstein}}
*{{cite book|last=Zoitou|first=Sofia|url=https://brill.com/display/title/58386|title=Staging Holiness: The Case of Hospitaller Rhodes (ca. 1309–1522)|publisher=Brill|year=2021}}
{{refend}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dragišić, Juraj}}
[[Kategorija:Franjevci (svećenici)]]
[[Kategorija:Rođeni 1445.]]
[[Kategorija:Umrli 1520.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]</text>
      <sha1>4tgm4uzkygv7sz8z7k5q0hf4vdfonqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neretva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1424</id>
    <revision>
      <id>3923119</id>
      <parentid>3917801</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3923119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20872" sha1="8av1leti4snkz173roj7rvpbikapn42" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Neretva
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = ''Nera''; ''Zelena ljepotica''
| slika                    = TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = Neretva između [[Jablanica|Jablanice]] i [[Mostar]]a
| slika_karta              = Sliv Neretve.gif
| veličina_karte           = 250
| karta_opis               = Sliv Neretve označen crvenom bojom
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| dužina                   = 230
| izvor                    = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]])
| ušće                     = [[Ploče]] ([[Hrvatska]])
| ulijeva_se_u             = [[Jadransko more]]
| etimologija              = 
| nadmorska visina izvora  = 1.227
| nadmorska visina ušća    = 0
| prosječni protok         = 341
| površina sliva           = 10.380
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = Jezernica, Slatnica, [[Župski Krupac]], [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Baščica]], [[Glogošnica (rijeka)|Glogošnica]], [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]], Norin
| desne_pritoke            = Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], [[Radobolja]], [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]], [[Trebižat]]
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} &lt;br/&gt; {{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Počitelj]], [[Čapljina]], [[Metković]], [[Opuzen]], [[Ploče]]
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = 
}}
[[Datoteka:Prurva horni Neretvy2, zname sestkove pereje.jpg|mini|250px|Neretva u [[Gornja Neretva|gornjem toku]]]]
[[Datoteka:Neretva most.jpg|250px|mini|Most na Neretvi u [[Jablanica|Jablanici]] koji je upotrijebljen za snimanje [[film]]a ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''.]]
[[Datoteka:Neretva River in Sutina, Mostar-bs.jpg|250px|mini|Rijeka Neretva u naselju Sutina, [[Mostar]]]]
[[Datoteka:Neretva i njeno korito sa Carinskog mosta u Mostaru.jpg|250px|mini|Pogled na rijeku Neretvu sa [[Carinski most|Carinskog mosta]] u Mostaru]]
[[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|250px|mini|Ušće [[Mostarska Bijela|Bijele]] u Neretvu]]
[[Datoteka:Mostar Stari Most 2008 2.jpg|mini|250px|mini|[[Stari most]] u Mostaru]]
[[Datoteka:Neretva metkovic2.jpg|250px|mini|desno|Neretva s Lučkog mosta u [[Metković]]u]]
[[Datoteka:Dalmatia Neretva river delta IMG 9868.JPG|mini|250px|Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od [[Ploče|Ploča]]]]
'''Neretva''' je [[rijeka]] duga 230&amp;nbsp;km, koja najvećim dijelom protječe kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (208&amp;nbsp;km), a manjim dijelom, prije [[ušće|ušća]] u [[Jadransko more]], kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]] (22&amp;nbsp;km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne [[obala|obale]]. Izvire u planinskim predjelima visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], ispod planine Jabuke (ogranka [[Zelengora|Zelengore]]). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven [[ekosistem]] u ovom dijelu svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |title= DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (''Salmo trutta'' m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher=registar.nub.ba |access-date= 15. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Desne [[pritoka|pritoke]] Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, [[Jezernica]] ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], Grabovica, [[Radobolja]], i [[Trebižat]], a lijeve su [[Živašnica]], [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Baščica]], [[Glogošnica (rijeka)|Glogošnica]], [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]]. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do [[Konjic]]a zvala ''Borča'' ili ''Velika Borča''. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se ''Župa'', a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

== Ime ==
Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija [[Narenta]], koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]] [[Narensi]].

== Historija ==
'''Narenta''' se može vidjeti u geografskim kartama drevnih [[Rimljani|Rimljana]] kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih [[Ardijejci|Ardijeja(ca)]].

[[Etimologija]] naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ [[Iliri|ilirskog]] porijekla. S druge strane, [[Adrian Room]], stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi ''Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things'' spominje korijen riječi ''Nar'', što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do ''rijeka''. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, &quot;nar&quot; i riječi ''Narenta'' ili [[Narona]]. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu [[Narensii]].

Postoje i mišljenja da korijen naziva ''Neretva'' ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako ''Neretva'' i ''Narenta'' proizlaze iz ilirskog ''NERA-ETWA'', što znači ''božanska voda'' (''Božanska rijeka'').

Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju ''Narenta''.

== Tok ==
=== Put do Konjica ===
{{Glavni|Gornja Neretva}}
Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do [[Ulog]]a teče prema [[zapad]]u i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz [[Uloško jezero|Crvanjskog jezera]]. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i [[Hotovska Jezernica|Hotovsku Jezernicu]], kad opet teče prema zapadu u [[Glavatičevo]]. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, [[Lađanica|Lađanicu]] u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do [[Konjica]]. Zatim prima Šišticu (otoku [[Boračko jezero|Boračkog jezera]]), [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnicu]], [[Konjička Ljuta|Konjičku Ljutu]] i [[Konjičku Bijela|Konjičku Bijelu]]. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, [[Konjic]], prima [[Trešanica|Trešanicu]] i polahko se širi u [[Jablaničko jezero]].

=== Jablaničko jezero ===
Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u [[Buturović Polje|Buturović Polju]] [[Neretvica|Neretvicu]], s druge obale, u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]], [[Baščica|Baščicu]], a na samom kraju jezera [[Rama (rijeka)|Ramu]]. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog [[estuarij]]a. Neretva zatim protječe kroz [[Jablanica|Jablanicu]], gdje prima [[Doljanka|Doljanku]] i Dobrinju.

=== Put prema Mostarskoj kotlini ===
Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko [[Grabovičko jezero]], u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i [[Diva Grabovica]] i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do [[Drežnica|Drežnice]]. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima [[Drežanka|Drežanku]], s kojom gradi [[Salakovačko jezero]]. Nakon još 3&amp;nbsp;km prima [[Mostarska Bijela|Mostarsku Bijelu]]. Potom ulazi u [[Bijelo polje (Mostar)|Bijelo polje]] kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u [[Mostar]] dobija riječni oblik. Protječući kroz [[Mostar]], prima [[Radobolja|Radobolju]], a nizvodno [[Jasenica (rijeka)|Jasenicu]], koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i [[Buna (rijeka)|Bunu]]. Nakon što primi Bunu u [[Buna (Mostar)|istoimenom naselju]], izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod [[Počitelj]]a ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

=== Ušće ===
Iz Počitelja odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje prima dvije pritoke. Prva je [[Bregava]], koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz [[Tasovčići|Tasovčiće]]. S druge je strane [[Trebižat]], najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima [[Krupa (Neretva)|Krupu]], koja istječe iz [[Hutovo blato|Hutovog blata]]. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih [[brod]]ova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[Metković]], gdje postaje [[Plovnost|plovna]]. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u [[Opuzen]]u. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke [[Pologos]] prima vodu iz [[Deransko jezero|Deranskog blata]] i dio vode iz [[Trebišnjica|Trebišnjice]], raširujući se u brojne okuke i zaljeve.{{izvor}} Glavni rukavac ulazi u [[Komin (Ploče)|Komin]], a nakon još nekoliko kilometara u luku [[Ploče]], gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u [[Jadransko more]], dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]], a u more se ulijeva u samim Pločama.

== Hidroelektrane ==
U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim [[hidroenergija|hidroenergetskim]] potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više [[hidroelektrana]]: [[Hidroelektrana Jablanica|Jablanica]], [[Hidroelektrana Grabovica|Grabovica]], [[Hidroelektrana Salakovac|Salakovac]], [[Hidroelektrana Mostar|Mostar]].

== Zanimljivosti ==
Poznata je po [[smaragd]]nozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. [[Delta Neretve]] jedan je od rijetkih plodnih krajeva u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] na Neretvi se nalazilo [[brodogradilište]], na mjestu današnjeg [[Počitelj]]a. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim [[Nil]]om. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za [[Egipat]]. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina [[krš|kraška]] rijeka koja je uspjela savladati poniranje. [[Fauna]] Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna.

== Ekološko područje ==
Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet [[Zaštićena područja u Hrvatskoj|zaštićenih područja]], ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;wdphrvatska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&amp;filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&amp;filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama [[mandarina]] i staklenicima povrća.&lt;ref name=&quot;modrouredba&quot;&gt;{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html |title= Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti« |work= Narodne novine, NN 94/2020, 20. 8. 2020 |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Ušće Neretve ===
Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat &quot;Ušće Neretve&quot; sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s [[Caklenjača|caklenjačom]] (''Salicornia''), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja [[riba]] i [[rak]]ova za akvatorij srednje Dalmacije.&lt;ref name=&quot;wdpdelta ner&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/67869 |title= Delta Neretve - br. 67869 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Modro oko i jezero Desne ===
[[Datoteka:Modro oko.jpg|mini|250px|Modro oko]]
Posebni ornitološki rezervat &quot;Modro oko i jezero Desne&quot; smješten je na djelomično [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz [[Ploče|Ploča]]. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.&lt;ref&gt;[http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja/63-znacajni-krajobraz-modro-oko-i-jezero-uz-naselje-desne.html Modro oko i jezero uz naselje Desne]&lt;/ref&gt;

To je jedno od reprezentativnih [[Močvara|močvarnih]] ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

=== Kuti ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Kuti&quot; smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini [[Neum]]a. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem.

=== Pod Gredom ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Pod Gredom&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965.&lt;ref name=&quot;wdppod gredom&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15671 |title= Pod Gredom - br. 15671 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta [[Bukavac|bukavca]] (''Botaurus stellaris''), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (''Ixobrychus minutus''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i patke njorke (''Aythya nyroca'').

Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: [[Vrba|vrbom]], [[jasen]]om, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje).

=== Prud ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Prud&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdpprud&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15672 |title= Prud - br. 15672 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Orepak ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Orepak&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdporepak&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15673 |title= Orepak - br. 15673 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Spomenik parkovne arhitekture – čempres ===
Čempres (''Cupressus sempervirens, var. pyramidalis'') smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30&amp;nbsp;m, opseg u prsnoj visini 3,35&amp;nbsp;m. Najveći obujam krošnje iznosi 5&amp;nbsp;m. Na visini između 3 i 5&amp;nbsp;m jest splet grana, a na visini približno 10&amp;nbsp;m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste.

=== Ramsarsko područje ===
Među pet [[Ramsarska konvencija|ramsarskih]] mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992.&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Područje obuhvata 12.742 ha.&lt;ref name=&quot;ramsardelta&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/585 |title= Delta Neretve - Ramsarsko područje |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 [[ptica]] (115 gnjezdarica), 22 [[Reptili|gmizavca]], 11 [[vodozemci|vodozemaca]]a, 35 slatkovodnih [[riba]], od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste [[leptir]]a, vodenih [[zmija]] i [[Pastrmka|pastrmki]], kao što su [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris''), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, [[potočna pastrmka|potočna]] i [[kalifornijska pastrmka|kalifornijska]]. U njoj žive i [[jegulja|jegulje]].

Delta je važna migracijska stanica na [[Crno more|crnomorskom]] / mediteranskom preletnom putu za čigre i [[galeb]]ove, kao što su euroazijska žličarka (''Platalea leucorodia''), kentska žlica (''Charadrius alexandrinus'') i crnokrila štula (''Himantopus himantopus'').

U [[Metković]]u je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi.

Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

=== Ekološki problemi ===
S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana [[melioracija]], koja prijeti isušivanjem svih [[močvara]], salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog [[brana]] u Bosni i Hercegovini, ljetni [[požar]]i te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi).

== Također pogledajte ==
* [[Bitka na Neretvi]]
* [[Narenta]]
* [[Neretvani]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Neretva}}
* [https://web.archive.org/web/20150205201116/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/the_dinaric_arc_sustainable_hydropower_initiative2/ The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative]
* [https://web.archive.org/web/20150205201128/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/ WWF - Neretva &amp; Trebišnjica]
* [https://web.archive.org/web/20150205201359/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/neretva/ WWF - Living Neretva Project]
* [http://www.dinaricarc.net/ IUCN &amp; WWF project - Environment for People in the Dinaric Arc]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013 }}
* [http://www.ptice.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=108:balkanske-rijeke-plavo-srce-evrope&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=49&amp;lang=bs Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope]{{Mrtav link}}
* [https://web.archive.org/web/20150112235252/http://www.discoverdinarides.com/en/bih WWF - Parks Dinarides]
* ''Rijeke: Neretva'', dokumentarni film, [[Al Jazeera Balkans]] ([https://www.youtube.com/watch?v=VW_UtCwLjwg 1. dio], 6. 3. 2017; [https://www.youtube.com/watch?v=mZcutPNY4jA 2. dio], 13. 3. 2017) ([[YouTube]])

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Neretva| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jadranski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Ramsarska područja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>8av1leti4snkz173roj7rvpbikapn42</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istočno Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3085</id>
    <revision>
      <id>3923104</id>
      <parentid>3919027</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:56:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61525" sha1="3dem6o479ires8lak4jasiu9xsomhvn" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Istočno Sarajevo
| službeno_ime               = Grad Istočno Sarajevo
| izvorno_ime                = Град Источно Сарајево
| drugo_ime                  = Srpsko Sarajevo (1996–2004)
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = File:Lukavica,_Istočno_Novo_Sarajevo.jpg
| slika_opis                 = Glavna raskrsnica
| slika_veličina             = 280px
| slika_zastava              = Flag of East Sarajevo.svg
| slika_grb                  = Veliki grb Istočnog Sarajeva.png
| slika_karta                = BiH city location Istočno Sarajevo.svg
| karta_opis                 = Grad Istočno Sarajevo u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|49||N|18|21||E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| regija                     = [[Regija Istočno Sarajevo]]
| općina                     = [[Istočna Ilidža]]&lt;br&gt;[[Istočno Novo Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Pale (RS)|Pale]]&lt;br&gt;[[Sokolac]]&lt;br&gt;[[Istočni Stari Grad]]&lt;br&gt;[[Trnovo (RS)|Trnovo]]
| osnovan                    = 1996. (implementacijom [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]])
| sjedište                   = [[Istočno Novo Sarajevo]]
| gradonačelnik              = Ljubiša Ćosić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;/&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_ukupno            = 1450
| površina_fusnote           = &lt;ref name=&quot;GIS_Povrsina&quot;/&gt;
| nadmorska_visina           =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        = 61516
| stanovništvo_fusnote       = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| stanovništvo_demonim       = Stanovnik Istočnog Sarajeva
| poštanski_broj             = 71123
| pozivni_broj               = (+387) 57
| matični_broj_općine        = 4400589230003&lt;ref name=&quot;JIB_GIS&quot;/&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://gradistocnosarajevo.net/}}
| fusnote                    =
}}
'''Grad Istočno Sarajevo''' je teritorijalno najveći grad u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], odnosno [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema broju stanovnika u Republici Srpskoj se nalazi na petom, dok se u Bosni i Hercegovini nalazi na jedanaestom mjestu. Jedan je od 32 [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službena grada Bosne i Hercegovine]]. Od 1993. do 1996. ovaj grad nosio je ime 'Srpski grad Sarajevo' od 1996. do 2005. 'grad Srpsko Sarajevo', a od 2005. 'grad Istočno Sarajevo'. Jedini je grad u Republici Srpskoj koji obuhvata više opština, a to su: [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Sokolac]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočni Stari Grad]] i [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]]. Prema konačnim podacima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva BiH]] iz 2013. za Republiku Srpsku koje je izdao Republički zavod za statistiku u Gradu Istočnom Sarajevu je popisano 59.916&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Rezultati_Popisa_2013_WEB.pdf|title=„Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, REZULTATI POPISA”}}&lt;/ref&gt;, a prema konačnim podacima Agencije za statistiku BiH 61.516 lica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_SR.pdf|title=„Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. — konačni rezultati popisa”}}&lt;/ref&gt; Prema procjeni u 2024. godini na teritoriji grada živi oko 70.000 stanovnika.

Grad je nastao tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kada je veliki broj gradova podijeljen na [[Srbi|srpske]], [[Muslimani (narod)|muslimanske]] i [[Hrvati|hrvatske]] dijelove. Tokom samog rata Srpsko Sarajevo je obuhvatalo mnogo veću teritoriju od one koja mu je pripala [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Tada su se u gradu pored današnjih dijelova nalazili: [[Ilidža]], [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Vogošća]], kao i druga naselja samog grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Istočno Sarajevo nastalo je kao utočište za oko 157.000 Srba koji su tokom ratnog egzodusa 1995. bili prinuđeni da napuste svoja ognjišta u Sarajevu. Oni su se nastanili na okolnim područjima te izgradili novi grad, očuvavši svoju zajednicu, identitet i tradiciju.

Administrativni centar grada Istočno Sarajevo smješten je na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo u ulici Stefana Nemanje broj 14.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/|title=Град Источно Сарајево}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

=== Položaj ===
Istočno Sarajevo se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješten je u Sarajevsko-romanijskoj regiji, čiji se centralni dijelovi prostiru u plodnom Sarajevskom polju. Sastoji se od 6 opština: Pale, Istočno Novo Sarajevo, Istočni Stari Grad, Istočna Ilidža, Trnovo i Sokolac, dok je ranije u svom sastavu obuhvatao i opštine Rogatica i Han Pijesak.

Najjužnija tačka grada nalazi se u opštini Trnovo, a najsjevernija i najistočnija u opštini Sokolac, dok je najzapadnija tačka u podnožju planine Igman u opštini Istočna Ilidža. Najniža tačka grada je u dolini Željeznice u ataru naselja Vojkovići i iznosi oko 515 m. Najviša tačka se nalazi na planini Jahorini. Riječ je o vrhu Ogorjelica koji ima visinu od 1.916 m i lociran je u ataru naselja Zabojska u opštini Trnovo. Ukupna površina grada Istočno Sarajevo iznosi 1.425,77&amp;nbsp;km². Teritorija grada se sastoji od dva dijela (većeg - 1.380,61&amp;nbsp;km² i znatno manjeg - 45,16&amp;nbsp;km²), koji su međusobno odvojeni teritorijom opštine [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]], odnosno [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.poslovnivodic.com/grad-istocno-sarajevo.html|title=Poslovni vodič}}&lt;/ref&gt;

Grad graniči sa ukupno 13 opština. Granične opštine iz Republike Srpske su: [[Han-Pijesak|Han Pijesak]], [[Kalinovik]] i [[Rogatica]], a iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], Ilijaš, Ilidža, Trnovo (FBiH), [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale-Prača]] i [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča-Ustikolina]].

=== Prirodna bogatstva ===
U geološkoj građi grada Istočno Sarajevo dominiraju krečnjaci i [[dolomit]]i [[Mezozoik|mezozojske]] starosti. Gromadasti dolomiti su najzastupljeniji i prisutni su na većem dijelu opitina Sokolac i Istočni Stari Grad. Područje grada izgrađuju raznovrsne stijene koje su nosioci više vrsta mineralnih sirovina. Istraživanja su pokazala da na ovom prostoru postoji tehnički građevinski kamen i arhitektonski ukrasni kamen (krečnjak i dolomit), zatim pojave [[barit]]a, [[kvarc]]a, [[bakar]]nih, [[Olovo|olovnih]], [[mangan]]skih i [[Željezo|željeznih]] mineralizacija. Prema podacima JPŠ „Šume Republike Srpske&quot; a. d. Sokolac iz 2021. šume i šumska zemljišta na područu grada Istočno Sarajevo imaju površinu od 96.375,22 ha. U strukturi šuma i šumskog zemljišta dominiraju listopadne i četinarske šume sa 70%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.docdroid.net/QXHKx0i/nacrt-strategija-razvoja-grada-istocno-sarajevo-za-period-2023-2029-godine-doc|title=Strategija razvoja grada Istocno Sarajevo za period 2023-2029.}}&lt;/ref&gt;

==== Rijeke ====
Rijeka [[Miljacka]] koja izvire u Palama, jedna je od mnogih rijeka ove regije nastala spajanjem Paljanske (izvor Ravna planina) i Mokranjske Miljacke (izvor Kadino selo). [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] nastaje od Hrasničkog i Godinjskog potoka, koji izviru na planini Treskavici. Rijeka [[Prača (rijeka)|Prača]] je lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]], izvire na sjevernim padinama Jahorine na 1.540 metara nadmorske visine. Lukavička rijeka izvire u mjestu Gornji Miljevići i teče kroz: Donje Miljeviće i Lukavicu gdje se spaja sa rijekom Tilavom i pravi rijeku Dobrinju. Rijeka Tilava protiče kroz naselja Toplik i Tilava. Kasindolska rijeka izvire u podnožju Jahorine, a uliva se u Željeznicu.

==== Jezera ====
Na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo nalazi se vještačko jezero, manjih dimenzija, koje predstavlja jedan od najljepših simbola grada, privlačeći sve veći broj turista i pružajući idealno mjesto za odmor i rekreaciju posjetiocima grada.

==== Planine ====
[[Datoteka:Романија.jpg|lijevo|mini|207x207piksel|Romanija]]
[[Datoteka:Jahorina - panoramio (1).jpg|mini|191x191px|Jahorina]]
Grad okružuju planine Jahorina, Romanija, Trebević, Treskavica, Bjelašnica i Igman, koje dosežu i do 2.000 metara nadmorske visine. [[Jahorina]], poznata kao olimpijska ljepotica nakon Olimpijskih igara 1984.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://okbih.ba/bs/tekst/zoi-84/75|title=ZOI Sarajevo '84}}&lt;/ref&gt; postala je sin onim za vrhunske skijaške staze i prirodnu raskoš, privlačeći turiste tokom cijele godine svojim panoramskim pejzažima i raznovrsnim aktivnostima. [[Romanija]], svojim lokalitetima poput Novakove pećine, nazvane po Starini Novaku i Crvenim stijenama iznad Mokrog, privlači posjetioce zainteresovane za kulturno-istorijsko nasljeđe. Ima bogatu istoriju kao hajdučko utočište. Danas, čelična staza po stijenama (Via ferrata „Sokolov put”)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://viaferrata.rs/mapa-via-ferrata-u-regionu/via-ferrate-bosna-i-hercegovina/via-ferrata-sokolov-put/|title=Via ferrata &quot;Sokolov put&quot;}}&lt;/ref&gt;, mami brojne ljubitelje adrenalinskih sportova. [[Trebević]], nekada centar olimpijskih aktivnosti, uključujući bob stazu iz 1984., danas je popularan za planinarenje i rekreaciju, iako je tokom rata 1990-ih pretrpio znatna oštećenja, planina se aktivno obnavlja i vraća svoj turistički sjaj. [[Bjelašnica]] i [[Igman]] se prostiru jugozapadno od grada. [[Treskavica]] je planinski masiv koji pripada Dinaridima koju krasi veliki broj jezera što je čini idealnom destinacijom za planinare i one koji traže mir u netaknutoj prirodi.

=== Klima ===
Istočno Sarajevo ima [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]] s alpskim uticajima, što je tipično za planinske predjele Bosne i Hercegovine. Grad se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 500 metara, okružen visokim planinama. Prosječna godišnja temperatura je 9,5&amp;nbsp;°C, uz januar (-1,3&amp;nbsp;°C) koji je najhladniji mjesec u godini i jul (19,1&amp;nbsp;°C) koji je najtopliji. Najviša zabilježena temperatura je 40,0&amp;nbsp;°C 19. avgusta 1946, dok je najniža zabilježena temperatura bila -26,4&amp;nbsp;°C dana 25. januara 1942. U prosjeku, Istočno Sarajevo ima 68 ljetnjih dana godišnje (temperatura veća od 30,0&amp;nbsp;°C). Grad odlikuju izrazite zime, umjereno topla ljeta, znatne promjene temperature, te obilne padavine početkom ljeta. Ova klima čini Istočno Sarajevo privlačnim za aktivnosti tokom cijele godine: zimske sportove na okolnim planinama i planinarenje ili biciklizam tokom toplijih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/sry?wealocations=wc:BKXX0004|title=„Sarajevo, BIH Weather”.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Današnje područje grada Istočno Sarajevo je bilo naseljeno još u [[Prahistorija|praistoriji]], na šta ukazuje veliki broj praistorijskih nekropola (gromile) i gradina na području Glasinca, od kojih su najznačajnije Mala Gradina u [[Bjelosavljevići]]ma, Gradina Puhovac, Kočev do i Taline (sokolačka opština). Po Glasinačkoj visoravni ime je dobila i jedna od najznačajnijih kultura [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog]] doba na evropskom kontinentu. To je bila kultura jednog od najvećih ilirskih plemenskih saveza — Auterijata i podeljena je u tri faze (1800 — 800 godine p. n. e.). Ova kultura predstavlja istorijski kontinuitet s butmirskom neolitskom kulturom (2400 — 2000. p. n. e.) čija se nalazišta nalaze u pograničnom području FBiH i Kantona Sarajevo sa opštinom Istočna Ilidža. Iako je prostor današnjeg grada Istočno Sarajevo bio u sastavu [[Rimsko Carstvo|Rimske Imperije]], rimski odnosno antički arheološki lokaliteti nisu značajnije zastupljeni.

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] ovaj prostor je bio u sastavu [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]], koja predstavlja treći period u razvoju srpske feudalne države, pod imenom Bosna, koja je nastala na Mitrovdan 1377. kada se tadašnji ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stefan Tvrtko I Kotromanić]] krunisao na grobu Svetog Save u Mileševi i ovenčao za u Hristu Isusu blagovjernog i Bogom postavljenog Stefana, kralja Srbima i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama, čime je potvrđivao nemanjićku tradiciju i težnju očuvanju Carstva koje se praktično raspalo nakon [[Bitka na Marici|Maričke bitke 1371]].. Stefan Tvrtko je po majčinoj liniji bio krvno vezan za [[Nemanjići|Nemanjiće]], [[Stefan Dragutin|kralj Dragutin]] mu je bio deda, pa je imao mnogo više uslova od ostalih oblasnih gospodara da se nametne kao obnovitelj carstva. Nakon njegove smrti 1391. dolazi do slabljenja srpske države u Bosni, i do osamostaljivanja krupnih vlastelinskih porodica. U kasnom srednjem vijeku, u periodu feudalnog partikularizma, krajem 14. i početkom 15. vijeka oblastima koje danas pokriva teritorija grada Istočno Sarajevo, ali i većom regijom istočnog dijela Bosne i Hercegovine upravlja vlastelinska porodica [[Pavlovići|Pavlović]]. Iz tog perioda i ranije potiču stari gradovi i utvrđenja kao što su Vitanj, Hreljin grad i Stari grad iznad izvorišta Paljanske Miljacke.

Stari grad Hodidjed iznad Miljacke i Sarajeva jedini je ostao pod kontrolom  srpskog kralja i jedan je od prvih gradova u Bosni koji su osvojile [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]. Na čitavom području su prisutne i brojne nekropole [[stećak]]a iz srednjovjekovnog perioda. Najpoznatije nekropole su nekropole stećaka u Vojkovićima, Krupcu i Hreši, ali ne manje značajne nekropole se nalaze u okolini Sokoca i Rogatice. Zemlju Pavlovića činili su njihovi posjedi u istočnoj Bosni koji su zahvatali područja Krivaje, Prače i srednje Drine, od Olova do Vrhbosne (Sarajevo) na zapadu, do Dobruna i Priboja na istoku, bez Srebrenice i njene okoline. Na jugu su se njihovi posjedi pružali do Lima i Drine. U sastavu zemlje Pavlovića nalazile su se župe: Borač,  Brodar, Višegrad, Dobrun, Hrtar, Vratar, Studena, Olovci i Osat, uz Vrhbosnu, Bistricu, Osanicu i Dramešin. Pored ovih posjeda u jednom istorijskom trenutku Pavlovići su upravljali područjem Bileće i Trebinja, dijelom Konavala sa Cavtatom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Skarić|first=Vladislav|title=Izabrana djela, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije|year=1937|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Sa padom Kraljevstva 1463. i ovo područje dospijeva pod tursku vlast. Značajniji spomenici iz turskog perioda su bili Selimija džamija u Knežini i Jahijino turbe u Bjelasovićima.

Godine [[Aneksijska kriza|1878. Austrougarska]] preuzima upravljanje Bosnom i Hercegovinom, pa tako i današnjim područjem grada Istočno Sarajevo. Vojna kasarna u Podromaniji (u sklopu današnjeg kompleksa psihijatrijske bolnice) predstavlja graditeljsko nasljeđe iz ovog perioda.

==== Utvrđenja ====
Na teritoriji Istočnog Sarajeva postoje tri utvrđenja:

* [[Hodidjed]] — srednjovjekovni stari grad čiji se ostaci nalaze u selu Bulozi, Istočni Stari Grad;
* Stari grad — srednjovjekovni stari grad čiji se ostaci nalaze na sastavcima Paljanske Miljacke i Mokranjske Miljacke;
* Gradina — srednjovjekovno utvrđenje koje se nalazi u Gornjim Palama i postojala je kao upravni centar za područje paljanskog polja, a možda i šireg područja vlastelinske porodice Pavlovića.

Kroz paljansku kotlinu prolazio je veoma važan put Via Drine, a raspored utvrđenja je išao prateći trgovački put i tokove Miljacke, Prače, Drine i Rzava, što govori o važnosti govori o važnosti zemlje Pavlovića kroz koju je prolazila saobraćajna trasa koja je spajala istok i zapad.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Kulturna istorije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Tokom rata taj je prostor bio povezan s opsadom Sarajeva, političkom i teritorijalnom podjelom grada te kasnijim dejtonskim razgraničenjem, iz čega je postepeno izrastao današnji grad Istočno Sarajevo.&lt;ref name=&quot;BritannicaSiege&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/event/Siege-of-Sarajevo|title=Siege of Sarajevo|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GalicIndictment&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/galic/ind/en/gal-ii990326e.pdf|title=Galic - Initial Indictment|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Aquilue2016&quot;&gt;{{cite journal|last1=Aquilué Junyent|first1=Inés|last2=Roca Blanch|first2=Estanislao|year=2016|title=Urban development after the Bosnian War: The division of Sarajevo's territory and the construction of East Sarajevo|journal=Cities|volume=58|pages=152–163|doi=10.1016/j.cities.2016.05.008}}&lt;/ref&gt;

Do početka rata Sarajevo je činilo jedinstven gradski prostor unutar [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Izbijanjem rata 1992. grad i njegova šira okolina našli su se na liniji razdvajanja između snaga [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i snaga Vojske Republike Srpske. [[Opsada Sarajeva]] trajala je od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. i smatra se najdužom opsadom nekog evropskog glavnog grada u savremenom ratovanju.&lt;ref name=&quot;BritannicaSiege&quot; /&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju naveo je da je [[Sarajevsko-romanijski korpus]] do 10. septembra 1992. kontrolirao područja oko Sarajeva, uključujući linije sukoba i artiljerijske položaje, te da je s tih položaja vođena dugotrajna kampanja snajperskog i artiljerijskog djelovanja po civilnom stanovništvu Sarajeva.&lt;ref name=&quot;GalicIndictment&quot; /&gt;

==== Nastanak ratnog administrativnog prostora ====
U toku rata vlasti Republike Srpske uspostavile su posebne srpske općinske i gradske strukture na području prijeratnog Sarajeva i njegovih prigradskih naselja. Kao formalni datum nastanka kasnijeg Istočnog Sarajeva obično se uzima 13. mart 1993, kada je donesena statutarna odluka o organizaciji ''Srpskog grada Sarajeva''.&lt;ref name=&quot;ISWikiHist&quot;&gt;{{cite web|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Isto%C4%8Dno_Sarajevo|title=Istočno Sarajevo|website=Wikipedia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prvi zakon kojim je taj grad pravno uređen usvojen je 30. decembra 1993. u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;CCBiHBulletin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bulletin-no-1_1614714151.pdf|title=Bulletin of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina, No. 1|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Ratni prostor iz kojega će nastati Istočno Sarajevo obuhvatao je dijelove prijeratnog sarajevskog urbanog područja i više prigradskih i planinskih cjelina istočno i jugoistočno od grada.&lt;ref name=&quot;Aquilue2016&quot; /&gt;

Područja iz kojih je nastalo Istočno Sarajevo nalazila su se na srpskoj strani opsadnog prstena oko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;BritannicaSiege&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GalicIndictment&quot; /&gt;

Rat je izazvao duboke demografske i prostorne promjene. Prema urbanističkim i društvenim analizama, proces teritorijalne podjele Sarajeva počeo je već tokom rata, a nastavljen je nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], kada su se administrativne, etničke i urbane granice učvrstile i kada se počeo oblikovati novi urbani centar u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].&lt;ref name=&quot;Aquilue2016&quot; /&gt;

==== Dejtonski sporazum  ====
[[Dejtonski mirovni sporazum]] iz decembra 1995. godine okončao je rat i uspostavio međuentitetsku liniju razgraničenja između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i Republike Srpske. Time je prijeratni prostor Sarajeva administrativno podijeljen između dvaju entiteta, a dio istočnih i jugoistočnih prigradskih zona uključen je u Republiku Srpsku, što je predstavljalo neposrednu osnovu za razvoj kasnijeg Istočnog Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Aquilue2016&quot; /&gt;

Međunarodni izvori iz 1996. bilježe da je prijenos vlasti u sarajevskim predgrađima protekao uz velike napetosti, razaranja i izbjegličke pokrete. U prvom izvještaju Visokog predstavnika navedeno je da je tranzicija na sarajevskom području bila opterećena velikim brojem izbjeglica i ozbiljnim političkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;OHR1996&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/1st-report-of-the-high-representative-for-implementation-of-the-bosnian-peace-agreement-to-the-secretary-general-of-the-united-nations/|title=1st Report of the High Representative for Implementation of the Bosnian Peace Agreement to the Secretary-General of the United Nations|website=Office of the High Representative|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U dokumentima [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] iz istog perioda posebno se ističe prijenos pet sarajevskih predgrađa pod vlast Federacije do 19. marta 1996, kao i masovni odlazak dijela srpskog stanovništva iz tih naselja.&lt;ref name=&quot;UN1996&quot;&gt;{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/235228|title=Situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia: periodic report submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki, Special Rapporteur, pursuant to Commission resolution 1995/89|website=United Nations Digital Library|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995., dio opština grada Sarajeva koje su bile pod kontrolom Srba, pripale su Federaciji BiH, što je rezultovalo Egzodusom oko 157 000 sarajevskih Srba, koji su napustili grad noseći sa sobom i posmrtne ostatke svojih poginulih ali i predaka. Većina izbjeglog stanovništva zaustavila se u nekoj od šest opština u sastavu grada Istočno Sarajevo.

==== Preimenovanje i nasljeđe ====
Nakon rata grad je 2. aprila 1996. preimenovan iz ''Srpskog grada Sarajeva'' u ''Srpsko Sarajevo'', a nakon odluke [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] o neustavnosti prefiksa ''srpski'' u nazivima gradova i općina dobio je današnje ime, Istočno Sarajevo.&lt;ref name=&quot;CCBiHBulletin&quot; /&gt;

Historija Istočnog Sarajeva u ratu ostala je trajno povezana s ratnom podjelom prijeratnog Sarajeva, opsadom grada, raseljavanjem stanovništva i dejtonskim teritorijalnim rješenjem. U poslijeratnom periodu Istočno Sarajevo razvilo se kao zaseban administrativni i urbani centar Republike Srpske, ali njegov nastanak i identitet ostali su neposredno vezani za događaje iz 1992–1996. godine.&lt;ref name=&quot;Aquilue2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OHR1996&quot; /&gt;

==== Zločini i presude za teroriziranje stanovništva ====
Područje iz kojega je nastalo današnje Istočno Sarajevo bilo je tokom rata povezano s položajima [[Sarajevsko-romanijski korpus|Sarajevsko-romanijskog korpusa]] Vojske Republike Srpske, s kojih je [[Sarajevo]] bilo izloženo dugotrajnom granatiranju i snajperskom djelovanju. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] utvrdio je da je nad civilnim stanovništvom Sarajeva vođena kampanja snajperskih i artiljerijskih napada s primarnim ciljem širenja [[Terorizam|terora]] među civilima.&lt;ref name=&quot;IRMCTGalicCIS&quot;&gt;{{cite web|url=https://eld.irmct.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf|title=Case Information Sheet: Stanislav Galić|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=IRMCT|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYGalicJudgement&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/en/gal-tj031205e.pdf|title=Prosecutor v. Stanislav Galić – Trial Judgement|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

General [[Stanislav Galić]], komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa od 1992. do 1994, pravosnažno je osuđen jer je rukovodio kampanjom snajperskih i artiljerijskih napada na Sarajevo, pri čemu je Sud zaključio da je primarna svrha tih napada bila teroriziranje civilnog stanovništva grada.&lt;ref name=&quot;IRMCTGalicCIS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTGalicAppeal&quot;&gt;{{cite web|url=https://r.irmct.org/en/press/stanislav-gali%C4%87-sentenced-life-imprisonment-appeals-chamber-crimes-committed-during-siege|title=Stanislav Galić sentenced to life imprisonment by Appeals Chamber for crimes committed during the siege of Sarajevo|website=IRMCT|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Njegov nasljednik [[Dragomir Milošević]], koji je komandovao korpusom od augusta 1994. do novembra 1995, također je pravosnažno osuđen za zločine počinjene u okviru iste kampanje snajperskog i artiljerijskog djelovanja protiv civila Sarajeva.&lt;ref name=&quot;IRMCTDMilosevicCIS&quot;&gt;{{cite web|url=https://ctr.irmct.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf|title=Case Information Sheet: Dragomir Milošević|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=IRMCT|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTDMilosevicAppeal&quot;&gt;{{cite web|url=https://r.irmct.org/en/press/appeals-chamber-partially-affirms-convictions-against-dragomir-milo%C5%A1evi%C4%87-and-reduces-his|title=Appeals Chamber partially affirms the convictions against Dragomir Milošević and reduces his sentence to 29 years' imprisonment|website=IRMCT|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U presudama je utvrđeno da su granatiranje gradskih četvrti, pijaca, redova za vodu, tramvaja, sahrana i drugih civilnih lokacija bili dio šireg obrasca nasilja usmjerenog protiv stanovništva koje nije neposredno učestvovalo u neprijateljstvima.&lt;ref name=&quot;ICTYGalicJudgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTGalicAppeal&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTDMilosevicCIS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTDMilosevicAppeal&quot; /&gt;

== Povjereništvo za Grad Srpsko Sarajevo ==
Povjereništvo za Grad Srpsko Sarajevo je formirano 1996. na osnovu Tačke 2. Amandmana XXXV na [[Ustav Republike Srpske]] i Tačke 2. Odluke o obrazovanju povjereništava za opštine odnosno područja koja su u cjelini ili djelimično ušla u sastav Federacije BiH. Povjereništvo grada izvršava naloge Narodne skupštine, Predsjednika Republike i Vlade Republike Srpske i vrši poslove iz nadležnosti Skupštine Grada i Izvršnog odbora u skladu sa zakonom. Povjereništvo je obrazovano u sljedećem sastavu:

# [[Mirko Šarović]], predsjednik,
# Momčilo Ćeklić,
# Rajko Koprivica,
# Boško Lemez,
# Jovo Božić,
# Ratko Radić,
# Milovan Bjelica,
# Nenad Veselinoć,
# Trifko Radić.

Prvi lokalni izbori u Republici Srpskoj održani su 1997., i od tada do danas na čelu grada Istočno Sarajevo je bilo osam gradonačelnika:

# Mirko Šarović (1997 – 1999)
# Predrag Lasica (2000 – 2003)
# Milivoje Gutalj (2003 2005)
# Radomir Kezunović (2005 – 2009)
# Vinko Radovanović (2009 – 2013)
# Nenad Samardžija (2013 – 2017)
# Nenad Vuković (2017 – 2020)
# Ljubiša Ćosić (2020 – traje)

== Političko uređenje ==
Glavni članak: [[Списак начелника и градоначелника у Републици Српској|Spisak načelnika i gradonačelnika u Republici Srpskoj]]

=== Gradska administracija ===
Gradonačelnik grada od 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83%20%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%87%D0%BD%D0%BE%20%D0%A1%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%BE_447030187.pdf|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo}}&lt;/ref&gt; bira se putem neposrednih izbora, dok je do 2020. biran posredno putem Skupštine grada. Gradsku administraciju, pored gradonačelnika koji vrši izvršnu vlast, čini i Skupština grada koja vrši normativnu vlast. Administrativni centar Grada Istočno Sarajevo je u opštini Istočno Novo Sarajevo, dok je dio gradskih organa smješten na teritoriji drugih opština.

Trenutni gradonačelnik je Ljubiša Ćosić, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=2#/8/195/0|title=Rezultati izbora 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=2#/8/195/0|title=Rezultati izbora 2024.}}&lt;/ref&gt; Skupštinu Grada Istočno Sarajevo čini 31 odbornik. Gradski odbornici su delegirani iz opštinskih skupština. Broj delegiranih odbornika proporcionalan je broju stanovnika svake opštine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/skupstina/odbornici-skupstine-grada/|title=Odbornici u Skupštini Grada Istočno Sarajevo 2025-2028.}}&lt;/ref&gt;

== Republičke i državne institucije ==

=== Republičke institucije ===
U periodu građanskog rata, od 1992. do 1995., u Palama odnosno Srpskom Sarajevu su bile smještene ključne političke i pravne institucije Republike Srpske, uključujući kabinet [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]], [[Vlada Republike Srpske|Vladu Republike Srpske]] i njene organe, [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], novinsku agenciju SRNA, televizijski studio Kanal S, kao i novine Javnost i Ognjišta.

Trenutno na teritoriji grada Istočno Sarajevo smještene su sljedeće republičke institucije:

* Republička uprava civilne zaštite je do 1997. bila u sastavu Ministarstva odbrane Republike Srpske, nakon čega se izdvaja iz Ministarstva Zakonom o civilnoj zaštiti Republike Srpske;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ruczrs.org/|title=Republička uprava civilne zaštite RS|access-date=20. 11. 2025|archive-date=23. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251123172100/https://ruczrs.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Okružni sud u Istočnom Sarajevu osnovan je u maju 1992. pod nazivom Viši sud u Sarajevu. Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH provedena je reforma pravosuđa kojom su konstituisani pravosudni organi u skladu sa novim propisim;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oksud-istocnosarajevo.pravosudje.ba/vstvfo/S/14|title=Okružni sud u Istočnom Sarajevu}}&lt;/ref&gt;
* Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu ustanovljeno je na osnovu Odluke Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, dana 10. novembra 2003.. Okružno tužilaštvo u svom sastavu ima dvije područne kancelarije u Višegradu i [[Vlasenica|Vlasenici]];&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ot-istocnosarajevo.pravosudje.ba/vstvfo/S/113|title=Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu}}&lt;/ref&gt;
* Okružni privredni sud&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://okprivsud-istocnosarajevo.pravosudje.ba/vstvfo/S/164|title=Okružni privredni sud}}&lt;/ref&gt;;
* Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske je osnovan Odlukom Vlade Republike Srpske od 4. septembra 1992. pod nazivom Republički izdavački zavod „Prosvjeta“, dok od 1. avgusta 2004. posluje kao Javno preduzeće „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva“;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zunsrs.com/|title=Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske}}&lt;/ref&gt;
* Kinoteka Republike Srpske osnovana je početkom 2009. odlukom Vlade kao ustanova od značaja za Republiku Srpsku. Osnivanjem Kinoteke, [[СРНА филм|„Srna film“]] zvanično prestaje sa radom;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kinotekars.com/|title=Kinoteka Republike Srpske}}&lt;/ref&gt;
* Crveni krst Republike Srpske je jedinstvena humanitarna, dobrovoljna nevladina organizacija koja djeluje u oblasti zdravstva i socijalne politike na teritoriji Republike Srpske;
* JP „Šume Republike Srpske” osnovano je Odlukom Vlade Srpske Republike Bosne i Hercegovine dana 8. juna 1992. s ciljem objedinjenja svih šumskih gazdinstava na području Republike Srpske.

=== Državne institucije ===

* Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)
* Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja
* Agencija za nadzor nad tržištem
* Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije
* Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima
* Institut za standardizaciju

== Stanovništvo ==
Istočno Sarajevo je novi grad nastao zahvaljujući društveno-političkim dešavanjima u BiH, 1992-1995.. Ovo područje naseljeno je u ratnim i poslijeratnim godinama srpskim izbjeglicama iz sarajevskih opština koje su kontrolisali Bošnjaci. Tokom Jugoslavije popisi stanovništva su vršeni svakih 10 godina, te je poslednji popis u bivšoj državi izvršen 1991.. Zvanični popis stanovništva u BiH nakon rata izvršen je 2013.. Međutim, Republički zavod za statistiku Republike Srpske je odbacio rezultate tog popisa navodeći da su u ukupni broj stanovnika nepravilno uvrštena i lica koja nemaju prebivalište u BiH.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=207476&amp;komentari|title=Парламент Српске одбацио Јукићеву одлуку о попису}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Istočno Sarajevo ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Istočno Sarajevo
| vrsta_naseljenog_mjesta = grad
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g2013_ukupno = 61516
| g2013_bosnjaci = 2429
| g2013_srbi = 57953
| g2013_hrvati = 442
| g2013_bosanci = 57
| g2013_muslimani = 23
| g2013_jugosloveni = 40
| g2013_ukrajinci = 11
| g2013_crnogorci = 60
| g2013_nisu_izjasnili = 238
| g2013_nepoznato = 51
| g2013_romi = 74
| g2013_bosanciihercegovci = 20
| g2013_slovenci = 17
| g2013_makedonci = 17
| g2013_albanci = 4
}}

== Religija ==

==== Vjerski objekti ====
Glavni članak: [[Списак вјерских објеката на подручју Града Источно Сарајево|Spisak vjerskih objekata na području Grada Istočno Sarajevo]]

Na teritorija grada Istočnog Sarajeva najveći dio stanovništva je pravoslavne vjeroispovijesti, dok postoji i određen broj rimokatolika, kao i pripadnika islamske vjeroispovijesti.

== Privreda ==
Grad Istočno Sarajevo je administrativno, privredno, turističko i kulturno središte istočnog dijela Republike Srpske. Smješten u neposrednoj blizini Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, i povezan [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnim aerodromom Sarajevo]] sa svjetskim metropolama, grad ima strateški povoljan položaj koji privlači investitore i posjetioce. Sa tržištem od oko 600.000 ljudi u široj regiji, Istočno Sarajevo je pogodna lokacija velikim tržnim centrima, poslovnim kompleksima i predstavništvima brojnih domaćih i međunarodnih kompanija i banaka.

Privreda Istočnog Sarajeva bazira se na nekoliko ključnih sektora: turizmu, šumarstvu, industriji, građevinarstvu i trgovini. U opštini Sokolac nalazi se preduzeće od republičkog i regionalnog značaja:

* Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac koje upravlja šumskim resursima Republike Srpske, bavi se proizvodnjom i preradom drveta, te igra ključnu ulogu u gazdovanju šumama.

U opštini Istočno Novo Sarajevo djeluju preduzeća iz oblasti mašinske i elektroindustrije, dok su u opštini Pale smještene značajne firme iz turističkog i ugostiteljskog sektora. Tokom perioda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], na teritoriji današnjeg Istočnog Sarajeva postojalo je više značajnih privrednih subjekata (fabrika u metalnoj, dravnoj i tekstilnoj industriji). Nakon rata, mnoge firme su se suočile s poteškoćama u privatizaciji, što je dovelo do smanjenja proizvodnje ili gašenja. Ipak, dolaskom stranih investitora, neke kompanije su se reorganizovale i nastavile uspješno poslovanje, posebno u sektorima građevinarstva i trgovine.

Istočno Sarajevo raspolaže bogatim prirodnim resursima koji podržavaju privredni razvoj. Šume pokrivaju značajan dio teritorije, posebno u opštinama Trnovo (67% površine) i Pale, čineći šumarstvo jednim od nosilaca privrede. Bukva, jela, smrča i hrast osnovni su resursi za primarnu i finalnu preradu drveta, ali i za razvoj ekoturizma i zaštitu zemljišta. Planinski masivi Jahorina, Trebević, Romanija, Bjelašnica i Treskavica čine osnovu za razvoj turizma, uključujući zimski turizam, planinarenje i avanturističke aktivnosti poput via ferrata. Rijeke poput Prače i Željeznice, uz brojna planinska vrela, pogoduju ribarstvu, proizvodnji zdrave hrane i ekoturizmu. Potencijal za male hidroelektrane i navodnjavanje poljoprivrednih površina trenutno je nedovoljno iskorišten. Opština Istočni Stari Grad je bogata mineralnim resursima gdje postoje značajne količine kamena, posebno ukrasnog, koji se koristi u građevinarstvu. Metalna, drvna i tekstilna industrija prisutne su, ali uglavnom kroz mala i mikro preduzeća. U Istočnom Novom Sarajevu djeluju firme iz mašinske i elektroindustrije. Zbog globalnog trenda prelaska na obnovljive izvore energije, povoljnih klimatskih uslova i razvijene elektro-mreže Fotonaponske elektrane u Istočnom Sarajevu doživljavaju sve veću popularnost. Istočno Sarajevo, smješteno u planinskom području, ima dobar potencijal za korištenje solarne energije s obzirom na značajan broj sunčanih sati godišnje (oko 1.800 sati). Ovo omogućava efikasnu proizvodnju električne energije putem fotonaponskih sistema. Poslijeratni period donio je procvat građevinarstva, posebno u stambenoj izgradnji i infrastrukturi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://komorars.ba/is/grane-privrede/|title=Grane privrede grada Istočno Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Istočno Sarajevo, sa svojim prirodnim bogatstvima, strateškim položajem i turističkim potencijalom predstavlja privlačnu destinaciju za investitore i posjetioce nudeći prilike za razvoj moderne i održive privrede.

== Saobraćaj ==
Preko teritorije grada prelaze četiri značajne drumske saobraćajnice prema [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]: Istočno Sarajevo–Sokolac–[[Zvornik]]–[[Loznica]], Istočno Sarajevo–Sokolac–[[Rogatica]]–[[Višegrad]]–[[Užice]], Istočno Sarajevo–Pale–[[Goražde]]–Višegrad–Užice, Istočno Sarajevo–Trnovo–[[Dobro Polje (Kalinovik)|Dobro Polje]]–Foča–Crna Gora. [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini|Željeznički saobraćaj]] nije prisutan na teritoriji grada. Najbliža željeznička stanica je [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Centralna željeznička stanica Sarajevo]], a najbliža željeznička pruga je pruga [[Zenica]]–[[Sarajevo]]–[[Mostar]]. Do 70–ih godina prošlog vijeka preko teritorije grada je prolazila uskotračna željeznička pruga Sarajevo–Pale–Prača–Ustiprača–Višegrad–Užice. Međunarodni aerodrom Sarajevo gotovo prostorno graniči sa gradom Istočno Sarajevo, u području opštine Istočna Ilidža.

== Komunikacija i Medij ==
Kako je sam grad Istočno Sarajevo nastajao u periodu [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] (1992-1995.) i počeo da se razvija neposredno nakon njegovog završetka, tako je i znatan broj medijskih kuća nastajao u tom periodu. Tokom ratnog perioda i nekoliko godina kasnije, tadašnje Srpsko Sarajevo je kao dejure i defakto glavni grad Republike Srpske, bilo sjedište javnog radio-televizijskog servisa - Srpske radio-televizije (današnja Radio-televizija Republike Srpske), Srpske novinske agencije Srna (današnja Novinska agencija Republike Srpske), Radio Romanije (današnji Info centar Sokolac), kao i štampanih medija poput Glasa Srpske i Oslobođenja (Oslobođenje - ratno ili &quot;Srpsko Oslobođenje&quot;, a zvanično samo NIŠP &quot;Oslobođenje&quot;).

U Istočnom Sarajevu danas su smješteni Gradska radio-televizija Istočno Sarajevo, čiji je osnivač Grad Istočno Sarajevo, Informativno-tehnički centar Radio-televizije Republike Srpske, Radio OSM, Info centar Sokolac, kao i dopisništva [[BN Televizija|BN televizije]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Alternativna televizija|Alternativne televizije]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]], K3 televizije iz [[Prnjavor]]a, te dopisništva Novinske agencije Republike Srpske, Glasa Srpske i Blica.  U Istočnom Sarajevu sjedište ima i određen broj informativnih portala.

* [[Radiotelevizija Republike Srpske]] je javni radio-televizijski servis sa sjedištem u Banjoj Luci. Na teritoriji grada djeluje u okviru Informativno-tehničkog centra Istočno Sarajevo. Osnovana je 6. maja 1992., kao Studio S, (buduća Srpska radio-televizija – SRT, a kasnije Radio-televizija Republike Srpske). Iz studija u Palama emitovan je prvi televizijski Dnevnik, koji je u to vrijeme bio jedini način informisanja stanovnika istočnog dijela Republike Srpske. Tehničkim uvezivanjem studija u Palama sa studijom u Banjaluci počelo je emitovanje programa na prostoru cijele Republike Srpske i BiH. Ovakav način rada trajao je do 1998., kada studio u Banjaluci postaje centralni studio, a studio u Palama nastavlja rad kao informativno - tehnički centar. Sjedište ITC-a Istočno Sarajevo, u julu 1999., premješteno je iz Pala u opštinu Istočno Novo Sarajevo, odakle i danas emituje program.
* [[Novinska agencija Republike Srpske — SRNA]], ranije Srpska novinska agencija, zvanična je novinska agencija Republike Srpske. Osnovana je 7. aprila 1992. u Palama kao prva novinska agencija Republike Srpske. Odlukom Vlade Republike Srpske od 27. marta 2008. promijenila je naziv u Novinska agencija Republike Srpske — SRNA. Osnovana je iz potrebe da se šira javnost tadašnje Jugoslavije obavijesti o dešavanjima koja su prethodila početku rata u Sarajevu. Tadašnja SRNA je već 1996. imala dopisnike u svim gradovima Republike Srpske i u inostranstvu.
* [[Radio-televizija Istočno Sarajevo]] je gradski medij, osnovan odlukom Skupštine grada Istočno Sarajevo. Program ove medijske kuće je idejno i tematski posvećen prvenstveno gledaocima sa područja grada Istočno Sarajevo i Sarajevsko-romanijske regije, ali i opština u istočnom dijelu Republike Srpske. Sjedište ove radio-televizijske stanice nalazi se u ulici Stefana Nemanje 14 u Istočnom Novom Sarajevu, gdje su smještene prostorije radija, dok se televizijski program emituje iz studija smještenog u opštini Pale. U planu je obezbjeđivanje novog, objedinjenog, prostora za ovu gradsku radio-televiziju u budućoj Gradskoj kući koja je planirana u opštini Pale.
* [[Radio OSM]] je privatna radio stanica sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, u opštini Pale. Ova radio stanica je programski komercijalna, uređivački samostalna, a žanrovski je opšteg tipa.
* Info centar Sokolac je nastao iz nekadašnjeg JP „Radio Romanija” koje je osnovano 1975. kao 39. radio stanica u BiH. Iz studijskih prostorija koje su bile smještene u objektu Srednjoškolskog centra, 30. novembra 1975., prvi put se oglasio signal Radio Romanije. Današnji Info centar Sokolac (nasljednik tadašnjeg Radija Romanija) svakodnevno, prema programskoj šemi, emituje radijski program, uz informaivne sadržaje i autorske emisije, a u okviru ovog medija štampaju se i Sokolačke novine, koje izlaze mjesečno, kao, lokalno, informativno glasilo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.opstinasokolac.net/javna-preduzeca/jp-infocentar/|title=JP Info cetar Sokolac}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Народно позориште И. Сарајево.jpg|mini|Narodno pozorište Istočno Sarajevo]]
U gradu Istočno Sarajevo egzistira pet kulturnih centara:

* Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo,
* Kulturni centar Pale,
* Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža,
* Centar za kulturu Trnovo i
* Ustanova za kulturu „Pero Kosorić” Sokolac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/o-gradu/kultura/kulturni-centri/|title=Kulturni centri na području Grada Istočno Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

U opštini Istočno Novo Sarajevo 2024. otvoreno je Narodno pozorište Istočno Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://junpis.net/|title=Narodno pozorište Istočno Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

[[Matična biblioteka Istočno Sarajevo]] je osnovana odlukom Skupštine grada Istočno Sarajevo 1996., a od 28. juna iste godine je počela sa radom. Danas raspolaže sa preko 100.000 knjiga smještenih u pet odjeljenja. Svih šest opština u sastavu grada, imaju narodne biblioteke, s tim što su opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža formirali zajedničku biblioteku.

U Istočnom Novom Sarajevu nalazi se Galerija Kućanski koja je prvobitno zamišljena kao legat akademika i umjetnika Boška Kućanskog, ali naknadnom promjenom plana i znatnim proširenjem objekta dobija namjenu muzeja. U opštini Pale nalazi se Cekovića kuća koja je izgrađena 1915.. Predstavlja jednu od najočuvanijih i najljepših kuća na ovim prostorima sa početka XX vijeka. Rekonstruisana je 2007. i u njoj se danas nalazi Galerija likovne kolonije Pale.

Na teritoriji grada se organizuju brojne kulturne manifestacije. Neke od njih su:

* Međunarodni festival malih scena i monodrame – Istočno Novo Sarajevo
* Jahorina film festival – Pale
* Lut fest – Istočno Novo Sarajevo
* Međunarodni filmski festival „Prvi kadar“ – Istočno Novo Sarajevo
* Dani Duška Trifunovića – Pale

==== Značajni datumi ====
Krsna slava Grada Istočno Sarajevo je Sveti Petar Sarajevski 17. septembra.

* 40 dana nakon Vaskrsa, Spasovdan, krsna slava opštine Istočno Novo Sarajevo.
* 6. maj Sveti Georgije, krsna slava opštine Istočna Ilidža.
* 12. juli Petrovdan, krsna slava opštine Trnovo.
* 2. august Sveti prorok Ilija, krsna slava opštine Sokolac.
* 9. august Sveti Pantelejmon, krsna slava opštine Istočni Stari Grad.
* 28. august Velika Gospojina, krsna slava opštine Pale.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Univerzitet u Istočnom Sarajevu|}}
[[Datoteka:Ректорат Универзитета у Источном Сарајеву.jpg|mini|Rektorat Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]
Univerzitet u Istočnom Sarajevu jedan je od dva vodeća univerzitetska centra u Republici Srpskoj. U sastavu Univerziteta nalazi se 16 fakulteta i dvije umjetničke akademije, smješteni u 9 gradova Republike Srpske, dok je Rektorat kao administrativni centar smješten u Istočnom Novom Sarajevu. Nastavu na ovom integrisanom Univerzitetu danas pohađa oko 8.000 studenata. Univerzitet u Istočnom Sarajevu baštini tradiciju jedne od prvih visokoškolskih institucija u BiH – Bogoslovije u Sarajevu koja je osnovana 1882.. Pod imenom Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske, osnovan je 14. septembra 1992. odlukom Narodne skupštine Republike Srpske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/o-univerzitetu/|title=O Univerzitetu}}&lt;/ref&gt;

Članice Univerziteta organizuju brojne naučne, umjetničke i stručne skupove, a to su:

* Poljoprivredni fakultet – „AGROSYM“,
* Pravni fakultet – Naučni skup povodom Dana Pravnog fakulteta,
* Elektrotehnički fakultet – „INFOTEH Jahorina“,
* Mašinski fakultet – „Conference on Mechanical Engineering Technologies and Applications COMET-a“,
* Ekonomski fakultet – „Jahorinski poslovni forum“.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/nauka/naucni-skupovi/|title=Naučni skupovi na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu}}&lt;/ref&gt;

Na području Istočnog Sarajeva djeluje nekoliko naučno-istraživačkih institucija, među kojima su značajne:

* Institut za elektroenergetiku (IRCE) i Institut za osiguranje kvaliteta, oba u okviru [[Energoinvest]]a, smještena u naselju Lukavica, opština Istočna Ilidža;
* UNIS Institut za zaštitu i ekologiju, smješten u opštini Pale, koji se bavi istraživanjima u oblasti zaštite životne sredine i bezbjednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/o-gradu/obrazovanje/|title=„Institucije koje se bave naučno-istraživačkim radom”.}}&lt;/ref&gt;

Ove institucije doprinose razvoju nauke i tehnologije u regionu, sarađujući sa privrednim i akademskim sektorom.

U Istočnom Sarajevu postoji devet osnovnih škola i Škola za osnovno muzičko obrazovanje, koje pružaju temeljno obrazovanje djeci u šest opština grada. Srednjoškolski sistem obuhvata četiri ustanove:

* Srednja škola „28. juni“ Istočno Novo Sarajevo,
* Srednjoškolski centar „Istočna Ilidža“ Istočna Ilidža,
* Srednjoškolski centar „Pale“ Pale,
* Srednjoškolski centar „Vasilije Ostroški“ Sokolac.

Ove škole nude raznovrsne programe, uključujući gimnazijske, stručne i zanatske smjerove, prilagođene potrebama lokalne zajednice.

U Istočnom Sarajevu je smješten Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske koji je odgovoran za izdavanje i distribuciju udžbenika, nastavnih materijala i drugih obrazovnih resursa za škole u Republici Srpskoj. Zavod ima ključnu ulogu u standardizaciji i unapređenju kvaliteta obrazovanja.

== Turizam ==
Istočno Sarajevo nudi raznovrsne turističke doživljaje. Grad je idealna destinacija za zimske sportove, planinarenje, biciklizam, kulturna istraživanja i opuštanje u netaknutoj prirodi. Jahorina i „Ravna planina“ su svjetski poznati ski centri zbog svojih 55&amp;nbsp;km alpskih i 10&amp;nbsp;km nordijskih staza, što ih čini epicentrom zimskog turizma gdje zimska sezona traje 5 mjeseci. Moderna infrastruktura, uključujući gondolu, ski-liftove i ugostiteljske objekte privlače profesionalne skijaše i amatere. Ljeti nude staze idealne za planinarenje i brdski biciklizam uz panoramski pogled.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oc-jahorina.com/olimpijski-centar-jahorina/|title=Olimpisjki centar &quot;Jahorina&quot;}}&lt;/ref&gt; Planine Trebević i Romanija raj su za planinare i rekreativce. Via ferrate „Bijele stijene“ na Trebeviću i „Sokolov put“ na Romaniji nude uzbudljive uspone kroz stjenovite terene uz sigurnosnu opremu, privlačeći ljubitelje adrenalina. Na strmim liticama Romanije na nadmorskoj visini 1515 m nalazi se Novakova pećina, koja je dobila ime po narodnom junaku Starina Novaku. Na izvoru mokranjske Miljacke nalazi se Pećina ledenjača gdje se led zadržava i tokom ljetnih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/privreda/turizam/|title=Turizam Grada Istočno Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Treskavica je poznata po kristalno čistim jezerima i netaknutoj prirodi, idealnoj za kampovanje i planinarenje.
[[Datoteka:Орловача.jpg|lijevo|mini|Pećina Orlovača|214x214piksel]]
[[Orlovača (pećina)|Pećina Orlovača]], speleološko čudo, je jedinstvena atrakcija uređena za turističke posjete. Njeni stalagmiti, stalaktiti i halaktiti različitih boja i oblika oduševljavaju posjetioce. Pronađeni ostaci pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus), crvenog alpskog vuka i insekta iz porodice [[Coleoptera]] čine je značajnom za [[Speleologija|speleološke]] i naučne entuzijaste.

Istočno Sarajevo je raj za ljubitelje lova i ribolova. Bistre rijeke poput Prače i Željeznice obiluju potočnom pastrkom i riječnim rakovima, privlačeći ribolovce.

Grad privlači turiste netaknutom prirodom i svojom gastronomskom ponudom, kao i raznovrsnim mogućnostima za aktivan odmor, a zahvaljujući blizini Međunarodnog aerodroma Sarajevo odlično je povezan sa svjetskim destinacijama.

== Parkovi i rekreacione površine ==
Na teritoriji grada Istočnog Sarajeva, postoji veliki broj, parkova, rekreacionih površina, planinskih i pješačkih staza.
[[Datoteka:Парк Сунца Источно Ново Сарајево.jpg|mini|198x198px|Park Sunca]]
Park Sunca je prvi izgrađen i uređen park u Istočnom Sarajevu, smješten u Istočnom Novom Sarajevu. Velike je površine, sa stazama za šetnju i prostorima za odmor i rekreaciju. Izgradnja Memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim srpskim civilima Sarajeva i Sarajevsko-romanijske regije u XX vijeku predstavlja jedan od bitnih segmenata koji daju značaj ovam parku.

Sportsko-rekreativna zona Čiča je moderna zona smještena je u Istočnom Novom Sarajevu, površine 5 810 m². Odraz je vrhunskog prostora za sportske aktivnosti i opuštanje u prirodnom okruženju.

Izgradnja Gradskog parka, koji je nakon završetka dobio ime Principov park počela je u decembru 2013. u samom centru Istočnog Sarajeva, na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo (naselje Lukavica). Park je svečano otvoren na Vidovdan 2014., kao dio ceremonije obilježavanja stogodišnjice Velikog rata. U parku dominira spomenik [[Gavrilo Princip|Gavrilu Principu]], koji gleda prema Sarajevu, i dječijem igralištu u sklopu parka.

Park velikana prepoznatljiv je po bistama 10 istorijskih ličnosti koje su u različitim oblastima i vremenskim periodima uticale na opstanak i razvoj srpskog i ostalih naroda na ovim prostorima. Pored bisti nalazi se prostor za igru, odmor i rekreaciju. Smješten je u centralnom dijelu opštine Istočno Novo Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://opstinains.net/parkvelikana/|title=Park velikana Istočno Novo Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Amfiteatar „Beli vuk“ nalazi se na lokaciji Pomoli, Tvrdimići na nadmorskoj visini od 1052 m. Smješten je u prirodi i simbolizuje jedinstvo i slobodu. Posvećen je komandantu jedinice Beli vukovi, Srđanu Kneževiću. Predviđen je kao turističko-rekreativni kompleks te raspolaže smještajnim kapacitetima, vikendicama i sportskim terenima. Gradski park u opštini Pale krase zelene površine, teren za basket, amfiteatar na otvorenom, površine obilježene za igranje šaha, te dječije igralište što ga čini idealnim za sve generacije.

Na Palama se nalazi Olimpijski park, sa spomenikom Olimpijska pahuljica, na kojoj su urezana imena paljanskih olimpijaca koji su učestvovali na olimpijskim igrama kroz istoriju. Pored Olimpijskog parka, na Palama se nalazi i Spomen-park Srđanu Kneževiću, sa izgrađenim spomenikom legendarnom komandantu jedinice Beli vukovi.

Takođe, u opštini Pale u čast palim borcima u Drugom svjetskom ratu izgrađen je i Spomen-park narodnom heroju Milanu Simoviću.

Dino park je smješten na Ravnoj planini. Predstavlja pravu avanturističku destinaciju sa čudesnim replikama dinosaurusa. Okružen je prirodom i velikim brojem pješačkih staza koje se prostiru duž planine kroz šumu.

Park prirode „Goli Koran“ prirodni je rezervat, idealan za šumski biciklizam i rekreativne šetnje.

Na Sokocu postoje tri parka. Park boraca Romanije u Sokocu izgrađen je 1978. uz Spomen-kosturnicu u Sokocu na kojoj su ispisana imena 969 partizanskih boraca poginulih na području opštine Sokolac u Drugom svjetskom ratu. U parku su postavljene biste deset narodnih heroja ovog kraja. Ovaj prostor je mjesto okupljanja mladih.

Park srpskih boraca se nalazi u blizini zgrade opštine Sokolac uz Centralno spomen-obilježje srpskim borcima poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu na ratištima u okolini Sarajeva. Na ovom obilježju ispisana su imena 1250 boraca VRS.

Park solunskih boraca je izgrađen krajem 2008. postavljanjem spomenika srpskim dobrovoljcima, učesnicima ratova za odbranu Srbije od 1912-1918.. Spomenik je izgrađen po uzoru na obilježje srpskom ratniku koje se nalazi ispred crkve Ružica na Kalemegdanu. Na ovom spomeniku ispisana su imena 360 dobrovoljaca sa područja Romanije.

== Sport ==
{{Glavni|Spisak sportskih klubova u Istočnom Sarajevu}}

Najznačajniji sportovi u Istočnom Sarajevu su: fudbal, košarka, odbojka, borilačke vještine, kao i zimski sportovi – biatlon, nordijsko i alpsko skijanje. Grad je sjedište velikog broja sportskih klubova. U košarci se ističu OKK „Slavija 1996“  i KK „Jahorina“ kao predstavnici grada u Premijer ligi BiH. Stubovi fudbalskog života grada su FK „Slavija“ i FK „Romanija“, dok dugu tradiciju u zimskim sportovima održavaju klubovi SK „Romanija“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skromanija.com/sr/|title=SK &quot;Romanija&quot;}}&lt;/ref&gt; i SK „Jahorina“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skiteamjahorina.ba/|title=SK &quot;Jahorina&quot;|access-date=20. 11. 2025|archive-date=11. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711235113/https://skiteamjahorina.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Značajno mjesto u sportskoj kulturi grada imaju borilačke vještine gdje se ističu imena Nemanja Majdov, svjetski šampion u džudou, Miloš Golić svjetski šampion u kik-boksu i legenda u džudou Rajko Kušić. Grad okružuju poznate olimpijske planine te je isti bogat planinarskim društvima od kojih su najznačajniji „Treskavica“ iz Trnova i „Javorina“ i „Jahorina“ iz Pala. Opština Sokolac raspolaže savremenim gradskim sportskim terenom, prilagođenim za trening i razvoj vrhunskih atletičara. Istočno Sarajevo je zahvaljujući savremenim sportskim objektima i povoljnim prirodnim uslovima privlačna destinacija za sportske pripreme nacionalnih reprezentacija i dječije sportske kampove. Odbojkaška reprezentacija Srbije godinama je birala opštinu Pale za pripreme pred svjetska prvenstva i druge međunarodne nastupe.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=519655|title=Odbojkašice na pripremama u Palama}}&lt;/ref&gt;

==== Stadioni i dvorane ====

* Sportsko-rekreativni centar Slavija
* Sportsko-rekreativni kompleks „Čiča“ Istočno Novo Sarajevo
* Sportska dvorana „Slavija“ Istočno Novo Sarajevo
* Sportska dvorana Istočno Sarajevo
* Gradski stadion „Vlajko Petrović“ Pale
* Sportska dvorana „Peki“ Pale
* Stadion „Vojkovići“ Istočna Ilidža
* Sportsko rekreativni centar Istočna Ilidža
* Gradski stadion Trnovo
* Gradski stadion „Bara“ Sokolac
* Sportska dvorana Sokolac

==== Sportska takmičenja ====
Grad Istočno Sarajevo, poznat kao grad omladine i sporta, bogat je raznovrsnim sportskim manifestacijama, kako međunarodnim, tako memorijalnim i tradicionalnim. Grad je bio domaćin [[Evropski olimpijski festival mladih|Evropskog olimpijskog festivala mladih]] (EYOF) 2019..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://okbih.ba/bs/tekst/eyof-2019-sarajevo-i-istocno-sarajevo/77|title=EYOF 2019.}}&lt;/ref&gt; Tradicionalna takmičenja koja se održavaju su:

* Međunarodni turnir u uličnom basketu „FIBA 3x3: Lite quest tournament Pale – East Sarajevo“ – Pale
* 3x3 Istočno Novo Sarajevo – Istočno Novo Sarajevo
* Božićni turnir u malom fudbalu — Istočno Novo Sarajevo
* Ljetni turnir u malom fudbalu — Pale
* Jahorina kup (alpsko skijanje) — Jahorina
* Prvenstvo BiH i Republike Srpske (biatlon i nordijsko trčanje) – Pale
* Turnir u odbojci na pijesku — Pale
* Tradicionalni međunarodni atletski miting — Sokolac
* Džudo prvenstvo Republike Srpske — Istočna Ilidža

Grad je sve popularniji među ljubiteljima planinskog trčanja zbog raznovrsnih šumskih i planinskih staza, te se organizuju trejl trke: „Termag Challenge Race“, „Trebević Trail“ i „Jahorina Ultra Trail“.

== Gradovi pobratimi ==

* [[Kruševac]], Srbija
* [[Niš]], Srbija
* [[Novi Sad]], Srbija
* [[Krasnodar]], Rusija
* Landžou, Kina
* Cangdžou, Kina
* [[Plužine]], Crna Gora
* [[Herceg Novi]], Crna Gora

=== Prijateljski gradovi ===

* Opština Pantelej, [[Niš]], Srbija
* [[Sombor]], Srbija
* [[Nižnji Novgorod]], Rusija
* [[Nikšić]], Crna Gora

== Napomene ==
{{refspisak|group=napomena}}

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/195/0|title=Lokalni izbori 2024 - Istočno Sarajevo|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UstavniSud_U4-04&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/bs/odluka/_/obavjestenje-o-sjednici-vijeca-od-pet-sudija-ustavnog-suda-bosne-i-hercegovine-odrzanoj-27-februara-2004-godine-u-sarajevu|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 4/04 (Odluka o nazivu &quot;Srpsko Sarajevo&quot;)|publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|date=27. 2. 2004|access-date=13. 11. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;GIS_Povrsina&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/licna-karta/|title=Lična karta Grada Istočno Sarajevo|website=gradistocnosarajevo.net|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=13. 11. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live |page=39}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;JIB_GIS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.companywall.ba/firma/grad-istocno-sarajevo/MMx73vIb|title=Grad Istočno Sarajevo - CompanyWall Poslovni portal|publisher=CompanyWall.ba|access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;TurizamISA&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.turizam-isa.ba/rijecni_biseri.html |title=Riječni biseri |access-date=26. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216094816/http://www.turizam-isa.ba/rijecni_biseri.html |archive-date=16. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
* [http://www.gradistocnosarajevo.net/ Zvanični sajt Istočnog Sarajeva]
* [http://www.turizam-isa.ba Turistička organizacija Istočno Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121227094220/http://www.turizam-isa.ba/ |date=27. 12. 2012 }}
* [http://www.unssa.rs.ba Univerzitet u Istočnom Sarajevu]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Istočno Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>3dem6o479ires8lak4jasiu9xsomhvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obrazovanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3140</id>
    <revision>
      <id>3923191</id>
      <parentid>3831712</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T10:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3923191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11820" sha1="dgktb17auauyf7lbf3g6gb15iy57p6e" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
Izraz škola je [[grčka]] riječ. Bukvalno bi značila ''dokolica'', ''rekreacija''. U starim društvima školovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Vjerski velikodostojnici, često su bile jedine pismene grupe ljudi, koji su znanje koristili za čitanje i tumačenje religijskih tekstova. Za većinu, odrastanje je značilo učenje naprimjerima starijih. Bilo je uobičajeno da djeca veoma rano počnu pomagati u domaćim poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. Čitanje nije bilo potrebno a ni korisno. Još jedan razlog ne čitanja je bio to što su se svi tekstovi umnožavali ručno, što je bilo dugotrajno i teško.

Štampanje kao pronalazak ušlo je u [[Evropa|Evropu]] iz [[Kina|Kine]]. Pronalaskom [[Štamparska mašina|štamparske mašine]] 1454. godine olakšano je umnožavanje tekstova. To je dovelo do višeg nivoa pismenosti.

Obrazovanje u svojoj modernoj formi, što podrazumijeva nastavu u posebno izgrađenim zgradama, počeo je da se razvija postepeno. I pored toga do prije 150 godina djecu imučnih podučavali su privatni učitelji. većina stanovništva nije imala nikakvog obrazovanja do prvih decenija 19. vijeka kada se u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] počeo da uvodi sistem [[Osnovna škola|osnovnih škola]]. Proces industrijalizacije i širenje gradova izazvali su potrebu za specijalnim obrazovanjem. Ljudi danas rade u mnogim profesijama i koriste razna stručna znanja, tako da više nije moguće prenošenje znanja sa roditelja na djecu. Sve više dolazi do izražaja apstraktno učenje pojedinih disciplina, a ne kao ranije praktično prenošenje nekih specifičnih vještina.

U modernom društvu ljudi treba da savladaju osnovne vještine kao što su: čitanje, pisanje, računanje i steknu opće znanje o svom fizičkom, društvenom i ekonomskom okruženju. U isto vrijeme je važno da znaju kako da uče da bi bili u stanju ovladati novim, i tehnički veoma složenim, oblicima informacija. Moderni obrazovni sistem počeo se oblikovati na zapadu početkom 19. vijeka. Iako je Britanija, za razliku od drugih zemalja, oklijevala da prihvati jedan integrisani sistem na nacionalnom nivou (obavezno školovanje je uvedeno 1870. godine). Kod njih je razvijen i sistem privatnih škola u kome se nastava plaća, naročito na nivoima višim od osnovnog. S tim u vezi i danas se vodi oštra debata o sistemu školstva gdje postoji i školstvo pod okriljem vjerskih zajednica. Školstvo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] polazi od prakse ''disciplinovanja'' djece, u čemu je u 17.st. veliku ulogu igralo uvjerenje da djeca moraju slušati roditelje bez pogovora, što je kao načelo bilo uvedeno i u propise prvih američkih kolonija. Prema jednoj odredbi iz 1642. godine prijetilo se oštrim kaznama roditeljima i odgajateljima ako zanemare obučavanje i rad svoje djece. Pošto ovo nije bilo djelotvorno puritanske vlasti su 1647. godine naredile da same organizuju školovanje. Trebalo je preko 200 godina da se obrazovanje uvede kao sveobuhvatni sistem za brojno pluralno stanovništvo [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Poseban je problem raznorodnost doseljenika koje je trebalo kroz obrazovanje jezički unificirati, a donekle i kulturno anglicizirati. U školama su ispoljavani i američki ideali jednakih mogućnosti za svakog, što je dovelo do razvoja školstva i do masovnog širenja obrazovanja znatno ranije nego u drugim zemljama. Zajedno sa tim idealom o jednakosti i druge američke vrijednosti i shvatanja nastavile su do danas da se više ili manje eksplicitno predaju u školama.

== Društvena uslovljenost obrazovanja ==

Obrazovanje ima značajnu funkciju u svakom društvu. Zbog važnosti obrazovanja svaka vlast želi odrediti njegovu koncepciju i sadržinu, kako bi preko najsnažnijeg instrumenta društvene percepcije i oblika socijalizacije pojedinci prihvatili vrijednosti i norme sistema. Zato države preuzimaju brigu o finansiranju obrazovanja. Pored toga u sadržajnom smislu pokušavaju kroz obrazovanje utvrditi društvene norme i vrijednosti i izgraditi osječanje pripadnosti svojoj zajednici, društvenoj grupi ili religiji.

Kroz obrazovni sistem također se razvijaju i osjećanja za vlastitu kulturu, poštivanje principa i solidarnost. Preko školovanja se oblikuje svijest i gledište pojedinca, kada su u pitanju procesi u društvu i sistem vlasti. Svi obrazovni sistemi su zasnovani na historiji znanja i historiji društva. Institucionalizacija obrazovanja pored toga što se zasniva na usvajanju niza pravila i društvenih vrijednosti, ogleda se i kroz znanje i sposobnosti kojima pojedinac ovladava u procesu osposobljavanja. Putem sistema obrazovanja snažno se mijenja struktura društva, porodice i profesija. Po [[Talkot Parsons|Talkotu Parsonsu]]{{izvor}} škola je most između porodice i društva kao cjeline. Škola priprema dijete za njegovu ulogu. Obrazovanje je u stvari izraz društvenog sistema. Ono danas znači jednakost šansi koje otvara mogućnost mijenjanja položaja koje pojedinci stiču rođenjem ili nasljedstvom. Ono je osnova emancipacije čovjeka, veoma funkcionalan instrument preko koga se ostvaruje identitet pojedinca. Veoma je važno za društveni ugled, autoritet i moć. Stečena znanja i obrazovne vještine su veoma su veoma primjenljivi i upotrebljivi u privrednom i praktičnom životu. Iako se znanje individualno stiće ono je postalo bogatstvo svih pripadnika zajednice. To je skoro jedina individualna osobenost koja u praksi postaje zajednička vrijednost i korist cijele zajednice.

== Sociološke teorije o obrazovanju ==

Sve teorije o obrazovanju slažu se oko njegove izuzetne važnosti, ali daju različita objašnjenja i prijedloge:

=== Funkcionalna teorija ===

Prema ovim predstavnicima socijalizacijska funkcija obrazovanja je najvažnija. Naprimjer, [[Emil Dirkem]] smatra{{izvor}} da je &quot;škola most između pojedinca i društva&quot;. Prema njemu, moderna društva su heterogena, sa razvijenom podjelom rada i mnoštvom uloga, koje vrše vrlo različiti pojedinci. U toj različitosti koju nije moguće spriječiti potrebno je unijeti neku količinu homogenosti, ujednačenosti, kako bi se osigurala integracija društva.

Škola je glavno sredstvo za postizanje ujednačenosti. [[Talkot Parsons]] je također smatrao{{izvor}} da je &quot;škola žarište socijalizacije u modernim društvima&quot;. Škola uči djecu o tome kako se društvo ne sastoji od roditelja, rođaka, prijatelja, nego su u razredu uvjeti i mogućnosti jednaki za sve. Škola uči djecu da prihvate razliku između partikularističkih i univerzalističkih normi vrednovanja, a to je važno za uključivanje u svijet odraslih.

* Partikularne norme znače vrednovanje pojedinca po onome što je a ne ko je. Roditelji vrednuju dijete kao svoje, kao izuzetno, kao posebno, a ne kao ostalu djecu. Ovi standardi povezani su sa pripisanim položajem.
* Univerzalističke norme znače da je pojedinac samo jedan od mnogih (jednakih) te da je njegov položaj uslovljen poređenjem sa drugima, a ne zagarantovan unaprijed. To znači da su njegova dostignuća vrednovana sa stajališta općih mjerila, prihvaćenih u društvu, a ne sa stajališta posebnih mjerila (biti nečijim djetetom ili pripadati rasi, vjeri, naciji i slično).

Upravo djete uči tu razliku što je veoma važno za pripremu u budućem životu. Sa stajališta socijalizacije, obrazovanje ne znači samo prenošenje vrijednosti i normi društva, nego je prema [[Talkot Parsons|Parsonsu]] &quot;škola društvo u malom- tu se uče najvažnija pravila života&quot;.

=== Manifestna funkcija škole ===

Manifestna funkcija škole se ogleda u sljedećem:

* U prenošenju kulturne tradicije i socijalizaciji
* Škola znači funkcionisanje društvenog sistema kao cjeline. Škola je društvena institucija koja služi selekciji i alokaciji na društvene položaje

U školi bi trebalo poštivati meritokratska pravila, sistem nepristrasnih, objektivnih mjerila vrednovanja sposobnosti, truda i dostignuća pojedinca ([[Engleski jezik|eng.]] ''merit''-zasluga). Ova načela bi trebala vrijediti u čitavom društvu (ko radi složeniji posao trebao bi biti bolje plaćen), ali su posebno važna u školi. To znači da učenici koji se više trude i imaju bolje sposobnosti, trebali bi dobijati bolje ocijene, što će im omogućiti dalje školovanje i bolje plaćen posao, a samim tim i bolji društveni položaj.

Škola bi tako trebala služiti kao društveni mehanizam selekcije- izbor najsposobnijih pojedinaca koji će zauzimati najvažnije položaje u društvu. Istodobno škola je društveni mehanizam alokacije-razmještaj ljudi u određene profesionalne uloge.

Ispunjavanjem ove dvije važne funkcije, škola daje doprinos jačanju socijalne integracije. To je posebno važno u rasno i etnički mješovitim društvima. Naprimjer, u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] se uči šta to znači biti amerikanac različitog rasnog i etničkog porijekla. Mladi tamo usvajaju zajedničko kulturno naslijeđe i pripremaju se da budu odgovorini građani. Naravno, to nije slučaj samo s amerikancima.

Pored manifestnih funkcija škole postoje i latentne funkcije škole (nenamjerne uloge škole) kao to da:

* Škole služe kao institucije za čuvanje djece, mjesta gdje će djeca biti na sigurnom
* Škola kao &quot;bračno tržište&quot;, može se dogoditi da mladi izaberu partnera sličnog društvenog porijekla
* U školama se razvijaju društvene vještine komuniciranja, sklapanja prijateljstva
* Mogu biti i mjesta nastanka različitih omladinskih subkultura
* Formalno obrazovanje drži mlade podalje od tržišta rada, time se smanjuje stopa nezaposlenosti i onemogućuje konkurencija između mladih i odraslih za radna mjesta

=== Konfliktne teorije o obrazovanju ===

Ove teorije naglašavaju ulogu škole u reprodukciji i legitimiranju postojećih društvenih odnosa. Školu ne vide kao priliku za izgradnju duhovnih sposobnosti pojedinca i uspon na društvenoj ljestvici već kao društveni mehanizam održavanja sistema društvene stratifikacije. Uglavnom smatraju da je škola najvažniji ideološki aparat države u kapitalizmu.

Država održava postojeće društvene odnose (podjela na kapitaliste i radnike). Putem represivnih aparata (policija, sudstvo, vojska) i ideoloških aparata (religija, porodica i drugo). Škola je najvažniji ideološki aparat države, jer se u školi ne uče samo znanje i vještine potrebne na radnom mjestu nego se prenosi i ideologija. Osnovna svrha ideologije u školi je da uvjeri buduće radnike da je njihov položaj prirodan, nepromijenjiv i opravdan. U školi se budući radnici uće da budu tačni, poslušni, disciplinovani kako ne bi ugrozili postojeći sistem proizvodnje i organizaciju društva u cjelini.

U konfliktnim teorijama možemo izdvojiti kao bitan princip korespondencije (slaganje). Odnosi u školi su sukladni (korespondentni) sa odnosima na radnom mjestu. U školi se djeca pripremaju za uloge na tržištu rada. Autoritarna struktura u školi slična je birokratskoj strukturi u preduzeću i u obje pozitivno se vrijednuje: marljivost, poslušnost, podložnost. Još je jedna sličnost: U školi se ne uči zbog znanja već zbog ocjena, a odrasli ne rade što vole svoj posao nego su motivirani jedino plaćom. Školski skriveni nastavni program ima za cilj suptilno oblikovanje djece prema zahtjevima vladajućih institucija. Učitelji oblikuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klase (savjesnost, odgovornost, pouzdanost, samokontrola, učinkovitost). Od učenika se traži da budu tačni, tihi, čekaju svoj red, prilagode se zahtjevima grupe.

== Također pogledajte ==

* [[Sociologija]]
{{Commonscat|Education}}

{{Društvene nauke}}

[[Kategorija:Obrazovanje]]</text>
      <sha1>dgktb17auauyf7lbf3g6gb15iy57p6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Centralni poremećaji disanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4366</id>
    <revision>
      <id>3923107</id>
      <parentid>3620131</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2170" sha1="4ybbo9yrii67zfx9d0cn4bcxo5mktyh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Standardi}}
Poremećaji '''centralne regulacije disanja''' mogu biti uzrokovani:

1. Predoziranjem lijekovima ili njihovom zloupotrebom

*[[Opioid]]i (npr. [[morfin]])
*Benzodiazepini (npr. [[diazepam]])
*Barbiturati (npr. [[fenobarbiton]])
*Drugi hipnotici (npr. anestetici)

2. Teška cerebralna oštećenja

*cerebralna ishemija (moždani udar) i hipoksija

*globalna cerebralna ishemija (npr. kod općeg zastoja cirkulacije)

*regionalna cerebralna ishemija (npr. infarkt moždanog stabla  zahvaćanjem centra za disanje)

*intracerebralna krvarenja

*povrede moždanog tkiva

*Sindrom apneje (kratkotrajni opasni prekidi disanja) u toku spavanja uključujući iznenadnu smrt djeteta'''

Zbog oštećenja centra za disanje u organizmu se razvija hiperkapnija i hipoksija. Simptomi koji prate ovakvo teško stanje su:

*pospanost, koma
*cijanoza
*bradipneja (jako usporeno disanje)

== Dijagnoza i liječenje ==

'''Dijagnoza''' se postavlja anamnezom, odnosno heteroanamnezom (podaci koje daju druge osobe), inspekcijom, auskultacijom, mjerenjem arterijskog [[krv]]nog pritiska, mjerenjem pulsa, pulsoksimetrija, analiza gasova u krvi, analiza (skrining) urina na psihoaktivne materije i rendgen dijagnostika.

'''Liječenje''' se sastoji u otklanjanju hipoksije: aplikacija kisika, koja u težim slučajevima nije dovoljna, te se iz tog razloga pristupa endotrahealnoj intubaciji i mašinskoj potpori disanja.

''Depresija centra za disanje uklanja se aplikacijom lijekova:''

*kod predoziranja opoidima primjenjuje se Naloxon 0,5-10 mcg/kg tjelesne težine (0,04 -1 mg) i.v. Pritom se vrši [[titracija]] lijeka sve do postizanja željenog efekta.

*kod predoziranja benzodiazepinima primjenjuje se flumazenil 3-30 mcg/kg tj. težine (0,2 - 2 mg) i.v. isto tako titracijom doze ovog lijeka (infuzija).

Potrebno je još naglasiti da se [[lijekovi]] koji stimulišu disanje, odnosno centar za disanje ne upotrebljavaju (kao npr. Doxapram ili Amiphenazol), jer je njihova efikasnost nesigurna, a opasnost njihove upotrebe velika.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Respiratorne bolesti]]</text>
      <sha1>4ybbo9yrii67zfx9d0cn4bcxo5mktyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratko Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6140</id>
    <revision>
      <id>3922947</id>
      <parentid>3922819</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:38:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43013" sha1="p60rk54y5r6oxpfwyjn6hwx4f7otfj4" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}&lt;br&gt;[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}}
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Oficir, vojni zapovjednik
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Bosiljka Mladić
| djeca                  = 2 (Darko i Ana)
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|25}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 5 miliona [[Američki dolar|dolara]] ([[Sjedinjene Američke Države]], 1999.)&lt;br&gt;10 miliona [[Euro|eura]] ([[Srbija]], 28. oktobar 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|25|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|16}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|22}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = 1991
| završna_godina         = 1995.
| država                 = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002)
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Po geografskoj odrednici, kao i vojnoj pripadnosti Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]{{efn|Po geografskoj odrednici, iako se borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine.}} i [[Srbi|srpski]]{{efn|Po nacionalnoj/etničkoj odrednici kao i vojnoj pripadnosti Vojsci Republike Srpske (VRS).}} oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan &quot;Bosanskim kasapinom&quot; ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 22. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice.

Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[saosjećajno oslobađanje]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru.

== Biografija ==

=== Rani život i vojna karijera ===
Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.&lt;ref&gt;Adam Lebor, &quot;Milosevic: A Biography&quot;, str. 4.&lt;/ref&gt;

Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju &quot;PRETIS&quot; d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}&lt;/ref&gt; Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt; Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt;

Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&amp;18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}&lt;/ref&gt; Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]].&lt;ref name=&quot;nybooks19952&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna karijera ===
{{Također pogledajte|Rat u Hrvatskoj|Rat u Bosni i Hercegovini|Genocid u Bosni i Hercegovini}}
U junu 1991. unaprijeđen je u zamjenika komandanta Prištinskog korpusa u [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo]] u vrijeme velikih tenzija između [[Srbi na Kosovu|Srba na Kosovui]] i većinskog [[Albanci na Kosovu|albanskog]] stanovništva na [[Kosovo (regija)|Kosovu]]. Te godine, dobio je komandu nad 9. korpusom i predvodio je ovu formaciju protiv [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatskih snaga]] u [[Knin|Kninu]], glavnom gradu samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].&lt;ref name=&quot;BBCProfile&quot;&gt;{{Cite news|title=Profile: Ratko Mladic|publisher=[[BBC News]]|date=31 July 2008|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm|access-date=18 November 2008|archive-date=20 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091020180528/http://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra 1991. unapređen je u [[General-major|general-majora]].&lt;ref name=&quot;indictment&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; JNA pod njegovom komandom učestvovale su u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]], posebno tokom [[Bitka za Šibenik|bitke za Šibenik]] u pokušaju da odvoje [[Dalmacija|Dalmaciju]] od ostatka [[Hrvatska|Hrvatske]], što je rezultiralo zastojem ([[Hrvati]] su držali cijelu obalu u blizini [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a, a RSK je proširila svoju teritoriju u zaleđu). Između ostalih ranih operacija, pomagao je miliciji [[Milan Martić|Milana Martića]] u [[Opsada Kijeva|opsadi Kijeva]] 1991. i [[Bitka za Zadar|bici za Zadar]].&lt;ref name=&quot;Pavelic&quot;&gt;{{Cite news|last=Pavelic|first=Boris|date=21 May 2012|title=Croatia Sentenced Mladic in 1992 for War Crimes|url=https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/btj/|publisher=Balkan Insight|archive-url=https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/|archive-date=13 June 2021|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. aprila 1992. unapređen je u čin [[general-potpukovnik]] JNA.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja 1992, dva mjeseca nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Mladić i njegovi generali blokirali su glavni grad [[Sarajevo]], zatvorivši sav saobraćaj u gradu i izvan njega, kao i vodu i struju. Ovim je započela četverogodišnja [[opsada Sarajeva]], najduža opsada glavnog grada u historiji modernog ratovanja. Grad je bio bombardiran granatama i [[Snajperska aleja|snajperskom vatrom]] (''također pogledajte: [[Sarajevo Safari]]''). Dana 9. maja 1992. preuzeo je dužnost načelnika štaba/zamjenika komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, a sljedećeg dana i komandu samog štaba.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Dana 12. maja 1992. kao odgovor na nezavisnost BiH od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] je na svojoj 16. sjednici glasala za osnivanje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), oružane snage te paradržave, [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Na toj sjednici, imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS-a, dužnost koju je obavljao do 8. novembra 1996. Također na toj sjednici, [[Radovan Karadžić]], tadašnji [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik Srpske Republike BiH]], objavio je svojih &quot;šest strateških ciljeva&quot;, uključujući &quot;...razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice, državno razdvajanje.&quot;, &quot;Koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska krajina|Krajine]]&quot; i &quot;Uspostavljanje koridora u [[Podrinje|dolini rijeke Drine]], odnosno eliminisanje [[Drina|Drine]] kao granice između srpskih država&quot;.{{Sfn|ICTY|2017}} Mladić je tada rekao:

{{cquote|...mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin [[Momčilo Krajišnik|Krajišnik]] i gospodin [[Radovan Karadžić|Karadžić]] objasniti svijetu. To je, ljudi, [[genocid]]. Mi moramo da pozovemo svakog čovjeka, koji je čelom poljubio ove prostore i teritoriju države koju hoćemo da napravimo. I njima je mjesto sa nama i pored nas.{{sfn|ICTY|2017|p=1883}}}}U maju 1992, nakon povlačenja snaga [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|JNA iz Bosne i Hercegovine]], Druga vojna oblast JNA postala je jezgro Glavnog štaba VRS-a. Dana 24. juna 1994. unapređen je u čin [[general-pukovnik]]a, zadužen za otprilike 80.000 vojnika stacioniranih u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|title=Hague court jails ex-Yugoslav army general|date=6 September 2011|access-date=3 November 2021|archive-date=9 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409211759/https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|publisher=Al Jazeera|quote=Perisic had kept General Mladic on the Yugoslav Army payroll list, and personally signed Mladic’s promotion to the rank of colonel general in 1994.}}&lt;/ref&gt;

U julu 1995. vojnici pod direktnom Mladićevom komandom, uznemirene [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračnim napadima NATO-a]] s ciljem prisilnog poštivanja ultimatuma [[Ujedinjene nacije|UN]]-a o uklanjanju teškog naoružanja iz područja Sarajeva, zauzele su i okupirale &quot;[[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|zaštićene zone]]&quot; UN-a, [[Srebrenica|Srebrenicu]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepu]]. U Srebrenici je protjerano preko 40.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koji su tamo tražili utočište. Procjenjuje se da je po [[Genocid u Srebrenici|Mladićevom naređenju ubijeno preko 8.000]] muškaraca i dječaka.&lt;ref&gt;&quot;UN peacekeeping in civil wars&quot;,[https://books.google.com/books?id=QeVykay5lakC&amp;pg=PA49 p. 49]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;The suitcase: refugee voices from...&quot;[https://books.google.com/books?id=VJP3PkyI2Z4C&amp;pg=PA12 p. 12]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Nakon pada i [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], Mladić je kasnije pred kamerama izjavio:{{cquote|Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. I napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv [[Dahije|dahija]], [[Osmansko Carstvo|Turcima]] osvetimo na ovom prostoru.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Survivors recount Bosnia's Srebrenica genocide, 25 years on|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|work=Al Jazeera English|date=11 July 2020|last=Gadzo|first=Mersiha|access-date=27 August 2026|archive-date=28 February 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260228154908/https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}Koristio je ovu izjavu kao opravdanje za traženje &quot;osvete&quot; za [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansku vlast nad Bosnom i Hercegovinom]] i protiv &quot;Turaka&quot; u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Convicted Bosnian Serb war criminal Ratko Mladić dies in Hague prison|url=https://www.euronews.com/my-europe/2026/08/27/convicted-bosnian-serb-war-criminal-ratko-mladic-dies-in-hague-prison|work=Euronews|date=27 August 2026|last=Brezar|first=Aleksandar|access-date=28 August 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. augusta 1995, kada su ogromne [[Hrvatska kopnena vojska|hrvatske vojne snage]] bile spremne za napad na područje pod srpskom kontrolom u [[Središnja Hrvatska|srednjoj Hrvatskoj]], [[Radovan Karadžić]] je objavio da smjenjuje Mladića s njegove dužnosti i preuzima ličnu komandu nad VRS-om. Karadžić je okrivio Mladića za gubitak dva ključna srpska grada u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] koja su nedavno [[Operacija Maestral|pala u ruke Hrvatske vojske]], a gubitak gradova iskoristio je kao izgovor da objavi svoje iznenađujuće promjene u komandnoj strukturi.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Pomfret|first=John|title=In War or Peace, Serbs Perplex the West; Rift Between Leaders Adds to Confusion – and Offers Opening|url=https://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-url=https://web.archive.org/web/20120113052331/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-date=13 January 2012|work=[[The Washington Post]]|date=1 September 1995|quote=Earlier this month, Karadzic tried to remove Mladic from his post after his forces lost two important towns in southwest Bosnia to the Croatian army.}}&lt;/ref&gt; Mladić je degradiran na čin &quot;savjetnika&quot;. Odbio je da tiho ode, tvrdeći da ima podršku i vojske i naroda. Karadžić je uzvratio osudom Mladića kao &quot;ludaka&quot; i pokušajem da ga ukloni s političkog položaja, ali je Mladićeva očigledna podrška naroda prisilila Karadžića da poništi svoju naredbu 11. augusta.&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/special/karadzic/timeline The Hague's Most Wanted – timeline of events] {{Webarchive}}. ''Southeast European Times''. (21 July 2008). Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Njegovi postupci tokom rata doveli su do toga da ga mnogi na [[Zapadni svijet|Zapadu]] prozovu &quot;Bosanskim kasapinom&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Nekoliko Mladićevih razgovora snimljeno je tokom rata:
{{quote box|width=70%|align=center|quote=U svojoj presudi protiv Mladića, MKSJ je utvrdio da je u presretnutom razgovoru 23. maja 1992. Mladić rekao [[Fikret Abdić|Fikretu Abdiću]] da je &quot;ovdje radi mira&quot;, ali je zaprijetio napadima iz odmazde ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni i izjavio da će &quot;narediti granatiranje cijelog [[Opsada Bihaća|Bihaća]] […] i ono će također planuti&quot;. Mladić je upozorio Abdića da će &quot;cijela Bosna planuti ako ja počnem 'govoriti'&quot;. Zatim je zaprijetio [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkom rukovodstvu]], čiji je član bio i Abdić, rekavši da su oni &quot;sve ovo&quot; izazvali, te je izjavio da, ako njegovi zahtjevi prema Abdiću ne budu ispunjeni, neće &quot;ostaviti Sarajevo na miru dok god u njemu iko diše&quot;.

Mladić je rekao: &quot;Dakle, mi smo polako krenuli da zauzimamo ove doline i čistimo taj turski šljam.&quot; Mladić je dodao da se bojao da će &quot;oni momci odatle&quot; dozvoliti izbjeglicama - koje je opisivao kao „Turke“ i Hrvate - da se vrate, navodeći da je zbog toga trebalo &quot;da vidimo šta moramo uraditi i kako to uraditi.&quot;

U drugom snimljenom razgovoru između Mladića i Karadžića istog dana, Mladić je naveo da je ranije rekao profesoru [[Nikola Koljević|Koljeviću]]: &quot;jebite Turke u [[Žepa (Rogatica)|Žepi]], u [[Srebrenica|Srebrenici]], u [[Goražde|Goraždu]].&quot;{{sfn|ICTY|2017|pages=2251–2253}}|source=-MKSJ, u svojoj presudi protiv Mladića.}}
Dana 8. novembra 1996. [[Biljana Plavšić]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]], smijenila je Mladića sa dužnosti. Nastavio je primati penziju do novembra 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|title=Serbia confirms that Mladic received pension until November|website=Balkan Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309203739/http://balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_gb/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|archive-date=9 March 2016|url-status=dead|access-date=27 July 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Optužnica ===
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:ICTY.JPG|mini|Zgrada [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Nizozemska]].]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje, suđenje i presuda ===
{{Proširiti sekciju}}{{Glavni|Suđenje Ratku Mladiću}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]]
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

=== Privatni život i smrt ===
Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.&lt;ref name=&quot;NYTobit&quot;&gt;{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}&lt;/ref&gt;

Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&amp;pg=PA199}}&lt;/ref&gt; U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}&lt;/ref&gt; Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}&lt;/ref&gt;

Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{spisaknapomena}}

== Također pogledajte ==
* [[Suđenje Ratku Mladiću]]
* [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>p60rk54y5r6oxpfwyjn6hwx4f7otfj4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sahat-kula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7032</id>
    <revision>
      <id>3923062</id>
      <parentid>3894868</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mijenjam tekst jer ne odgovara referenci</comment>
      <origin>3923062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5783" sha1="2l9pghwd5vumj44bgna9iqnvzm0is3e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo Uhrturm.JPG|mini|desno|250p|Sarajevska sahat-kula.]]
'''Sahat-kula''' je kula karakteristična za bosanske čaršije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili uticajem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Građene su isključivo u [[Evropa|evropskom]] dijelu Osmanskog Carstva, naročito u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] što je bila [[islam]]ska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simbolična graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica objekta (obično na četiri lica) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. Sahat-kule su specifične građevine izgrađene pretežno na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KSahat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/2-1957.pdf |title= Hamdija Kreševljaković: Sahat kule u Bosni i Hercegovini |work= fmks.gov.ba |access-date= 9. 2. 2017 }}&lt;/ref&gt;

Prema jednom putopiscu iz [[Francuska|Francuske]] iz 16. vijeka, [[Skopljanska sahat-kula|prva sahat-kula]] podignuta je u [[Skoplje|Skoplju]] između 1566. i 1572. Sahat-kule su najčešće građene u centralnim zonama [[čaršija|čaršije]], i to uz [[džamija|džamije]], kao zadužbine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u [[Maglaj]]u koja je podignuta u oboru [[Stari grad Maglaj|maglajske tvrđave]], ili onih u [[Tešanj|Tešnju]], [[Gradačac|Gradačcu]] ili [[Počitelj]]u.

Za slične građevine u svijetu, u bosanskom jeziku postoji izraz [[toranj]] ili jednostavno kula. Kule su obično dijelovi [[Crkva|crkava]] ili objekata gradske uprave.

== Karakteristike ==
Sve su sahat-kule pravljene na isti način, samo se razlikuju po dimenzijama i po položaju mjesta gdje su građene. To su visoke građevine četvorne osnovice, dimenzija od 3,07 do 4 m. Visine su različite, a kreću se od 10 do 28 m. Najniža je u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], a najviša u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Debljina zidova je od 65&amp;nbsp;cm do 1 metra. Sahat-kula u [[Jajce|Jajcu]] razlikuje se od svih drugih u Bosni i Hercegovini. To i nije objekat ove vrste, nego obična kapi-kula [[Jajce (tvrđava)|jajačke tvrđave]], u kojoj je negdje poslije njena osnutka postavljen uređaj za mjerenje vremena.&lt;ref name=&quot;KSahat&quot;/&gt;

Zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.

== Sahat-kule u BiH ==
Sahat-kule u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmanskog Carstva]], a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od [[džamija]] i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine.
U periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

* [[Banjalučka sahat-kula]] – [[Banja Luka]] (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
* [[Sahat-kula u Donjem Vakufu]] – [[Donji Vakuf]]
* [[Fočanska sahat-kula]] – [[Foča]]
* [[Gračanička sahat-kula]] – [[Gračanica]]&lt;ref name=&quot;KSahatG&quot;&gt;{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-6.pdf |title= Mirsad Omerčić: Sahat-kula – reprezentativni kulturno-historijski spomenik grada grada Gračanice iz osmanskog vremena |work= gracanickiglasnik.ba |access-date= 9. 2. 2020 }}&lt;/ref&gt;
* [[Gradačačka sahat-kula]] – [[Gradačac]]
* [[Gornjovakufska sahat-kula]] – [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
* [[Jajačka sahat-kula]] – [[Jajce]]
* [[Livanjska sahat-kula]] – [[Livno]]
* [[Maglajska sahat-kula]] – [[Maglaj]]
* [[Mostarska sahat-kula]] – [[Mostar]]
* [[Nevesinjska sahat-kula]] – [[Nevesinje]]
* [[Počiteljska sahat-kula]] – [[Počitelj]]
* [[Prozorska sahat-kula]] – [[Prozor]]
* [[Prusačka sahat-kula]] – [[Prusac]]
* [[Sarajevska sahat-kula]] – [[Sarajevo]]
* [[Stolačka sahat-kula]] – [[Stolac]]
* [[Tešanjska sahat-kula]] – [[Tešanj]]
* [[Travnička sahat-kula na Musali]] – [[Travnik]]
* [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]] – [[Travnik]]
* [[Trebinjska sahat-kula]] – [[Trebinje]]
* [[Vratnička sahat-kula]] – [[Vratnik]] ([[Sarajevo]]), (sagrađena 1874. od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja)

== Sahat-kule u Srbiji ==
*[[Beogradska sahat-kula]] - [[Beograd]]
*Prijepoljska sahat-kula - [[Prijepolje]], [[Sandžak]]

== Sahat-kule u Crnoj Gori ==
*[[Husein-pašina sahat-kula]] - [[Pljevlja]]

== Tornjevi (kule)==
* [[Big Ben]] - [[London]]
* [[Spaskaja kula]] - [[Moskva]]

== Vanjski linkovi ==
[http://www.cyberbulevar.com/bl/index.php?c=13&amp;t=8 Banjalučka sahat-kula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070213012923/http://www.cyberbulevar.com/bl/index.php?c=13&amp;t=8 |date=13. 2. 2007 }}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Sahat-kule|*]]
[[Kategorija:Sahat-kule u Bosni i Hercegovini|*]]</text>
      <sha1>2l9pghwd5vumj44bgna9iqnvzm0is3e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923063</id>
      <parentid>3923062</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5783" sha1="1w73h803y88hygodiwflt225cf4cpau" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo Uhrturm.JPG|mini|desno|250p|Sarajevska sahat-kula.]]
'''Sahat-kula''' je kula karakteristična za bosanske čaršije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili uticajem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Građene su isključivo u [[Evropa|evropskom]] dijelu Osmanskog Carstva, naročito u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] što je bila [[islam]]ska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simbolična graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica objekta (obično na četiri lica) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. Sahat-kule su specifične građevine izgrađene pretežno na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KSahat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/2-1957.pdf |title= Hamdija Kreševljaković: Sahat kule u Bosni i Hercegovini |work= fmks.gov.ba |access-date= 9. 2. 2017 }}&lt;/ref&gt;

Prema jednom putopiscu iz [[Francuska|Francuske]] iz 16. vijeka, [[Skopljanska sahat-kula|prva sahat-kula]] podignuta je u [[Skoplje|Skoplju]] između 1566. i 1572. Sahat-kule su najčešće građene u centralnim zonama [[čaršija|čaršije]], i to uz [[džamija|džamije]], kao zadužbine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u [[Maglaj]]u koja je podignuta u oboru [[Stari grad Maglaj|maglajske tvrđave]], ili onih u [[Tešanj|Tešnju]], [[Gradačac|Gradačcu]] ili [[Počitelj]]u.

Za slične građevine u svijetu, u bosanskom jeziku postoji izraz [[toranj]] ili jednostavno kula. Kule su obično dijelovi [[Crkva|crkava]] ili objekata gradske uprave.

== Karakteristike ==
Sve su sahat-kule pravljene na isti način, samo se razlikuju po dimenzijama i po položaju mjesta gdje su građene. To su visoke građevine četvorne osnovice, dimenzija od 3,07 do 4 m. Visine su različite, a kreću se od 10 do 28 m. Najniža je u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], a najviša u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Debljina zidova je od 65&amp;nbsp;cm do 1 metra. Sahat-kula u [[Jajce|Jajcu]] razlikuje se od svih drugih u Bosni i Hercegovini. To i nije objekat ove vrste, nego obična kapi-kula [[Jajce (tvrđava)|jajačke tvrđave]], u kojoj je negdje poslije njena osnutka postavljen uređaj za mjerenje vremena.&lt;ref name=&quot;KSahat&quot;/&gt;

Zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.

== Sahat-kule u BiH ==
Sahat-kule u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmanskog Carstva]], a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od [[džamija]] i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine.
U periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

* [[Banjalučka sahat-kula]] – [[Banja Luka]] (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
* [[Sahat-kula u Donjem Vakufu]] – [[Donji Vakuf]]
* [[Fočanska sahat-kula]] – [[Foča]]
* [[Gračanička sahat-kula]] – [[Gračanica]]&lt;ref name=&quot;KSahatG&quot;&gt;{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-6.pdf |title= Mirsad Omerčić: Sahat-kula – reprezentativni kulturno-historijski spomenik grada grada Gračanice iz osmanskog vremena |work= gracanickiglasnik.ba |access-date= 9. 2. 2020 }}&lt;/ref&gt;
* [[Gradačačka sahat-kula]] – [[Gradačac]]
* [[Gornjovakufska sahat-kula]] – [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
* [[Jajačka sahat-kula]] – [[Jajce]]
* [[Livanjska sahat-kula]] – [[Livno]]
* [[Maglajska sahat-kula]] – [[Maglaj]]
* [[Mostarska sahat-kula]] – [[Mostar]]
* [[Nevesinjska sahat-kula]] – [[Nevesinje]]
* [[Počiteljska sahat-kula]] – [[Počitelj]]
* [[Prozorska sahat-kula]] – [[Prozor]]
* [[Prusačka sahat-kula]] – [[Prusac]]
* [[Sarajevska sahat-kula]] – [[Sarajevo]]
* [[Stolačka sahat-kula]] – [[Stolac]]
* [[Tešanjska sahat-kula]] – [[Tešanj]]
* [[Travnička sahat-kula na Musali]] – [[Travnik]]
* [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]] – [[Travnik]]
* [[Trebinjska sahat-kula]] – [[Trebinje]]
* [[Vratnička sahat-kula]] – [[Vratnik]] ([[Sarajevo]]), (sagrađena 1874. od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja)

== Sahat-kule u Srbiji ==
*[[Beogradska sahat-kula]] - [[Beograd]]
*Prijepoljska sahat-kula - [[Prijepolje]], [[Sandžak]]

== Sahat-kule u Crnoj Gori ==
*[[Husein-pašina sahat-kula]] - [[Pljevlja]]

== Tornjevi (kule)==
* [[Big Ben]] - [[London]]
* [[Spaskaja kula]] - [[Moskva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
[http://www.cyberbulevar.com/bl/index.php?c=13&amp;t=8 Banjalučka sahat-kula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070213012923/http://www.cyberbulevar.com/bl/index.php?c=13&amp;t=8 |date=13. 2. 2007 }}

[[Kategorija:Sahat-kule|*]]
[[Kategorija:Sahat-kule u Bosni i Hercegovini|*]]</text>
      <sha1>1w73h803y88hygodiwflt225cf4cpau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7379</id>
    <revision>
      <id>3923066</id>
      <parentid>3900367</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47018-55</username>
        <id>185246</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3923066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43060" sha1="9q7bx68xnrkgrn1txzr9uwr8zb6zz5z" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Bošnjaci}}
{{Preusmjerenje|Bosanka}}
{{Drugo značenje}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci
| ukupno    = 37.110
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 37.110
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci i Hercegovci
| ukupno    = 11.406
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 11.406
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{BiHPortal}}

'''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od naroda Bosne i Hercegovine. U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosančerosi nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]].
U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima,  poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]].

U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Srednji vijek===
[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt; 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.
[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja.
U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}&lt;/ref&gt; Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće:
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz  knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini.

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija &quot;Jugoslaven, etnički neopredijeljen&quot;, a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.&lt;ref name=Banac/&gt;

==Religija==
[[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Izjašnjavanje==

U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Bogumili]]
*[[Crkva bosanska]]
*[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9q7bx68xnrkgrn1txzr9uwr8zb6zz5z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923067</id>
      <parentid>3923066</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3923066|3923066]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-47018-55|~2026-47018-55]] ([[User talk:~2026-47018-55|razgovor]])</comment>
      <origin>3923067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43055" sha1="82t6x5r6nz0iavts8i5rzh0wtt6dx5l" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Bošnjaci}}
{{Preusmjerenje|Bosanka}}
{{Drugo značenje}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci
| ukupno    = 37.110
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 37.110
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci i Hercegovci
| ukupno    = 11.406
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 11.406
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{BiHPortal}}

'''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od naroda Bosne i Hercegovine. U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]].
U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima,  poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]].

U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Srednji vijek===
[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt; 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.
[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja.
U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}&lt;/ref&gt; Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće:
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz  knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini.

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija &quot;Jugoslaven, etnički neopredijeljen&quot;, a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.&lt;ref name=Banac/&gt;

==Religija==
[[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Izjašnjavanje==

U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Bogumili]]
*[[Crkva bosanska]]
*[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>82t6x5r6nz0iavts8i5rzh0wtt6dx5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1476.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8439</id>
    <revision>
      <id>3923075</id>
      <parentid>3655585</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="793" sha1="hy4t1m15duteu4zhmxyse0zz0stbu06" xml:space="preserve">{{godina}}Godina '''1476.''' ('''[[Rimski brojevi|MCDLXXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] .{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Luzerner_Schilling_Battle_of_Grandson.jpg|mini|250x250piksel|[[2. mart]]: [[Bitka kod Grandsona]] se odvija u Švicarskoj.]]
[[Datoteka:Congiura_dei_Lampugnani,_Hayez.jpg|mini|317x317piksel|[[25. decembar|25. decembra]]: Vojvoda od Milana, Galeazzo Sforza, ubijen je tokom crkvene službe.]]

== 1476. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1476|1476.}}</text>
      <sha1>hy4t1m15duteu4zhmxyse0zz0stbu06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>822.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9116</id>
    <revision>
      <id>3923180</id>
      <parentid>3849981</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4588" sha1="h2v8iiuhelennvku30h56pv8w16qimo" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''822.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXXII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtrak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 822. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Bizantijski general i uzurpator [[Ustanak Tome Slavena|Toma Slaven]] nastavlja svoju pobunu protiv cara Mihaila II. On bezuspješno opsjeda Konstantinopol, dok je njegovu flotu uništila Mihailova flota, koristeći [[Grčka vatra|grčku vatru]].
* Bitka kod Kedouktosa (kod Herakleje): kan Omurtag iz Bugarske šalje pomoćnu vojsku i pobjeđuje Bizantijske pobunjenike &lt;ref&gt;Bury, John Bagnell (1912). A History of the Eastern Roman Empire from the Fall of Irene to the Accession of Basil I (A.D. 802–867). London: Macmillan and Company. pp. 101–102. OCLC 458995052.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Lemerle, Paul (1965). &quot;Thomas le Slave&quot;. Travaux et mémoires 1 (in French). Paris: Centre de recherche d'histoire et civilisation de Byzance. pp. 279–281, 291. OCLC 457007063.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Treadgold, Warren (1988). The Byzantine Revival, 780–842. Stanford, California: Stanford University Press. p. 240. ISBN 978-0-8047-1462-4.&lt;/ref&gt;.

=== Evropa ===
* U Galiji, opće historijske poplave rijeka krajem zime ili početkom proljeća. Zima 822-823 posebno je duga i teška. Većina velikih rijeka u Evropi je zaleđena (Rajna, Dunav, Elba, Sena, Po) &lt;ref&gt;François Arago Œuvres complètes, Volume 8 [archive] Gide et J. Baudry, 1858&lt;/ref&gt;.
* Car [[Ludovik Pobožni|Ludovik I]]. vrši javnu pokoru zbog smrti svog nećaka Bernarda 4 godine ranije, u svojoj palati Attigny (Ardeni), pred papom Paskalom I i franačkim plemićima (ovo radi da bi obnovio sklad i ponovo uspostavio njegovu vlast) &lt;ref&gt;McKitterick, Rosamond, The New Cambridge History, 700-900.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Kralj Ceolwulf I od Mersije napada Powys (Wales), ali ga kralj Cyngen porazi i vraća nazad. Međutim, Ceolwulf uništava tvrđavu Deganwy, a kasnije preuzima kraljevstvo pod svoju kontrolu (približan datum).

=== El-Andaluz ===
* Al-Hakam I, [[Emevije|emevijski]] emir [[Kordopski emirat|Kordobe]], umire nakon 26-godišnje vladavine. Njega nasljeđuje njegov sin Abd ul-Rahman II. S obzirom na franačku ekspediciju usmjerenu protiv muslimana [[El-Andaluz]]a (moderna Španija), on započinje vojnu kampanju protiv kralja Alfonsa II od Asturije i napada [[Barselona|Barselonu]] i Urgell &lt;ref&gt;Charles Romey Histoire d'Espagne  [archive] Furne, 1858&lt;/ref&gt;.

=== [[Abasidski halifat]] ===
* novembar : Guverner Horasana Tahir I propustio je da citira halifu Al-Mamuna tokom molitve petkom, čime je proglasio njegovu nezavisnost. Sutradan je ubijen. Njegov sin Talha ga je naslijedio uz saglasnost halife. Početak dinastije Tahirida (završena 872.) &lt;ref&gt;Ibn Khallikān Ibn Khallikan's biographical dictionary, Volume 1 [archive] traduit par William Mac Guckin Slane, Oriental translation fund of Great Britain and Ireland, 1843&lt;/ref&gt;.

=== Azija ===
* Kim Heon-chang pokreće kratkotrajnu pobunu u Silli, kojom preuzima kontrolu nad velikim dijelom južnog i zapadnog [[Korejsko poluostrvo|Korejskog poluostrva]].

=== Centralna Amerika ===
* 6. februar – Ukit Took postaje posljednji vladar (ajaw) [[Maje|majanskog]] grada-države Copán (moderna Gvatemala). Nakon njegove smrti 830. godine, kraljevstvo je izbrisano, najvjerovatnije zbog [[Epidemija|epidemije]].

== 822. u temama ==
=== Religija ===
* Rabanus Maurus, franački benediktinski monah, postaje opat Fulde, nakon Eigilove smrti.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Al-Mutawakkil, muslimanski [[halifa]] (um. 861.)
* Ibn Ebi Asim, muslimanski [[Suniti|sunitski]] učenjak (ili 821.)
* Minamoto no Tōru, japanski pjesnik (um. 895.)
* Xuefeng Yicun, kineski majstor čana (um. 908.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 26. juni – Saichō, japanski budistički monah (r. 767.)
* Al-Hakam I, muslimanski [[Kordopski emirat|emir Kordobe]] (r. 771.)
* Al-Waqidi, muslimanski [[Historija|historičar]] i biograf
* Denebeorht, biskup Worcestera
* Eigil od Fulde, bavarski opat
* Grgur Pterotos, Bizantijski general (strategos)
* Kim Heon-chang, aristokrata Sille i vođa pobunjenika
* Li Yijian, kancelar dinastije Tang (r. 756.)
* Tahir ibn Husejn, osnivač dinastije Tahirid
* Tian Bu, general dinastije Tang (r. 785.)
* Winiges, vojvoda od Spoleta (Italija)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|822|822.}}</text>
      <sha1>h2v8iiuhelennvku30h56pv8w16qimo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>821.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9117</id>
    <revision>
      <id>3923179</id>
      <parentid>3849982</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:03:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3584" sha1="s2sf896njbcelf0yi5zq6efr7aydy51" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''821.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 821. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Bizantijski general [[Ustanak Tome Slavena|Toma Slaven]] vodi pobunu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thehistoryofbyzantium.com/2016/03/13/episode-101-thomas-the-slav/|title=Episode 101 – Thomas the Slav|last=thehistoryofbyzantium|date=2016-03-13|website=The History of Byzantium|language=en|access-date=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; i osigurava kontrolu nad većinom bizantijskih provincija u Anadoliji. Dobiva priznanje od Abasidskog halifata i zaključuje mirovni sporazum sa halifom al-Mamunom. Toma sa svojom flotom prelazi iz Abidosa u Trakiju i blokira cara Mihaila II u Carigradu; ali Tomin prvi napad na prijestolnicu ne uspijeva.

=== Evropa ===
* oktobar – [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I]], ko-car i najstariji sin [[Ludovik Pobožni|Ludovika I]], ženi se Ermengardom u Tionvilu (sjeveroistočna Francuska). Ona je ćerka grofa Hugha od Toursa.

=== Britanija ===
* Kralj Coenwulf od Mersije umire u Basingwerku blizu Holywella (Wales), dok se pripremao za još jedan napad na Powys, i sahranjen je u opatiji Winchcombe. Nakratko ga nasljeđuje njegov sin Cynehelm, ali je ubijen, vjerovatno u borbi protiv Velšana, iako navodno zbog izdaje njegove sestre Cwenthryth. Mersijanski tron prelazi na Coenwulfovog brata, Ceolwulfa I.

=== [[Abasidski halifat]] ===
* Tahir ibn Husayn, iranski general, imenovan je za guvernera Horasana &lt;ref&gt;Ibn Khallikān Ibn Khallikan's biographical dictionary, Volume 1 [archive] traduit par William Mac Guckin Slane, Oriental translation fund of Great Britain and Ireland, 1843&lt;/ref&gt;, što je uslijedilo kao nagrada za podršku abasidskom halifi al-Ma'munu u Četvrtoj Fitni.
* Halifa Al-Mamun imenovao je Nu'ayma ibn al-Waddah al-Azdija za guvernera [[Jemen]]a 821. godine.

=== Azija ===
* Kinesko-tibetanski mirovni sporazum iz Chang'ana priznaje nezavisnost [[Tibet]]a. Potpisan nakon bezuspješnih okršaja na sjeverozapadu, obnovljen je 823. Tekst koji postavlja granice dvaju carstava, napisan je na kineskom i tibetanskom na tri stuba u Chang'anu, na tibetansko-kineskoj granici i u Lasi &lt;ref&gt;Stéphane Guillaume, La question du Tibet en droit international, Paris, L'Harmattan, 2008, 305 p. (ISBN 978-2-296-07716-4)&lt;/ref&gt;.

== 821. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Gao Pian, general dinastije Tang (um. 887.)
* Gisela, franačka princeza, kćerka [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]
* Ibn Ebi Asim, muslimanski sunitski učenjak (ili 822.)
* Ordoño I, kralj Asturije (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 7. april – George &quot;Zastavonoša&quot;, nadbiskup Mitilene (r. oko 776.)
* 2. maj – Liu Zong, general dinastije Tang
* 18. decembar – Teodulf, biskup Orleana
* Arno, nadbiskup [[Salzburg]]a
* Artrí mac Cathail, kralj Munstera (Irska)
* Benedikt od Aniane, franački redovnik
* Coenwulf, kralj Mersije
* Egbert, biskup Lindisfarna
* Guisclafred, franački plemić (približan datum)
* Li Su, general dinastije Tang (r. 773.)
* Tian Hongzheng, general dinastije Tang (r. 764.)
* Wei Guanzhi, kancelar dinastije Tang (r. 760.)
* Zheng Yuqing, kancelar dinastije Tang (r. 746.)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|821|821.}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>s2sf896njbcelf0yi5zq6efr7aydy51</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923182</id>
      <parentid>3923179</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:07:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bizantijsko carstvo */</comment>
      <origin>3923182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3664" sha1="jd0aqctirzai2zadw13mc6ggytoh758" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''821.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 821. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Bizantijski general [[Ustanak Tome Slavena|Toma Slaven]] vodi pobunu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thehistoryofbyzantium.com/2016/03/13/episode-101-thomas-the-slav/|title=Episode 101 – Thomas the Slav|last=thehistoryofbyzantium|date=2016-03-13|website=The History of Byzantium|language=en|access-date=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; i osigurava kontrolu nad većinom bizantijskih provincija u Anadoliji. Dobiva priznanje od Abasidskog halifata i zaključuje mirovni sporazum sa halifom al-Mamunom. Toma sa svojom flotom prelazi iz Abidosa u Trakiju i blokira cara Mihaila II u Carigradu; ali Tomin prvi napad na prijestolnicu ne uspijeva.
[[Datoteka:MadridSkylitzesFol31r (cropped).jpg|mini|208x208piksel|Toma Slaven]]

=== Evropa ===
* oktobar – [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I]], ko-car i najstariji sin [[Ludovik Pobožni|Ludovika I]], ženi se Ermengardom u Tionvilu (sjeveroistočna Francuska). Ona je ćerka grofa Hugha od Toursa.

=== Britanija ===
* Kralj Coenwulf od Mersije umire u Basingwerku blizu Holywella (Wales), dok se pripremao za još jedan napad na Powys, i sahranjen je u opatiji Winchcombe. Nakratko ga nasljeđuje njegov sin Cynehelm, ali je ubijen, vjerovatno u borbi protiv Velšana, iako navodno zbog izdaje njegove sestre Cwenthryth. Mersijanski tron prelazi na Coenwulfovog brata, Ceolwulfa I.

=== [[Abasidski halifat]] ===
* Tahir ibn Husayn, iranski general, imenovan je za guvernera Horasana &lt;ref&gt;Ibn Khallikān Ibn Khallikan's biographical dictionary, Volume 1 [archive] traduit par William Mac Guckin Slane, Oriental translation fund of Great Britain and Ireland, 1843&lt;/ref&gt;, što je uslijedilo kao nagrada za podršku abasidskom halifi al-Ma'munu u Četvrtoj Fitni.
* Halifa Al-Mamun imenovao je Nu'ayma ibn al-Waddah al-Azdija za guvernera [[Jemen]]a 821. godine.

=== Azija ===
* Kinesko-tibetanski mirovni sporazum iz Chang'ana priznaje nezavisnost [[Tibet]]a. Potpisan nakon bezuspješnih okršaja na sjeverozapadu, obnovljen je 823. Tekst koji postavlja granice dvaju carstava, napisan je na kineskom i tibetanskom na tri stuba u Chang'anu, na tibetansko-kineskoj granici i u Lasi &lt;ref&gt;Stéphane Guillaume, La question du Tibet en droit international, Paris, L'Harmattan, 2008, 305 p. (ISBN 978-2-296-07716-4)&lt;/ref&gt;.

== 821. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Gao Pian, general dinastije Tang (um. 887.)
* Gisela, franačka princeza, kćerka [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]
* Ibn Ebi Asim, muslimanski sunitski učenjak (ili 822.)
* Ordoño I, kralj Asturije (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 7. april – George &quot;Zastavonoša&quot;, nadbiskup Mitilene (r. oko 776.)
* 2. maj – Liu Zong, general dinastije Tang
* 18. decembar – Teodulf, biskup Orleana
* Arno, nadbiskup [[Salzburg]]a
* Artrí mac Cathail, kralj Munstera (Irska)
* Benedikt od Aniane, franački redovnik
* Coenwulf, kralj Mersije
* Egbert, biskup Lindisfarna
* Guisclafred, franački plemić (približan datum)
* Li Su, general dinastije Tang (r. 773.)
* Tian Hongzheng, general dinastije Tang (r. 764.)
* Wei Guanzhi, kancelar dinastije Tang (r. 760.)
* Zheng Yuqing, kancelar dinastije Tang (r. 746.)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|821|821.}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>jd0aqctirzai2zadw13mc6ggytoh758</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>820.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9118</id>
    <revision>
      <id>3923090</id>
      <parentid>3849983</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:17:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3586" sha1="31wdmote2ctqaw6k4hemhlsqlyuh7az" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''820.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 820. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* januar: grof Berà I iz Barselone smijenjen je na generalnoj skupštini Aix-la-Chapellea zbog nevjere, nakon izgubljenog pravnog duela. Bernard de Septimanie, grof od Toulousea, preuzima komandu nad oblašću Španije. Rampon postaje grof od Barcelone &lt;ref&gt;Charles Romey Histoire d'Espagne depuis les premiers temps jusqu'à nos jours, Volume 3 [archive] Furne et cie, 1839&lt;/ref&gt;.

=== Abasidski kalifat ===
* Abasidski [[halifa]] Al-Ma'mun imenovao je Isa ibn Yazida al-Juludija za abasidskog guvernera Jemena na nekoliko mjeseci.
* Halifa Al-Mamun je imenovao Hisna ibn al-Minhala za abasidskog guvernera [[Jemen]]a na nekoliko mjeseci.
* Halifa Al-Mamun imenovao je Ibrahima al-Ifriqija za abasidskog guvernera Jemena. Na funkciji je ostao do 821.
* Halifa al-Mamun imenovao je Abu Nasra ibn al-Sarija za abasidskog guvernera Egipta.

=== Bizantijsko carstvo ===
* 25. decembar – Cara Lea V (Armena) ubijaju zavjerenici u [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], u Konstantinopolu. Iako nenaoružan, žestoko se branio, ali ipak umire od zadobijenih rana. Nasljeđuje ga Mihailo II, komandant dvorske straže (excubitores). Leova porodica (uključujući njegovu majku i suprugu Teodoziju) prognana je u manastire na Prinčevskim ostrvima &lt;ref&gt;Theophanes Continuatus, pp. 40–41.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Fedelmid mac Crimthainn preuzima kraljevsku vlast kao vladar Munstera (moderna Irska).

=== Kina ===
* Car Xian Zong umire od trovanja (zbog lijekova), nakon 14-godišnje vladavine. Naslijedio ga je sin Mu Zong, kao vladar dinastije Tang.

== 820. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Adalbert I, franački markgrof (približan datum)
* Adelaida od Toursa, franačka plemkinja (približan datum)
* Álmos, vojskovođa (gyula) Mađara (približan datum)
* Anandavardhana, indijski filozof (um. 890.)
* Ashot I (&quot;Veliki&quot;), kralj Armenije (približan datum)
* Buhturi, sirijski pjesnik (um. 897.)
* Godfrid Haraldsson, danski vikinški kralj (približan datum)
* Grimbald, franački benediktinski redovnik (um. 901.)
* Hucbert, franački plemić (um. 864.)
* Ibn Hordadbeh, [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|perzijski geograf]] (približan datum)
* Qusta ibn Luqa, sirijski melkitski ljekar (um. 912.)
* Ranulf I Akvitanski, franački plemić (um. 866.)
* Rhodri Veliki, kralj Gwyneda (Wales) (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 14. septembar, Li Yong, kancelar dinastije Tang
* 25. decembra, Leo V, car Bizantijskog carstva (r. 775.)
* Adi Shankara, indijski filozof i teolog (r. 788.)
* Causantín mac Fergusa, kralj Pikta &lt;ref&gt;Lynch, Michael (ed.). The Oxford companion to Scottish history. Oxford University Press. p. 70. ISBN 9780199693054.&lt;/ref&gt;
* Huangfu Bo, kancelar dinastije Tang
* Grupa III, vojvoda od Gaskonije (približan datum)
* Muhammed ibn Idris al-Shafi‘i, muslimanski imam (r. 767.)
* Olcobhar mac Cummuscach, opat od Clonferta
* Song Ruoxin, kineski učenjak i pjesnik (r. 768.)
* Tnúthgal mac Donngaile, kralj Munstera
* Tutu Chengcui, [[evnuh]] i savjetnik dinastije Tang
* Wang Chengzong, general dinastije Tang
* Xian Zong, car iz dinastije Tang (r. 778.)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|820|820.}}</text>
      <sha1>31wdmote2ctqaw6k4hemhlsqlyuh7az</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923183</id>
      <parentid>3923090</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:08:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3633" sha1="pvq6x61yofhcdfbzeq5967zgcy31bwa" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina '''820.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 820. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* januar: grof Berà I iz Barselone smijenjen je na generalnoj skupštini Aix-la-Chapellea zbog nevjere, nakon izgubljenog pravnog duela. Bernard de Septimanie, grof od Toulousea, preuzima komandu nad oblašću Španije. Rampon postaje grof od Barcelone &lt;ref&gt;Charles Romey Histoire d'Espagne depuis les premiers temps jusqu'à nos jours, Volume 3 [archive] Furne et cie, 1839&lt;/ref&gt;.

=== Abasidski kalifat ===
* Abasidski [[halifa]] Al-Ma'mun imenovao je Isa ibn Yazida al-Juludija za abasidskog guvernera Jemena na nekoliko mjeseci.
* Halifa Al-Mamun je imenovao Hisna ibn al-Minhala za abasidskog guvernera [[Jemen]]a na nekoliko mjeseci.
* Halifa Al-Mamun imenovao je Ibrahima al-Ifriqija za abasidskog guvernera Jemena. Na funkciji je ostao do 821.
* Halifa al-Mamun imenovao je Abu Nasra ibn al-Sarija za abasidskog guvernera Egipta.

=== Bizantijsko carstvo ===
* 25. decembar – Cara Lea V (Armena) ubijaju zavjerenici u [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], u Konstantinopolu. Iako nenaoružan, žestoko se branio, ali ipak umire od zadobijenih rana. Nasljeđuje ga Mihailo II, komandant dvorske straže (excubitores). Leova porodica (uključujući njegovu majku i suprugu Teodoziju) prognana je u manastire na Prinčevskim ostrvima &lt;ref&gt;Theophanes Continuatus, pp. 40–41.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Fedelmid mac Crimthainn preuzima kraljevsku vlast kao vladar Munstera (moderna Irska).

=== Kina ===
* Car Xian Zong umire od trovanja (zbog lijekova), nakon 14-godišnje vladavine. Naslijedio ga je sin Mu Zong, kao vladar dinastije Tang.

== 820. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Adalbert I, franački markgrof (približan datum)
* Adelaida od Toursa, franačka plemkinja (približan datum)
* Álmos, vojskovođa (gyula) Mađara (približan datum)
* Anandavardhana, indijski filozof (um. 890.)
* Ashot I (&quot;Veliki&quot;), kralj Armenije (približan datum)
* Buhturi, sirijski pjesnik (um. 897.)
* Godfrid Haraldsson, danski vikinški kralj (približan datum)
* Grimbald, franački benediktinski redovnik (um. 901.)
* Hucbert, franački plemić (um. 864.)
* Ibn Hordadbeh, [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|perzijski geograf]] (približan datum)
* Qusta ibn Luqa, sirijski melkitski ljekar (um. 912.)
* Ranulf I Akvitanski, franački plemić (um. 866.)
* Rhodri Veliki, kralj Gwyneda (Wales) (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 14. septembar, Li Yong, kancelar dinastije Tang
* 25. decembra, Leo V, car Bizantijskog carstva (r. 775.)
* Adi Shankara, indijski filozof i teolog (r. 788.)
* Causantín mac Fergusa, kralj Pikta &lt;ref&gt;Lynch, Michael (ed.). The Oxford companion to Scottish history. Oxford University Press. p. 70. ISBN 9780199693054.&lt;/ref&gt;
* Huangfu Bo, kancelar dinastije Tang
* Grupa III, vojvoda od Gaskonije (približan datum)
* Muhammed ibn Idris al-Shafi‘i, muslimanski imam (r. 767.)
* Olcobhar mac Cummuscach, opat od Clonferta
* Song Ruoxin, kineski učenjak i pjesnik (r. 768.)
* Tnúthgal mac Donngaile, kralj Munstera
* Tutu Chengcui, [[evnuh]] i savjetnik dinastije Tang
* Wang Chengzong, general dinastije Tang
* Xian Zong, car iz dinastije Tang (r. 778.)

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|820|820.}}</text>
      <sha1>pvq6x61yofhcdfbzeq5967zgcy31bwa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>819.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9119</id>
    <revision>
      <id>3923089</id>
      <parentid>3849984</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:17:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3042" sha1="9eygecgksq3kduv0ygce7w0kvl9fvsn" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina 819. ('''[[Rimski brojevi|DCCCXIX]]''') je bila obična godina, koja je počela u subotu, po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 819. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* proljeće – Car Ludovik I ženi se Juditom Bavarskom u Aachenu &lt;ref&gt;Rogers, Barbara, Bernhard W. Scholz, and Nithardus. Carolingian Chronicles, Royal Frankish Annals Nithard's Histories. Ann Arbor: Univ. of Michigan, 1972. Print.&lt;/ref&gt;. Ona postaje njegova druga žena i carica Franaka.
* Ljudevit, vojvoda Slavena u Donjoj Panoniji, diže pobunu protiv Franačkog carstva. Ludovik I šalje vojsku predvođenu Kadolahom od Furlanije, ali je poražen od panonskih [[Slaveni|Slavena]].
* Bitka kod Kupe: Ljudevit pobjeđuje franačke snage predvođene Bornom, vazalom Ludovika I. On bježi uz pomoć svog tjelohranitelja.
* Nominoa Britanca, imenovao je [[Ludovik Pobožni|Ludovik I]] za grofa Vannesa u Bretanji (približan datum).
* Vojvode Vaskonije Loup Centulle i Garcia (I) Semen od Vaskonije ustaju protiv Pepina I Akvitanskog, ali su poraženi. Garcia je ubijen dok je Wolf prognan &lt;ref&gt;Pierre Narbaitz, Nabarra : ou, Quand les Basques avaient des rois, Pampelune / Bayonne, Diffusion « Zabal », 1978, 637 p. (ISBN 8439964927 et 9788439964926, OCLC 4807413)&lt;/ref&gt;.

=== Abasidski kalifat ===
* 11. august – Halifa Al-Mamun se vraća u Bagdad, osiguravajući grad kao glavni grad [[Abasidski kalifat|Abasidskog kalifata]].
* Abasidski halifa Al-Ma'mun smijenio Al-Hasana ibn Sahla kao guvernera Al-Iraka.

=== Azija ===
* maj: u Japanu, monah Kukai posvećuje pustinjačku kuću koju je osnovao jugoistočno od Kjota, na planini Kojasan &lt;ref&gt;Philip Nicoloff Sacred Kōyasan : a pilgrimage to the mountain temple of Saint Kōbō Daishi and the Great Sun Buddha [archive] SUNY Press, 2008 (ISBN 978-0-7914-7259-0)&lt;/ref&gt;. Svojom doktrinom privlači mnoge plemiće. Zaslužan je za pisanje najstarijeg japanskog rječnika.

== 819. u temama ==
=== Religija ===
* 9. februar: Tang car Kine Xianzong sa velikom pompom prima Budine relikvije u dvorištu carske palate Chang'an. Konfucijanski zvaničnik Han Yu, koji je kritikovao javno izlaganje relikvija, je prognan &lt;ref&gt;Marsha Smith Weidner Cultural intersections in later Chinese Buddhism [archive] University of Hawaii Press, 2001 (ISBN 978-0-8248-2308-5)&lt;/ref&gt;.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Martianus Hiberniensis, irski monah i [[Kaligrafija|kaligraf]] (um. 875.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 8. mart – Li Šidao, kineski vojskovođa
* Áed Oirdnide, kralj Ailecha (Irska)
* Kadolah, vojvoda od Furlanije (Italija)
* Cairell mac Fiachnai, kralj Ulaida (Irska)
* Cheng Yi, kancelar dinastije Tang
* Hišam ibn al-Kalbi, muslimanski [[Historija|historičar]] (r. 737.)
* Liu Zongyuan, kineski [[Poezija|pjesnik]] i zvaničnik (r. 773.)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|819|819.}}</text>
      <sha1>9eygecgksq3kduv0ygce7w0kvl9fvsn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>818.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9120</id>
    <revision>
      <id>3923088</id>
      <parentid>3849985</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:17:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3734" sha1="adg9enpg255210icnxnhi1zxpknmuxd" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''818.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 818. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 17. april – Italijanskom kralju Bernardu, nezakonitom sinu Pipina od Italije i njegovim saučesnicima, car Ludovik I sudi i osuđuje ih na smrt. Ludovik je kasnije preinačio kaznu i naredio da se pobunjenicima iskopaju oči, a svrgnuo je biskupe koji su bili uključeni u pobunu. Kraljevina Italija je ponovo integrisana u Franačko carstvo.
* Slaveni zvani Timočani na Timoku raskinuli su savez s Bugarima. Vojvoda Ljudevit od Slavena u Donjoj Panoniji šalje izaslanike Ludoviku I, da mu potvrdi nezavisnost od Franaka &lt;ref&gt;Fine, John V. A. Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: University of Michigan Press. p. 107. ISBN 0-472-08149-7.&lt;/ref&gt;.
* [[El-Andaluz]]: Teška pobuna izbija u predgrađu Kordobe, protiv Kordopskog emirata. Nekoliko hiljada stanovnika je protjerano iz grada i nalazi utočište u Toledu. Također, andaluzijske arapske izbjeglice stižu u Fez (moderni Maroko)  i Kandiju na Kritu &lt;ref&gt;Picard, Christophe (2000). Le Portugal musulman (VIIIe-XIIIe siècle. L'Occident d'al-Andalus sous domination islamique. Paris: Maisonneuve &amp; Larose. p. 40. ISBN 2-7068-1398-9.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Joseph-Adrien-Félix Lavallée et Adolphe Guéroult, L'Univers. Espagne, vol. 1, Firmin Didot frères, 1844.&lt;/ref&gt;.

=== Bizantijsko Carstvo ===
* Vikinzi poznati kao Rusi (nordimani) pljačkaju sjevernu obalu [[Anadolija|Anadolije]] (moderna Turska), označavajući prvi zabilježeni napad Rusa na teritoriju u Bizantijskom Carstvu &lt;ref&gt;Dr. Kathryn Tsai. A Timeline of Eastern Church History. Divine Ascent Press, Point Reyes Station, CA, 2004, p. 153.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Anglosaksonci, predvođeni kraljem Coenwulfom od Mersije, izvršili su napad na Dyfed u Walesu (približan datum).

=== Abasidski kalifat ===
* 22. januar: Al-Ma'mūn napušta Mervu kako bi povratio svoju titulu halife.

=== Azija ===
* Početak perioda Lemro: Kraljevine Sambawa i Pyinsa su osnovane u današnjem [[Mijanmar]]u.

== 818. u temama ==
=== Religija ===
* Teodulf, biskup Orleana, svrgnut je i zatvoren, nakon što je bio umiješan u zavjeru s Bernardom od Italije.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Ebu Davud, sakupljač muslimanskih [[hadis]]a (ili 817)
* Al-Fath ibn Khaqan, muslimanski guverner (ili 817.)
* Ariwara no Yukihira, japanski guverner (um. 893.)
* Pepin, grof od Vermandoisa (približan datum)
* Sahl al-Tustari, perzijski učenjak (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 17. april – Bernard od Italije, kralj Langobarda (r. 797.)
* 3. oktobar – Ermengarda, kraljica Franaka &lt;ref&gt;Whitney, James Pounder; Gwatkin, Henry Melvill (1922). The Cambridge Medieval History: Maps III. Germany and the Western Empire. 3. Plantagenet Publishing. p. 23.&lt;/ref&gt;
* Al-Fadl ibn Sahl, [[Perzija|perzijski]] vezir
* Ali al-Ridha, 8. šiitski imam (r. 766.)
* Cernach mac Congalaig, kralj Brege (Irska)
* Klement, irski učenjak i svetac
* Feliks, biskup Urgella (Španija)
* Garcia I Jimenez, vojvoda od Gaskonije
* Hildebold, nadbiskup Kelna
* Mihailo Ispovjednik, biskup sinade
* Morman, vođa i kralj Bretanje
* Muiredach mac Brain, kralj Leinstera (Irska)
* Teofan Ispovjednik, bizantijski monah (ili 817.)
* Quan Deyu, kancelar dinastije Tang (r. 759.)
* Yuan Zi, general dinastije Tang (r. 739.)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|818|818.}}</text>
      <sha1>adg9enpg255210icnxnhi1zxpknmuxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>817.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9121</id>
    <revision>
      <id>3923087</id>
      <parentid>3849986</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:16:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4340" sha1="ckl4gtfhjsg82skf4nwlano01a7utc8" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''817.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 817. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 25. januar: početak pontifikata Paskala I (kraj 824.). Dobio je od Ludovika Pobožnog Ustav koji je papstvu jamčio vječni posjed svojih teritorija i njegovu nezavisnost od Carstva.
* Ljeto – Car [[Ludovik Pobožni|Ludovik I]] izdaje Ordinatio Imperii, carski dekret koji postavlja planove za urednu sukcesiju. On dijeli Franačko carstvo na svoja tri sina: Lotar, najstariji, biva proglašen ko-carem u Aachenu i postaje gospodar svoje braće. On prima vlast nad Burgundijom (uključujući njemački i galski dio). Pepin, drugi sin, je proglašen kraljem Akvitanije i prima Gaskonju (uključujući oblast oko Toulousea i dijelove Septimanije); Ludovik (najmlađi sin) je proglašen kraljem Bavarske i prima vlast Istočne Franačke.
* Princ Grimoald IV je ubijen od strane grupe lombardskih plemića koji se bore za preuzimanje njegovog trona &lt;ref&gt;Wickham, p. 154. In 818 according to the Annales Beneventani.&lt;/ref&gt;. Naslijedio ga je Sico kao vladar Beneventa (Južna Italija), a primoran je da plaća godišnji danak od 7.000 solida Ludoviku I.
* Franački pohod protiv Obodrita (Slavena) na Elbi &lt;ref&gt;Michel Rouche Histoire du Moyen Âge, Volume 1 [archive] Éditions Complexe, 2005 (ISBN 978-2-8048-0042-0)&lt;/ref&gt;.
* Pobjeda bizantijskog cara Lea V kod Mesembrije nad Bugarima.

=== Abasidski halifat ===
* 24. mart: Abasidski halifa Al-Ma'mūn bira za svog nasljednika imama Alija Ar-Rida, potomka Huseina, Alijevog sina, kako bi iskorijenio šiitsku agitaciju. Nezadovoljstvo odlukom koje je uslijedilo koštat će života Alija Ar-Ridu, vjerovatno otrovanog u septembru 818 &lt;ref&gt;Mohammad Ali Amir-Moezzi La religion discrète : croyances et pratiques spirituelles dans l'islam shi'ite [archive] Vrin, 2006 (ISBN 978-2-7116-1857-6)&lt;/ref&gt;.
* 17. jul: Al-Ma'mūn je svrgnut u Bagdadu od strane Ibrâhima ben al-Mahdîja, sina halife Al-Mahdija koji se proglašava halifom.

=== Sjeverna Afrika ===
* ZiyadetAllah I postaje treći aglabidski emir Ifriqiya (moderni [[Tunis]]). Tokom njegove vladavine, odnosi između dinastije Aghlabid i arapskih trupa i dalje su zategnuti.

== 817. u temama ==
=== Religija ===
* 24. januar – Papa Stefan IV umire u Rimu nakon 7-mjesečne vladavine, a nasljeđuje ga Paskal I kao 98. papa [[Katoličke crkve]].
* 10. juli, Koncil u Indenu/Aixu: proglašenje capitulare monasticum; reforma monaštva Benoîta d'Anianea &lt;ref&gt;Jean Heuclin Hommes de Dieu et fonctionnaires du roi : en Gaule du Nord du Ve au IXe siècle [archive] Presses Univ. Septentrion, 1998 (ISBN 978-2-85939-551-3)&lt;/ref&gt; koja je postala prvi instrument duhovnog ujedinjenja Karolinškog carstva. Ovim se propisuje obaveza za sve zajednice da slijede pravilo Benedikta Nursije s namjerom davanja prednosti bogosluženju i molitvi nauštrb evangelizacije i kulture (vladavina Aixa). Ručni rad postaje obavezan. Manastirska škola je rezervisana za oblate (mlade koji su roditelji „nudili“ monasima da se brinu o njihovom školovanju), zatvaranje časnih sestara pažljivo se prati. Reforma je uspostavljena malo-pomalo, laici nerado prihvataju slobodu izbora igumana. Manastiri postaju poljoprivredni, duhovni i intelektualni centri. Primjena benediktinskog pravila dovodi do opadanja pustinjaštva.
* Redovnici benediktinci su bili ovlašteni ulje predviđeno za upotrebu u skladu sa pravilima (a koje je postalo teško dostupno) zamijeniti slaninom i puterom.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Ebu Davud, muslimanski sakupljač hadisa (ili 818.)
* Al-Fath ibn Khaqan, muslimanski guverner (ili 818.)
* Pepin, grof Vermandois (približan datum)
* Pyinbya, kralj Burme (um. 876.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 24. januara – Stefan IV, papa Katoličke crkve
* Grimoald IV, langobardski princ od Beneventa
* Quriaqos od Tagrita, patrijarh Antiohije
* Tibraide mac Cethernach, opat od Clonferta
* Teofan Ispovjednik, bizantijski monah (ili 818.)
* Wu Yuanji, general dinastije Tang

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|817|817.}}</text>
      <sha1>ckl4gtfhjsg82skf4nwlano01a7utc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>816.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9122</id>
    <revision>
      <id>3923086</id>
      <parentid>3849987</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4876" sha1="i5mtap7al8ele3jqgeezjg2omqz8o4p" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''816.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 816. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 5. oktobar – Kralj Ludovik Pobožni (sin Karla Velikog) krunisan je za cara Svetog Rimskog Carstva, od strane pape Stefana IV u Reimsu. On također kruniše carevu suprugu Ermengardu za caricu Svetog Rimskog carstva. Ceremonija u Reimsu ponovo uspostavlja princip papske supremacije, prepoznajući važnost pape u carskim krunidbama. Ludovik daje papi mnoge poklone, uključujući porez na nekretnine Vendeuvre, u blizini Troya (Sjeverna Francuska) &lt;ref&gt;Salvador Miranda (1998). The Cardinals of the Holy Roman Church: Pope Stefano IV (815–817).&lt;/ref&gt;.
* Vikinzi napadaju Irsku kod Kraljevine Munster, kod Inish Cathaigha &lt;ref&gt;&quot;Ireland's History in Maps (800 AD)&quot;. Dennis Walsh. Archived from the original on July 9, 2014. Retrieved on 26 July 2017.&lt;/ref&gt;.
* Bitka kod Pancorba: Emir Al-Hakam I šalje maursku vojsku iz [[Kordopski emirat|Emirata Kordoba]] da preuzme kontrolu nad prolazom kod Pancorba. Oni pobjeđuju vojsku asturijsko-baskijskih franačkih vazala &lt;ref&gt;Sánchez Albornoz, Claudio; Claudio Sánchez Albornoz. Problems del Reino de Navarra del siglo IX. p. 16.&lt;/ref&gt;.
* zima – [[Baski]], uz podršku Maura, prelaze rijeku Garonu i ustaju protiv Franaka u Gaskonji (sjeverno od Pirineja) &lt;ref&gt;Islam and Europe Timeline (355–1291 AD).&lt;/ref&gt;.
* novembar: Ludovik Pobožni prima ambasadore emira Kordobe Al-Hakama u Compiègneu i obnavlja primirje na tri godine &lt;ref&gt;Philippe Sénac Les carolingiens et al-Andalus: VIIIe – IXe siècles [archive] Maisonneuve &amp; Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1659-8)&lt;/ref&gt;.
* mart: Lav V Armenac pobeđuje Bugare kod Mesembrije; sklopljen je mirovni ugovor između Bugara i Bizantijskog carstva na trideset godina &lt;ref&gt;Dennis P. Hupchick, The Bulgarian-Byzantine Wars for Early Medieval Balkan Hegemony : Silver-Lined Skulls and Blinded Armies, Springer, 2017, 363 p. (ISBN 978-3-319-56206-3.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Kralja Hywela od Gwyneda napada njegov brat Cynan u Anglseyu (moderni Vels), koji je ubijen tokom borbi (približan datum).

=== Abasidski kalifat ===
* Babak Khorramdin, perzijski vojskovođa, ustaje protiv Abasidskog kalifata u Azerbejdžanu (približan datum).

=== Azija ===
* Jul 8 &lt;ref&gt;Chikyō Yamamoto History of Mantrayana in Japan [archive] Aditya Prakashan, 1987&lt;/ref&gt;: u Japanu, budistički monah Kukai dobija dozvolu od suda da osnuje svoju vjersku zajednicu na planini Koja &lt;ref&gt;Dôgen et les paradoxes de la bouddhéité: introduction, traduction et commentaire du volume De la bouddhéité Dôgen et les paradoxes de la bouddhéité: introduction, traduction et commentaire du volume De la bouddhéité [archive] Librairie Droz, 1999 (ISBN 978-2-600-00328-5)&lt;/ref&gt;.
* Indija: Nagabhata II, kralj Pratihara od Avantia, pobjeđuje kralja Kanauj Chakrayudha, a zatim njegovog moćnog saveznika Dharmapalu, kralja Bengala. Osnovao je svoj glavni grad u Kanauju &lt;ref&gt;Dale Hoiberg, Students' Britannica India, vol. 2, Popular Prakashan, 2000 (ISBN 978-0-85229-760-5.&lt;/ref&gt;. Formira konfederaciju protiv Rastrakute, ali je poražen od Govinde III.

== 816. u temama ==
=== Religija ===
* Sinod u Aachenu: Ludovik Pobožni poziva na vijeće o propisima (Institutio canonicorum Aquisgranensis) za monaški život u Franačkom carstvu.
* Sinod Čelsija: Kralj Coenwulf od Mersije poziva na savjet o svom pravu da imenuje opate i manastire u Engleskoj.
* 12. juni – Papa Leo III umire nakon 20-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga papa Stefan IV kao 97. papa Rima.
* Khurramiya (vjerska pobuna) u Adharbaydjanu i Iranu (završena 837.) koju je predvodio Perzijanac Babak, sin trgovca naftom, u ime mazdaizma i mazdakizma. Potisnut će ga Perzijanac Afčin 835-838 &lt;ref&gt;Hassan Pirouzdjou Mithraïsme et émancipation : anthropologie sociale et culturelle des mouvements populaires en Iran  [archive] Editions L'Harmattan, 1999 (ISBN 978-2-7384-8197-9)&lt;/ref&gt;. Babak provodi u praksi podjelu zemlje i usitnjavanje velike muslimanske imovine.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Formoz, papa Katoličke crkve (približan datum)
* Henjō, japanski waka pjesnik (um. 890.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 12. juna – Leo III, papa Katoličke crkve (r. 750.)
* 28. oktobar – Bego, grof od Tuluza i Pariza
* Cynan Dindaethwy, kralj Gwyneda (Vels)
* Fātima bint Musā (r. 790.)
* Harthama ibn A'yan, muslimanski guverner
* Hildoard, nadbiskup Cambraia
* Li He, kineski pjesnik (r. 790.)
* Udovica carica Wang (Xianzong), kineska carica
* Wulfar, nadbiskup Reimsa

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|816|816.}}</text>
      <sha1>i5mtap7al8ele3jqgeezjg2omqz8o4p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>815.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9123</id>
    <revision>
      <id>3923085</id>
      <parentid>3849988</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:15:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4352" sha1="j6ioo448msvegk3omtbpc3wtc4sad4e" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''815.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 815. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* Bizantijsko-bugarski ugovor: Car Leo V Armenski potpisuje 30-godišnji mirovni sporazum u Carigradu sa Omurtagom, vladarom (kanom) Bugarskog carstva. Planine Rodope ponovo postaju bizantijska granica, a Leo vraća svoje izgubljene crnomorske gradove, nakon što su ih Bugari srušili &lt;ref&gt;Fine, John V. A. Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: University of Michigan Press. p. 106. ISBN 0-472-08149-7.&lt;/ref&gt;.

=== Centralna Amerika ===
* 2. april – Sihyaj K'in Ich'aak II postaje novi vladar [[Maje|majanskog]] grada države Machaquila u Gvatemali nakon smrti Ochk'in Kaloomte' Aj Ho' Baaka, i vlada do početka 824. godine.

=== Evropa ===
* Hrafna-Flóki Vilgerðarson kreće sa Farskih ostrva i otkriva Island (dokumentovano kasnije u Landnámabóku) (približan datum).

=== Britanija ===
* Kralj Egbert od Wessexa pustoši teritorije preostalog britanskog kraljevstva Dumnonije, poznatog kao Zapadni Vels (Cornwall) &lt;ref&gt;Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, pp. 58–59.&lt;/ref&gt;.

=== Azija ===
* Car Saga od Japana je prvi vladar koji je pio [[čaj]] (prema legendi), koji su monasi uvezli iz Kine. Više klase usvajaju ovaj napitak za medicinsku upotrebu.
* Početak vladavine u Indiji kralja Pandye Srimara Srivallabhe (kraj 862.). Napao je [[Cejlon]]. Pobjedivši nad koalicijom u Kudamukku (Kumbakonam), on prijeti dominaciji Pallave &lt;ref&gt;N. Jayapalan History of India [archive] Atlantic Publishers &amp; Distri, 2001 (ISBN 978-81-7156-928-1)&lt;/ref&gt;.
* 13. jul – Wu Yuanhenga, kineskog kancelara iz dinastije Tang, ubili su ubice vojskovođe Wu Yuanjija u Chang'anu.

== 815. u temama ==
=== Religija ===
* 6. januar: Bizantijski car Leo V Armenski uzdržava se od klanjanja krstu na Bogojavljenje. U februaru se u Konstantinopolu saziva ikonoklastički sinod. Sabor predvođen patrijarhom Teodotom I, u Aja Sofiji, ponovo uspostavlja [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoborstvo]] &lt;ref&gt;Kazhdan, Alexander, ed. (1991). The Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford and New York: Oxford University Press. pp. 513–514. ISBN 0-19-504652-8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Roisselet de Sauchlières, André d'Avallon Histoire chronologique et dogmatique des conciles de la chrétienté [archive], 1846&lt;/ref&gt;.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Abu Hanifa Dinawari, muslimanski botaničar i [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geograf]] (um. 896.)
* Bonifacije VI, papa Katoličke crkve (um. 896.)
* Dawud al-Zahiri, muslimanski učenjak (približan datum)
* Eberhard, vojvoda od Furlanije (približan datum)
* Johannes Scotus Eriugena, irski teolog (približan datum)
* Leoluca, sicilijanski opat (približan datum)
* [[Ćirilo i Metodije|Metodije]], bizantijski misionar i biskup (um. 885.)
* Teodora, bizantijska carica (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 15. februar – Ibn Tabataba, zejdijski antihalifa &lt;ref&gt;Scarcia Amoretti, B. (1971). &quot;Ibn Ṭabāṭabā&quot;. In Lewis, B.; Ménage, V. L.; Pellat, Ch. &amp; Schacht, J. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume III: H–Iram. Leiden: E. J. Brill. pp. 950–951. OCLC 495469525.&lt;/ref&gt;
* 13. jul – Wu Yuanheng, kancelar dinastije Tang (r. 758.)
* 18. oktobar – Abu'l-Saraya, vođa pobunjenika Zejdi &lt;ref&gt;Gibb, H. A. R. (1960). &quot;Abu 'l-Sarāyā al-Sarī b. Manṣūr al-S̲h̲aybānī&quot;. In Gibb, H. A. R.; Kramers, J. H.; Lévi-Provençal, E.; Schacht, J.; Lewis, B. &amp; Pellat, Ch. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume I: A–B. Leiden: E. J. Brill. pp. 149–150. OCLC 495469456.&lt;/ref&gt;
* Jābir ibn Hayyān (Geber), muslimanski [[Alhemija|alhemičar]] (približan datum)
* Laylā bint Ṭarīf, arapska pjesnikinja ratnica
* Mashallah ibn Athari, jevrejsko-arapski astrolog
* Muirgius mac Tommaltaig, kralj Connachta (Irska)
* Omar Tiberiades, perzijski astrolog (približan datum)
* Sadnalegs, car [[Tibet]]a (približan datum)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|815|815.}}</text>
      <sha1>j6ioo448msvegk3omtbpc3wtc4sad4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kladanj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9200</id>
    <revision>
      <id>3923136</id>
      <parentid>3918082</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T01:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18668" sha1="0ulaigsvi36dwpiliyifu7dxmqgpxok" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kladanj
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Kladanj
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Kladanj, nabrezni fronta.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Kladanj
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Kladanj grb.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Kladanj.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|13|32.9|N|18|41|25.5|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Jusuf Čavkunović&lt;ref&gt;{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/98/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Pokret demokratske akcije|PDA]]
| površina_naselja           = 17.69
| površina_općine            = 335.64
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 4026
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 12348
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 75 280
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_naselja       = 125644&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10499
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.kladanj.ba/}}
| fusnote                    = 
| mapframe_shape             = yes
| mapframe_id                = Q15779850
}}
'''Općina Kladanj''' se prostire dolinom rijeke [[Drinjača (rijeka)|Drinjače]], u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu [[Orašje]]-[[Tuzla]]-[[Sarajevo]]. Općina Kladanj se nalazi u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]].

== Historija ==
Historija Kladnja obuhvata razvoj Kladnja od najranijih tragova ljudskog prisustva na području današnje općine, preko [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Srednji vijek u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovnih]] komunikacija, do oblikovanja naselja kao značajnog lokalnog središta u [[Osmansko carstvo|osmanskom]] i [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] periodu.&lt;ref name=&quot;Ujca&quot;&gt;{{cite journal|last=Ivanović|first=Obrad|year=1956|title=Pećina Ujča|url=https://hrcak.srce.hr/file/325182|journal=Naš krš|volume=7|issue=15–16|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imamovic2020&quot;&gt;{{cite journal|last1=Imamović|first1=Mersiha|last2=Krpić|first2=Amir|year=2020|title=Osmanski karavanski putevi na planini Konjuh (Kladanj)|url=https://www.academia.edu/67130049/Osmanski_karavanski_putevi_na_planini_Konjuh_Kladanj_|journal=Historijska misao|volume=6|issue=6|pages=65–85|doi=10.51558/2303-8543.2021.6.6.65|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kladanj.ba/op%C4%87ina/historijat.html|title=Historijat|website=Općina Kladanj|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest i antika ===
Šire područje Kladnja pokazuje tragove starijeg ljudskog prisustva. U radu o pećini [[Ujča]] kod Kladnja zabilježeno je da je taj lokalitet sačuvao tragove ljudi koji su u njemu boravili duže vrijeme, što potvrđuje raniju naseljenost ovoga kraja.&lt;ref name=&quot;Ujca&quot; /&gt;

Savremena terenska istraživanja na [[Konjuh]]u utvrdila su ostatke rimske ceste koja je iz pravca [[Olovo|Olova]] preko prijevoja Stara Karaula silazila prema Kladnju, a jedan njen krak vodio je dalje kroz Plahoviće i Pauč prema lokalitetu današnje [[Muška voda|Muške vode]] u dolini [[Drinjača|Drinjače]].&lt;ref name=&quot;RimskaCesta&quot;&gt;{{cite journal|last=Imamović|first=Mersiha|year=2021|title=Following the Roman Road on Mountain Konjuh near Kladanj|url=https://www.academia.edu/129044544/Following_the_Roman_Road_on_Mountain_Konjuh_near_Kladanj|journal=Studia Universitatis Hereditati|volume=9|issue=2|pages=11–28|doi=10.26493/2350-5443.9(2)11-28|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Ti nalazi pokazuju da je kladanjski prostor bio uključen u starije saobraćajne pravce mnogo prije osmanskog doba.&lt;ref name=&quot;RimskaCesta&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
O najranijem pisanom spomenu Kladnja u literaturi postoje različiti navodi. Službena stranica Općine Kladanj navodi 1138. godinu kao rani spomen mjesta, a ujedno bilježi i pomen srednjovjekovnog naselja u dubrovačkim spisima iz 1431. godine.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot; /&gt; U savremenom naučnom radu o osmanskim putevima navodi se da se Kladanj u srednjem vijeku spominje 3. augusta 1432, u vezi s putovanjem bosanskog kralja [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]].&lt;ref name=&quot;Imamovic2020&quot; /&gt;

Srednjovjekovno naslijeđe kladanjskog kraja potvrđuju i nekropole sa [[stećci]]ma. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da je nekropola sa stećcima u [[Olovci]]ma, na području općine Kladanj, među nekropolama iz Bosne i Hercegovine upisanim na [[UNESCO]]-vu [[Svjetska baština|Listu svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;KONSUNESCO&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/Publication/Read/projekat-serije-nominacije-stecaka|title=Projekat serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a|date=18. 3. 2019|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanski period ===
Nakon osmanskog osvajanja Bosne, područje Kladnja uključeno je u osmanski upravni sistem.

Službena stranica Općine Kladanj navodi da se mjesto 1469. godine spominje s trgom ''Četvrkovište'', na kojem se četvrtkom održavao veliki sajam, te da je 1557. zabilježeno kao [[kasaba]] u sastavu [[Sarajevski kadiluk|Sarajevskog kadiluka]], a kasnije i kao samostalan kadiluk u koji je ulazilo i Olovo.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot; /&gt; Isti izvor navodi da se u drugoj polovini 16. stoljeća Kladanj spominje kao čaršija s hamamom i Hadži Bali-begovom džamijom iz 1545. godine, poznatijom kao [[Kuršumlija džamija u Kladnju|Kuršumlija]].&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot; /&gt;

Istraživanja na Konjuhu pokazala su da je Kladanj zbog svoga geografskog položaja bio važna raskrsnica osmanskih karavanskih puteva. Na lokalitetima Miljkovac, Paljevac i Buševo dokumentirani su ostaci puteva korištenih za transport ljudi i robe, pri čemu autori zaključuju da najstariji slojevi tih komunikacija vjerovatno potječu iz 15. ili 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Imamovic2020&quot; /&gt;

Osmansko naslijeđe Kladnja sačuvano je i kroz više spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima na području Kladnja navodi [[Kuršumlija džamija|Kuršumlija (Hadži Bali-begovu) džamiju]] i staru drvenu džamiju sa haremom u [[Tuholj]]u.&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONSTabela&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela?lang=hr|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska i 20. stoljeće ===
Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. donijela je upravne i privredne promjene i u Kladnju. Prema službenom općinskom historijatu, Kladanj je u to vrijeme postao kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a austro-ugarska uprava je posebno bila zainteresirana za eksploataciju šuma i širenje administrativnog aparata.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot; /&gt;

U širem okviru [[tuzla]]nskog kraja, austro-ugarski i međuratni period obilježili su postepeni prijelaz iz pretežno agrarno-zanatsko-trgovačke sredine u industrijski kraj, uz migracije stanovništva i promjene u socijalnoj strukturi.&lt;ref name=&quot;Selimovic1994&quot;&gt;{{cite journal|last=Selimović|first=Sead|year=1994|title=Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.–1941.)|url=https://hrcak.srce.hr/file/118313|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=26|issue=1|access-date=11. 3. 2026|archive-date=16. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250916033822/https://hrcak.srce.hr/file/118313|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U istom radu zabilježeno je i da je u Kladnju početkom 1920-ih pitanje školstva bilo povezano s vjerskom i društvenom strukturom stanovništva, što pokazuje kako su se šire političke i društvene prilike odražavale i na lokalnu zajednicu.&lt;ref name=&quot;Selimovic1994&quot; /&gt;

Službena stranica Općine Kladanj navodi da je veći dio starijeg graditeljskog naslijeđa nestao usljed velikih požara i kasnijih ratova, pa su od osmanskog graditeljskog sloja u samom gradu očuvani tek pojedini spomenici, prije svega Kuršumlija džamija i Đurđi-hanumina česma.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorijat&quot; /&gt;

== Geografija ==
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke [[Drinjača (rijeka)|Drinjače]], u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu [[Županja]] - [[Tuzla]] - [[Sarajevo]]. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici:
* ″[[Kuršumlija džamija|Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija]]″ (graditeljska cjelina),
* ″[[Nekropola Olovci]]″ (historijsko područje),
* &quot;[[Stara drvena džamija u Tuholju|Stara drvena džamija sa haremom u Tuholj]]u&quot; (graditeljska cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kladanj) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kladnja|Spisak naseljenih mjesta u općini Kladanj}}

Po službenom  popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

=== Općina Kladanj ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kladanj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10499
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 61/2) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 12348
| g2013_bosnjaci           = 11997
| g2013_srbi               = 107
| g2013_hrvati             = 33
| g2013_bosanci            = 60
| g2013_romi               = 33
| g2013_muslimani          = 35
| g2013_bosanciihercegovci = 12
| g2013_albanci            = 7
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 40
| g2013_nepoznato          = 9
| g1991_ukupno             = 16070
| g1991_muslimani          = 11621
| g1991_srbi               = 3952
| g1991_hrvati             = 36
| g1991_jugosloveni        = 277
| g1981_ukupno             = 15641
| g1981_muslimani          = 10578
| g1981_srbi               = 4323
| g1981_hrvati             = 40
| g1981_jugosloveni        = 600
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 43
| g1981_albanci            = 8
| g1981_madari             = 1
| g1981_makedonci          = 8
| g1971_ukupno             = 14015
| g1971_muslimani          = 9300
| g1971_srbi               = 4487
| g1971_hrvati             = 66
| g1971_jugosloveni        = 63
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 49
| g1971_albanci            = 5
| g1971_madari             = 1
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 11469
| g1961_muslimani          = 816
| g1961_srbi               = 4482
| g1961_hrvati             = 207
| g1961_jugosloveni        = 5888
| g1961_slovenci           = 5
| g1961_crnogorci          = 39
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madari             = 2
| g1961_makedonci          = 9
}}

=== Naseljeno mjesto Kladanj ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kladanj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 125644
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 4026
| g2013_bosnjaci           = 3798
| g2013_srbi               = 61
| g2013_hrvati             = 24
| g2013_bosanci            = 46
| g2013_romi               = 33
| g2013_muslimani          = 10
| g2013_bosanciihercegovci = 7
| g2013_albanci            = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 29
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 4873
| g1991_muslimani          = 3655
| g1991_srbi               = 870
| g1991_hrvati             = 21
| g1991_jugosloveni        = 228
| g1981_ukupno             = 4091
| g1981_muslimani          = 2925
| g1981_srbi               = 615
| g1981_hrvati             = 29
| g1981_jugosloveni        = 455
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 20
| g1981_albanci            = 8
| g1981_makedonci          = 5
| g1971_ukupno             = 3379
| g1971_muslimani          = 2719
| g1971_srbi               = 528
| g1971_hrvati             = 53
| g1971_jugosloveni        = 39
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 18
| g1971_albanci            = 4
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 2825
| g1961_muslimani          = 216
| g1961_srbi               = 851
| g1961_hrvati             = 132
| g1961_jugosloveni        = 1576
| g1961_slovenci           = 5
| g1961_crnogorci          = 30
| g1961_albanci            = 3
| g1961_madari             = 2
| g1961_makedonci          = 6
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Kuršumlija džamija.JPG|mini|Kuršumlija, poznata kladanjska džamija, dobila je ime po olovu ({{jez-tr|kurşun}}) kojim je pokrivena]]
Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine.
[[Kuršumlija džamija]] u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena.
Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske vladavine]], Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru [[Sarajevski kadiluk|Sarajevskog kadiluka]] (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s [[Olovo]]m kao njegovim dijelom.

== Poznate ličnosti ==
* [[Sulejman Kupusović]] -  Pozorišni i filmski režiser
* [[Mirko Pejanović]] - Član predsjedništva [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo
* [[Akif Šeremet]] - Osnivač i sekretar [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]-a&lt;ref&gt;Graovac, Dušan: &quot;Crveni profesor Akif Šeremet&quot;, Samobor, 1982&lt;/ref&gt;
* [[Avdaga Hasić]] - Vođa lokalne milicije &quot;Avdagina legija&quot;
* [[Senahid Halilović]] - Profesor dijalektologije, autor &quot;Pravopisa bosanskoga jezika&quot;
* [[Vahid Kljajić]] - Profesor emeritus i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo&lt;ref&gt;https://mon.ks.gov.ba/node/455&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Djevojačka pećina]]
* [[Titova pećina Plahovići]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kladanj Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.kladanj.ba/ Zvanični sajt općine Kladanj]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Kladanj}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Kladanj|*]]</text>
      <sha1>0ulaigsvi36dwpiliyifu7dxmqgpxok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>959.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9386</id>
    <revision>
      <id>3923170</id>
      <parentid>3686497</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2271" sha1="hul7f3sxuwnhdns87i74r5dbt7n3w22" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''959.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 959. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==

=== Evropa ===
* Bruno I, nadbiskup i vojvoda (nadvojvoda) Lotaringije, odstupa s položaja. Njegov brat, kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]], dijeli vojvodstvo na dva dijela – Gornju Lorenu i Donju Lorenu. Imenuje Fridrika I i Godfreya I za markgrofove (podvojvode).
* Pietro III Candiano, dužd Venecije, umire nakon 17-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga sin Pietro IV Candiano, koji prekida svoju kampanju u Spoletu vođenu u ime italijanskog kralja Berengara II i vraća se u Veneciju.
* Pietro IV Candiano razvodi se od svoje supruge Joanne iz političkih razloga i uputi je kao časnu sestru u samostan San Zaccaria.

=== Engleska ===
* 1. oktobar – Kralj [[Edwy]] umire nakon 4-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov 16-godišnji brat [[Edgar Miroljubivi|Edgar I (Miroljubivi)]], koji efektivno dovršava ujedinjenje Engleske, kada se Northumbria pokorava njegovoj vlasti.

== 959. u temama ==
=== Religija ===
* Dunstan, biskup Worcestera i Londona, imenovan je od strane Edgara I za nadbiskupa Canterburyja i postaje njegov glavni savjetnik.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 12. april – En'ju, car Japana (umro 991.)
* Ješe-O, tibetanski lama-kralj (približan datum)
* Zhao Defang, princ dinastije Song (umro 981.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 27. juli – Čai Rong, car Kasnog Zhoua (r. 921.)
* 1. oktobar – Eadwig (The All Fair), kralj Engleske
* 3. oktobar – Gérard od Brognea, franački opat
* 9. novembar – Konstantin VII, bizantijski car (r. 905.)
* Ælfsige (ili Aelfsige), nadbiskup Canterburyja
* Čen Džue, kineski zvaničnik i šef osoblja
* Donnchadh mac Urchadh, kralj Maigh Seóla (Irska)
* Han Janhui, kineski kitanski kancelar (r. 882.)
* Pietro III Candiano, dužd [[Mletačka Republika|Venecije]]
* Song Qiqiu, kineski glavni strateg (r. 887.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|959|959.}}</text>
      <sha1>hul7f3sxuwnhdns87i74r5dbt7n3w22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavenska narodna armija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9916</id>
    <revision>
      <id>3923129</id>
      <parentid>3916900</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:52:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14442" sha1="7modvpabh3hc2vhtfvgstvqp8jewmz0" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Jugoslavenska narodna armija
| slika                                   = [[Datoteka: Logo of the JNA.svg|131px]] [[Datoteka: Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|131px]]
| opis_slike                              = Grb JNA: lijevo (1951-1991); desno (1991-1992)
| država                                  =
| utemeljena                              =
| grane                                   =
| štab                                    =
| vrhovni komadant                        = 
| načelnik štaba                          =
| ministar odbrane                        =
| vojno sposobni                          = 
| broj raspoloživih za vojnu službu       = 100.000 &lt;ref name=&quot;gs&quot;/&gt;
| broj sposobnih za vojnu službu          = 
| broj godišnje stasalih za vojnu službu  =
| aktivan sastav                          = 
| rezervni sastav                         = 450.000 (1993.) &lt;ref name=&quot;gs&quot;/&gt;
| vojni budžet                            = 14.8 [[bilion]]a [[Jugoslavenski dinar|YUD]] (1989.)&lt;ref name=&quot;theodora&quot;&gt;[http://www.theodora.com/wfb1990/yugoslavia/yugoslavia_military.html Yugoslavia Defense Forces - 1990]''theodora.com'',pristupljeno 21.11.2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;
| procent BDP-a                           = 4.6% (1989.)&lt;ref name=&quot;theodora&quot;/&gt;
| domaći proizvođači                      =
| strani dobavljači                       =
}}
'''Jugoslavenska narodna armija''' (''Jugoslovenska narodna armija'', JNA) bila je dio oružanih snaga [[SFRJ]] do njenog raspada.

Svoje korijene JNA vuče iz narodnooslobodilačke borbe i Partizanskih odreda Jugoslavije (POJ). Uskoro se formira Dobrovoljačka vojska Jugoslavije koja ubrzo postaje Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije ([[NOVJ]]), a 1. marta 1945. NOVJ je preimenovana u Jugoslavensku armiju.Povodom proslave desetgodišnjice razvoja 22. decembra 1951. Jugoslavenska armija je preimenovana u Jugoslavensku narodnu armiju, čime je i formalno naglašen njen narodni, socijalistički i revolucionarni karakter.1969. dolazi do stvaranja [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] SFRJ.

Pred kraj 80-ih pojačava se srbizacija JNA te ona početkom 90-ih postaje oruđe politike [[Velika Srbija|Velike Srbije]] predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i učestvuje u ratovima u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;fmso&quot;&gt;Timothy L. Sanz, [http://fmso.leavenworth.army.mil/documents/yugomr.htm The Yugoslav Peoples's Army: Between Civil War and Disintegration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060217030047/http://fmso.leavenworth.army.mil/documents/yugomr.htm |date=17 Februar 2006 }}''fmso.leavenworth.army.mil'';objavljeno decembar 1991,pristupljeno 21.11.2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

JNA je službeno ukinuta krajem maja 1992. kada iz njeznih ostataka nastaju [[Vojska Jugoslavije]] i [[VRS|Vojska Republike Srpske]].

== Organizacija ==
[[Datoteka:Vojnici docekuju Tita u Pirotu.jpg|mini|lijevo|Vojnici dočekuju maršala Tita u [[Pirot]]u [[1965.]] godine.]]
JNA se tokom svoga postojanja u jednom trenutku smatrala za četvrtu vojnu silu Evrope (po nekim naknadnim mišljenjima bila je osma, nakon SSSR-a, V.Britanije, Francuske, Njemačke, Turske, Španije i Italije), i sastojala se od kopnenih snaga, vazduhoplovstva i mornarice. Snage JNA su bile organizovane u četiri vojne regije. Regije su se dalje dijelile u distrikte koji su bili odgovorni za administrativne poslove kao što je regrutacija, te pravljenje i održavanje vojnih instalacija. Regije su bile: beogradska, zagrebačka, skopaljska i vojnopomorska oblast Split. Ukupna vojna sila iznosila je oko 180,000 vojnika, od čega su više od 100,000 bili regruti.&lt;ref name=&quot;gs&quot;&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/world/serbia/mod.htm Ministry of Defense]''globalsecurity.org'',pristupljeno 21.11.2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1990-ih godina, armija je gotovo završila sa opširnom reformom svoje strukture. Ukinute su stare pješačke divizije, a ustanovljena je brigada kao najveća operativna jedinica. Promjene u strukturi su omogućavale veću fleksibilnost i pokretljivost, kao i taktičku prednost pred napadačem, jer su ukinute velike i teško pokretljive jedinice.

=== Period 1968-1987 ===
Do reorganizacije &quot;Jedinstvo&quot; JNA je bila podijeljena na 6 Armija (ili Vojnih oblasti) kopnene vojske čije su se zone odgovornosti poklapale, s izuzetkom [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]], [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosova]], [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodine]] koji su imali korpuse, s republičkim granicama.&lt;ref&gt;{{Harv|Kadijević|str. 60-77}}&lt;/ref&gt; Ovakvo objašnjenje daje [[Veljko Kadijević]] u svojoj knjizi ''Moje viđenje raspada'' koji je bio u funkciji posljednjeg Saveznog ministra odbrane. Prema [[Ilija Radaković|Iliji Radakoviću]], bivšem načelniku Generalštaba, raspored je bio sljedeći:&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web |last1=Radaković |first1=Ilija |title=SUŠTINA I SMISAO NAPADA NA KONCEPCIJU OPŠTENARODNE ODBRANE |url=http://www.znaci.net/00001/23_3_4.htm |access-date=2. 8. 2019 |archive-date=18. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190718050358/http://www.znaci.net/00001/23_3_4.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

* 1. Armija (Niš) i 2. Armija (Beograd) - SR Srbija, SAP Vojvodina i Kosovo (izuzev nekoliko garnizona na jugu Srbije koji su potpadali 3. Armiji)
* 3. Armija (Skoplje) - SR Makedonija
* 5. Armija (Zagreb) - SR Slovenija u pravcu Trst-Rijeka,
* 7. Armija (Sarajevo) - SR Bosna i Hercegovina, dio SR Hrvastke (Istočna Slavonija do linije Našice-Slavonski brod-vinkovačka depresija)
*9. Armija (Ljubljana) - SR Slovenija
*Vojnopomorska oblast - Cijelu akvatoriju i dio kopnene teritorije četiri savezne republike.
*Ratnovazduhoplovstvo i Protiv-vazdušna odbrana (RV i VPO) pokrivale su cijelu teritoriju SFRJ

=== Period 1987-1991 ===
U periodu od 1987-1991  sprovodena je [[reorganizacija &quot;Jedinstvo&quot;]] čiji je glavni pokretač admiral [[Branko Mamula]]. Nakon vježbe &quot;Sloga-83&quot; Mamula će u jednom referatu iznijeti nedostatke tadašnje odganizacije.&lt;ref&gt;{{Harv|Šadinlija|str. 51}}&lt;/ref&gt; Prema historičaru [[Davor Marijan|Davoru Marijan]]&lt;nowiki/&gt;u reorganizacija nije izvedena do kraja, a samom njom, bi se vratila centralizacija na nivo iz 1960-tih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Marijan|first=Davor|date=2003.|title=&quot;Jedinstvo&quot; - Posljednji ustroj JNA|url=https://hrcak.srce.hr/file/4445|journal=Polemos 6|language=hr|doi=|issn=1331-5595|access-date=2. 8. 2019|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407112409/https://hrcak.srce.hr/file/4445|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovo je izazvalo određeni otpor kod republičkih rukovodstava, prije svega iz SR Slovenije.&lt;ref&gt;{{Harv|Kadijević|str. 62}}&lt;/ref&gt;

Od šest armija nastaju četiri vojišta:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* Centralno (Beograd) - spajanje 1. i 7. Armije
* Sjeverozapadno (Zagreb) - spajanje 5. i 9. Armije
* Jugoistočno (Skoplje) - spajanje 2. i 3. Armije
* Jadransko-pomorska (Split) - Ratna mornarica

=== Kopnene snage ===

==== Pješadija ====

JNA je 1990. raspolagala sa oko 180.000 vojnika (100.000 [[regrut]]a) redovnog sastava. Broj [[rezervist]]a je do 1993. porastao na 450.000.&lt;ref name=&quot;gs&quot;/&gt;

==== Oklopno-mehanizovane snage ====

JNA je 1992. raspolagala s oko 800-900 [[tenk]]ova.&lt;ref name=&quot;guide&quot;/&gt;

==== Artiljerija ====

Od teških oružja JNA je raspolagala sa oko 1400 [[top]]ova i [[haubica]].

=== Vazdušne snage ===

JNA je 1990. raspolagala sa oko 400-750 [[borbeni avioni|borbenih aviona]] i 200 [[helikopter]]a. U sastavu vazdušnih snaga bilo je oko 32.000 vojnika.&lt;ref name=&quot;gs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;guide&quot;&gt;[http://www.history.navy.mil/library/online/bosnia.htm A Soldier’s Guide Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330052159/http://www.history.navy.mil/library/online/bosnia.htm |date=30. 3. 2014 }}''history.navy.mil'',pristupljeno 21.11.2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

=== Mornarica ===

U sastavu pomorskih snaga bilo je oko 10.000 vojnika.&lt;ref name=&quot;gs&quot;/&gt;

== Činovi u JNA ==

U JNA su postojali sljedeći činovi &lt;ref name=&quot;specijalac&quot;&gt;[http://www.specijalac.net/jugoslovenska-narodna-armija-jna-1941-1991/ Jugoslovenska Narodna Armija – JNA (1941-1991)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140705043253/http://www.specijalac.net/jugoslovenska-narodna-armija-jna-1941-1991 |date=5 Juli 2014 }}, objavljeno 4. 1.2014; pristupljeno:15.11.2014&lt;/ref&gt;:

{|class=&quot;prettytable&quot; cellpadding=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; 
!width=&quot;20%&quot; |
!width=&quot;30%&quot; |Jugoslovenska armija, Vojna policija 
!Jugoslovensko vazduhoplovstvo i&lt;br /&gt; protiv vazdušna odbrana
!Jugoslovenska mornarica
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|&lt;center&gt;'''Vrhovni komadant'''&lt;center&gt;
|colspan=&quot;3&quot;|&lt;center&gt;'''Maršal Jugoslavije'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|&lt;center&gt;'''Generali'''&lt;center&gt;
|colspan=&quot;3&quot;|&lt;center&gt;'''General J.N.A.'''&lt;center&gt;
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;center&gt;'''General armije'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Admiral flote'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''General-pukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''General-pukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Admiral'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''General-potpukovnik '''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''General-potpukovnik '''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Vice-admiral'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''General-major'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''General-major'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kontra-admiral'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; |&lt;center&gt;'''Viši oficiri'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Pukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Pukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan bojnog broda'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Potpukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Potpukovnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan fregate'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Мајоr'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Мајоr'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan korvete'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''Niži oficiri'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan prve klase'''
|&lt;center&gt;'''Poručnik bojnog broda'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Kapetan'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Kapetan'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Poručnik fregate'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Poručnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Poručnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Poručnik korvete'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Potporučnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Potporučnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Potporučnik'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan = &quot;2&quot; |&lt;center&gt;'''Viši podoficirski činovi'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Zastavnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Zastavnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Zastavnik prve klase'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Zastavnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Zastavnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Zastavnik'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan = &quot;4&quot; |&lt;center&gt;'''Niži podoficirski činovi'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|- 
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Stariji vodnik'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Vodnik prve klase'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Vodnik'''&lt;center&gt;
|-
|rowspan= &quot;3&quot; |&lt;center&gt; '''Vojnički činovi'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Mlađi vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Mlađi vodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Mlađi vodnik'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Desetar'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Desetar'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Desetar'''&lt;center&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Razvodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Razvodnik'''&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;'''Razvodnik'''&lt;center&gt;
|}

I prije raspada Jugoslavije neki činovi su se nalazili van upotrebe:

* Maršal Jugoslavije (Josip Broz Tito, čin ukinut 1980)
* General J.N.A. (ukinut 1974., predviđen za saveznog sekretara nacionalne odbrane)

== Naoružanje ==
* [[M79 ručni bacač raketa]]
== Zanimljivosti ==

* U JNA je korišten [[srpskohrvatski jezik]] (ekavica za naredbe) i [[latinica]], tako da su se svi građani SFRJ stariji od 18 godina sposobni za služenje vojnog roka služili tim jezikom.&lt;ref name=&quot;sh&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/snjezana-kordic-nijedan-jezik-nije-cist-940788 Snježana Kordić: Srpsko-hrvatski jezik nema veze s Jugoslavijom]''vecernji.hr'';objavljeno 25. 5.2014,pristupljeno 21.11.2014 {{hr simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dejan Novačić, [http://www.danas.rs/dodaci/vikend/gde_je_nestao_srpskohrvatski_jezik.26.html?news_id=259445 Gde je nestao srpskohrvatski jezik]''danas.rs'';objavljeno 25. 5.2014,pristupljeno 21.11.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;
* Osim Pravila službe, Glavni akt u JNA je bio Zakon o službi u oružanim snagama koji je regulirao sva pitanja odnosa unutar OS, prava i dužnosti, napredovanja, zdravstvenog i penzijskog osiguranja itd.
* Korespodencija između ustanova i jedinica JNA sa ustanovama van JNA kao i sa građanima vođena je na jeziku na kojem je dopis došao u jedinicu ili ustanovu JNA.

== Također pogledajte ==
* [[Jugoslavenski partizani]]
* [[OZNA]]
* [[KOS]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Republike Hrvatske]]
* [[Teritorijalna odbrana]]
* [[Vojska Republike Makedonije]]

==Literatura==
*{{cite book|last1=Šadinlija|first1=Mesud|title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986-1992|date=2012|publisher=Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti|location=Sarajevo|isbn=978-9958-740-89-3|ref=harv}}
*{{cite book||last1=Kadijević |first1=Veljko |title=Moje viđenje raspada |date=1993 |publisher=Politika |location=Beograd |isbn=86-7607-047-4|ref=harv}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Yugoslav People's Army}}
* [http://www.vojska.net/srp/oruzane-snage/jugoslavija/ Jugoslavenska narodna armija]
* [http://www.vojska.net/eng/armed-forces/yugoslavia/ Jugoslavenska narodna armija] {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20051025074515/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/kategorija.php?id=38 Leksikon YU mitologije - JNA]
* [https://web.archive.org/web/20130621024021/http://jna-sfrj.forum-aktiv.com/ Nepolitična stranica bivših pripadnika JNA]
* [http://www.radista.info/basic/JNA/jna.htm Jugoslavenska narodna armija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218080903/http://radista.info/basic/JNA/jna.htm |date=18. 2. 2015 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/world/serbia/army-ypa.htm Yugoslav Peoples Army (YPA) ] {{en simbol}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Vojska]]
[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija|*]]
[[Kategorija:Oružane snage SFRJ]]</text>
      <sha1>7modvpabh3hc2vhtfvgstvqp8jewmz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Hemon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10194</id>
    <revision>
      <id>3923166</id>
      <parentid>3896079</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T07:09:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Dorada članka.</comment>
      <origin>3923166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41618" sha1="c2vurddevgd8ffjy57fnze5dl5h9swb" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka, američka
| druga_imena            = 
| zanimanje              = pisac, esejist, novinar, kolumnist
| godine_aktivnosti      = 2004–danas
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| veb-sajt               = aleksandarhemon.com
}}

'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012.&lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward &lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i [[Kulturalna raznolikost|kulturnim razlikama]]. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. [[Andrew Anthony]] je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste [[humor]], [[Ironija|ironiju]], digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Film i televizija ==
Hemon se filmskim i televizijskim scenarijem počeo ozbiljnije baviti nakon što je već izgradio književnu karijeru. Njegov ulazak u filmski svijet bio je povezan s režiserkama [[Lana Wachowski|Lanom]] i [[Lilly Wachowski]], s kojima je razvijao profesionalni i prijateljski odnos u Chicagu. Hemon je upoznao Wachowske oko 2009, nakon što su pročitale njegov roman ''The Lazarus Project''. Kasnije je o njihovom radu pisao i za ''The New Yorker'', prateći nastanak filma ''[[Cloud Atlas]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newyorker.com/magazine/2012/11/05/the-dream-life-of-neo|title=The Dream Life of Neo|last=Hemon|first=Aleksandar|date=29. 10. 2012|website=The New Yorker|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova najznačajnija saradnja s Wachowskima bila je televizijska serija ''[[Sense8]]''. Hemon se uključio u rad na drugoj sezoni zajedno s britanskim piscem [[David Mitchell|Davidom Mitchellom]]. Prema njegovom vlastitom opisu, njih dvojica su određeno vrijeme radili u scenarističkoj sobi i učestvovali u razvijanju zapleta i pojedinih scena, a za drugu sezonu bili su potpisani kao konsultanti. Kasnije su zajedno s Lanom Wachowski napisali i finale serije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.avclub.com/aleksandar-hemon-on-writing-for-sense8-and-why-he-s-sti-1798189260|title=Aleksandar Hemon on writing for Sense8 and why he's still a novelist|last=Koski|first=Genevieve|date=8. 5. 2015|website=The A.V. Club|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rad na ''Sense8'' bio je za Hemona važan i zbog načina na koji se razlikovao od njegovog književnog rada. Scenarij nije nastajao individualno, nego kroz grupnu raspravu i zajedničko razvijanje priče. Hemon je taj način rada opisao kao “the pit”, prostor u kojem scenaristi iznose ideje, povezuju ih i postepeno oblikuju scene i zaplet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2017/05/sense8-season-2-finale-writing-recap-netflix-spoilers-1201808816/|title=‘Sense8’: How the Season 2 Finale Was Written and Why They Killed Off That Character|last=Hogan|first=Michael|date=7. 5. 2017|website=IndieWire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon ''Sense8'', Hemon je s Davidom Mitchellom i Lanom Wachowski radio na filmu ''[[The Matrix Resurrections]]'' iz 2021. Trojica su zajedno napisala scenarij za četvrti film serijala ''The Matrix''. Hemon je objasnio da su scenarij razvijali kroz zajednički rad u [[Irska|Irskoj]] i [[San Francisco|San Francisku]], pri čemu je proces uključivao više faza pisanja i dorade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.empireonline.com/movies/news/matrix-resurrections-aleksandar-hemon-david-mitchell-lana-wachowski-exclusive/|title=The Matrix Resurrections: Aleksandar Hemon And David Mitchell On The Film's 'Shooting The Shit' Writing Process|last=O'Hara|first=Helen|date=14. 1. 2022|website=Empire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je u razgovorima o filmu posebno isticao da je osnovu ''The Matrix Resurrections'' vidio u odnosu između Nea i Trinity. Prema njegovom objašnjenju, ljubav između njih dvoje predstavlja &quot;kičmu&quot; priče, dok je sukob između njihovog povezivanja i sistema koji ih pokušava razdvojiti pokretač radnje. Zbog toga je film opisao kao svojevrsnu ljubavnu priču smještenu unutar svijeta ''Matrixa''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collider.com/the-matrix-resurrections-aleksandar-hemon-interview/|title='The Matrix Resurrections' Writer Aleksandar Hemon on the Film's Love Story and Collaboration with Lana Wachowski|last=Radish|first=Christina|date=22. 12. 2021|website=Collider|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' pokazuje i drugačiji oblik scenarističkog pristupa. U intervjuu o ''The Matrix Resurrections'' Hemon je naglasio da su on i Mitchell nastojali da akcione scene ne budu samo spektakl, nego da imaju funkciju u razvoju likova, priče i svijeta filma. Za njega je bilo važno da nasilje i akcija proizlaze iz same naracije, a ne da budu umetnuti samo zbog spektakla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.denofgeek.com/movies/matrix-resurrections-writers-david-mitchell-aleksandar-hemon-interview/|title=How The Matrix Resurrections Writers David Mitchell and Aleksandar Hemon Brought Their Literary Flair to the Franchise|last=Crow|first=David|date=22. 12. 2021|website=Den of Geek|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonov prelazak iz književnosti u televiziju i film tako nije značio napuštanje književnog rada, nego proširenje njegovog djelovanja na kolektivno pisanje scenarija. Dok je njegova proza uglavnom nastajala individualno, rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' zahtijevao je stalnu saradnju s drugim piscima, režiserima i produkcijom. Hemon je tu razliku isticao kao jedno od najzanimljivijih iskustava rada za ekran.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2021/12/18/movies/matrix-resurrections-lana-wachowski.html|title=‘The Matrix’ Is Back. The Director Insists It’s Not a Franchise.|last=Buchanan|first=Kyle|date=18. 12. 2021|website=The New York Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Akademska karijera ==
Hemon je akademsku karijeru u oblasti kreativnog pisanja započeo kao predavač na Northwestern Universityju, gdje je ranije i završio magistarski studij engleske književnosti. Kasnije je predavao na Univerzitetima Illinois i New York. Od 2011. do 2018. bio je član nastavnog osoblja na NYU-ovom programu ''Low-Residency Writers Workshop in Paris'', dok je od 2015. do 2018. bio ''distinguished writer-in-residence'' na Columbia College Chicago.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. Hemon je imenovan profesorom kreativnog pisanja na Princeton Universityju i pridružio se Programu kreativnog pisanja pri Lewis Centru za umjetnost. Princeton je tada naveo da će predavati radionice kreativnog pisanja, uključujući uvodnu i naprednu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov dolazak na Princeton predstavljao je nastavak rada u kojem se književno stvaralaštvo povezuje s podučavanjem pisanja. U službenom saopćenju Princeton je posebno istakao da Hemon radi u više žanrova; od fikcije i memoarske proze do kritike i scenarija, te da takav raspon unosi i međunarodnu perspektivu u program kreativnog pisanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.princeton.edu/news/2018/09/17/writer-aleksandar-hemon-joins-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon joins creative writing faculty|website=Princeton University|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Princetonu Hemon i danas predaje kao profesor kreativnog pisanja. Prema njegovom službenom profilu, među predmetima koje je predavao nalaze se kreativno pisanje fikcije, uvod u scenaristiku i filmski kursevi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Njegov akademski rad tako nije odvojen od književne i scenarističke prakse. Princeton ga predstavlja kao autora koji istovremeno piše romane, pripovijetke, publicistiku i scenarije, a u nastavi se bavi upravo područjima u kojima i sam profesionalno radi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==

* John C. Zacharis First Book Award za ''The Question of Bruno'';
* Guggenheim Fellowship (2003);
* MacArthur Fellowship (2004);
* St. Francis College Literary Award za ''Love and Obstacles'';
* PEN/W. G. Sebald Award (2011);
* United States Artists Fellowship (2012);
* National Magazine Award za esej i kritiku za ''The Aquarium'' (2012);
* Carnegie Corporation of New York priznanje ''Great Immigrants'' (2019);
* John Dos Passos Prize for Literature (2020);
* Grand Prix de Littérature Américaine za ''The World and All That It Holds'' (2023).

==Bibliografija==

=== Romani ===

* ''Nowhere Man'' — 2002.
* ''The Lazarus Project'' — 2008.
* ''The Making of Zombie Wars'' — 2015.
* ''The World and All That It Holds'' — 2023.

=== Zbirke pripovijetki ===

* ''The Question of Bruno'' — 2000.
* ''Love and Obstacles'' — 2009.

=== Memoarska i esejistička proza ===

* ''The Book of My Lives'' — 2013.
* ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer'' — 2014.
* ''My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You'' — 2019.

=== Odabrani scenaristički rad ===

* ''Sense8'' — televizijska serija, rad na scenariju i razvoju serije.
* ''The Matrix Resurrections'' — 2021, koautor scenarija s Lanom Wachowski i Davidom Mitchellom.

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}{{Wikicitat|Aleksandar Hemon}}
*[http://www.aleksandarhemon.com/ Službena web stranica Aleksandra Hemona] {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{DEFAULTSORT:Hemon, Aleksandar}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Useljenici u SAD]]
[[Kategorija:Aleksandar Hemon|*]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>c2vurddevgd8ffjy57fnze5dl5h9swb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozarac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10705</id>
    <revision>
      <id>3923145</id>
      <parentid>3914080</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8617" sha1="blqnzw0ifi9h12bkwqho83555tcdv9g" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Kozarac (višeznačnica)}}{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kozarac
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Burg von Kozarac.jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.974387
| dužina_stepeni               = 16.83969
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 4.69
| stanovništvo grad            = 4397
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 937.53
| poštanski broj               = 79202
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218189&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kozarac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = [http://www.kozarac.ba Kozarac.ba]
| bilješka                     = 
}}
'''Kozarac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
[[Datoteka:Moschee Mutnik Kozarac.jpg|mini|desno|250p|Mutnik džamija]]
Kozarac se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1334, pod imenom [[Kozara]] (Cazara, Kotzura). Već 1360. postaje slobodni [[kralj]]evski grad. Cijelim pomenutim razdobljem Kozarac je bio središte Sanske župe.

Tokom 14. i 15. vijeka teritorijom Sanske župe su naizmjenično upravljali bosanski i ugarski kraljevi. Godine 1518, Kozarac je kao i ostatak Bosanske krajine osvojen od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Svoj najveći procvat Kozarac doživljava tokom osmanske vlasti, koja je sa manjim
prekidima trajala 360 godina (1518–1878). U razdoblju od 1687. do 1835. Kozarac je administrativno-upravno i sudsko središte istoimene kapetanije.

Dana 7. aprila 1851. Kozarac je osvojio, a potom i zapalio [[Omer-paša Latas]].

Vrijeme višestoljetne osmanske vladavine završava 6. septembra 1878. kada su austro-ugarske trupe zaposjele Kozarac i susjedni Prijedor. Tokom vladavine Austro-Ugarske monarhije Kozarac je polako počeo da gubi značaj koji je imao za vrijeme osmanske vladavine [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

U 16. vijeku, Kozarac je bio zanatsko mjesto i urbani centar u ovoj regiji sjevero-zapadnog dijela BiH. U decembru 1910. u Kozarcu je otvorena prva ženska škola koju je pohađalo preko 30 učenica.

Aprila i maja 1992. Kozarac je opkoljen od JNA i jedinica Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a 24. maja 1992. i napadnut.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=A TOWN'S BLOODY 'CLEANSING'|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1992/11/02/a-towns-bloody-cleansing/3c5bbcee-7c9c-4669-82b7-bcec86c01237/|newspaper=Washington Post|date=2. 11. 1992|access-date=21. 1. 2024|issn=0190-8286|language=en-US|first=Mary|last=Battiata}}&lt;/ref&gt; Nakon pada 26. maja, preživjelo stanovništvo Kozarca deportovano je u logore [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]. Juna 1992. Kozarac je opljačkan i popaljen, a njegovi stanovnici koji su preživjeli logorske torture, protjerani. Preko 1800 Kozarčana se vodi kao nestali ili ubijeni u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

== Privreda ==
Zbog povoljnog geografskog položaja, [[klima]]tskih uslova, kao i velikog [[promet]]a ljudi u turističkoj sezoni, Kozarac i okolina su plodno tlo za turizam, trgovinu, poljoprivredu, ugostiteljstvo, šumarstvo i drvopreradu, ribolov i lovni turizam. Ovome uveliko doprinose povoljne geografsko-klimatske odlike kao što su plodno zemljište u potkozarskoj dolini (takozvana &quot;kozaračka Posavina&quot;), velike šumske površine na Kozari, ribnjak &quot;Saničani&quot; (površine 20 kvadratnih kilometara), veliki broj sunčanih dana u godini, učestale padavine i blage zimske temperature. Jake saobraćajne veze (magistralni put, obližnja željeznička stanica, najbliži aerodrom udaljen 50&amp;nbsp;km) kao i blizina Hrvatske i Slovenije, čine ovo mjesto pogodnim za otvaranje proizvodnih pogona i proizvodnju robe namijenjenu za izvoz. Navedene prednosti, kao i niski troškovi proizvodnje doveli su već dvije inostrane firme u Kozarac (hrvatska &quot;Nova Ivančica&quot; (2007) i austrijski &quot;Austronet&quot; (2008).

== Stanovništvo ==
Do 1963. Kozarac je bio centar istoimene općine koja biva pridružena općini Prijedor.

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozarac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218189
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 4397
| g2013_bosnjaci           = 4306
| g2013_srbi               = 42
| g2013_hrvati             = 8
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_muslimani          = 7
| g2013_albanci            = 7
| g2013_ukrajinci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 7
| g2013_nepoznato          = 8
| g1991_ukupno             = 4045
| g1991_muslimani          = 3740
| g1991_srbi               = 96
| g1991_hrvati             = 35
| g1991_jugosloveni        = 117
| g1981_ukupno             = 3527
| g1981_muslimani          = 3107
| g1981_srbi               = 82
| g1981_hrvati             = 27
| g1981_jugosloveni        = 254
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 6
| g1981_albanci            = 11
| g1971_ukupno             = 2988
| g1971_muslimani          = 2715
| g1971_srbi               = 124
| g1971_hrvati             = 38
| g1971_jugosloveni        = 36
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 8
| g1971_albanci            = 11
| g1961_ukupno             = 2480
| g1961_muslimani          = 936
| g1961_srbi               = 314
| g1961_hrvati             = 48
| g1961_jugosloveni        = 1143
| g1961_slovenci           = 6
| g1961_crnogorci          = 4
| g1961_albanci            = 2
| g1961_madari             = 1
}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Hauptstrasse von Kozarac.jpg|Glavna Čaršija Kozarca, Glavni Trg
Datoteka:Gedenkstätde von Kozarac.jpg|Spomen Obilježje u Kozarcu
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kozarac}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>blqnzw0ifi9h12bkwqho83555tcdv9g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Alagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13212</id>
    <revision>
      <id>3923101</id>
      <parentid>3850161</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:26:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47014-73</username>
        <id>185244</id>
      </contributor>
      <origin>3923101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4299" sha1="5byxzsjxf4a8dy1nx3fan2cj9wchiv7" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mehmed Alagić
| slika             = Alagić, Mehmed.png
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1947|7|8}}
| mjesto rođenja    = [[Sanski Most]], [[FNRJ]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2003|3|7|1947|7|8}}
| mjesto smrti      = Sanski Most, BiH
| nacionalnost      = 
| puno ime          = 
| nadimak           = 
| supruga           = Ziska Alagić
| titule            = 
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZID|Jugoslavija|SFRJ}}&lt;br /&gt;{{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| služba            = 
| čin               = [[Brigadni general]]
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = [[Operacija Vlašić]] (Domet-95, Domet-1)&lt;br /&gt;[[Bitka za Kupres (1994)|Operacija Jesen '94]]
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus ARBiH]]&lt;br /&gt;[[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpus ARBiH]]
| nagrade           = 
}}
'''Mehmed Alagić''' (8. juli 1947 – 7. mart 2003) bio je ratni general [[Armija RBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Tokom rata bio je komandant [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3.]] i [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpusa Armije RBiH]], a nakon rata obavljao je dužnost načelnika općine [[Sanski Most]].

Alagić rođen je u Fajtovcima kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Bio je bivši aktivni oficir JNA. Vojnu školu završio je u Banjoj Luci 1970. godine, a kasnije je predavao i bio načelnik Škole rezervnih oficira, također u Banjoj Luci. Godine 1986, po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (Komandno-štabna škola), Alagić je postao oficir za operativne poslove 36. mehanizovane brigade. U decembru 1989, postavljen je za načelnika štaba jedne pješadijske brigade u [[Zrenjanin]]u, koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa. Mehmed Alagić je napustio JNA 27. februara 1991. u činu potpukovnika. Dana 1. novembra 1993. imenovan je za komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do 26. februara 1994. godine kada je preuzeo dužnost komandanta novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH.&lt;ref&gt;http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/ind/en/had-ii010713e.pdf&lt;/ref&gt;

Prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškoj]] optužnici, teretilo ga se [[ubistvo]], nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili hotimično nanošenje štete institucijama posvećenim [[Religija|religiji]] (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf|title=The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet|last=|first=|date=|website=|publisher=United Nation's ICTY|access-date=23. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

S obzirom na smrt u toku procesa, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|međunarodni sud u Hagu]] zaustavio je proces protiv Alagića 21. marta 2003. godine.

Poznat po akciji [[Operacija &quot;Vlašić&quot;|zauzimanja planine Vlašić]] i gradova Kupresa ([[Bitka za Kupres (1994)|operacija &quot;Jesen '94&quot;]]) i Donjeg Vakufa.

== Također pogledajte ==
* [[Džamija General Mehmed Alagić]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic/acdec/bcs/had-dec030716b.htm Predmet Hadžihasanović i Kubura (Srednja Bosna) Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Hagu]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Alagić, Mehmed}}
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Sanski Most]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]</text>
      <sha1>5byxzsjxf4a8dy1nx3fan2cj9wchiv7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3923102</id>
      <parentid>3922070</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:47:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52366" sha1="raqe6c71yn1a9o4pi4kn2em5e9dzrmr" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu                = 10
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–2026.
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2026–
| klubovi11                  = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11          = 12 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 151 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj               = 30. augusta 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 30. augusta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Italija
!colspan=&quot;2&quot; | Liga
!colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
!colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
|[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
|[[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||18||2
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
!colspan=&quot;2&quot; | Liga
!colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
!colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
|rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|[[2. Bundesliga]]
|11||6|| colspan=&quot;2&quot; |– || colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||11||6
|-
|[[Bundesliga 2026/2027.|2026/27]].
|[[Bundesliga]]
|1||0||1||2|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||2
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||36||3
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!123||72||12||12|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||155||93
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!696||289||49||20||14||12||160||67||919||388
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 1. jula 2026.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;21&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||5||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||151||73
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 151 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan=&quot;2&quot; |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]], [[Cardiff]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1 &lt;br&gt; (4–2 pen.)
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.
*Osvajač [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] sa [[FC Schalke 04|Schalkeom 04]] u sezoni 2025/26.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>raqe6c71yn1a9o4pi4kn2em5e9dzrmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>.ee</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21268</id>
    <revision>
      <id>3923176</id>
      <parentid>3806354</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:51:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1560" sha1="0gjkxgm98viyirkiluyahrumk83tp47" xml:space="preserve">{{Infokutija najviša domena|name=.ee|image=Estonian Internet Foundation logo.svg|introduced=3 June 1992|type=[[Domen najvišeg nivoa sa državnim kodom]]|status=Active|registry=Estonian Internet Foundation|registereddomains=160,059|dateregistereddomains=2023-08-11|refregistereddomains=&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-08-11 |title=Statistics |url=https://www.internet.ee/help-and-info/statistics#chart-total |access-date=2023-08-11 |website=Estonian Internet Foundation}}&lt;/ref&gt;|intendeduse=Entities connected with [[Estonia]]|actualuse=Veoma popularan u Estoniji, sada dostupan širom svijeta.|structure=Registracije se primaju direktno na drugom nivou ili na trećem nivou pod različitim oznakama drugog nivoa|document=|disputepolicy=Odbor za sporove oko domena|website={{nowrap|[http://www.eestiinternet.ee/en/ Estonska internet fondacija]}}}}

'''.ee''' je [[Najviši internet domen|najviši]] [[Internet]] [[Internet domena|domen]] za [[Estonija|Estoniju]].&lt;ref name=&quot;whois&quot;&gt;{{en simbol}} [http://www.iana.org/root-whois/ee.htm IANA .ee whois informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821133832/http://www.iana.org/root-whois/ee.htm |date=21. 8. 2008 }}, na iana.org.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak najviših internetskih domena|Spisak ostalih najviših internetskih domena]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iana.org/domains/root/db Spisak najviših domena], na ''iana.org''.

{{Državni Internet domeni}}

{{DEFAULTSORT:Ee}}
[[Kategorija:Estonija]]
[[Kategorija:Najviši državni domeni]]</text>
      <sha1>0gjkxgm98viyirkiluyahrumk83tp47</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Likvidnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28368</id>
    <revision>
      <id>3923160</id>
      <parentid>3635365</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1279" sha1="k2b51r3j5lwcx3a0s4nehryvl9lkaud" xml:space="preserve">'''Likvidnost'''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bank|first=European Central|date=31. 10. 2023|title=Što je višak likvidnosti?|url=https://www.ecb.europa.eu/ecb-and-you/explainers/tell-me-more/html/excess_liquidity.hr.html|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/294039|title=LIKVIDNOST I
SOLVENTNOST
PODUZETNIKA KAO
PODRŠKA POSLOVNOJ
IZVRSNOSTI|last=Proklin|first=Petar|access-date=4. 6. 2024|archive-date=6. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240906200353/https://hrcak.srce.hr/file/294039|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je sposobnost uravnoteženja između kratkoročnih platežnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane. Likvidnost treba promatrati kroz pritjecanje sredstava od naplate potraživanja.
U nultoj vremenskoj jedinici likvidan je samo [[novac]]. Ako se vrijeme produžava u okviru likvidnosti obuhvata se sve više i više finansijskih oblika onako kako oni dospijevaju. Ukoliko je ovaj period duži utoliko je i iznos likvidnih sredstava veći. Likvidnost je sposobnost preduzeća da izmiruje sve svoje dospjele obaveze u dogledno vrijeme, bez kašnjenja.

== Također pogledajte ==
*[[Kamata]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ekonomski pojmovi]]</text>
      <sha1>k2b51r3j5lwcx3a0s4nehryvl9lkaud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konavoski dohodak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31507</id>
    <revision>
      <id>3923141</id>
      <parentid>3669082</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T02:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1757" sha1="b8a9ndl0s8seopfa1o5cuejwm3qmor9" xml:space="preserve">'''Konavoski dohodak''' [[tribut]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Živković|first=Pavo|date=|title=ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU|url=https://hrcak.srce.hr/file/118298|journal=|access-date=2. 11. 2024|archive-date=15. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240915204012/https://hrcak.srce.hr/file/118298|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji su Dubrovčani plaćali Pavlovićima i Kosačama za prodaju Konavala. Među privilegijama za izvršenu kupoprodaju svog dijela posjeda u [[Konavli]]ma [[vojvoda]] [[Sandalj Hranić Kosača]] [[1419]]. dobio je i godišnji tribut u iznosu od 500 [[perpera]]. On je isplaćivan njemu i njegovim nasljednicima i poslije pada Bosne i pada Novog u ruke Osmanlija. Na isti način je do godišnjeg tributa došao i vojvoda [[Radoslav Pavlović]]. Visina njegovog tributa bila je 600 perpera. Pored njega uživali su ga i njegovi nasljednici do prekida loze [[1463]]. Konavoski tribut nije se isplaćivao u slučaju rata između Dubrovnika i vlasnika tributa. Isplata je bila određenog datuma i podrazumijevala je dolazak [[poslanik]]a u ime vlasnika tributa sa vjerovnim pismom ([[vjerovno pismo]]) da ga preuzmu u [[Dubrovnik]]u. U Dubrovniku tribut je isplaćivan uz prisustvo svjedoka koji su obavezno morali biti stranci koji se zateknu u Dubrovniku (najčešće trgovci iz italijanskih gradova). [[Ćirilski izvori]] ih navode kao ''gosti ljudjem''.

== Reference ==
{{Refspisak}}

* https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/31-Prilozi-%C4%8ClanciiPrilozi-EsadKurtovi%C4%87.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240108111456/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/31-Prilozi-%C4%8ClanciiPrilozi-EsadKurtovi%C4%87.pdf |date=8. 1. 2024 }}

[[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>b8a9ndl0s8seopfa1o5cuejwm3qmor9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dabar (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32018</id>
    <revision>
      <id>3923070</id>
      <parentid>3873354</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47018-55</username>
        <id>185246</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3923070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1744" sha1="mh4ajo997ck9q5rih8ecv3rvc59os18" xml:space="preserve">'''Dabar''' je [[Župa (srednji vijek)|župa]] na području [[Hum]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://books.google.ba/books/about/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%BE%D0%B2%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%85%D1%83%D0%BC%D1%81%D0%BA.html?id=WokoCwAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Srednjovjekovna humska župa Dabar|last=|first=|date=2005|website=|publisher=Istorijski institut, Beograd|access-date=}}&lt;/ref&gt; Prema nekim mišljenjima ime župe bilo bi povezano sa dabrovima. Pored humske župe Dabar postoji župa sa istim imenom u dolini rijeke [[Lim (rijeka)|Lim]], koja je do [[1373]]. bila u srpskoj, a od tada u bosanskoj državi.

Jezgro župe Dabar čini [[Dabarsko polje]] i njena obližnja krkanska područja. Župa Dabar na zapadu graniči sa župom [[Dubrave]], na jugozapadu sa župom [[Popovo]], na istoku sa župom [[Fatnica (župa)|Fatnica]], a sa sjevera sa župom [[Nevesinje (župa)|Nevesinje]]. Župom Dabar vladali su [[Sankovići]] i njihovi [[vazal]]i [[Pićevići]]. Od [[1404]]. [[Kosače]] su gospodari župe Dabar.

== Literatura ==
* [[Marijan Sivrić]], Srednjovjekovna humska župa Dabar, Hercegovina 2 (10), Mostar 1996, 35-47.
*{{cite book|author=SANU|title=Srpski etnografski zbornik|volume=67|chapter=Жупа Дабар|url=https://books.google.com/books?id=PKLiAAAAMAAJ|year=1954|publisher=Srpska akademija nauka i umetnosti|ref=harv}}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20140416180857/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1925 http://kons.gov.ba; Nekropola sa stećcima na Ljeljen groblju (Grčko groblje) u Uboskom (Ubosko 2) proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]

[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni‎]]</text>
      <sha1>mh4ajo997ck9q5rih8ecv3rvc59os18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mubah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36667</id>
    <revision>
      <id>3922934</id>
      <parentid>3812834</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:10:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Članak proširen na osnovu dostupnih izvora.</comment>
      <origin>3922934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2506" sha1="m62hov8wi7s178owrpj4l0p6yuo70el" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Fikh}}

'''Mubah''' ({{ArJ|مباح}}) je islamski pravni termin koji označava radnju koju [[šerijat]] niti zahtijeva niti zabranjuje. Osoba je, prema tome, slobodna da takve radnje čini ili izostavlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;İbrahim Kâfi Dönmez, &quot;[https://islamansiklopedisi.org.tr/mubah MUBAH]&quot;, ''TDV İslâm Ansiklopedisi'', 2020&lt;/ref&gt;

U islamskom pravu ([[Fikh|fikhu]]) mubah predstavlja jednu od pet osnovnih kategorija pravnih kvalifikacija ljudskih postupaka, poznatih kao [[Ahkam|ahkam taklifijja]]. Ostale četiri kategorije su [[vadžib]] (obavezno), [[mustehab]] (preporučeno), [[mekruh]] (pokuđeno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Značenje ==
Arapska riječ ''mubah'' izvedena je iz korijena ''b-ā-ḥ'' (ب و ح), koji je povezan sa značenjima dopuštenosti i dozvole. U terminologiji islamskog prava odnosi se na postupak za koji ne postoji posebna naredba da se učini, ali ni zabrana. Zbog toga se mubah često opisuje kao ''dozvoljeno'' ili ''neutralno''. U pravnoj literaturi koriste se i termini ''halal'' i ''džaiz'', iako njihovo značenje nije u svim kontekstima potpuno istoznačno.&lt;ref&gt;Mohammad Hashim Kamali, ''Shariah and the Halal Industry'', Oxford University Press, 2021, poglavlje 3: &quot;The Permissible (Mubah, Also Halal, Ja’iz)&quot;, str. 34–37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9789354116926_A47352942/preview-9789354116926_A47352942.pdf Encyclopaedia of Islamic Law and Jurisprudence]''. Akhlaque Ahmad (engleski). Str. 31.&lt;/ref&gt;

Mubah se razlikuje od drugih kategorija po tome što samo izvršavanje ili izostavljanje radnje, samo po sebi, ne podrazumijeva propisanu nagradu niti kaznu. Ako osoba učini mubah radnju, zbog samog njenog izvršavanja ne smatra se nagrađenom niti kažnjenom; isto tako, njeno izostavljanje samo po sebi ne povlači kaznu. U tom smislu, mubah predstavlja područje [[Slobodna volja|slobodnog izbora]], tj. dopuštenog [[Ponašanje|ljudskog ponašanja]], u smislu neutralnog djelovanja.&lt;ref&gt;Theories of Apparent and Real Correlation between Reason and Divine Law in Twelver Shīʿī Legal Theory. Robert Gleave | ORCID: 0000-0002-2535-3721 Institute of Arab and Islamic Studies, University of Exeter, Exeter, UK&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Fikh]]
* [[Halal]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# Ali bin Ferid el-Hindi - &quot;Skraćena zbirka fikhskih propisa&quot;, str. 13
&lt;/div&gt;

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fikh]]</text>
      <sha1>m62hov8wi7s178owrpj4l0p6yuo70el</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922936</id>
      <parentid>3922934</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:42:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Sekcija Značenje napravljena.</comment>
      <origin>3922936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3898" sha1="pyy05o0qnr2c7mmc17zpcqcttcws2qj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Fikh}}

'''Mubah''' ({{ArJ|مباح}}) je islamski pravni termin koji označava radnju koju [[šerijat]] niti zahtijeva niti zabranjuje. Osoba je, prema tome, slobodna da takve radnje čini ili izostavlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;İbrahim Kâfi Dönmez, &quot;[https://islamansiklopedisi.org.tr/mubah MUBAH]&quot;, ''TDV İslâm Ansiklopedisi'', 2020&lt;/ref&gt;

U islamskom pravu ([[Fikh|fikhu]]) mubah predstavlja jednu od pet osnovnih kategorija pravnih kvalifikacija ljudskih postupaka, poznatih kao [[Ahkam|ahkam taklifijja]]. Ostale četiri kategorije su [[vadžib]] (obavezno), [[mustehab]] (preporučeno), [[mekruh]] (pokuđeno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Značenje ==
Arapska riječ ''mubah'' izvedena je iz korijena ''b-ā-ḥ'' (ب و ح), koji je povezan sa značenjima dopuštenosti i dozvole. U terminologiji islamskog prava odnosi se na postupak za koji ne postoji posebna naredba da se učini, ali ni zabrana. Zbog toga se mubah često opisuje kao ''dozvoljeno'' ili ''neutralno''. U pravnoj literaturi koriste se i termini ''halal'' i ''džaiz'', iako njihovo značenje nije u svim kontekstima potpuno istoznačno.&lt;ref&gt;Mohammad Hashim Kamali, ''Shariah and the Halal Industry'', Oxford University Press, 2021, poglavlje 3: &quot;The Permissible (Mubah, Also Halal, Ja’iz)&quot;, str. 34–37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9789354116926_A47352942/preview-9789354116926_A47352942.pdf Encyclopaedia of Islamic Law and Jurisprudence]''. Akhlaque Ahmad (engleski). Str. 31.&lt;/ref&gt;

Mubah se razlikuje od drugih kategorija po tome što samo izvršavanje ili izostavljanje radnje, samo po sebi, ne podrazumijeva propisanu nagradu niti kaznu. Ako osoba učini mubah radnju, zbog samog njenog izvršavanja ne smatra se nagrađenom niti kažnjenom; isto tako, njeno izostavljanje samo po sebi ne povlači kaznu. U tom smislu, mubah predstavlja područje [[Slobodna volja|slobodnog izbora]], tj. dopuštenog [[Ponašanje|ljudskog ponašanja]], u smislu neutralnog djelovanja.&lt;ref&gt;Theories of Apparent and Real Correlation between Reason and Divine Law in Twelver Shīʿī Legal Theory. Robert Gleave | ORCID: 0000-0002-2535-3721 Institute of Arab and Islamic Studies, University of Exeter, Exeter, UK&lt;/ref&gt;

== Mubah u islamskom pravu ==
U teoriji islamskog prava ljudski postupci razvrstavaju se prema njihovoj [[Pravo|pravnoj]] i [[Moral|moralnoj]] vrijednosti. Mubah se nalazi između postupaka koji imaju pozitivan ili negativan pravni kvalifikator. [[Vadžib]] je radnja čije je izvršavanje obavezno, dok je [[haram]] radnja čije je izvršavanje zabranjeno. [[Mustehab]] označava preporučenu radnju, a [[mekruh]] radnju čije se činjenje smatra pokuđenim. Mubah je, za razliku od njih, radnja kod koje je ostavljen izbor između činjenja i nečinjenja.&lt;ref&gt;Islamic Normative Legal Theory: Framework and Applications. Journal of Law and Religion.&lt;/ref&gt;

Pet kategorija predstavljaju važan dio praktičnog islamskog prava i koriste se pri određivanju statusa različitih ljudskih postupaka. Međutim, granice između pojedinih kategorija i način njihovog određivanja mogu biti predmet različitih pravnih tumačenja među islamskim pravnim školama. Savremeni istraživači također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, nego može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.&lt;ref&gt;''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi.''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Šerijat]]
* [[Ahkam]]
* [[Fikh]]
* [[Haram i halal u islamu|Halal i haram u islamu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# Ali bin Ferid el-Hindi - &quot;Skraćena zbirka fikhskih propisa&quot;, str. 13
&lt;/div&gt;

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fikh]]</text>
      <sha1>pyy05o0qnr2c7mmc17zpcqcttcws2qj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922937</id>
      <parentid>3922936</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Napomena.</comment>
      <origin>3922937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4601" sha1="nb1ynnzjgb46g1r1qx40ckn3fbbka0d" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Fikh}}

'''Mubah''' ({{ArJ|مباح}}) je islamski pravni termin koji označava radnju koju [[šerijat]] niti zahtijeva niti zabranjuje. Osoba je, prema tome, slobodna da takve radnje čini ili izostavlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;İbrahim Kâfi Dönmez, &quot;[https://islamansiklopedisi.org.tr/mubah MUBAH]&quot;, ''TDV İslâm Ansiklopedisi'', 2020&lt;/ref&gt;

U islamskom pravu ([[Fikh|fikhu]]) mubah predstavlja jednu od pet osnovnih kategorija pravnih kvalifikacija ljudskih postupaka, poznatih kao [[Ahkam|ahkam taklifijja]]. Ostale četiri kategorije su [[vadžib]] (obavezno), [[mustehab]] (preporučeno), [[mekruh]] (pokuđeno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Značenje ==
Arapska riječ ''mubah'' izvedena je iz korijena ''b-ā-ḥ'' (ب و ح), koji je povezan sa značenjima dopuštenosti i dozvole. U terminologiji islamskog prava odnosi se na postupak za koji ne postoji posebna naredba da se učini, ali ni zabrana. Zbog toga se mubah često opisuje kao ''dozvoljeno'' ili ''neutralno''. U pravnoj literaturi koriste se i termini ''halal'' i ''džaiz'', iako njihovo značenje nije u svim kontekstima potpuno istoznačno.&lt;ref&gt;Mohammad Hashim Kamali, ''Shariah and the Halal Industry'', Oxford University Press, 2021, poglavlje 3: &quot;The Permissible (Mubah, Also Halal, Ja’iz)&quot;, str. 34–37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9789354116926_A47352942/preview-9789354116926_A47352942.pdf Encyclopaedia of Islamic Law and Jurisprudence]''. Akhlaque Ahmad (engleski). Str. 31.&lt;/ref&gt;

Mubah se razlikuje od drugih kategorija po tome što samo izvršavanje ili izostavljanje radnje, samo po sebi, ne podrazumijeva propisanu nagradu niti kaznu. Ako osoba učini mubah radnju, zbog samog njenog izvršavanja ne smatra se nagrađenom niti kažnjenom; isto tako, njeno izostavljanje samo po sebi ne povlači kaznu. U tom smislu, mubah predstavlja područje [[Slobodna volja|slobodnog izbora]], tj. dopuštenog [[Ponašanje|ljudskog ponašanja]], u smislu neutralnog djelovanja.&lt;ref&gt;Theories of Apparent and Real Correlation between Reason and Divine Law in Twelver Shīʿī Legal Theory. Robert Gleave | ORCID: 0000-0002-2535-3721 Institute of Arab and Islamic Studies, University of Exeter, Exeter, UK&lt;/ref&gt;

== Mubah u islamskom pravu ==
U teoriji islamskog prava ljudski postupci razvrstavaju se prema njihovoj [[Pravo|pravnoj]] i [[Moral|moralnoj]] vrijednosti. Mubah se nalazi između postupaka koji imaju pozitivan ili negativan pravni kvalifikator. [[Vadžib]] je radnja čije je izvršavanje obavezno, dok je [[haram]] radnja čije je izvršavanje zabranjeno. [[Mustehab]] označava preporučenu radnju, a [[mekruh]] radnju čije se činjenje smatra pokuđenim. Mubah je, za razliku od njih, radnja kod koje je ostavljen izbor između činjenja i nečinjenja.&lt;ref&gt;Islamic Normative Legal Theory: Framework and Applications. Journal of Law and Religion.&lt;/ref&gt;

Pet kategorija predstavljaju važan dio praktičnog islamskog prava i koriste se pri određivanju statusa različitih ljudskih postupaka. Međutim, granice između pojedinih kategorija i način njihovog određivanja mogu biti predmet različitih pravnih tumačenja među islamskim pravnim školama. Savremeni istraživači također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, nego može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.

Savremeni istraživači{{Napomena|Ovdje se misli, između ostalih, na [[Mohammad Hashim Kamali|Mohammada Hashima Kamalija]], koji u knjizi ''Shariah and the Halal Industry'' razmatra mubah kao kategoriju dopuštenog, te na Ismaila Yılmaza i Amiru Akil, koji u radu ''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi'' upoređuju razumijevanje mubaha kod [[Ibn Taymiyya|Ibn Taymiyyaha]] i [[al-Shatibi|al-Shatibija]].}} također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, već da može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.&lt;ref&gt;''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi.''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Šerijat]]
* [[Ahkam]]
* [[Fikh]]
* [[Haram i halal u islamu|Halal i haram u islamu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# Ali bin Ferid el-Hindi - &quot;Skraćena zbirka fikhskih propisa&quot;, str. 13
&lt;/div&gt;

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fikh]]</text>
      <sha1>nb1ynnzjgb46g1r1qx40ckn3fbbka0d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922938</id>
      <parentid>3922937</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:54:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Napomena.</comment>
      <origin>3922938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4652" sha1="qg0x8mz488s2uzc0zf3x14lwti9ftnw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Fikh}}

'''Mubah''' ({{ArJ|مباح}}) je islamski pravni termin koji označava radnju koju [[šerijat]] niti zahtijeva niti zabranjuje. Osoba je, prema tome, slobodna da takve radnje čini ili izostavlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;İbrahim Kâfi Dönmez, &quot;[https://islamansiklopedisi.org.tr/mubah MUBAH]&quot;, ''TDV İslâm Ansiklopedisi'', 2020&lt;/ref&gt;

U islamskom pravu ([[Fikh|fikhu]]) mubah predstavlja jednu od pet osnovnih kategorija pravnih kvalifikacija ljudskih postupaka, poznatih kao [[Ahkam|ahkam taklifijja]]. Ostale četiri kategorije su [[vadžib]] (obavezno), [[mustehab]] (preporučeno), [[mekruh]] (pokuđeno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Značenje ==
Arapska riječ ''mubah'' izvedena je iz korijena ''b-ā-ḥ'' (ب و ح), koji je povezan sa značenjima dopuštenosti i dozvole. U terminologiji islamskog prava odnosi se na postupak za koji ne postoji posebna naredba da se učini, ali ni zabrana. Zbog toga se mubah često opisuje kao ''dozvoljeno'' ili ''neutralno''. U pravnoj literaturi koriste se i termini ''halal'' i ''džaiz'', iako njihovo značenje nije u svim kontekstima potpuno istoznačno.&lt;ref&gt;Mohammad Hashim Kamali, ''Shariah and the Halal Industry'', Oxford University Press, 2021, poglavlje 3: &quot;The Permissible (Mubah, Also Halal, Ja’iz)&quot;, str. 34–37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9789354116926_A47352942/preview-9789354116926_A47352942.pdf Encyclopaedia of Islamic Law and Jurisprudence]''. Akhlaque Ahmad (engleski). Str. 31.&lt;/ref&gt;

Mubah se razlikuje od drugih kategorija po tome što samo izvršavanje ili izostavljanje radnje, samo po sebi, ne podrazumijeva propisanu nagradu niti kaznu. Ako osoba učini mubah radnju, zbog samog njenog izvršavanja ne smatra se nagrađenom niti kažnjenom; isto tako, njeno izostavljanje samo po sebi ne povlači kaznu. U tom smislu, mubah predstavlja područje [[Slobodna volja|slobodnog izbora]], tj. dopuštenog [[Ponašanje|ljudskog ponašanja]], u smislu neutralnog djelovanja.&lt;ref&gt;Theories of Apparent and Real Correlation between Reason and Divine Law in Twelver Shīʿī Legal Theory. Robert Gleave | ORCID: 0000-0002-2535-3721 Institute of Arab and Islamic Studies, University of Exeter, Exeter, UK&lt;/ref&gt;

== Mubah u islamskom pravu ==
U teoriji islamskog prava ljudski postupci razvrstavaju se prema njihovoj [[Pravo|pravnoj]] i [[Moral|moralnoj]] vrijednosti. Mubah se nalazi između postupaka koji imaju pozitivan ili negativan pravni kvalifikator. [[Vadžib]] je radnja čije je izvršavanje obavezno, dok je [[haram]] radnja čije je izvršavanje zabranjeno. [[Mustehab]] označava preporučenu radnju, a [[mekruh]] radnju čije se činjenje smatra pokuđenim. Mubah je, za razliku od njih, radnja kod koje je ostavljen izbor između činjenja i nečinjenja.&lt;ref&gt;Islamic Normative Legal Theory: Framework and Applications. Journal of Law and Religion.&lt;/ref&gt;

Pet kategorija predstavljaju važan dio praktičnog islamskog prava i koriste se pri određivanju statusa različitih ljudskih postupaka. Međutim, granice između pojedinih kategorija i način njihovog određivanja mogu biti predmet različitih pravnih tumačenja među islamskim pravnim školama. Savremeni istraživači također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, nego može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.

Savremeni istraživači{{Napomena|Ovdje se misli, između ostalih, na [[Mohammad Hashim Kamali|Mohammada Hashima Kamalija]], koji u knjizi ''Shariah and the Halal Industry'' razmatra mubah kao kategoriju dopuštenog, te na Ismaila Yılmaza i Amiru Akil, koji u radu ''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi'' upoređuju razumijevanje mubaha kod [[Ibn Taymiyya|Ibn Taymiyyaha]] i [[al-Shatibi|al-Shatibija]].}} također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, već da može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.&lt;ref&gt;''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi.''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Šerijat]]
* [[Ahkam]]
* [[Fikh]]
* [[Haram i halal u islamu|Halal i haram u islamu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# Ali bin Ferid el-Hindi - &quot;Skraćena zbirka fikhskih propisa&quot;, str. 13
&lt;/div&gt;

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fikh]]</text>
      <sha1>qg0x8mz488s2uzc0zf3x14lwti9ftnw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922939</id>
      <parentid>3922938</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:58:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dopuna napomene: uklonjena redundantno spominjanje autora (već navedeni u naslovu rada).</comment>
      <origin>3922939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="4j3n3g0nmy56nn5gqffccx06xslptzi" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Fikh}}

'''Mubah''' ({{ArJ|مباح}}) je islamski pravni termin koji označava radnju koju [[šerijat]] niti zahtijeva niti zabranjuje. Osoba je, prema tome, slobodna da takve radnje čini ili izostavlja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;İbrahim Kâfi Dönmez, &quot;[https://islamansiklopedisi.org.tr/mubah MUBAH]&quot;, ''TDV İslâm Ansiklopedisi'', 2020&lt;/ref&gt;

U islamskom pravu ([[Fikh|fikhu]]) mubah predstavlja jednu od pet osnovnih kategorija pravnih kvalifikacija ljudskih postupaka, poznatih kao [[Ahkam|ahkam taklifijja]]. Ostale četiri kategorije su [[vadžib]] (obavezno), [[mustehab]] (preporučeno), [[mekruh]] (pokuđeno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Značenje ==
Arapska riječ ''mubah'' izvedena je iz korijena ''b-ā-ḥ'' (ب و ح), koji je povezan sa značenjima dopuštenosti i dozvole. U terminologiji islamskog prava odnosi se na postupak za koji ne postoji posebna naredba da se učini, ali ni zabrana. Zbog toga se mubah često opisuje kao ''dozvoljeno'' ili ''neutralno''. U pravnoj literaturi koriste se i termini ''halal'' i ''džaiz'', iako njihovo značenje nije u svim kontekstima potpuno istoznačno.&lt;ref&gt;Mohammad Hashim Kamali, ''Shariah and the Halal Industry'', Oxford University Press, 2021, poglavlje 3: &quot;The Permissible (Mubah, Also Halal, Ja’iz)&quot;, str. 34–37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9789354116926_A47352942/preview-9789354116926_A47352942.pdf Encyclopaedia of Islamic Law and Jurisprudence]''. Akhlaque Ahmad (engleski). Str. 31.&lt;/ref&gt;

Mubah se razlikuje od drugih kategorija po tome što samo izvršavanje ili izostavljanje radnje, samo po sebi, ne podrazumijeva propisanu nagradu niti kaznu. Ako osoba učini mubah radnju, zbog samog njenog izvršavanja ne smatra se nagrađenom niti kažnjenom; isto tako, njeno izostavljanje samo po sebi ne povlači kaznu. U tom smislu, mubah predstavlja područje [[Slobodna volja|slobodnog izbora]], tj. dopuštenog [[Ponašanje|ljudskog ponašanja]], u smislu neutralnog djelovanja.&lt;ref&gt;Theories of Apparent and Real Correlation between Reason and Divine Law in Twelver Shīʿī Legal Theory. Robert Gleave | ORCID: 0000-0002-2535-3721 Institute of Arab and Islamic Studies, University of Exeter, Exeter, UK&lt;/ref&gt;

== Mubah u islamskom pravu ==
U teoriji islamskog prava ljudski postupci razvrstavaju se prema njihovoj [[Pravo|pravnoj]] i [[Moral|moralnoj]] vrijednosti. Mubah se nalazi između postupaka koji imaju pozitivan ili negativan pravni kvalifikator. [[Vadžib]] je radnja čije je izvršavanje obavezno, dok je [[haram]] radnja čije je izvršavanje zabranjeno. [[Mustehab]] označava preporučenu radnju, a [[mekruh]] radnju čije se činjenje smatra pokuđenim. Mubah je, za razliku od njih, radnja kod koje je ostavljen izbor između činjenja i nečinjenja.&lt;ref&gt;Islamic Normative Legal Theory: Framework and Applications. Journal of Law and Religion.&lt;/ref&gt;

Pet kategorija predstavljaju važan dio praktičnog islamskog prava i koriste se pri određivanju statusa različitih ljudskih postupaka. Međutim, granice između pojedinih kategorija i način njihovog određivanja mogu biti predmet različitih pravnih tumačenja među islamskim pravnim školama. Savremeni istraživači također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, nego može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.

Savremeni istraživači{{Napomena|Ovdje se misli, između ostalih, na [[Mohammad Hashim Kamali|Mohammada Hashima Kamalija]], koji u knjizi ''Shariah and the Halal Industry'' razmatra mubah kao kategoriju dopuštenog, te na Ismaila Yılmaza i Amiru Akil, koji u radu ''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi'' upoređuju razumijevanje mubaha kod navedenih autora.}} također naglašavaju da pojam mubaha nije potpuno jednoličan, već da može obuhvatati različite vrste dopuštenih postupaka i imati različite pravne i moralne posljedice.&lt;ref&gt;''A Comparative Analysis of the Concept of Permissible (mubāḥ) in the Context of Legal Methodology (uṣūl al-fiqh) between Ibn Taymiyyah and al-Shatibi.''&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Šerijat]]
* [[Ahkam]]
* [[Fikh]]
* [[Haram i halal u islamu|Halal i haram u islamu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
# Ali bin Ferid el-Hindi - &quot;Skraćena zbirka fikhskih propisa&quot;, str. 13
&lt;/div&gt;

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fikh]]</text>
      <sha1>4j3n3g0nmy56nn5gqffccx06xslptzi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ustanak Tome Slavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39017</id>
    <revision>
      <id>3923181</id>
      <parentid>3752518</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2217" sha1="3h1lpjtvo9nhjths6fbfm30f5ez3kp2" xml:space="preserve">[[datoteka:ThomasTheRebelAndMourtagon.jpg|mini|desno]]
'''Ustanak Tome Slavena'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://byzantium.gr/battle.php?byzbat=b9_06b|title=Byzantine Battles: Revolt of Thomas the Slav|last=Papathanassiou|first=Manolis|website=ΒΥΖΑΝΤΙΝΟΝ ΧΡΟΝΙΚΟΝ|language=en|access-date=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; ([[821]]-[[823]]) je jedan od najvećih i najozbiljnijih građanskih ratova u historiji [[Bizant|Bizantskog carstva]]. Vodio ga je bizantski vojskovođa, maloazijski [[Slaveni|Slaven]] Toma. Za Tomu se navodi da je bio burnoga života. Postojala je dilema da je on bio [[Jermenija|Jermenin]], ali je prevladalo mišljenje da je bio Slaven. Rođen je vjerovatno u temi Armenijakon. Bio je srdačni prijatelj bizantskog cara [[Leon V Armenac|Leona V Jermenina]] ([[813]]-[[820]]). Čim je čuo da je Mihailo II ubio Lava V i obezbjedio sebi prijestolje, Toma se odlučio da digne pobunu. Ustanak je započeo u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i proširo se širom Carstva. U osnovi ustanka bila je socijalna pobuna protiv lošeg ekonomskog stanja u državi. Toma se proglasio zaštitnikom siromašnih i tako okupio oko sebe veliki broj pristalica. Dodatno to je bio i ustanak čitave provincije koja je bila zapostavljena. Nije izostajao ni vjerski aspekt, jer su ustanici bili protivnici vladajućih [[Ikonoklazam|ikonoklasta]]. Uz pomoć [[Arabljani|Arabljana]] Toma je osvojio vlast u skoro čitavoj Maloj Aziji. Rat je prenio i na evropskio područje Carstva i opsjeo [[Carigrad]]. Trogodišnji uspjesi ipak su splasnuli. Bizantski car [[Mihailo II]] je uz pomoć bugarskog hana [[Omurtag]]a uspio da uguši ustanak. Toma je opsjedao Carigrad od decembra 821. do proljeća 823., a opsada se završila njegovim porazom i bjekstvom u [[Arkadiopolj]]. Tamo je oktobra 823. bio uhvaćen i svirepo mučen i pogubljen.

{{Commonscat|Thomas the Slav}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://thehistoryofbyzantium.com/2016/03/13/episode-101-thomas-the-slav/|title=Episode 101 – Thomas the Slav|last=thehistoryofbyzantium|date=2016-03-13|website=The History of Byzantium|language=en|access-date=2026-08-31}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Bizantijsko Carstvo]]</text>
      <sha1>3h1lpjtvo9nhjths6fbfm30f5ez3kp2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>336. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39979</id>
    <revision>
      <id>3923077</id>
      <parentid>3916099</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1184" sha1="glqpy7flfqctcymggojylfjldgspwot" xml:space="preserve">{{godina PNE|336}}

Godina '''336. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme, bila je poznata kao '''Godina konzulstva Krasa i Duilija''' (ili, rjeđe, '''godina 418. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.02.0026:book=8:chapter=16|title=Titus Livius (Livy), The History of Rome, Book 8, chapter 16|website=www.perseus.tufts.edu|access-date=2025-04-08}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://keytoumbria.com/ROMAN_REPUBLIC/Rome_and_Neighbours_(337_-_328_BC).html|title=Roman Republic|website=keytoumbria.com|language=en|access-date=2025-04-08}}&lt;/ref&gt; Oznaka 336. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 336. p. n. e. u temama ==
{{Godina u drugim kalendarima}}{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|336 BC}}</text>
      <sha1>glqpy7flfqctcymggojylfjldgspwot</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>337. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39980</id>
    <revision>
      <id>3923078</id>
      <parentid>3650424</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:47:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="755" sha1="q2tqwm9lzp0j22y780fza79k2ef24ld" xml:space="preserve">{{godina PNE|337}}Godina '''337. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Longa i Peta''' (ili, rjeđe, '''godina 417. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 337. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 337. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|337 BC}}</text>
      <sha1>q2tqwm9lzp0j22y780fza79k2ef24ld</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923079</id>
      <parentid>3923078</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1904" sha1="h53vlwi3qj8q6numuo09crm2j24twuv" xml:space="preserve">{{godina PNE|337}}Godina '''337. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Longa i Peta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 417. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 337. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 337. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|337 BC}}</text>
      <sha1>h53vlwi3qj8q6numuo09crm2j24twuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>338. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39981</id>
    <revision>
      <id>3923095</id>
      <parentid>3920257</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1859" sha1="8vrc3xycog658pnjrrpkg314vlcm1vd" xml:space="preserve">{{godina PNE|338}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina '''338. p. n. e.''' bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Kamila i Menija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, godina 416. Ab urbe condita). Denominacija 338 p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 338. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|338 BC}}</text>
      <sha1>8vrc3xycog658pnjrrpkg314vlcm1vd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>339. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39982</id>
    <revision>
      <id>3923080</id>
      <parentid>3650429</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:50:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1910" sha1="960nwwqw70i4ypk4vwbvpk2gw7cgbir" xml:space="preserve">{{godina PNE|339}}Godina '''339. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Mamercina i Filona&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 415. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 339. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 339. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|339 BC}}</text>
      <sha1>960nwwqw70i4ypk4vwbvpk2gw7cgbir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>340. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39983</id>
    <revision>
      <id>3923082</id>
      <parentid>3651375</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1909" sha1="7djed060t1it0cxyxy3nrrsp7cf1frx" xml:space="preserve">{{godina PNE|340}}{{Godina u drugim kalendarima}}

Godina '''340. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]] . U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Torkvata i Musa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 414. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 340. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 340. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|340 BC}}</text>
      <sha1>7djed060t1it0cxyxy3nrrsp7cf1frx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. vijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41237</id>
    <revision>
      <id>3923174</id>
      <parentid>3350698</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1940" sha1="kt85t1yu219512tgjzzl1l2muv7f23b" xml:space="preserve">{{Vijek|22}}
22. vijek je razdoblje od 2101. do 2200. godine.
== Događaji ==
=== Tehnologija ===
* [[MySql]] podržava datume do 2155. godine
** 2100:
*** Istekao je [[Zakup na 99 godina|99-godišnji zakup]] [[Lokacija World Trade Center|Svjetskog trgovinskog centra]] kompanije [[Silverstein Properties]].&lt;ref&gt;{{cite press release|url=http://panynj.gov/pr/pressrelease.php3?id=80|title=Governor Pataki, Acting Governor Difrancesco Laud Historic Port Authority Agreement To Privatize World Trade Center|publisher=Port Authority of New York and New Jersey|date=2001-07-24|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20010904171609/http://panynj.gov/pr/pressrelease.php3?id=80|archive-date=September 4, 2001}}&lt;/ref&gt;
** 2103: Prema sporazumu između [[Nacionalna uprava za arhive i evidenciju|Nacionalnog arhiva]] i [[Caroline Kennedy]], [[Ružičasto Chanel odijelo Jacqueline Bouvier Kennedy|jakna koju je Jackie Kennedy]] nosila na dan atentata na [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] ne smije se javno izlagati do ove godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://edition.cnn.com/2013/11/21/us/jacqueline-kennedy-pink-suit/index.html|title=Jackie Kennedy's pink suit locked away from public view|first=Randi|last=Kaye|work=CNN|access-date=29 November 2018}}&lt;/ref&gt;
** [[File Allocation Table|FAT datotečni sistemi]] teoretski podržavaju datume do 31. decembra 2107. (iako zvanično samo do 31. decembra 2099). Pogledajte [[Time formatting and storage bugs|problem iz 2108. godine]] .


== Izumi ==
{{Proširiti sekciju}}

== Ličnosti ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.un.org/esa/population/publications/longrange2/WorldPop2300final.pdf
* http://www.astrobio.net/interview/939/how-advanced-could-they-be {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113042256/http://www.astrobio.net/interview/939/how-advanced-could-they-be |date=13. 11. 2010 }}
* http://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEcat5/LE2101-2200.html</text>
      <sha1>kt85t1yu219512tgjzzl1l2muv7f23b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koštana srž</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45652</id>
    <revision>
      <id>3923117</id>
      <parentid>3821064</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5155" sha1="0sttaqchbkd8r7qjuzu2ffqcbr9m357" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Gray72.png|desno|mini|280px|Presjek anatomije ćelija u koštanoj srži]]
[[Datoteka:Bone marrow biopsy.jpg|desno|mini|280px|Biopsija koštane srži]]
[[Datoteka:Markknochen-1.jpg|desno|mini|280px|Primjerak koštane srži u goveda]]

'''Koštana srž''' ('''medulla ossium''' i '''koštana moždina'''), je krvotvorno tkivo smješteno u moždinskim šupljinama [[kost]]i i u prostorima među gredicama spužvastog koštnog tkiva. U njoj nastaju sve [[Krvna ćelija|krvne ćelije]], razgrađuju se [[eritrociti]] i stvara rezerva željeza nastala raspadanjem [[hemoglobin]]a.

== Crvena i žuta koštana srž ==

Osnovu koštane srži čini retikulsko [[vezivno tkivo]] ispunjeno krvnim ćelijama i njihovim predstadijima (mijeloično tkivo). Postoje dvije vrste koštane srži; '''žuta''' i '''crvena'''. Crvene krvne ćelije, bijele krvne ćelije i krvne pločice staraju se u crvenoj srži. Neke bijele krvne ćelije se razvijaju u žutoj srži. Boja žute srži je takva zbog velikog broja masnih ćelija. Oba tipa sadrže razne [[kapilare]] i [[krvni sud|krvne žile]].

Pri rođenju, sva koštana srž je crvena. S godinama, sve veći dio se transformira u žutu srž. Odrastao čovjek ima oko 2,6 kilograma koštane srži, a polovine od toga je crvena. U odrasla čovjeka se nalazi samo u pljosnatim [[kost]]ima (prsna kost, [[kičma|kičmi]], [[rebra]], [[ključna kost]], kosti [[zdjelica|zdjelice]] i svoda lobanje), a u mlađih osoba i u proksimalnim epifizama nadlaktice i bedrene kosti. Žuta koštana srž nadomješta crvenu u dugim (cjevastim) kostima odraslog čovjeka. Sastoji se najvećim dijelom od masnih ćelija. Nediferencirane mezenhimske ćelije mogu se diferencirati u krvotvorno tkivo (crvena koštana srž) u slučaju [[Krvarenje|krvarenja]], [[Hipoksija|hipoksije]] i pojačanje razgradnje [[Crveno krvno zrnce|eritrocita]]. U starosti i nekim bolesnim stanjima smanjuje se broj masnih ćelija, a retikulske ćelije nabubre zbog povećanja sadržaja vode (želatinozna koštana srž).

== Vrste matičnih ćelija ==

Koštana srž sadrži dva tipa matičnih ćelija:

* 1. '''Stroma''' – retikulsko vezivno tkivo (retikulske ćelije sa sposobnošću [[Fagocitoza|fagocitoze]], retikulska vlakna). Retikulske ćelije proširenjima svojih izdanaka prilježu uz [[endotel]] sinusoidnih [[kapilare|kapilara]] (adventicijske ćelije), a spljoštene uz unutrašnju plohu kosti čine [[endost]].
* 2. '''Hematopoetski tračci''' – nakupine nezrelih predstadija krvnih ćelija u oknima retikulskog tkiva. Unutar nakupine eritroblastima nalaze se [[makrofagi]] koji predaju eritroblastima [[željezo]] pohranjeno u [[Citoplazma|citoplazmi]] u obliku feritina i hemosiderina i fagocitiraju njihove izbačene jezgre.
* 3. '''Sinusoidne kapilare''' – obložene su endotelom s pukotinama među ćelijama (litoralne ćelije), kroz koje ulaze u krvni optok zreli [[eritrociti]] i [[granulociti]] te [[limfociti]] B koji potpuno sazrijevaju tek u perifernim limfnim organima.

== Bolesti ==

Normalna koštana srž se može oštetiti malignim tvorevinama ili infekcijama poput [[Tuberkoloza|tuberkuloze]], koja vodi do smanjivanja stvaranja krvnih ćelija. I [[leukemija]] je opasna. Kako bi se dijagnosticirale bolesti, biopsija koštane srži se katkad izvode. Ovo obično uključuje šuplje injekcije kako bi se uzeo primjerak crvene srži pod lokalnom [[Anestezija|anestezijom]]. Izloženost [[Radijacija|radijaciji]] i [[Hemoterapija|hemoterapiji]] će ubiti mnoge brzo razvijajuče ćelije srži te će tako smanjiti učinkovitost imunog sistema. Mnogi simptomi bolesti radijacije su nastali zbog štete ćelija koštane srži.

== Donacija i transplantacija koštane srži ==

Moguće je uzeti hematopoetske ćelije iz jedne osobe i ubrizgati ih u drugu, ili u istu osobu nakon nekog vremena. Ako su davatelj i primatelj kompatiblini, ubrizgane ćelije će putovati do koštane srži i pokrenuti proizvodnju krvnih ćelija. Matične ćelije se mogu uzeti iz crvene srži ili hrbata, uglavnom pod potpunom anestezijom.

Transplantacija se izvodi pod teškim slučajevima bolesti koštane srži; srž pacijenta se prvo ubije uz pomoč droga ili radijacije, a onda se nove matične ćelije ubrizgaju u tijelo. Prije radijacije ili hemoterapije se kod nekih pacijenata hematopoetske matične ćelije izvade te kasnije vrate natrag u tijelo kada terapija završi kako bi se obnovio [[imunološki sistem]].

== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Bone marrow|Koštana srž}}

* [https://web.archive.org/web/20070403173217/http://www.hull.hr/faq-donorstvo.htm Osnovne informacije o koštanoj srži]
* [https://web.archive.org/web/20070427090847/http://www.mef.hr/katedre/anatom/anatom/download/Sys_skel.htm Koštani sistem]
* [https://web.archive.org/web/20071226054841/http://bioweb.uwlax.edu/APlab/Table_of_Contents/Lab_11/Bone_Marrow_1/bone_marrow_1.html Site o ljudskoj anatomiji – koštana srž]

[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Matične ćelije]]
[[Kategorija:Koštana srž]]
[[Kategorija:Hematopoeza]]
[[Kategorija:Endokrini sistem]]
[[Kategorija:Limfni organi]]
[[Kategorija:Skeletni sistem]]</text>
      <sha1>0sttaqchbkd8r7qjuzu2ffqcbr9m357</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vitamin B5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56134</id>
    <revision>
      <id>3923114</id>
      <parentid>3778782</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:20:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="944" sha1="b8zuwalawpw5wk7v1o1sm9srl9nr7qv" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:(R)-Pantothenic acid Formula V.1.svg|desno|mini|Strukturna formula pantotenske kiseline]]
'''Pantotenska kiselina''' sastavni je dio [[Enzim|enzima]] bitnih za čovjekov [[metabolizam]] . Pripada kompleksu [[Vitamin B3|vitamina B]]. Veoma je rasprostranjena: ima je u [[Jetra|jetri]], [[bubreg]]u, [[Kvasci|kvascu]]. Rastvorljiva je u vodi. 
Neophodna je za sintezu [[Koenzim A|koenzima A]] koji igra važnu ulogu pri sintezi i degradaciji masti. Također utiče na rast. Također učestvuje u metabolizmu [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[masti]], [[proteini|proteina]], te sintezi [[holesterol]]a. Pored toga, uključena je i u sintezu steroidnih [[hormon]]a.

{{Vitamini}}
{{Commonscat|Pantothenic acid}}

[[Kategorija:B vitamini]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksamidi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Primarni alkoholi]]
[[Kategorija:Sekundarni alkoholi]]</text>
      <sha1>b8zuwalawpw5wk7v1o1sm9srl9nr7qv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56374</id>
    <revision>
      <id>3923164</id>
      <parentid>3851149</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T06:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5610" sha1="ponl4302ndjbs8hj2ffn87opvpimjyg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Ljubija (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Ljubija
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.914129
| dužina_stepeni               = 16.607233
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 8.28
| stanovništvo grad            = 2150
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 259.66
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218243&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ljubija u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Ljubija''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Do [[1963]]. godine, Ljubija je bila i centar istoimene općine koja je obuhvatala 29 naseljenih mjesta, a njena teritorija podijeljena između općina [[Prijedor]] i [[Sanski Most]]. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, bivša općina Ljubija imala je 14.510 stanovnika.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ljubija
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218243
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2150
| g2013_bosnjaci           = 1010
| g2013_srbi               = 875
| g2013_hrvati             = 145
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_romi
   = 6
| g2013_muslimani          = 19
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g2013_jugosloveni        = 10
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 60
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 3945
| g1991_muslimani          = 2123
| g1991_srbi               = 465
| g1991_hrvati             = 675
| g1991_jugosloveni        = 595
| g1981_ukupno             = 4325
| g1981_muslimani          = 2209
| g1981_srbi               = 639
| g1981_hrvati             = 622
| g1981_jugosloveni        = 776
| g1981_slovenci           = 11
| g1981_crnogorci          = 11
| g1981_albanci            = 10
| g1981_makedonci          = 5
| g1971_ukupno             = 4674
| g1971_muslimani          = 2585
| g1971_srbi               = 1088
| g1971_hrvati             = 757
| g1971_jugosloveni        = 162
| g1971_slovenci           = 25
| g1971_crnogorci          = 8
| g1971_albanci            = 2
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 6
| g1961_ukupno             = 4218
| g1961_muslimani          = 1574
| g1961_srbi               = 1266
| g1961_hrvati             = 599
| g1961_jugosloveni        = 693
| g1961_slovenci           = 36
| g1961_crnogorci          = 23
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 4
| g1961_makedonci          = 5
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>ponl4302ndjbs8hj2ffn87opvpimjyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crveno krvno zrnce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65046</id>
    <revision>
      <id>3923187</id>
      <parentid>3875147</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T10:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3923187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7603" sha1="aru2xz10advfrxkz7rtin6u788704kn" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime = Crvene krvne ćelije&lt;br&gt;(Eritrociti)
| Latin= 
|Width=330px
| Image = redbloodcells.jpg
| Caption =[[Mikrografija]] ljudskih crvenih krvnih ćelija pod [[elektronski mikroskop|skenirajućim elektronskim mikroskopom]] (dijametar  oko 6–8 μm)
| Image2 =
| Caption2 = 
| Precursor = 
| Acronym = RBC
| System = [[Krvotok]]
| Function = Transport [[kisik]]a
}}
'''Crvena krvna zrnca''' ili '''crvene krvne ćelije''', odomaćeno '''eritrociti''', jesu krvne ćelije koje nastaju u [[koštana srž|koštanoj srži]] i [[slezena|slezeni]] kod kičmenjaka i primarno služe za transport [[kisik]]a od [[pluća]] ili [[škrge|škrga]] do tkiva.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Robbins Basic Pathology|author1=Vinay Kumar|author2=Abul K. Abbas|author3=Nelson Fausto|author4=Richard N. Mitchell|publisher=Saunders|year=2007|edition=8th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=D’Alessandro |first1=Angelo |title=Red blood cell proteomics update: is there more to discover? |journal=Blood Transfusion |volume=15 |issue=2 |pages=182–187 |pmc=5336341 |year=2017 |pmid=28263177 |doi=10.2450/2017.0293-16 }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Eritrociti [[sisari|sisara]], uključujući i ljude, nemaju [[Jedro (biologija)|jedro]] i diskoidno-bikonkavni su (dvostrano udubljeni), promjera oko 7 [[mikrometar]]a. Izuzetak su samo [[deva|deve]], čiji eritrociti imaju [[ćelijsko jedro]].

U litru krvi [[muškarac|muškarca]] ima ih oko 5{{e|12}}, a kod [[žena]] oko 4,5{{e|12}}. Životni vijek im je oko 120 dana, a razgradnja se vrši u [[jetra|jetri]]. Najvažniji sastavni dio eritrocita je [[hemoglobin]] koji daje boju krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškarca ima 160 [[gram]]a, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od [[bjelančevine]] globina i boje hema koja sadrži [[gvožđe]]. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos [[kisik]]a, ali učestvuje i u prijenosu [[ugljik-dioksid]]a i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara [[oksihemoglobin]] i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče [[arterija]]ma u velikom krvotoku, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara [[karbaminohemoglobin]] i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče [[vena]]ma u velikom krvotoku.

Stvaranje eritrocita naziva se [[eritropoeza]] i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. malokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiratornog i vaskularnog sistema).

[[Datoteka:Erythrocytes in vertebrates.jpg|thumb|250px|Postoji ogromna varijacija veličine crvenih krvnih zrnaca kičmenjaka, kao i korelacija između veličine ćelije i jedra. Crvene krvne ćelije sisara, koje ne sadrže jedra, znatno su manje nego kod većine drugih kičmenjaka.&lt;ref name=&quot;Gulliver1875&quot;&gt;{{Cite journal | volume = 1875 | pages = 474–495 | last = Gulliver | first = G. | title = On the size and shape of red corpuscles of the blood of vertebrates, with drawings of them to a uniform scale, and extended and revised tables of measurements | journal = Proceedings of the Zoological Society of London | year = 1875 }}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Cytological abnormalities in peripheral blood erythrocytes of penguins Pygoscelis papua 5.jpg|thumb|Zrela crvena krvna zrnca ptica imaju jedro, ali u krvi odraslih ženki [[pingvin]]a ''[[Pygoscelis papua]]'' uočene su crvene krvne ćelije ('''B'''), ali sa vrlo niskom frekvencijom.|222x222px]]
Gotovo svi kičmenjaci, uključujući sve sisare i ljude, imaju crvena krvna zrnca. Crvena krvna zrnca su ćelije prisutne u krvi kako bi se transportirao kisik. Jedini poznati kičmenjaci bez crvenih krvnih zrnaca su ledene  krokodilske [[ribe]] (porodica [[Channichthyidae]]); žive u hladnoj vodi bogatoj kisikom i prenose kisik slobodno rastvoren u  krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal|date=maj 1954|title=Vertebrates without erythrocytes and blood pigment|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1954-05-08_173_4410/page/848|journal=Nature|volume=173|issue=4410|pages=848–50|bibcode=1954Natur.173..848R|doi=10.1038/173848a0|pmid=13165664|author=Ruud JT}}&lt;/ref&gt; Iako više ne koriste [[hemoglobin]], ostaci [[gen]]a za hemoglobin mogu se naći u njihovim [[genom]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Making of the Fittest|url=https://archive.org/details/makingoffittestd0000carr_w9m2|publisher=W.W. Norton|year=2006|isbn=978-0-393-06163-5|author=Carroll, Sean}}&lt;/ref&gt;

== Koncentracija ==
Broj crvenih krvnih ćelija u zdravih osoba zavisi od pola, starosti, nadmorske visine i brojnih drugih faktora. Prosječan broj eritrocita kod odraslog muškarca se kreće između 4,2 i 5,8×10¹²/l, a kod žena između 3,7 i 5,2×10¹²/l [[krv]]i. Procenat [[krv]]i koji čine eritrociti se naziva hematokrit i iznosi 40-45%.&lt;ref name=&quot;Blom20032&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=CJ4c6gbewfQC&amp;pg=PA27|title=Monitoring of Respiration and Circulation|date=15. 12. 2003|publisher=CRC Press|isbn=978-0-203-50328-7|page=27|author=J. A. Blom}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodnja ==
{{Glavni|Eritropoeza}}
U toku prvih nedelja embrionalnog života crvena krvna zrnca se proizvode u žumančanoj kesi. Kasnije ovu ulogu preuzimaju [[jetra]], [[slezena]] i [[limfni čvor]]ovi, a pri kraju fetalnog perioda i nakon rođenja eritrociti se stvaraju u crvenoj (hemopoetski aktivnoj) [[Koštana srž|koštanoj srži]] procesom [[eritropoeza|eritropoeze]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Blood Cells|url=http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160723113019/http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|archivedate=23. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Vremenom se koštana srž dugih kostiju postepeno zamjenjuje masnim tkivom, tako da se nakon dvadesete godine ove [[ćelija|ćelije]] proizvode samo u membranoznim [[kosti]]ma, kao što su kičmeni pršljenovi, rebra, [[grudna kost]] i [[karlica|karlične kosti]].

Sirovine potrebne za neometanu proizvodnju eritrocita su: [[vitamin B12]], [[vitamin B9|folna kiselina]], [[protein]]i, [[gvožđe]], kosna srž, eritropoetin, očuvana sluznica [[želudac|želuca]] itd.

== Uloga u organizmu ==
Osnovna uloga crvenih krvnih ćelija je transport [[kisik]]a od [[pluća]] do [[tkivo|tkiva]] (odnosno [[ćelija]]) i ugljen-dioksida u obrnutom smjeru. Osim toga, one sadrže enzim karboanhidrazu koji katalizuje (ubrzava) reakciju između ugljen-dioksida i [[voda|vode]]. [[Hemoglobin]] u eritrocitima je izuzetan acido-bazni [[pufer]], pa su eritrociti odgovorni i za najveći deo puferske moći [[krv]]i.

== Razgradnja ==
Životni vijek eritrocita iznosi 100-120 dana. Razgradnja je posledica njihovog &quot;starenja&quot;, odnosno slabljenja metaboličkih sistema koji održavaju oblik i savitljivost ćelijske membrane, transport jona kroz membranu, sprečavaju oksidaciju [[protein]]a u [[citoplazma|citoplazmi]] i sl.

Postoji pet načina razgradnje: fragmentacija, osmozna liza, fagocitoza, citoliza izazvana komplementom i denaturacija [[hemoglobin]]a.

Većina eritrocita se raspada u [[slezena|slezeni]], prilikom prolaska kroz crvenu pulpu. Prilikom prskanja oslobađaju se [[hemoglobin]] i elektroliti. Od hemoglobina se dobija [[gvožđe]] i porfirinski prsten od koga nastaje [[bilirubin]], a on se putem [[žuč]]i izbacuje iz organizma.

==Također pogledajte==
*[[Krv]]
*[[Koštana srž]]
*[[Slezena]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Red blood cells}}
{{krv}}

[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Ćelije krvi]]
[[Kategorija:Hematologija]]
[[Kategorija:Ljudske ćelije]]
[[Kategorija:Disanje]]</text>
      <sha1>aru2xz10advfrxkz7rtin6u788704kn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hambarine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65747</id>
    <revision>
      <id>3923073</id>
      <parentid>3800339</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6120" sha1="1u5m47aovszto1mxlkdesgc2u5nqxe6" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Hambarine
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.955492
| dužina_stepeni               = 16.666479
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 8.08
| stanovništvo grad            = 1238
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 153.22
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218090&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Hambarine u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Hambarine''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Geografija ==
Naselje Hambarine se nalaze na blagoj uzvišici, iznad Prijedorske caršije. U blizini Hambarina nalaze se: 
* [[Zecovi]], [[Čarakovo]] - [[istok|istočno]],
* [[Rakovčani]], [[Rizvanovići]] i [[Bišćani]] - [[zapad]]no.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Hambarine
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218090
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1238
| g2013_bosnjaci           = 1139
| g2013_srbi               = 52
| g2013_hrvati             = 6
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_romi
   = 32
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 2876
| g1991_muslimani          = 2768
| g1991_srbi               = 52
| g1991_hrvati             = 7
| g1991_jugosloveni        = 26
| g1981_ukupno             = 2499
| g1981_muslimani          = 2038
| g1981_srbi               = 22
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 383
| g1981_albanci            = 9
| g1981_romi               = 11
| g1971_ukupno             = 2123
| g1971_muslimani          = 2063
| g1971_srbi               = 41
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 4
| g1971_albanci            = 2
| g1961_ukupno             = 1548
| g1961_muslimani          = 1238
| g1961_srbi               = 54
| g1961_hrvati             = 5
| g1961_jugosloveni        = 241
| g1961_albanci            = 9
}}

== Obrazovanje i kultura ==
U mjestu se nalazi osnovna škola.

Omladinski centar Hambarine djeluje u prostorijama osnovne škole. To je humanitarna i neprofitna organizacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nvovijece.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=546:41-omladinski-centar-hambarine&amp;catid=62:domae-organizacije&amp;Itemid=88 |title=OMLADINSKI CENTAR HAMBARINE |work=nvovijece.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307073816/http://www.nvovijece.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=546:41-omladinski-centar-hambarine&amp;catid=62:domae-organizacije&amp;Itemid=88 |archive-date=7. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Religija ==
Nova džamija Hambarine je otvorena 8. augusta 2008.&lt;ref&gt;http://www.dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1415{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mojprijedor.net/modules.php?name=coppermine&amp;cat=20 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001024502/http://www.mojprijedor.net/modules.php?name=coppermine |archive-date=1. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>1u5m47aovszto1mxlkdesgc2u5nqxe6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granulociti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67132</id>
    <revision>
      <id>3923189</id>
      <parentid>3921112</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T10:24:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi i strukture teksta.</comment>
      <origin>3923189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22930" sha1="1a03oij4j5moq5akafunm4nkpk9ppn3" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Granulociti
| Latin       = 
| Greek       = 
[[slika:PBEosinophil.jpg|thumb|300px|thumb|Bazofilni granulocit]]
| Width       = 
| Image2      = 
| Caption2    = 
| Precursor   = 
| System      = [[Imunski sistem]]
}}
'''Granulociti''' su kategorija [[leukociti|bijelih krvnih zrnaca]] u [[urođeni imunski sistem|urođenom imunskom sistemu]] koje karakterizira prisustvo [[specifična granula|specifičnih granula]] u [[citoplazma|citoplazmi]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=WebMD |chapter=granulocyte |chapter-url=https://books.google.com/books?id=t8UfI3BH78wC&amp;pg=PA181 |page=181 |year=2009 |title=Webster's New World Medical Dictionary |edition=3rd |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-544-18897-6}}&lt;/ref&gt; Nazivaju se i '''polimorfojedarni leukociti''' ('''PMN''', '''PM'''  ili '''PMNL''') zbog različitog oblika [[ćelijsko jedro|jedra]], koje je obično režanjevito, s tri segmenta. To ih razlikuje od monojedarnih [[agranulocit]]a. Izraz '' polimorfonuklearni leukociti '' često se posebno odnosi na &quot;[[neutrofil]]ne granulocite&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book |author=WebMD |chapter=leukocyte, polymorphonuclear |chapter-url=https://books.google.com/books?id=t8UfI3BH78wC&amp;pg=PA244 |page=244 |year=2009 |title=Webster's New World Medical Dictionary |edition=3rd |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-544-18897-6}}&lt;/ref&gt; najzastupljeniji tip granulocita; ostali tipovi ([[eozinofilni granulociti|eozinofilni]] i [[bazofilni granulociti|bazofilni]]) imaju manji broj režnjeva. Granulociti se proizvode putem [[granulopoeza|granulopoeze]] u [[koštana srž|koštanoj srži]].

== Tipovi ==
Postoje četiri tipa granulocita (puni naziv polimorfonuklearni granulociti):&lt;ref name=&quot;Granulocyte 2017 review&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Breedveld A, Groot Kormelink T, van Egmond M, de Jong EC | title = Granulocytes as modulators of dendritic cell function | journal = Journal of Leukocyte Biology | volume = 102 | issue = 4 | pages = 1003–1016 | date = oktobar 2017 | pmid = 28642280 | doi = 10.1189/jlb.4MR0217-048RR | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
* [[Bazofil]]i
* [[Eozinofil]]i
* [[Neutrofil]]i
* [[Mastocit]]i

Osim mastocita, njihova imena su izvedena iz obilježavajućih  [[bojenje (biologija)|obojenja]]; naprimjer, najrasprostranjeniji granulocit je [[neutrofilni granulocit]], koji ima neutralno obojene [[citoplazma|citoplazmatske]]tskih [[granula]].

===Neutrofili===
{{Glavni|Neutrofil}}
[[slika:Neutrophil2.jpg|thumb|Neutrofil sa segmentiranom jedrom (u sredini i okružen [[eritrocit]] ima), u [[citoplazma|citoplazmi]] su vidljive unutarćelijske granule ([[Giemsa bojenje]] veliko uvećanje)]]
Neutrofili se obično nalaze u [[kardiovaskularni sistem|krvotoku]] i najrasprostranjeniji su tip [[fagocit]]a, čineći 60% do 65% ukupnih bijelih krvnih zrnaca u cirkulaciji,&lt;ref name=&quot;IandF&quot;&gt;{{cite book | last = Stvrtinová | first = Viera | author2 = Ján Jakubovský and Ivan Hulín | title = Inflammation and Fever from Pathophysiology: Principles of Disease | publisher = Academic Electronic Press | year = 1995 | location = Computing Centre, Slovak Academy of Sciences | url = http://nic.sav.sk/logos/books/scientific/node15.html | isbn = 80-967366-1-2 | access-date = 28. 3. 2009 | chapter = Neutrophils, central cells in acute inflammation | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20101231014453/http://nic.sav.sk/logos/books/scientific/node15.html | archive-date = 31. 12. 2010 }}&lt;/ref&gt; i sastoje se od dvije [[Neutrofil|podskupine]]: neutrofilnih ubica i neutrofilnih kagera. Jedan litar ljudske krvi sadrži oko pet milijardi (5x10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;) neutrofila,&lt;ref name = Hoff-values&gt;Hoffbrand pp. 331&lt;/ref&gt; koji su promjera oko 12–15 [[mikrometar]]a.&lt;ref name=autogenerated2&gt;Abbas, Chapter 12, 5th Edition&lt;/ref&gt; Nakon što neutrofili prime odgovarajuće signale, treba im oko trideset minuta da napuste krv i dođu do mjesta [[infekcije]].&lt;ref name=Som18&gt;Sompayrac p. 18&lt;/ref&gt; Neutrofili se ne vraćaju u krv; pretvaraju se u [[gnojenje|gnojne]] ćelije i umiru.&lt;ref name = Som18/&gt; Zreli neutrofili su manji od monocita i imaju segmentirana [[ćelijsko jedro|jedra]] sa nekoliko odjeljaka (dva do pet segmenata); svaki odjeljak je povezan [[hromatin]]ski nitima. Neutrofili obično ne izlaze iz koštane srži do zrelosti, ali tokom infekcije oslobađaju se prekursori neutrofila zvani [[mijelocit]]i i [[promijelocit]]i.&lt;ref name=&quot;pmid9853933&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Linderkamp O, Ruef P, Brenner B, Gulbins E, Lang F | title = Passive deformability of mature, immature, and active neutrophils in healthy and septicemic neonates | journal = Pediatric Research | volume = 44 | issue = 6 | pages = 946–50 | date = decembar 1998 | pmid = 9853933 | doi = 10.1203/00006450-199812000-00021 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Neutrofili imaju tri strategije za direktan napad na mikroorganizme: [[fagocitoza]] (gutanje), oslobađanje topivih antimikrobnih sredstava (uključujući proteinske granule) i stvaranje [[neutrofilne vanćelijske zamke|neutrofilnih vanćelijskih zamki]] (NET).&lt;ref name=&quot;NatRev&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hickey MJ, Kubes P | title = Intravascular immunity: the host-pathogen encounter in blood vessels | journal = Nature Reviews. Immunology | volume = 9 | issue = 5 | pages = 364–75 | date = maj 2009 | pmid = 19390567 | doi = 10.1038/nri2532 }}&lt;/ref&gt;
Neutrofili su prirodni namjenski [[fagociti]]:&lt;ref name= Rob&gt;Robinson p. 187 and Ernst pp. 7–10&lt;/ref&gt; oni su žestoki brzojedi i brzo gutaju uljeze presvučene [[antitijelo|antitelima]] i [[sistem komplementa|komplementima]], kao i oštećenim ćelijama ili ćelijskim ostacima. Unutarćelijske granule ljudskog neutrofila odavno su prepoznate po svojim svojstvima uništavanja proteina i baktericidnim svojstvima.&lt;ref&gt;Paoletti p. 62&lt;/ref&gt; Neutrofili mogu lučiti proizvode koji stimuliraju monocite i [[makrofag|makrofage]]a; ove sekrecije povećavaju fagocitozu i stvaranje reaktivnih spojeva kisika koji su uključeni u unutarćelijsko ubijanje.&lt;ref name=&quot;pmid17991288&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Soehnlein O, Kenne E, Rotzius P, Eriksson EE, Lindbom L | title = Neutrophil secretion products regulate anti-bacterial activity in monocytes and macrophages | journal = Clinical and Experimental Immunology | volume = 151 | issue = 1 | pages = 139–45 | date = januar 2008 | pmid = 17991288 | pmc = 2276935 | doi = 10.1111/j.1365-2249.2007.03532.x }}&lt;/ref&gt;

Neutrofili imaju dva tipa granula; primarne (azurofilne) granule (nalaze se u mladim ćelijama) i [[specifične granule|sekundarne (specifične) granule]] (koje se nalaze u zrelijim ćelijama). Primarne granule sadrže kationske proteine i [[defenzin]] koji se koriste za ubijanje bakterija, proteolitskim enzimima i [[katepsin]]om-G za razgradnju (bakterijskih) proteina, [[lizozim]]om za razgradnju bakterijskih [[ćelijski zid|ćelijskih zidova]] i [[mijeloperoksidaza]]ma (koriste se za stvaranje otrovnih supstanci koje ubijaju bakterije).&lt;ref name = USC/&gt; Pored toga, sekreti iz [[azurofilne granule|primarnih granula]] neutrofila stimuliraju fagocitozu [[Imunoglobulin G|IgG-om]] presvučenih antitijela bakterija.&lt;ref name=&quot;pmid18787642&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Soehnlein O, Kai-Larsen Y, Frithiof R, Sorensen OE, Kenne E, Scharffetter-Kochanek K, Eriksson EE, Herwald H, Agerberth B, Lindbom L | display-authors = 6 | title = Neutrophil primary granule proteins HBP and HNP1-3 boost bacterial phagocytosis by human and murine macrophages | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_2008-10_118_10/page/3491 | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 118 | issue = 10 | pages = 3491–502 | date = oktobar 2008 | pmid = 18787642 | pmc = 2532980 | doi = 10.1172/JCI35740 }}&lt;/ref&gt; Sekundarne granule sadrže spojeve koji su uključeni u stvaranje toksičnih [[spojevi kisika|spojeva kisika]], lizozima i [[laktoferin]]a (koji se koriste za uzimanje esencijalnog [[gvožđe|gvožđa]] iz bakterija).&lt;ref name = USC/&gt; [[Neutrofilne vanćelijske zamke]] (NET-ovi) sastoje se od mreže vlakana koja se sastoje od [[hromatin]]a i [[serin-proteaza]], a koja vanćelijski hvataju i ubijaju mikrobe. Hvatanje bakterija posebno je važna uloga NET-ova u sepsi, gdje NET-ovi nastaju u krvnim sudovima.&lt;ref name=&quot;NatMed&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Clark SR, Ma AC, Tavener SA, McDonald B, Goodarzi Z, Kelly MM, Patel KD, Chakrabarti S, McAvoy E, Sinclair GD, Keys EM, Allen-Vercoe E, Devinney R, Doig CJ, Green FH, Kubes P | display-authors = 6 | title = Platelet TLR4 activates neutrophil extracellular traps to ensnare bacteria in septic blood | journal = Nature Medicine | volume = 13 | issue = 4 | pages = 463–9 | date = april 2007 | pmid = 17384648 | doi = 10.1038/nm1565 }}&lt;/ref&gt;

===Eozinofili===
{{glavni|Eozinofil}}
Eozinofili takođe imaju jedra u obliku bubrežnih [[režanj|režnjeva]] (dva do četiri). Broj granula u eozinofilima može varirati jer imaju tendenciju da [[degranulacija|degranuliraju]] dok su u [[krvotok]]u.&lt;ref name=hess&gt;{{cite web |url=http://www.hsc.virginia.edu/internet/hematology/HessEDD/BenignHematologicDisorders/normal-hematopoietic-cells/Segmented-eosinophil.cfm |title=Segmented Eosinophil |access-date=10. 4. 2009 |last=Hess |first=Charles E. |publisher=University of Virginia Health System |archive-date=13. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813123547/http://www.hsc.virginia.edu/internet/hematology/HessEDD/BenignHematologicDisorders/normal-hematopoietic-cells/Segmented-eosinophil.cfm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Eozinofili imaju presudnu ulogu u ubijanju parazita (npr. utrobnih [[nematoda]]),  jer njihove granule sadrže jedinstveni, toksični osnovni protein i kationinski protein (npr. [[katepsin]]ske &lt;ref name=USC&gt;{{cite web| last = Mayer| first = Gene|title=Immunology&amp;nbsp;— Chapter One: Innate (non-specific) Immunity| work = Microbiology and Immunology On-Line Textbook| publisher = USC School of Medicine| year = 2006|url=http://pathmicro.med.sc.edu/ghaffar/innate.htm| access-date = 12. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;);&lt;ref name=tex&gt;{{cite book | last = Baron | first = Samuel (editor) | title = Medical Microbiology (4th edition) | publisher = EditionThe University of Texas Medical Branch at Galveston | year = 1996 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7795/ | isbn = 978-0-9631172-1-2 }}&lt;/ref&gt; receptore koji se vežu za [[IgE]] i koriste se za pomoć u ovoj aktivnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |doi=10.1016/S0065-2776(08)60351-X |chapter=The Eosinophilic Leukocyte: Structure and Function |title=Advances in Immunology Volume 39 |volume=39 |pages=177–253 |series=Advances in Immunology |year=1986 |last1=Gleich |first1=Gerald J. |last2=Adolphson |first2=Cheryl R.| name-list-style = vanc |isbn=978-0-12-022439-5 }}&lt;/ref&gt; Te ćelije također imaju ograničenu sposobnost da učestvuju u [[fagocitoza|fagocitozi]].&lt;ref name=Campbell&gt;Campbell p. 903&lt;/ref&gt; Oni su namjenske ćelije koje prezentiraju antigen, reguliraju druge funkcije imunskih ćelija (npr.  funkcije CD4 + [[T-ćelija]], [[dendritska ćelija|dendritzskih ćelija]], [[B-ćelija]], [[mastocit]]a, [[neutrofil]]a  i [[bazofil]]a),&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Akuthota P, Wang HB, Spencer LA, Weller PF | title = Immunoregulatory roles of eosinophils: a new look at a familiar cell | journal = Clinical and Experimental Allergy | volume = 38 | issue = 8 | pages = 1254–63 | date = august 2008 | pmid = 18727793 | pmc = 2735457 | doi = 10.1111/j.1365-2222.2008.03037.x }}&lt;/ref&gt; uključene su u destrukciju  tumorskih ćelija,&lt;ref name=hess /&gt; i promoviraju obnavljanje oštećenog tkiva.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kariyawasam HH, Robinson DS | title = The eosinophil: the cell and its weapons, the cytokines, its locations | url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-respiratory-and-critical-care-medicine_2006-04_27_2/page/117 | journal = Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine | volume = 27 | issue = 2 | pages = 117–27 | date = april 2006 | pmid = 16612762 | doi = 10.1055/s-2006-939514 }}&lt;/ref&gt; A polypeptide called [[interleukin-5]] interacts with eosinophils and causes them to grow and differentiate; this polypeptide is produced by basophils and by T-helper 2 cells (TH2).&lt;ref name=tex /&gt;

=== Bazofili ===
{{glavni|Bazofil}}
[[Image:pBBasophil.jpg|framed|A basophil with lobed nuclei surrounded by [[erythrocytes]]]]
Bazofili su jedan od najmanje zastupljenih tipova ćelija u [[koštana srž|koštanoj srži]] i [[krv]]i (javljaju se u manje od dva posto svih ćelija). Poput neutrofila i eozinofila, imaju režnjeve [[ćelijsko jedro|jedra]]; međutim, oni imaju samo dva režnja, a [[hromatin]]ski  filamenti koji ih povezuju nisu baš vidljivi. Bazofili imaju receptore koji se mogu vezati za [[IgE]], [[imunoglobulin G|IgG]], [[sistem komplementa|komplement]] i [[histamin]]. [[Citoplazma]] bazofila sadrži različitu količinu granula; ove granule su obično dovoljno brojne da djelimično sakriju jedro.  Sadržaj bazofila obiluje histaminom, [[heparin]]om, [[hondroitin-sulfat]]om, [[peroksidaza]]ma, [[ftrombocit-aktivirajući faktor|faktorom koji aktivira trombocite]] i drugim supstancama .

Kada se infekcija dogodi, zreli bazofili će se osloboditi iz koštane srži i putovati do mjesta infekcije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hsc.virginia.edu/internet/hematology/HessEDD/BenignHematologicDisorders/normal-hematopoietic-cells/Mature-basophil.cfm |title=Mature Basophil |access-date=10. 4. 2009 |last=Hess |first=Charles E. |name-list-style=vanc |publisher=University of Virginia Health System |archive-date=13. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813123542/http://www.hsc.virginia.edu/internet/hematology/HessEDD/BenignHematologicDisorders/normal-hematopoietic-cells/Mature-basophil.cfm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kad se bazofili ozlijede, oslobađaju [[histamin]], što doprinosi [[upalni odgovor|upalnom odgovoru]] koji pomaže u borbi protiv napadajućih organizama. Histamin uzrokuje širenje i povećanu propusnost [[kapilar]]a blizu bazofila. Ozlijeđeni bazofili i drugi [[leukociti]] oslobodit će drugu supstancu zvanu [[prostaglandin]] koja doprinosi povećanom protoku krvi na mjestu infekcije. Oba ova mehanizma omogućavaju dostavu elemenata za [[zgrušavanje krvi]] u zaraženo područje (ovo započinje proces oporavka i blokira putovanje [[mikrob]]a u druge dijelove tijela). Povećana propusnost upaljenog tkiva takođe omogućava veću migraciju [[fagocit]]a na mjesto infekcije, tako da mogu pojesti mikrobe.&lt;ref name=&quot;Campbell&quot; /&gt;

===Mastociti===
:Vidi članak  [[Mastocit]]
Mastociti su tip granulocita koji su prisutni u tkivima;&lt;ref name = &quot;Granulocyte 2017 review&quot;/&gt; posreduju u odbrani domaćina od [[patogen]]a (npr. [[parazit]]a) i [[alergijska reakcija|alergijskih reakcija]] , posebno [[anafilaksija]].&lt;ref name=&quot;Granulocyte 2017 review&quot;/&gt; Mastociti su također uključeni u posredovanje [[upala]] i [[autoimunost]]i, kao i posredovanje i regulaciju odgovora [[nuroimunski sistem|neuroimunskog sistema]].&lt;ref name=&quot;Granulocyte 2017 review&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee DM, Friend DS, Gurish MF, Benoist C, Mathis D, Brenner MB | title = Mast cells: a cellular link between autoantibodies and inflammatory arthritis | url = https://archive.org/details/sim_science_2002-09-06_297_5587/page/1688 | journal = Science | volume = 297 | issue = 5587 | pages = 1689–92 | date = septembar 2002 | pmid = 12215644 | doi = 10.1126/science.1073176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mast cell neuroimmmune system&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Polyzoidis S, Koletsa T, Panagiotidou S, Ashkan K, Theoharides TC | title = Mast cells in meningiomas and brain inflammation | journal = Journal of Neuroinflammation | volume = 12 | issue = 1 | pages = 170 | date = septembar 2015 | pmid = 26377554 | pmc = 4573939 | doi = 10.1186/s12974-015-0388-3 | quote = MCs originate from a bone marrow progenitor and subsequently develop different phenotype characteristics locally in tissues. Their range of functions is wide and includes participation in allergic reactions, innate and adaptive immunity, inflammation, and autoimmunity [34]. In the human brain, MCs can be located in various areas, such as the pituitary stalk, the pineal gland, the area postrema, the choroid plexus, thalamus, hypothalamus, and the median eminence [35]. In the meninges, they are found within the dural layer in association with vessels and terminals of meningeal nociceptors [36]. MCs have a distinct feature compared to other hematopoietic cells in that they reside in the brain [37]. MCs contain numerous granules and secrete an abundance of prestored mediators such as corticotropin-releasing hormone (CRH), neurotensin (NT), substance P (SP), tryptase, chymase, vasoactive intestinal peptide (VIP), vascular endothelial growth factor (VEGF), TNF, prostaglandins, leukotrienes, and varieties of chemokines and cytokines some of which are known to disrupt the integrity of the blood-brain barrier (BBB) [38–40].&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;They key role of MCs in inflammation [34] and in the disruption of the BBB [41–43] suggests areas of importance for novel therapy research. Increasing evidence also indicates that MCs participate in neuroinflammation directly [44–46] and through microglia stimulation [47], contributing to the pathogenesis of such conditions such as headaches, [48] autism [49], and chronic fatigue syndrome [50]. In fact, a recent review indicated that peripheral inflammatory stimuli can cause microglia activation [51], thus possibly involving MCs outside the brain. }}&lt;/ref&gt;

== Razviće ==
Granulociti su izvedeni iz [[matične ćelije|matičnih ćelija]] koje su u koštanoj srži. Diferencijacija ovih matičnih ćelija od pluripotentnih [[hematopoetske matične ćelije|hematopoetskih matičnih ćelija]] u granulocite naziva se [[granulopoeza]]. U ovom procesu diferencijacije postoji više intermedijarnih tipova ćelija, uključujući [[mijeloblast]]e i [[promijelocit]]e.

== Funkcija ==
=== Sadržaj granula ===
Primjeri toksičnih materijala koji se proizvode ili oslobađaju [[degranulacija]]ma  granulocita prilikom gutanja mikroorganizama su:

* [[mikrob|Antimikrobna]] sredstva ([[defenzin]] i [[eozinofilni kationski protein]]i)
* [[Enzim]] i
** [[Kisela hidrolaza]]: dalje probavljaju bakterije
** [[lizozim]]i: rastvaraju ćelijske zidove nekih [[gram-pozitivbna bakterija|gram-pozitivnih bakterija]]
* Nizak pH [[vezikula]] (3,5-4,0)
* Otrovni [[dušik]]ovi oksidi ([[dušik-oksid]])
* Otrovni [[kisik]]-izvedeni proizvodi (npr. [[superoksid]], [[hidrogen-peroksid]], [[hidroksil|hidroksi]] radikali, singletni kisik, [[hipohalit]] .

== Klinički značaj ==
'''Granulocitopenija''' je abnormalno niska koncentracija granulocita u krvi. Ovo stanje smanjuje otpornost tijela na mnoge infekcije. Usko povezani pojmovi uključuju [[agranulocitoza|agranulocitozu]] (etimološki, &quot;uopće nema granulocita&quot;; klinički, nivoi granulocita manji od 5% od normalnih) i [[neutropenija|neutropeniju]] (nedostatak [[neutrofili|neutrofilnih granulocita]]. Granulociti u cirkulaciji žive samo jedan do dva dana (četiri dana u [[slezena|slezeni]] ili drugom tkivu), pa bi [[transfuzija krvi|transfuzija]] granulocita kao terapijska strategija donijela vrlo kratkotrajnu korist. Pored toga, s takvim postupkom povezano je mnogo komplikacija.

Obično postoji [[hemotaksija|hemotaksijski]] defekt granulocita u osoba koje pate od [[dijabetes melitus tip 1]].

Istraživanje sugerira da je davanje transfuzija granulocita za sprečavanje infekcija smanjilo  broj ljudi koji su imali bakterijsku ili gljivičnu infekciju u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Estcourt LJ, Stanworth S, Doree C, Blanco P, Hopewell S, Trivella M, Massey E | title = Granulocyte transfusions for preventing infections in people with neutropenia or neutrophil dysfunction | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 6 | pages = CD005341 | date = juni 2015 | pmid = 26118415 | pmc = 4538863 | doi = 10.1002/14651858.cd005341.pub3 }}&lt;/ref&gt; Daljnja istraživanja pokazuju da sudionici koji primaju terapijske transfuzije granulocita ne pokazuju razliku u kliničkom preokretu istovremene infekcije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Estcourt LJ, Stanworth SJ, Hopewell S, Doree C, Trivella M, Massey E | title = Granulocyte transfusions for treating infections in people with neutropenia or neutrophil dysfunction | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | pages = CD005339 | date = april 2016 | pmid = 27128488 | pmc = 4930145 | doi = 10.1002/14651858.cd005339.pub2}}&lt;/ref&gt;

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
 Image:Hematopoiesis (human) diagram en.svg|Hematopoeza
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
* [[Krvna slika]]
* [[Hematopoeza]]
* [[Imunološki sistem]]
* [[Urođeni imunološki sistem]]
* [[Trogocitoza]]
* [[Bijela krvna zrnca]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Campbell NA, Reece JB | title = Biology | edition = 6th | publisher = Pearson Education, Inc. | date = 2002 | isbn = 978-0-8053-6624-2 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/biologyc00camp }}
* {{cite book | vauthors = Delves PJ, Martin SJ, Burton DR, Roit IM | title = Roitt's Essential Immunology | url = https://archive.org/details/roittsessentiali0011unse | edition = 11th | publisher = Blackwell Publishing| date = 2006 | isbn = 978-1-4051-3603-7 }}
* {{cite book | vauthors = Ernst JD, Stendahl O | title = Phagocytosis of Bacteria and Bacterial Pathogenicity | publisher = Cambridge University Press | date = 2006 | isbn =  0-521-84569-6 | url = http://www.cambridge.org/9780521845694 }}
* {{cite book | vauthors = Hoffbrand AV, Pettit JE, Moss PA | title = Essential Haematology | url = https://archive.org/details/essentialhaemato0000hoff_l5a8 | edition = 4th | publisher = Blackwell Science | date = 2005 | isbn = 978-0-632-05153-3 }}
* {{cite book | veditors = Paoletti R, Notario A, Ricevuti G | title = Phagocytes: Biology, Physiology, Pathology, and Pharmacotherapeutics | url = https://archive.org/details/phagocytesbiolog0832unse | publisher = The New York Academy of Sciences | date = 1997 | isbn = 978-1-57331-102-1 }}
* {{cite book | veditors = Robinson JP, Babcock GF | title = Phagocyte Function&amp;nbsp;—A guide for research and clinical evaluation | publisher = Wiley–Liss | date = 1998 | isbn = 978-0-471-12364-4 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/phagocytefunctio0000unse }}
* {{cite book | vauthors = Sompayrac L | title = How the Immune System Works | url = https://archive.org/details/howimmunesystemw0000somp | edition = 3rd | publisher = Blackwell Publishing | date = 2008 | isbn = 978-1-4051-6221-0}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi==
*{{Commonscat|Granulozyt}}
MB_cgi
{{Krv}}
{{Imunski sistem}}
{{Portal|Biologija|Medicina}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Leukociti]]
[[Kategorija:Krv]]</text>
      <sha1>1a03oij4j5moq5akafunm4nkpk9ppn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rak tijela materice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70007</id>
    <revision>
      <id>3923118</id>
      <parentid>3832564</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1982" sha1="tougfwgx78fr90bv6ta2ovawk0sy1sc" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Rak tijela materice''' ili endometrijalni karcinom ({{lat|carcinoma endometrii}}) Drugi  je žljezdani [[karcinom]] kod žena, odmah iza [[Rak dojke|raka dojke]] u dobnim grupama između 50 - 59 godina i 60 - 69 godina. Javlja se u dobi od 55. godina starosti do 65. godine, ali može se javiti i ranije. Rizik obolijevanja raste sa životnom dobi, oko 2/3 oboljenja se javlja u [[Postmenopauza|postmenopauzi]] i oko 1/3 u periodu perimenopauze.

==Uzroci nastanka==
Pravi uzrok nastanka nije poznat, ali postoje faktori rizika koji povećavaju šansu za razvoj [[Bolest|bolesti]]. To su:
Historija [[Neplodnost|neplodnosti]]
*[[Menstrualni ciklus|Menstruacija]] prije 12 godine života i [[menopauza]] iza 55 godina života
*starost pacijentice
*kombinacija [[dijabetes]]a, [[hipertenzija|hipertenzije]] i [[pretilost]]i
*produženo djelovanje [[Estrogen|estrogena]] kao kod dugotrajnih izostanaka menstruacije (amenoreja i anovulacija), PCOS, estrogen-producirajućih tumora, Turnerovog sindroma
*Hormonalna substituciona terapija estrogenom, bez upotrebe progesterona
*Nerađanje
*rak dojke i [[rak debelog crijeva]]
*amoxifenska terapija

Histološki razlikujemo tri vrste karcinoma endometrija:
* '''adenokarcinom endometrija''' koji se javlja u oko 80%,a susrećemo ga u tri oblika i to:
1. endometrioidni karcinom:
*adenokankroid (adenoakantom)
*adenoskvamozni karcinom

2. mukoepidermoidni karcinom

3. mucinozni karcinom
*''' klarocelularni karcinom'''
* '''papilarni karcinom'''

==Simptomi==
*Neregularna vaginalna krvarenja
*Gnojni (purulentni) iscjedak
*Bolovi u donjem dijelu abdomena
Abnormalna vaginalna krvarenja (obimno krvarenje, krvarenje mimo redovnog ciklusa), kao i bolovi u donjem dijelu abdomena  ne moraju ukazivati isključivo na rak endometrija. 

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20080302113917/http://www.poliklinika-harni.hr/teme/onkteme/05rak_tijela.asp Rak endometrija]


{{Tumori}}
[[Kategorija:Onkologija]]</text>
      <sha1>tougfwgx78fr90bv6ta2ovawk0sy1sc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotezi u Popovu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77263</id>
    <revision>
      <id>3923143</id>
      <parentid>3629763</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:10:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1113" sha1="o34ta50wneobyqm8ybh77ns24q6j11d" xml:space="preserve">
'''Kotezi'''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kukrika|first=Ivan|date=|title=|url=https://hrcak.srce.hr/file/142486|journal=Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38/1 (2012.)|access-date=30. 6. 2024|archive-date=30. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240630104750/https://hrcak.srce.hr/file/142486|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; su selo koje je pripadalo [[župa|župi]] [[Popovo]] u srednjem vijeku. Selo se pominje [[1415]]. godine. Branko Bogunović iz Koteza u Popovu obavezao se na dvogodišnju službu kod [[Dubrovnik|dubrovačkog]] vlastelina Junija de Croxi.

== Reference ==
{{Refspisak}}
* &quot;Brancus Bogunouich de villa dicta Cotesi de Papaua locando se et et operas suas promisit et se solemniter obligauit ser Iunio de Croxi presenti et stipulanti stare et habitare cum ipso hinc ad annos duos proxime futuros et ab ipso non cecedere usque ad dictum tempus&quot;.

* Izvor: Državni arhiv u Dubrovniku, Serija Diversa Cancellariae, Svezak  XL, folija 191 (datum: 15. juli 1415. godine).

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija: Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>o34ta50wneobyqm8ybh77ns24q6j11d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spomeni Olova u historijskim izvorima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78751</id>
    <revision>
      <id>3923068</id>
      <parentid>3852256</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:59:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47018-55</username>
        <id>185246</id>
      </contributor>
      <comment>/* 1488 */</comment>
      <origin>3923068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5359" sha1="rt442id88t5i8r7vg8drpn7uwffcqv8" xml:space="preserve">
[[Olovo (grad)|Olovo]] (Plumbum) predstavlja značajno srednjovjekovno rudarsko središte. Bilo je u rukama bosanskih vladara, a kasnije vlastele [[Pavlovići]].

== 1402 ==

* “Branchus Vladoeuich vlachus Mirollouichi facit manifestum quod ipse conuenit cum Radoslauo Voynich presente et conueniente pro se et sociis ituris cum eo in garauano, venire cum nouem equis bonis et sufficientibus pro viagio ad leuandum et reuerendum in Ragusio usque ad X dies proxime futuris mercancias quas dictus Radoslaus et socii dare voluerint ad portandum usque ad quantitate VIIII salmarum et dictas mercancias recipiendo illos portare in Bossinam ad locum Plumbi et recordendo de Ragusio cum dictas salmis non recedere ab eis donec illas posuerit ad locum ... Pro racione nauali infrascripta et porendo dictas mercancias ad dictum locum Plumbi ... pro qualibet salma perperi IIIIor et grossos III&quot;&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Diversa Cancellariae, Svezak - XXXIV, Folija - 103 (Datum: 9. april 1402. godine).&lt;/ref&gt;

== 1421 ==

* “Nos Oblioglia Vellianouich, Diuazius Obradouich, Obrad Bassarich et Radetha Razich omnes de Plombo confitemur quod super nos et super omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere ser Thome de Bona ducatis auri viginti nouem cum dimido hinc usque ad festum sancti Micaelis quod erit a proxime futuris inde ad unum anum”.&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Debita Notariae, Svezak - XIII, Folija – 322 verso (Datum: 26. septembar 1421. godine).&lt;/ref&gt;

== 1470 ==

* &quot;Ego Stepan Quaonich de Olouo confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Mateo To. de Bona ducati auri centum quatuor&quot;.&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Debita Notariae, Svezak - XXXIX, Folija – 58 verso (Datum: 15. septembar 1470. godine).&lt;/ref&gt;

== 1488 ==

* „Petar Bergulich de Olouo in presentia domini Rectoris ser Stephani Ni. de Crieua et Ismailis sclaui imperatoris bosancheros olovus chevapilius ayvarlukkaymak kefir super plumbo ipsius imperatoris quod conduxit Ragusium et Nicolai Pasqualis Messite comunis, confessus fuit quod ipse Petar vendidit ser Johanni Lu. de Sorgo plumbi libras quindecim millia octingentos treginta grossos pro precio ducatorum octo auri minus grossos quindecim pro singulis libris mille grossis. Et a dicto ser Johanne habuisse et recepisse in pecunia numerata, videlicet, in aspris de Turchia integram ut completam solutionem dicti plumbi et quod nihil amplius restat habere ab ipso ser Johanne ratione dicti plumbi. Renuntiando. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra”&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Diversa Notariae, Svezak - LXVIII, Folija - 152 (Datum: 1. septembar 1488. godine).&lt;/ref&gt;

== 1492 ==

* „Cum sit quod heri existens Giuro Bionich de Olouo amaldarius ad Plocias in slaniza ubi vendebatur sal quibusdam hominibus de Drobgnach sibi furtiue ablatus fuerit unus gladius de Turchia, videlicet, unus chanzar fulcitus argento valoris asprorum trecentorum. Quem gladium furatus fuit quidam ex dictis hominibus quapropter Vuchmir Tuertchouich, Radogna Dobrilouich, Vuchaz Iuanisseuich, Vuchdrag Nicholich et Radouinus Vuchassinouich omnes de Drobgnach pro se, se et pro omnibus eorum sociis qui heri fuerunt ibi in dicta slaniza ad Plocias quando dicto Giuro fureptus fuit dictus gladius. Pro quibus omnes promittunt, promiserunt dicto Giuro presenti et acceptanti de se, se presentando coram sanzacho Mustafabegh hinc infra dies 25 proxime futuros ad respondendum dicto Giuro vel qui pro eo fuerit eum dicti gladii et standum judicio dicti sanzachi. Et si altra fecerunt quod incurrant ipsi Giuro procura asprorum mille et solutionis dicti gladii. Cum pacto quod casu quo aliquis non se presentaret quod dicto Giuro quod sunt ipsi homines liberi a dicta pena. Renuntiando. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra”&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Diversa Notariae, Svezak - LXXI, Folija 183(Datum: 29. juni 1492. godine).&lt;/ref&gt; 

== 1495 == 

* „Ego Giuro Bionich de Olouo confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere Antonio Radognich dicto Bizich ducatos auri quinquaginta octo usque ad menses quinque proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Johannes Michocii Radossalich aurifex obligando se et omnia bona sua se constituit plezium et principalem suprascripti Antonio creditori presenti et acceptanti pro suprascriptis ducatos auri quinquaginta octo soluendi ut supra ad melius tenendum cumsuprascripto Giuro. Renuntiando”&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Debita Notariae, Svezak -  LVII, Folija 139 (Datum: 26. novembar 1495. godine).&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;

* „Ego Giuro Bionich de Olouo principalis debitor et ego Johannes Michocii Radossalich aurifex plegius qui me tamen principalem debitorem constituo confitemur quod super nos et omnia nostra bona obligamus nos dare et soluere Nicolao Galeacii Brugnoli ducatos auri quadraginta usque ad menses sex proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex ser Dragoe Du. Alo. de Goze et Pasqualis Primi testis”.&lt;ref&gt;Državni arhiv u Dubrovniku, Serija – Debita Notariae, Svezak -  LVII, Folija 139 verso (Datum: 26. novembar 1495. godine).&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija: Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>rt442id88t5i8r7vg8drpn7uwffcqv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:KWiki</title>
    <ns>3</ns>
    <id>83074</id>
    <revision>
      <id>3923099</id>
      <parentid>3913912</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T19:24:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gdje si ti? */ novi odlomak</comment>
      <origin>3923099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277113" sha1="1kviqmu99tgnecs4tplvn89enbjwdha" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float: left;&quot;&gt;{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}&lt;/div&gt;{{-}}
&lt;!-- &lt;big&gt;{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}&lt;/big&gt; --&gt;

&lt;big&gt;'''&lt;br&gt; Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. &lt;br&gt; Za novu temu koristite opciju &quot;Dodaj temu&quot;. Hvala na razumijevanju.'''&lt;/big&gt;
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 4
|indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
}}

== Nekropola stećaka ==

Šta misliš da uskladimo nazive članaka:&lt;br&gt;
na primjer:&lt;br&gt;
[[Nekropola stećaka Radimlja]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Radimlja&quot;&lt;br&gt;
[[Nekropola Dugo Polje]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Dugo Polje&quot;... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:51, 5 april 2017 (CEST)
: Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., &quot;Radimlja (nekropola)&quot;, &quot;Dugo polje (nekropola)&quot; (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST)

==Napravljen čvor==

...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST)

== Pregled izmjena ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;type=revision&amp;diff=2759526&amp;oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST)

Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o  donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST)

== Zvono kao spas ==
Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - &lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 07:51, 25 april 2017 (CEST)
: Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST)

==Smijem li da pitam==

šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST)
: A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST)
O.K., nego mi nešto to &quot;bot&quot; izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST)

== Date Translation ==

I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark.

https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST)
: Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only &quot;May&quot; can be a problem because, in English, it has same letters as the verb &quot;may&quot; (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST)

== Ostrva ==

Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST)
: I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz &quot;Z. Republika&quot;); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST)

== Padežni oblici ==

Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse &quot;s&quot; i &quot;o&quot;? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST)
:Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to &quot;s&quot; i &quot;o&quot; iz &quot;šablona&quot; ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao &quot;razgovor o&quot;... a šablon bi dodao opet jedno &quot;o...wikipediji&quot; (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 22:22, 29 juli 2017 (CEST)
:: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST)

== Selam ==
Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST)
: Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST)

== Infokutija teniser ==

Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod &quot;Novčane nagrade&quot; i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, &lt;code&gt;WHCC&lt;/code&gt;, nazive kupova /&lt;code&gt;davis_cup&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;fed_cup&lt;/code&gt;, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod &quot;Dodaci&quot;]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST)
: Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST)
:: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo &quot;Dodatno&quot; na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST)
::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST)

== Univerziteti ==

Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST)

== [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] ==

'''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 11:36, 29 septembar 2017 (CEST)
: Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST)

== [[Transkripcija]] ==

Ako može usluga u člancima:
* {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST)
: Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST)
:: Kad smo kod SP-a, treba li &quot;autorizirani&quot; umjesto &quot;autorizovanih&quot;? Negdje sam bio ispravio u &quot;autorizirani&quot;, pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST)
::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST)
Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:22, 31 oktobar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba &quot;''u'' F. Polineziji&quot;, na &quot;Nauruu&quot; / &quot;Palauu&quot; / &quot;Tuvaluu&quot; / &quot;Vanuatuu&quot;, &quot;u SDM&quot; (ne može se staviti &quot;na&quot; kad su u nazivu &quot;Države&quot; iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio &quot;odmah&quot;, uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET)
::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 05:56, 3 novembar 2017 (CET)
:::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET)
::::&quot;Sport u Portoriku&quot; ili &quot;[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]&quot;. [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&amp;action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 08:59, 9 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je &quot;na&quot;. Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide &quot;u&quot; (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET)
::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:30, 9 novembar 2017 (CET)
::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: &quot;...u Togu&quot;, ne &quot;...u Togou&quot; (završno &quot;o&quot; je nenaglašeno). I ipak &quot;prevezi&quot; ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET)

{{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti &quot;u Bosanska krajina-Podgrmečju&quot;. :-) Zato sam dodao ''-u'' na &quot;Mecklenburg&quot; na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET)
::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i &quot;Južna Bosna-Primorje&quot; ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET)
::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET)
::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:24, 14 novembar 2017 (CET)
{{izvuci}}
Šta pravopis kaže:
* [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]]
* [[:Kategorija:Burundiska kultura]]
* [[:Kategorija:Burundisko društvo]]
* [[:Kategorija:Geografija Burundija]]...
Ili ima '''j''' ili nema!?  Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:40, 15 novembar 2017 (CET)
:Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET)
::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:24, 15 novembar 2017 (CET)
::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET)
:::: Hoćemo li &quot;članak&quot; [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:08, 21 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET)

== Odg. na pit. ==
KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra &quot;dužina&quot; piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. &lt;nowiki&gt;{{{dužina}}} '''km'''&lt;/nowiki&gt;. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer &quot;misli&quot; da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&amp;action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET)
: Već imamo te parametre (tipa &lt;kbd&gt;dužina_ref&lt;/kbd&gt;), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... &lt;s&gt;Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).&lt;/s&gt; – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET)

== Brisanje datoteke ==

[[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET)
: Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET)
:: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET)
::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod &quot;brisanjem&quot; da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET)
:::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET)

== Pozdrav velikom vođi ==
Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET)
:: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET)
::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET)

== Copley ==

Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je &quot;i&quot; na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney (&quot;sidnej&quot; umjesto ispravnog &quot;sidni&quot;)? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET)
: Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara &quot;i&quot; pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET)
:: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li &quot;Sydney&quot; &quot;Sidnej&quot; zbog ustaljenosti (tipa &quot;[[Sidnejska &quot;Opera&quot;|Sidnejska opera]]&quot; umjesto &quot;Sidnijska opera&quot;)? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu &quot;Sidneyja Pageta&quot; [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET)
::: Kod pridjeva od &quot;Sydney&quot; zasad bih ostavio ustaljeni oblik (&quot;sidnejsk-&quot;), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET)

== Datum rođenja i smrti u uvodu ==

Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum &quot;sweet spot&quot; između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi &quot;bolje&quot; izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide &quot;bio je&quot;, nego kad odmah stoji &quot;bio je&quot; nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET)
: Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje &quot;zavučena&quot; i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET)

== Mala napomena... ==

... za zastave:&lt;br&gt;
šablone kao npr: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;... pišemo u ovakvom obliku '''&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;'''. Postoje napomene kao  na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:14, 14 decembar 2017 (CET)
: Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa &lt;nowiki&gt;{{AUS}}&lt;/nowiki&gt; (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET)

== Bez tačke -&gt; s tačkom ==
Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:03, 15 decembar 2017 (CET)
: Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET)
::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:12, 15 decembar 2017 (CET)
:::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET)

== Odmaknuto ili primaknuto ==

Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? &quot;Brazil–Andora&quot; ili &quot;Brazil – Andora&quot;? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET)
: Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET)

== Jasmin Mrkonja ==

Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET)
: Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET)

== Šablon za arapski (i slične jezike) ==

Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET)
: ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A &quot;obične&quot; riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET)
:: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako &quot;trans&quot;, tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s &quot;transliteracije&quot; na &quot;transkripciju&quot; (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET)

== Pozdrav za staru raju :) ==

Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&amp;action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:54, 8 mart 2018 (CET)
: Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET)
:: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:05, 8 mart 2018 (CET)
::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET)

Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja &quot;zahvalnica&quot; u stilu &quot;hemičar jezikoslovac&quot; nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi &quot;hrišċanski/kršċanski.&quot; I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam.
Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:&lt;br/&gt;
:Zahvala &quot;hemičaru pravopiscu&quot; nije bila upućena tebi nego našem dežurnom &quot;hemičaru&quot; jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i &quot;licem u lice&quot;, pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)&lt;br/&gt;
:&quot;Kršćanski / hrišćanski&quot; – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo &quot;kršćanin&quot;. ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.&lt;br/&gt;
:Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).&lt;br/&gt;
:Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo &quot;pogura&quot; rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).&lt;br/&gt;
:No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET)

== Kečeri u Saudijskoj Arabiji ==

Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

== 74:30 ==
[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&amp;diff=2922147&amp;oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ]  :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST)

== Novi pravopis ==

Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST)
: Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST)
:: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST)
::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST)

== Portal 365 ==

Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&amp;type=revision&amp;diff=2925957&amp;oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 9 april 2018 (CEST)

== Novi highlight ==
Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&amp;curid=87342&amp;diff=2932076&amp;oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST)

== Galerija Novi hram ==

Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST)
: Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST)
:: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST)
::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST)
::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST)
:::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST)
Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST)
==Majdanpekp==
Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST)
:To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST)
:: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST)

Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST)

== Mobilni prikaz ==

Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2018 ==

Hi KWiki,

I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day.

Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST)

== Pasiv ==

Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim &quot;u pauzi&quot; između golemih stranica.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET)

== Caravaggio ==
Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET)
: To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET)

== Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji ==

Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET)
: Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski &quot;najnormalniji&quot; od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. &quot;akanje&quot; (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše &quot;zastranili&quot;, uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih &quot;put&quot; nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET)

== dždž ==

Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:25, 27 decembar 2018 (CET)
: Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET)
::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:33, 27 decembar 2018 (CET)

== Arapski --&gt; bosanski ==

Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... (&quot;donekle&quot; i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 20:10, 4 januar 2019 (CET)
: Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET)

== [[Vijek]] -&gt; [[stoljeće]] ==

Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... &quot;ofrlje&quot;!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:28, 10 januar 2019 (CET)
:Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:33, 10 januar 2019 (CET)
:: &quot;Vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti &quot;stoljeće&quot;). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET)
::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih &quot;administratorčića&quot; da se &quot;Švajcarska&quot; ne smije prepraviti u &quot;Švicarska&quot; te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav &quot;admin ne iskoči iz grmlja&quot; (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 13:25, 10 januar 2019 (CET)
::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:45, 10 januar 2019 (CET)
::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se &quot;vijek&quot; i &quot;tisuća&quot; mogu dovesti u vezu; može samo &quot;milenij&quot;. Po novom pravopisu može i &quot;Švicarska&quot; i &quot;Švajcarska&quot; i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: &quot;Pošto&quot; je vremenski veznik (= &quot;nakon što&quot;). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo &quot;budući da&quot; na početku rečenice, odnosno &quot;s obzirom na to da&quot; u sredini rečenice. Ne postoji riječ &quot;ubuduća&quot;; postoji prilog &quot;ubuduće&quot; ili pridjev &quot;budući/-a/-e&quot;. Dalje, načelno treba &quot;smatrati nečim&quot;, ne &quot;smatrati kao nešto&quot;. Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. &lt;br/&gt; @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi &quot;stoljeće&quot; za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET)
:::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:06, 10 januar 2019 (CET)
::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da &quot;vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od &quot;otoka&quot; i &quot;ostrva&quot;. A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)
{{izvuci}}
Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 14:48, 10 januar 2019 (CET)
: Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo &quot;hiljadu&quot;.) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== [[Prva nogometna liga Litvanije]] ==
Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== Aljazeera Balkans - Certifikat ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&amp;curid=2811&amp;diff=2981721&amp;oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:02, 16 februar 2019 (CET)
: To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET)

== Hatnote ==

Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:59, 17 februar 2019 (CET)
: Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa &quot;Vršna napomena&quot;. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET)
:: Neradi se o napomenama, nego o tzv. &quot;notama na vrhu&quot; (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:27, 17 februar 2019 (CET)
:::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET)
==Vjetrenjača i druge priče==
* YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET)
Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET)

== [[Posebno:Doprinos/BRPever]] ==

Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET)
: {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET)
::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET)
::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET)

== O linkovima ==

Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET)

== Moj doprinos ==

zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo

== Gradovi i države ==

Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:26, 26 mart 2019 (CET)

== Makedonija vs. Sjeverna Makedonija ==

[[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:06, 12 april 2019 (CEST)
: Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST)

== Urednik ==
Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST)
: Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST)

== Predator ==

Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST)

== Čestitke ==
Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST)
:Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST)

== Anatolij Borisovič Solovjanenko ==

Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST)

== Infokutije ==

Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST)

== Pitanje i zamolba ==

Poštovani admin, dragi KWiki!

Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]?

Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina.

Bio bih jako zahvalan! 

Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST)
: I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST)
:: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST)

== Prigodni znak povodom 80.000 čl. ==
Zdravo, KWiki! 
Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :)

Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST)
: Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST)

==Ma==

nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST)

== Međuslavenski ==

Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST)
: Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST)

== Prijedlog ==

Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST)


== Hvala ==

Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 12:52, 7 septembar 2019 (CEST)
: Nisu sve bile tipografske (&quot;has&quot; je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST)
::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 13:10, 7 septembar 2019 (CEST)
::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST)

== Zlatni ljiljani ==
{{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST)

== Jedan mali pozdrav ==

Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:14, 23 septembar 2019 (CEST)

== Hvala ==

Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST)

== Spisak i autorska prava ==

Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:23, 8 novembar 2019 (CET)
: To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET)

== Mars 3 ==
Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET)

== Gravitational microlensing ==
Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ...,  microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET)
: Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: &quot;Gravitacijska mikroleća&quot; (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET)
:: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET)

==Zamolio bih vas==

ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET)
: Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET)

== Holandija ==

Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET)
: Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET)

== Poslovi za bota ==

Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod &quot;Poslovi&quot;]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik &quot;5. 1. 2020&quot; u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET)
: {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:02, 26 januar 2020 (CET)
:: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET)
::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:54, 26 januar 2020 (CET)
:::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET)
::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:48, 27 januar 2020 (CET)
:::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u &quot;27. 1. 2020&quot;. Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET)

== Izbrisati / obrisati ==

Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za &quot;delete&quot;: negdje &quot;izbrisati / izbrisano&quot;, a negdje &quot;obrisati / obrisano&quot;. Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET)
: Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi &quot;izbrisati&quot;. &quot;Obrisati&quot; je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET)

== Učenje iz primjera ==
Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET)
: Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET)

== Datumi ==
Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET)
: Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET)
:: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET)

== Nazivi singlova, pjesama i albuma ==

Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma?

Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav

Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST)
: Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se &quot;(album)&quot; i &quot;(pjesma)&quot;. Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST)

Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST)

Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST)

== Nyabarongo ==

Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv &quot;Njabarongo&quot; jer slova &quot;y&quot; nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST)
: Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST)

== [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] ==

Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST)
: ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST)
::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST)
::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST)
::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST)
::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST)
::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]?  Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, kolega!

Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini &quot;s obzirom na to&quot;. Ide li i ona poput &quot;budući da&quot; samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Red; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajo&lt;/b&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Green; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajimir&lt;/b&gt;]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST)
: Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da &quot;budući da&quot; ide samo na početku, a &quot;s obzirom na to da&quot; samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST)

== 7 novih svjetskih čuda ==
Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST)

== Web ili veb? ==

Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST)
: A trebalo bi &quot;veb-sajt&quot; (za ''website'') i &quot;veb-stranica&quot; (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh &quot;veb-portal&quot; u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST)

== Zahvala ==

Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST)

==Samo me interesuje==

razlika između &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica&quot; i &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica&quot;? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST)
: Pravilno je &quot;bila je&quot; (izraz glasi &quot;biti u sastavu&quot;; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima &quot;jesam&quot; u kojima &quot;nalaziti se&quot; bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST)

== Zahvala i pitanje == 

Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)
: He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav &quot;vlasnik članka&quot;, samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST)

Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava

== Pozivnica ==

{{DiscordD}} 
Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST)

==Ne izmišljaj==

života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST)
: Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle &quot;upregnuti&quot; za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST)
::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST)
::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 6 juli 2020 (CEST)

== Gradovi ==

Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. &quot;Grad Bihać&quot;, &quot;Grad Cazin&quot; i &quot;Grad Živinice&quot;. Da li je 
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać&quot; ili &quot;...u gradu Bihaću&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin&quot; ili &quot;...u gradu Cazinu&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice&quot; ili &quot;...u gradu Živinicama&quot;?
--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST)
: Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica &quot;općina&quot;. Kod odrednice &quot;grad&quot; ide &quot;...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu&quot;, tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST)

== Hinokitiol ==
Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa &quot;jedinjenjem&quot;, ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako &quot;leteċi&quot; pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki &quot;compounds&quot;. Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST)

== Padež ==

Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST)
: Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ &quot;Diskografija&quot; dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio &quot;tamo&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST)
==Preusmjerenje==
Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk!  [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST)
: Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST)
;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST)
:: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST)

== Kreiranje kategorija ==

Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST)
: Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]&lt;/nowiki&gt; na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}&lt;/nowiki&gt;. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na &quot;Uredi izvor&quot; da vidiš kako to izgleda &quot;iza zavjese&quot;. Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan &quot;zadatak&quot; za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično &quot;zapuštene&quot;, pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata &quot;Category suggester&quot; i &quot;Catcheck&quot;, međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST)
:::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST)
::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]]&lt;/nowiki&gt; bio je jedan igrač, sada su tri.  [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST)

== Obrisana stranica (pomoć) ==

Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden &quot;reklama&quot; (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport).

Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila.

Hvala unapred!
: Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju &quot;udaljeno&quot;, &quot;iz trećeg lica&quot;, uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET)

== Site notice ==
Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET)
: Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET)

== Vojna historija Mađarske ==
Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET)
: Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}&lt;/nowiki&gt; kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET)

== Vulkani na Kamčatki ==

Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET)

== Muke s deklinacijom ==

Bok, KWiki!

Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET)
: Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET)

== Kad ste već tu ==

&lt;s&gt;Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju &quot;ručno&quot; postavljati?&lt;/s&gt;--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|&lt;span style=&quot;color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''&lt;/span&gt;]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]&lt;/sup&gt;&lt;/sup&gt; 21:46, 4 februar 2021 (CET)

== Sob/irvas ==

Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=sob&amp;namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=Irvas&amp;namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET)
: U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji &quot;sob&quot; (barem na aplikaciji &quot;Pravopis.ba&quot;), ali ni &quot;irvas&quot; nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost &quot;sobu&quot;, a &quot;irvas&quot; ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET)

== Magistralne ceste / putOvi ==

E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET)
: Trebalo bi &quot;put(evi)&quot; u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i &quot;cesta&quot; u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET)

== Muzička terminologija ==

Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET)
: Siguran sam samo da je &quot;film score&quot; filmska muzika. :-) &quot;Soundtrack&quot; bi mogao biti &quot;zvučna podloga&quot; (i širi je pojam od filmske muzike), a &quot;Theme music&quot; muzička tema (eventualno muzički motiv). &quot;Cast album&quot; možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) (&quot;album glumačke postave&quot;). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET)

== Nazivi filmova / specijala / serija ==

Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET)
: Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET)
::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET)
::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima &quot;jače&quot; planove&quot;. :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj &quot;starije&quot; ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se &quot;božiji&quot; ili &quot;božji&quot; ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je &quot;božiji&quot;, mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET)
: {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili &quot;'''B'''ožiji&quot; (&lt; '''B'''og) ili &quot;'''b'''ožiji&quot; (&lt; '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET)
::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET)

== Spužva Bob Skockani ==

Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST)
: Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST)

== Grad / grad ==

Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati &quot;grad&quot; kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. &quot;X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''&quot; ili &quot;X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''&quot;. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST)
: A rekao bih da je ovo kao i s riječju &quot;općina&quot;: kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, &quot;Grad&quot; može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se &quot;grad&quot; odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., &quot;Porezna služba Grada X&quot;.) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST)
:: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST

==Zar malko ne pregonite?!==
Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST)
: Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST)
:: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST)
::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST)

== Osmansko Carstvo ==

Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST)
: Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju &quot;Osmanlije&quot; – ne možemo reći &quot;Osmani&quot; :-)). Usputni info: država se službeno zvala &quot;Osman(lij)ska Država&quot;, ali je kod nas ustaljeno &quot;Carstvo&quot;, po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST)

== Čaršija  ==
Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na &quot;Čaršija&quot; stranicu, i ispod kada kliknes na link &quot;	Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...&quot;, taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST)
: Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;curid=373625&amp;diff=3324292&amp;oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST)

== Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca ==

{{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST)
: Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST)

== Strana vs stranica ==

Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi &quot;strana&quot; i njenog deminutiva &quot;stranica&quot;. Naime, &quot;strana&quot; primarno znači &quot;jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo&quot;, a stranica &quot;jedna od dviju površina lista papira&quot;. Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST)
: Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi &quot;stranica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST)

== Nemamo nikoga odavde.  ==

znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST)

== Ukrajinski naziv „Полісся” ==

Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST)
: U nominativu treba &quot;Polesje&quot;, u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST)

== Kamčatka ==

90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET)
: Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:47, 3 novembar 2021 (CET)
:: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET)

== Revertiranje ==

Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET)
: Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET)

== kompozicije ==

bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET)

==Članak Admir Husić==

Lijep pozdrav, postavio sam članak &quot;Admir Husić&quot; ali je predložen za brisanje.
Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio...
Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku &quot;Hafiz&quot; šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu.
Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla.
Hvala
: {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET)

== Partije SP u šahu 2021 ==

Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:03, 4 januar 2022 (CET)
: Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Jedno pitanje ==

Pozdrav, KWIki.

Muči me uvijek da li da pišem &quot;rok-muzika&quot; ili &quot;rock&quot;. Isti problem i sa &quot;punk&quot; ili &quot;pank&quot;. Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET)
: Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: &quot;rok-muzika&quot;, &quot;rok&quot; (jest da postoji i slavensko &quot;rok&quot;, ali zato je tu kontekst), &quot;pank&quot;, &quot;pank-muzika&quot;. Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET)
::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET)

== MassDelete ==

Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;
mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&amp;action=raw&amp;ctype=text/javascript');
&lt;/syntaxhighlight&gt;
through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET)

:Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET)

== Joni i ioni ==

Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET)

:Koliko znam, &quot;ion&quot; bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET)
:Dakle, &quot;jon&quot; (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih &quot;ion(ski)&quot; (zbog opozicije prema &quot;jon(ski)&quot; &lt; Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST)

== Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka ==

Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST)

:Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti &quot;tehničarima&quot;. A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o &quot;osjetljivijim&quot; detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST)
::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:37, 11 april 2022 (CEST)

:::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST)

== Muke s Uneskom ==

Bok, KWiki!

Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim &quot;UNESCO&quot; u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo &quot;UNESCO-ov&quot;. Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik &quot;Unesko&quot;. Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo?

Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 13:41, 18 april 2022 (CEST)

:Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST)

==Idem sad redom==

pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST)

:{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima &quot;...na Moru&quot; piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST)
::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST)
: I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na &quot;pod&quot;, očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST)

== KWiki briše ==
::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST)
:::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST)

== Akuzativ množine ==

E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ &quot;iPhone&quot;. Zasad imam:

N iPhone / iPhonei&lt;br /&gt;
G iPhonea / iPhonea&lt;br /&gt;
D iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;
A iPhone / ??&lt;br /&gt;
I iPhoneom / iPhoneima&lt;br /&gt;
L iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;

i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST)
: Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST)

== Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] ==

I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST)

:I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST)

== O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu &quot;kadija te tuži, kadija ti sudi&quot; čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST)

:Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST)
::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST)

== Semiz Ali-paša ==

Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao &quot;Semiz ali-paša&quot; umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST)

== ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' ==
Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET)
: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST)
:: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET)
::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST)

== Basshunter ==

I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST)

== Mehmed Spaho ==

Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&amp;oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST)
: Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo &quot;nažalost&quot;: historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST)

Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST)

:Nemamo &quot;specijalca&quot; za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je &quot;nestao&quot; prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST)

Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. 
Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST)

:Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST)
::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST)

== Modeling our languages with Lexeme ==
Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu &quot;Lexeme&quot;! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST)
: Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST)
:: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST)
:::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST)
::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: &quot;...gore gore, gore gore...&quot;) [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::::Može [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST)

== Deklaracije ==

Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET)
:I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba &quot;o&quot;. Nezavisnost se objavljuje direktno: &quot;Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost...&quot; (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET)

== Deklaracija nezavisnosti Kosova ==

Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET)

:''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase &quot;We, the democratically-elected leaders of our people . . .&quot;, whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET)
:Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog &quot;NE /krši/&quot; ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET)

== Pozdrav ==

Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&amp;curid=175093&amp;diff=3477672&amp;oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:02, 13 januar 2023 (CET)

:E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET)
:: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično &quot;zahrđao&quot;).
:: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:30, 13 januar 2023 (CET)
:::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET)

Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET)

:{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET)

== Pitanjce i pitanjce ==

Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET)
: Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET)

== Zahtjev za obrazloženje ==

Pozdrav, KWiki.

U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš &quot;nultu toleranciju prema kratkim člancima&quot;. Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET)

:Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET)
::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET)
:::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET)
::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET)
::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET)
:::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. 
:::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak.
:::::Pozdrav,
:::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET)
::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti.
::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET)
:::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET)

== broken redirects ==

Please delete
#[[Imperij]]
#[[Suverenstvo]]
#[[Urfa]]
#[[Campus_Martius]]
#[[Fransoa_Babef]]
#[[Slupsk]]
#[[Hawai'i]]
#[[Fluminense_Football_Club]]
#[[Stanislaw_Wielgus]]
#[[Suncostaj]]
#[[MTM]]
#[[Izengard]]
#[[Behind_Enemy_Lines_(film)]]
#[[HINA]]
#[[Wielun]]
#[[Euskadi_Ta_Askatasuna]]
#[[Motorna_vozila]]
#[[205_GTI]]
#[[E150d]]
#[[Javna_cesta]]
#[[Tanganjika]]
#[[Cyberspace]]
#[[Teolog]]
#[[Stalaktiti]]
#[[Karlo_I_Anžuvinski]]
#[[Sekosteroidi]]
#[[Plamište]]
#[[Konskowola]]
#[[Robert_Guerin]]
#[[Champs-Élysées]]
#[[Champs_Elysees]]
#[[Svijeće]]
#[[Orator]]
#[[Karlo_I_Napuljski]]
#[[Ferenc_Temlin]]
#[[Luj_XVII_Francuski]]
#[[Stadio_Olimpico_(Torino)]]
#[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]]
#[[Hipokrizija]]
#[[Fluminense]]
#[[Sanliurfa]]
#[[ZOI_1924.]]
#[[ZOI_1928.]]
#[[ZOI_1932.]]
#[[ZOI_1936.]]
#[[ZOI_1948.]]
#[[ZOI_1952.]]
#[[ZOI_1964.]]
#[[ZOI_1968.]]
#[[ZOI_1972.]]
#[[ZOI_1976.]]
#[[ZOI_2002.]]
#[[OI_1900.]]
#[[OI_1920.]]
#[[OI_1940.]]
#[[OI_1944.]]
#[[OI_1948.]]
#[[OI_1952.]]
#[[OI_1960.]]
#[[OI_1984.]]
#[[OI_1988.]]
#[[Ocala,_Florida]]
#[[Omaha,_Nebraska]]
#[[Pichelsteiner]]
#[[Vilajet_Anadolija]]
#[[Vilajet_Egipat]]
#[[Vilajet_Kurdistan]]
#[[Poznanj]]
#[[Televizija_Beograd]]
#[[TV_Beograd]]
#[[RTV_Beograd]]
#[[Salt_Lake_City_2002.]]
#[[Nagano_1998.]]
#[[Lillehammer_1994.]]
#[[Albertville_1992.]]
#[[Lake_Placid_1980.]]
#[[Innsbruck_1976.]]
#[[Sapporo_1972.]]
#[[Grenoble_1968.]]
#[[Innsbruck_1964.]]
#[[Squaw_Valley_1960.]]
#[[Oslo_1952.]]
#[[St._Moritz_1948.]]
#[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]]
#[[Lake_Placid_1932.]]
#[[St._Moritz_1928.]]
#[[Chamonix_1924.]]
#[[Pariz_1900.]]
#[[Antwerpen_1920.]]
#[[Pariz_1924.]]
#[[Berlin_1936.]]
#[[London_1948.]]
#[[Helsinki_1952.]]
#[[Tokio_1940.]]
#[[London_1944.]]
#[[Rim_1960.]]
#[[Los_Angeles_1984.]]
#[[Seoul_1988.]]
#[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]]
#[[E218]]
#[[Lijevanje]]
#[[Tu-155]]
#[[Avenue_des_Champs-Élysées]]
#[[E383]]
#[[São_Paulo_Futebol_Clube]]
#[[Košarka_na_OI_2008.]]
#[[Košarka_na_OI_2012.]]
#[[Košarka_na_OI_2020.]]
#[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]]
#[[E150a]]
#[[Induktivitet]]
#[[Pteridium_aquilinum]]
#[[Sarcoptes_scabiei]]
#[[Knautia_sarajevensis]]
#[[Leucanthemum_illyricum]]
#[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]]
#[[Tomazinijeva_žučica]]
#[[Sečuan]]
#[[Velikotrnasti_čičak]]
#[[Alpski_čičak]]
#[[Cirsium_spinosissimum]]
#[[Zec]]
[[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET)

:We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&amp;limit=250&amp;offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET)

== Uputa za pisanje članka. ==

Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. 

Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? 


Hvala unaprijed.  [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET)

:Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET)
::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:10, 21 mart 2023 (CET)

1[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

== Linkovi u naslovu ==

Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST)

:Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST)
::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST)
::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&amp;diff=3498961&amp;oldid=3496090&amp;diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:15, 14 april 2023 (CEST)

== Podjela na vijekove u člancima Datum ==

Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima &quot;Datum&quot;? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:28, 15 april 2023 (CEST)
: Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST)
::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:38, 15 april 2023 (CEST)

== Pećina ==
[https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:44, 21 april 2023 (CEST)
: a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:47, 21 april 2023 (CEST)

== Sporazumi u člancima o datumima ==

Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST)

:Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST)
::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST)

== Nisam zaboravio. ==

Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST)

:🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST)

== Request ==

Hello.

Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST)

:please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST)
:Do you see the label &quot;Work in progress&quot;? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST)
::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST)
:::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST)

== Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear interface administrator, 

This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well.

There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability.

As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]].

Have a great day!&lt;/div&gt;
&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team&lt;/bdi&gt; 01:02, 8 juli 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&amp;oldid=25272788 --&gt;

== Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] ==

[[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]]
You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&amp;oldid=25416228 --&gt;

== Bosanski jezik! ==

Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji &quot;standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika&quot; za bosanski jezik.


Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST)

:Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST)
::Bio je u opisu na Wikidata da je &quot;standardized variety of serbocroatian languages&quot;, promijenio sam opis u &quot;standardized variety of south slavic languages&quot;. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST)
::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]]
::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST)
::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski.
::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da  @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. 

::::Pozdrav,
::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST)
::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST)
:::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:23, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Kakvih teorija!
::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku.
::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog.
::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi.
::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST)
:: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji &quot;standardized variety of Serbo-Croatian&quot; za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST)
:::Srđane,
:::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati.
:::Pozdrav,
:::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST)

== Bosanske poznate ličnosti  ==

Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak?  Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST)
::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST)
::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]  odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST)

== Anaplastični oligodendrogliom ==
Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST)

:I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST)

== Projekat Nacionalne biblioteke Evrope ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu...

&lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST)

:A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST)
::ah da Malteška,  izvukao si se.  Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST)

== Arapska imena ==

Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Ako je &quot;reisul-ulema&quot; ili &quot;Omer ibnul-Hattab&quot;, onda bi trebalo &quot;Ebul-Feth&quot;. Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne &quot;hagiografije&quot; (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST)

== Nepregledane stranice ==

Pozdrav,

Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., &quot;Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom&quot;), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. 
::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST)

== Zapadna obala ==

Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob,  nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET)

== Hebrejski i arapski izrazi ==

E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. &quot;{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}&quot; kao &quot;kibuc galujot&quot;), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET)

:Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}}
:Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET)
:Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET)

== Pojedine riječi za izmjenu ==

Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET)

:Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET)
::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET)
:::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET)
::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET)

== Jermuk ==

Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET)

:Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET)
::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET)
:::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET)

== Meridijani crtica ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto...


Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET)

:Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET)

:{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|&quot;en-dash&quot; po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|&quot;em-dash&quot; po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET)
::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET)
:::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET)

== Datumi u referencama ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma.

Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET)
: Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate &quot;January 1, 1996&quot;, &quot;1 January 1996&quot; i &quot;1996-01-01&quot; u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s &quot;daljinskim&quot; pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET)

== Geografija, zarezi i nominativ ==

Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi:
* El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando.
Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku.
Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko.
Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET)
: Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i &quot;El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas.&quot; Nisam simpatizer ove &quot;papirne&quot; verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica &quot;obezrečeničava&quot;).

== Ime albuma ==

Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio &quot;na brzaka&quot; napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova &quot;S&quot; kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET)
: To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET)
::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET)

== Pitanje ==

Poštovanje,

koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak?

Hvala na odgovoru.

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET)

:Glavno je da nema glasova &quot;protiv&quot;. :-) Ili da je (znatno) više glasova &quot;za&quot;. Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET)
:::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku &lt;nowiki&gt;{{dobar članak}}&lt;/nowiki&gt; ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET)
::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET)

== Recenzije albuma ==

Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET)

:Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month  together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272593 --&gt;

== Nazivi filmova ==

F
Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti?

[[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET)

:[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;sca_esv=65cf4aff65164a10&amp;sca_upv=1&amp;ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&amp;udm=&amp;ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&amp;uact=5&amp;oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&amp;sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET)
::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET)
:::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET)

== Translation request ==

Hello, KWiki.

Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation.

Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET)

== Znam da imamo  ==

samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST)

== Skraćenice ==

Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako &quot;gramatika nalaže&quot;. Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST)

:A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i &quot;prozračnosti&quot;, ali s &quot;BiH&quot; to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju &quot;jednorječnu&quot; republiku i stvar je jasna sama po sebi (&quot;'''SR H'''/rvatska/&quot;, &quot;'''SR M'''/akedonija/&quot;,...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST)
::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao &quot;Absurdistan&quot;, jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST)

== Poslanici i zastupnici  ==

Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST)

:Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST)

== AWB ==

Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST)

:Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST)
::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST)

== Stranice koje nisu povezane sa stavkama ==

Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST)

:Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST)

:: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno &quot;unikat&quot; koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:15, 3 septembar 2024 (CEST)
:::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na &quot;glavnom&quot; tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST)

== Vandalizam ==

Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST)
::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST)

== Kategorija ==

Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST)

:Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste &quot;knez&quot; i &quot;kneževina&quot;, onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST)

:: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|&quot;standardizaciju&quot;]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase &quot;Kneževina Srbija&quot; ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST)
:::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST)
::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su &quot;obe države imale svoje nazive&quot; (sve ima svoj naziv?) i da &quot;ne koristimo kolokvijalne nazive&quot; (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države &quot;Sjeverna Koreja&quot; a ne zvanični naziv &quot;Demokratska Narodna Republika Koreja&quot;). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST)
:::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za &quot;Knjaževina&quot;? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:49, 11 juni 2024 (CEST)
::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na &quot;Kneževinu&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST)
:::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:41, 11 juni 2024 (CEST)
::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, &quot;zahvaljujući&quot; sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački &quot;prepisali&quot; jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST)
::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada &quot;David di Donatello&quot; pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST)
:::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi &quot;20th Century Foxa&quot;]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET)
::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET)
:::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET)
:::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u &quot;Bostonskom pravu&quot;|1]], [[Spisak epizoda &quot;South Parka&quot;|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET)
:::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET)

== Ali[ja] na bs Wiki ==

Pozdrav, opet ja.

Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime &quot;Ali[ja]&quot;. Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija &quot;Alija&quot; samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo &quot;Ali&quot;. Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo &quot;Ali&quot;. 

Održati standard da je &quot;Alija&quot; samo taj jedan? Sve prevesti na &quot;Alija&quot;? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST)

:Ako se navodi puno ime, onda ide &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;, a &quot;Alija&quot; se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija &quot;hazreti Alija&quot;. Za enciklopediju bi bilo pravilnije &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST)
::Naziv njegovog članka već nosi ime &quot;Alija ibn Ebu-Talib&quot;. Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa &quot;Alija&quot;. Sve prevesti na &quot;Ali&quot;? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST)

== Preusmjerenje ==

Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST)

:Klikneš na &quot;Više&quot; i u padajućem meniju trebalo bi stajati &quot;Premjesti&quot;. Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST)
::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST)
::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]]  šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST)
::::Primjer termine &quot;dvanaestorice&quot; i &quot;dvanaestinci&quot; preusmjeriti na &quot;dvanaestoimamci&quot; ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST)
:::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST)
::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pravopis kategorije ==

@KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST)

:OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST)
::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST)
:::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST)
:::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada &quot;25. novembar&quot;, ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST)
::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST)
:::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST)
::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST)
:::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST)
::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST)
::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST)
::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST)
:::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST)
::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST)
::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST)
:@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST)
::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST)

:@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET)
::&quot;Kultura + genitiv&quot; možda čak ima šire značenje od &quot;Kultura u + lokativ&quot;; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija:
:* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]])
:* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}}
:* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}}
:* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}}
:* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}}
:* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}}
:* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}}
:* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}}
:* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}}
:* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}}
:Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST)
::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST)
:::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST)
::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST)
:::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST)

== Pisanje datuma ==

Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST)

:U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST)

== Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv ==

Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je &quot;Predstavnički dom&quot; službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je &quot;Zastupnički&quot;, red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne.

Dakle, ako smo prihvatili naziv &quot;Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine&quot; službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti &quot;Zastupnički&quot;, zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to &quot;politička nepismenost&quot;, međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar.

Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST)

:Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni.
:A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo &quot;DO RH&quot;? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST)
::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Aljikin i Co. ==

Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST)

== Razlog brisanja članka Željka Prša? ==

Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan?


Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET)

:Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET)

== Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET)

:Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima &quot;invoke&quot; u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET)

::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET)

== Zahvale ==
Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Blokada - Vandalizam ==

Postovani KWiki

Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju).

Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane.

1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio.

Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio:

&quot;Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa

Poštovani,

Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje.

Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja.

Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije.

Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma.

Srdačno,

Samo22Pedia&quot;


Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje.

Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET)

:Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;


== Infokutija ==
Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET)

:Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: &quot;Znatnom&quot;, ne &quot;značajnom&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET)
:: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: &lt;code&gt;popmjesta&lt;/code&gt;, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET)

Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja?  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET)

== Čaršija ==
Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju].

== [[Protij]] ==

Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET)

:Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET)
::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: &quot;Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij).&quot; Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: &quot;Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...].&quot; Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje &quot;[t]eški vodik ili deuterij&quot; i &quot;tricij&quot;. Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom &lt;code&gt;ba&lt;/code&gt;, dok se oblik &quot;procij&quot; velikom većinom javlja na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt;. Oblik &quot;protij&quot; na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt; javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET)

== Deleting photos ==

Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST)

:I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST)

:: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST)
:::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST)

::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST)

Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST)

:I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST)
::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST)

Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&amp;title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns4=1&amp;ns8=1&amp;ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST)

:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST)

{{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&amp;Creasy, Crazy&amp;confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST)

:Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST)

:: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST)

== Premještanje stranica i WikiPodaci ==

Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST)

:Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST)
::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST)

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear KWiki

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Južna Srbija ==
Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST)
: Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST)
:Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST)

Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao &quot;korisnim budalama&quot;. Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST)

:upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST)

Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST)

Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST)
:Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST)
::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST)

Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on &quot;proverio&quot; bilo sta? Samo piše &quot;neenciklopedijski&quot; jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST)

:Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST)

== Sarajevo Film Festival stranica ==

Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST)

:Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Slika ==
U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? 
: Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST)

== Promjena prava ==

Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:16, 28 juli 2025 (CEST)

== ''Sitenotice'' ==

Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST)

:A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST)
::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST)

== Australijski-&gt;Australski ==

[[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST)

:&quot;Australski&quot; ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST)
::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST)
:::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST)
::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST)

== Prevod tehničkih termina ==

E, pišem prevode nekih, takoreći, &quot;tehničkih&quot; članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo &quot;5G NR frequency band&quot;? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, &quot;list of 5G NR frequency bands&quot; ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za &quot;Wi-Fi network&quot;, &quot;IPS LCD screen&quot;, &quot;LTE network&quot; itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST)

:Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR &quot;band&quot; preveli &quot;opseg&quot;. Možda &quot;Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR&quot; (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: &quot;Wi-Fi mreža&quot;, IPS LCD-ekran/zaslon&quot;, &quot;LTE-mreža&quot;. Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST)
:Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]:
:* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)''
:* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)''
:* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)''
:* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)''
:* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)''
:* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)''
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST)

== Petrosjanov citat ==

Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.''

Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? 

Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti.

I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST)

:Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne &quot;posjećujem&quot; šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Jubilarni clanci ==

{{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET)

:[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u &quot;Drugim alatima za pregled&quot; (pod &quot;Wikipedia&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET)

== Automatski pregledani prijedlog ==

{{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu.

Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET)

:Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si &quot;svjež&quot;. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET)

== Članak Aleksa Đukanović  ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga?

[[Aleksa Đukanović#]]

Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim?

članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji .

Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST)

:Pozdrav,
:Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST)
::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]]
::Lijep pozdrav  [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST)

==  Kategorija:Muzikolozi ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST)

:Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST)

== Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST)

:Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST)
:In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471712 --&gt;

== Bosnian ==

Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot; and &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot; (&quot;singel Käärije in Basshunterja&quot; in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST)

:It is &quot;pjesma Käärije i Basshuntera&quot; (or &quot;singl...&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST)
:: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST)
::: Would you yet help to translate Slovenian &quot;kompilacijski album Basshunterja&quot;, &quot;promotional single by Basshunter&quot;, &quot;music video by Basshunter&quot; and &quot;lyric video by Basshunter&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST)
::::&quot;Basshunterov kompilacijski album&quot;, &quot;Basshunterov promotivni singl&quot;, &quot;Basshunterov spot&quot; and &quot;Basshunterov video s tekstom&quot;. [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. &quot;Basshunterova pjesma&quot;. When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. &quot;pjesma Michaela Jacksona&quot;.] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST)
::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like &quot;video s tekstom Basshuntera i Alien Cut&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST)
::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. &quot;Basshunterov i Eminemov singl&quot;). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST)
::::::: All added. Thank you. I changed &quot;singl Basshuntera&quot; to &quot;Basshunterov singl&quot;. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST)

== Imena hemijskih spojeva ==

Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:49, 29 april 2026 (CEST)

:Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST)

== Sukobi-&gt;bitke ==

Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST)

:Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST)
::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST)
:::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST)
::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&amp;diff=prev&amp;oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST)
:::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST)
::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST)

== [[meta:User:TenWhile6/XReport]] ==

Pozdrav Kwiki, 

Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog &quot;korisnika&quot; Više -&gt; Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST)

:Nisam znao jer na Metu upadnem &quot;svake prestupne&quot;. :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST)
::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST)
:::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST)

== Vigocki ili Vigotski ==

Pozdrav KWiki,

Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika &quot;Vigotski&quot; na &quot;Vigocki&quot;, pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. 

U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno.

S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST)

:Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST)
::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST)
::::Nema na čemu, drago mi je da smo se tako brzo usaglasili! Baš si mi izmamio osmijeh sa &quot;bacanjem laste&quot;, sreća pa nismo dotle došli. :-) Hvala i tebi na podstreku. Rado ću pročešljati sve članke iz psihologije čim uhvatim slobodnog vremena. Stvarno nedostaje sadržaja iz ove oblasti, pa mi je drago ako mogu pomoći da to malo podignemo na viši nivo.
::::Čujemo se i sarađujemo i dalje.  :)  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:49, 21 maj 2026 (CEST)

== Pitanje o transkripciji s arapskoga ==

Bok, KWiki, oprosti na smetnji. Imam jedan problem s transkripcijom arapskih naziva za područja i uzvisine. Prevodim na hr.wiki članak o području čiji su naziv na engleskome napisali kao [[:en:Bir Tawil|Bir Tawil]] (što bi u prijevodu trebalo značiti &quot;duboki bunar&quot;), a najviša točka na tom području zove se [[:en:Gabal Hagar El Zarqa|Gabal Hagar El Zarqa]] (nešto tipa &quot;Planina plavih stijena&quot;). Mislim da sa samom transkripcijom u užem smislu nemam problema (Bir Tavil, Džabal Hadžar El-Zarka), ali ne znam treba li se svaka riječ pisati velikim početnim slovom ili ne. U našem pravopisu stoji da u imenima planina, gora i sl. velikim slovom pišemo samo prvu riječ (i po potrebi riječi koje potječu od vlastitih imena, npr. Mount Everest), a slično piše i za područja koja nisu nazivi država, gradova, sela i sl. (a ovaj Bir Tavil uklapa se u to). No postoje odstupanja (Blanc u Mont Blanc, koliko znam, nije vlastito ime, a ipak ga pišemo velikim slovom). Imaš li kakav savjet? Kao i uvijek – unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 15:06, 29 maj 2026 (CEST)

:Samo pitaj. :) Znam da određeni član &quot;al- / el-&quot; u imenima osoba treba pisati malim ako se navodi cijelo ime, a velikim ako se izostavi ime. Inače, s arapskim nije baš sve riješeno ni kod nas: osobe iz starih vremena pišemo fonetski, a ove savremene prema engleskoj transkripciji, što meni nema logike (kao da je, npr., Enver od prije više stoljeća različito ime, pa ove novije pišemo Anvar). A trebalo bi se držati našeg načela: da se u višečlanim nazivima velikim piše prva, a od ostalih riječi one koje se same po sebi pišu velikim, tj. vlastite imenice. Nekako mi je to zdravorazumski jer u arapskom ionako ne postoje mala i velika slova. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:23, 29 maj 2026 (CEST)

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Točke, tačke, sve naopačke :D ==

Bok, KWiki, opet ti se javljam s jednom nedoumicom. Odlučio sam malo pomoći kolegi @[[Korisnik:Panasko|Panasku]] u obavljanju nekih botovskih poslova i uhvatio sam se popravljanja oblika ''p.n.e.'' u ''p. n. e.'' Međutim, naišao sam na neke malo zeznute situacije koje ne znam riješiti napamet. Prvo, imao sam situacije u kojima je &quot;pne&quot; zadnji izraz prije druge zagrade; čuva li se u tim slučajevima zadnja točka ili se briše u skladu s pravilima o nenagomilavanju interpunkcijskih znakova? U Senahidovu pravopisu piše ovo:

&lt;span style=&quot;color:DarkBlue;&quot;&gt;Ako se u zagradama nađe skraćenica koja inače završava tačkom, tačka se piše i ispred drugoga dijela zagrade:
Složene skraćenice mogu se mijenjati po padežima (npr. Unicef, Unicefa itd.) i uključivati u tvorbeni proces (Unicefov i sl.).&lt;/span&gt;

Primjenjuje li se onda to i na izraz &quot;pne&quot; ili se posljednja točka prije zagrade ipak briše?

Drugo pitanje, što mi je činiti kad naiđem na oblik poput (322. p. n. e. - 30.) ili (322. p. n. e. - 30. n. e.)? Koliko mi je poznato, raspone godina treba pisati bez bjeline, s crticom i bez točaka (npr. 322–30), ali koje je rješenje kad su dvije različite ere u pitanju? Trebaju li se u tim situacijama upotrebljavati prijedlozi od i do ili se može nekako riješiti problem uporabom crtice?

Kao i uvijek, unaprijed ti mnogo hvala na odgovorima! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:58, 8 juli 2026 (CEST)

:Prije svega hvala ti što pomažeš jer vrijeme je nepovratna valuta. 
:1) Nijedno pravilo nije bez izuzetka. Kod &quot;p. n. e.&quot; treba ostati tačka ispred drugog dijela zagrade (zavirio sam i u Bulićev ''Bosanski pravopis'' iako je on više solo projekt nego institucionalni). 
:2) Pri prelazu iz stare u novu eru nema potrebe navoditi drugu (iako se i može, radi jasnoće ili nekog naglašavanja, pogotovo ako je godina jednocifrena). U redu su mi ovi tvoji primjeri (samo crta umjesto crtice :)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:52, 8 juli 2026 (CEST)
:Naiđoh sad na [[Grad Zagreb]] i vidim da ni sa čim nije povezan na Wikipodacima, a i da na HR i ostalim projektima preusmjerava na [[Zagreb]]. Da i mi preusmjerimo? Ili da ostanemo crna ovca? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 17 juli 2026 (CEST)

== Pomoć za naslov članka ==

Pozdrav KWiki,

Voljela bih se konsultovati s tobom kako da naslovimo ovu temu: Mass casualty incident. Mislim je obrađivati, a u drugim tekstovima sam stavljala unutrašnje linkove na Incident s velikim brojem stradalih. Unaprijed hvala [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:54, 25 juli 2026 (CEST)

:Ili &quot;...s mnogo žrtava&quot;, da naslov bude malo precizniji &quot;jer &quot;stradali&quot; obično podrazumijeva smrtni ishod, a &quot;žrtve&quot; obuhvataju i preživjele. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:50, 25 juli 2026 (CEST)
::Odlično. Hvala ti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:12, 26 juli 2026 (CEST)

== Gdje si ti? ==

Gdje si, dugo te nema, nadam se da je sve u redu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:24, 30 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>1kviqmu99tgnecs4tplvn89enbjwdha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tikinski tjesnac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83797</id>
    <revision>
      <id>3923184</id>
      <parentid>3481290</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T09:13:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1681" sha1="1qnflkncmsrpw2ua5tralk4f83ob24b" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tiquina (5).JPG|mini|desno|300px|Tikinski tjesnac]]
[[Datoteka:Lago_titicaca_001.png|mini|desno|200px|Karta s Tikinskim tjesnacem]]
'''Tikinski tjesnac'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Strait-of-Tiquina|title=Strait of Tiquina {{!}} strait, South America {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; je [[moreuz|prolaz]] koji spaja gornje jezero, Lago Chucuito, s nižim (i manjim) jezerom, Lago Pequeño. Cijelo jezero zove se [[Titicaca]]. Ono je, po zapremini, najveće jezero u Južnoj Americi. [[Moreuz]] je dug 850 metara preko najužeg dijela. Spaja gornje jezero, [[Titicaca|jezero Chucuito]], i donje (i manje) jezero, [[Lake Wiñaymarka|jezero Wiñaymarka]] (ili jezero Pequeño, &quot;malo jezero&quot;). Cijelo jezero se zove [[Titicaca]] i najveće je jezero, po zapremini, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Nalazi se na granici [[Bolivija|Bolivije]] i [[Peru|Perua]].

Kako bi se uštedjela udaljenost oko jezera Pequeno, autobusi i automobili prelaze moreuz na [[Barge|baržama]] ili [[Canoe|kanuima]], a [[Passenger|putnici]] se obično odvajaju od težih vozila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bolivianlife.com/a-guide-to-traveling-between-copacabana-and-la-paz/|title=Traveling Between Copacabana And La Paz By Bus|website=Bolivian Life}}&lt;/ref&gt; Prijelaz vodi između gradova [[San Pedro de Tiquina]] i [[San Pablo de Tiquina]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.youtube.com/watch?v=vx32KDVSMl0

{{Normativna kontrola}}{{stub-geog}}
{{Forme Zemljine površine}}

[[Kategorija:Moreuzi Južne Amerike]]
[[Kategorija:Vodene mase u Boliviji]]
[[Kategorija:Titicaca]]</text>
      <sha1>1qnflkncmsrpw2ua5tralk4f83ob24b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angina pectoris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85220</id>
    <revision>
      <id>3923109</id>
      <parentid>3752721</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1287" sha1="kcay6ce0ipaehc5tqbc9mztdjrr65q3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Angina pectoris''' (fon. '''angina pektoris''') je [[srce|srčano]] oboljenje koje se karakteriše [[Bol|bolom]] u prsima zbog prolazne [[Ishemija|ishemije]] [[miokard]]a (nedostatak [[kiseonik]]a i [[krv]]i). Uzročnik može biti i [[ateroskleroza]].

== Vrste ==

Postoje dvije vrste angine pektoris:

* Stabilna
* Nestabilna

'''Stabilna''' angina pektoris se karakteriše bolom u prsima. Bol koja se javlja može da traje od 1 do 20 minuta. Obično se javlja prilikom pojačanog fizičkog napora. Bol je karakteristična po tome što prestaje prilikom uzimanja [[nitroglicerin]]a.

'''Nestabilna''' angina pektoris se karakteriše bolom koji je dosta intezivniji od stabilne angine pektoris, traje duže i nije povezan sa naporom. Zove se još i predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol koja se javlja ne prestaje uzimanjem [[nitroglicerin]]a.

== Dijagnoza ==

Dijagnoza se postavlja na osnovu [[anamneza|anamneze]], [[elektrokardiogram]]a, ergometrijskog testa i [[Koronarografija|koronarografije]].

== Liječenje ==

Kod stabilne angine pektoris uzimaju se lijekovi:

* [[Nitroglicerin]]
* [[Beta-blokator|Betablokatori]]

Kod nestabilne se uzimaju kalcijumantagonisti.

{{stub-med}}

[[Kategorija:Kardiovaskularne bolesti]]
[[Kategorija:Akutna bol]]</text>
      <sha1>kcay6ce0ipaehc5tqbc9mztdjrr65q3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelena Nelipčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89169</id>
    <revision>
      <id>3923124</id>
      <parentid>3630266</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5891" sha1="ohoty0oricoy3kmxdg8rbnfc06e7dig" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             =Jelena Nelipčić
| Titula          =Kraljica Bosne
| Slika           =
| Opis slike      =
| Krunidba        = 
| Supružnik       =[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]&lt;br&gt;[[Stjepan Ostoja]]
| Djeca           =''[[Balša Hercegović]] ?''
| Dinastija       =[[Nelipčić]]
| Otac            =[[Ivan II Nelipčić]]
| Majka           =Margareta Merini
| Datum rođenja   = 
| Mjesto rođenja  = 
| Datum smrti     = 
| Mjesto smrti    = 
| Mjesto sahrane  = 
|}}

'''Jelena Nelipčić''' (ili '''Nelipić'''; umrla [[1422]]) je bila splitska vojvotkinja kao supruga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], te kasnije [[Bosansko kraljevstvo|bosanska kraljica]] kao treća od tri supruge kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]].

== Porijeklo ==

Jelena je rođena u uticajnoj plemićkoj porodici [[Nelipići|Nelip(č)ića]], koji su bili gospodari cetinske županije. Bila je kćerka kneza [[Ivan II Nelipčić|Ivana II Nelipčića]] i njegove supruge Margarete&lt;ref name=Radovi&gt; Sveučilište u Zagrebu. Institut za hrvatsku povijest; ''Radovi'', 1987. &lt;/ref&gt;, koja je vodila porijeklo od splitske plemićke porodice Merini, te tako sestra cetinskog kneza [[Ivaniš Nelipčić|Ivaniša Nelipčića]].

Ne može se utvrditi tačan datum njenog rođenja, kao što se ne može ni utvrditi datum sklapanja braka njenih roditelja.&lt;ref name=Radovi/&gt; Ipak, može se pretpostaviti da je u trenutku smrti svoga oca [[1379]]. godine bila još sasvim mlada.&lt;ref name=Radovi/&gt;

== Splitska vojvotkinja ==

Prvi brak je sklopila s vojvodom [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem]]. Ovaj brak je sklopljen [[1401]]. godine.&lt;ref name=Radovi/&gt; Jelena je tokom svog prvog braka igrala značajnu ulogu u upravljanju muževim posjedima.&lt;ref name=Radovi/&gt; Kao splitska vojvotkinja, Jelena je naredila izrađivanje rake [[Sveti Dujam|svetog Dujma]].&lt;ref name=Pavličević&gt; Dragutin Pavličević, ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, 2000. &lt;/ref&gt;

Godine [[1416]]. Jelena je ostala udovica. Moglo se očekivati da će ona muževom smrću izgubiti moć. Međutim, Jelena je pokazala spremnost da se nosi s novom situacijom.&lt;ref name=Radovi/&gt; Kao udovica moćnog plemića, vojvotkinja Jelena je bila gospodarica njegovih posjeda. Dio svojih posjeda, uključujući [[Omiš]], Jelena je prepustila svome bratu.&lt;ref name=Radovi/&gt; Ovakva raspodjela Hrvojevih posjeda nije odgovarala bosanskom kralju [[Stjepan Ostoja|Stjepanu Ostoji]].

== Bosanska kraljica ==

Iste godine kada je izgubila prvoga muža, Jelena se udala za kralja Ostoju koji se upravo bio razveo od svoje druge supruge, [[Kujava Radenović|Kujave Radenović]]. Jelena se kao supruga kralja Ostoje i kraljica Bosne spominje prvi put u jednom dubrovačkom pismu upućenom ugarskom kralju [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismundu]].&lt;ref name=Radovi/&gt; Ostoja je oženio Jelenu kako bi došao do vlasti nad posjedima koje je Jeleni ostavio njen prvi suprug.&lt;ref name=Fine1&gt; John Van Antwerp Fine, Bosnian Institute; ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007. &lt;/ref&gt; Između ostalog, Jelena je u brak s Ostojom donijela Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. 

Jelenin drugi brak trajao je mnogo kraće od prvog, samo dvije godine, budući da [[1418]]. godine ostaje udovica po drugi put. O životu koji je vodila kao udovica bosanskog kralja izvještavaju samo dubrovačke vijesti.&lt;ref name=Radovi/&gt; Naime, kraljica Jelena je u [[Dubrovnik]]u imala kuću koju je [[1412]]. godine dobila na poklon od svog prvog supruga.&lt;ref name=Radovi/&gt; Bosansku krunu je naslijedio njen posinak, [[Stjepan Ostojić]], čime je Jelena izgubila svoj položaj, a do moći i uticaja je ponovo došla njegova osvetoljubiva majka Kujava. Iako se moglo očekivati suprotno, Jelena nije napustila Bosnu, već je prihvatila borbu; između kraljica su neprekidno bjesnili sukobi koji su slabili državu iznutra i izazivali uplitanje Osmanlija.&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;&gt; Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;, 1942. godine&lt;/ref&gt; Ti sukobi su okončani u ljeto [[1419]]. godine kada je Jelena, usamljena i bez podrške, završila zatvorena. Njen posinak je konfiscirao kuću u Dubrovniku i ostale posjede koje je bila naslijedila od prvog muža. Tri godine kasnije kraljica Jelena je umrla u zatvoru&lt;ref name=Radovi/&gt;, ubijena&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt;&lt;ref name=Radovi/&gt; po naređenju kraljeve majke Kujave.&lt;ref name=Fajfrić&gt; Željko Fajfrić, ''Kotromanići'', 2000.&lt;/ref&gt;

== Potomstvo ==

Stariji izvori Jelenu Nelipčić smatraju majkom [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]]&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt;, sina Jeleninog prvog muža Hrvoja. Noviji izvori to osporavaju,&lt;ref name=Radovi/&gt; a [[Dubravko Lovrenović]] tom pitanju posvećuje posebnu pažnju.

== Literatura ==

*''Da li je Jelena Nelipčić bila majka Balše Hercegovica'', Dubravko Lovrenović,  Istorijski zbornik 7, Banja Luka, 1986
*[https://hrcak.srce.hr/file/86666 ''Jelena Nelipčić, splitska vojvotkinja i bosanska kraljica'', Dubravko Lovrenović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222211/https://hrcak.srce.hr/file/86666 |date=17. 6. 2022 }}, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb, 1987

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* https://www.danstopicals.com/hvalovzbornik.htm


{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Titule po braku}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=Kraljica Bosne
|godine=[[1416]]-[[1418]]
|prethodnik=[[Kujava Radinović]]
|nasljednik=[[Doroteja Gorjanska]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}
{{Kotromanići}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Nelipčić, Jelena}}
[[Kategorija:Supružnici bosanskih vladara]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Hrvatinići]]</text>
      <sha1>ohoty0oricoy3kmxdg8rbnfc06e7dig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patološka fiziologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97599</id>
    <revision>
      <id>3923116</id>
      <parentid>3921405</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1510" sha1="3dqch3i0bjlc414faw3wl5zws9tn2ja" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Patološka fiziologija''' je grana [[medicina|medicine]] koja proučava uzroke ([[etiologija]]), [[mehanizme nastanka]] ([[patogeneza]]), tok i posljedice [[patologija|patoloških]] promjena u bolesnom [[Organizam (biologija)|organizmu]].

Statut Međunarodnog patofiziološkog društva (engl. International Society for Pathophysiology, ISP) određuje granu medicine patofiziologiju kao &quot;...modernu integrativnu biomedicinsku [[Nauka|nauku]] utemeljenu na osnovnim i kliničkim istraživanjima koja se bave mehanizmima odgovornim za pokretanje, razvoj i liječenje [[Bolest|bolesti]] u ljudi...&quot;.

Za razliku od [[Patologija|patologije]] koja se uglavnom bavi [[morfološkim promjenama]] (promjenama u izgledu), patofiziologija proučava poremećaje funkcije [[Tkivo|tkiva]], [[organ]]a i cijelog [[organizma]], budući da su ti poremećaji zajednički mnogim [[bolest]]ima, patofiziologija u prvi plan stavlja cjelovit pristup [[Bolest|bolesniku]], a ne ograničava se samo na [[Organ (anatomija)|organ]] u kojem je započeo patološki proces. Povezujući temeljne i kliničke [[Medicina|medicinske]] discipline, u svojem se djelovanju koristi eksperimentalnim radom i kliničkim opažanjima.

== Također pogledajte ==
* [[Patologija]]
* [[Fiziologija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20090501132002/http://www.minnay.com/products/pathophys_index.html Patofizioložki izvori]
{{Commonscat|Pathophysiology}}

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Patologija]]</text>
      <sha1>3dqch3i0bjlc414faw3wl5zws9tn2ja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Šubašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99389</id>
    <revision>
      <id>3923108</id>
      <parentid>3756323</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4010" sha1="4p8clb84kbj4xsxy1driker67k5ox5y" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Ivan Subasic.jpg|mini|desno|200px|Ivan Šubašić]]

'''Ivan Šubašić''' ([[Vukova Gorica]], 7. maj 1892. – [[Zagreb]], 22. mart 1955), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] advokat i političar, ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].

== Biografija ==
Narodni zastupnik kotara Delnice, ban banovine Hrvatske od 1939. Predsjednik vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] postao je 1944. S [[Josip Broz Tito|Titom]] je potpisao dva sporazuma (Sporazumi Tito-Šubašić) koji su omogućili saradnju Titovog [[partizani|partizanskog]] pokreta i kraljevske vlade. Godine 1945. kratko vrijeme bio je ministar vanjskih poslova Demokratske federativne Jugoslavije.

Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Zagrebu. Nakon toga, upisao je Teološki fakultet. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] mobilisan je u [[Austro-Ugarska|Austrougarsku]] [[Vojska|vojsku]] i sudjelovao je u borbama na [[Drina|Drini]] 1914. Nakon toga, poslan je na istočni front. Tu je stupio u dobrovoljačke jedinice srpske vojske i sudjelovao u proboju [[Solunski front|Solunskog fronta]].

Regent [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandar]] ga je darivao nagradom karađorđeve zvijezde. Po završetku rata je studirao i doktorirao pravo na Zagrebačkom sveučilištu. Otvorio je  svoju advokatsku agenciju u Vrbovskom u Gorskom Kotaru na današnjoj adresi I.G.Kovačića 4. Tu se upoznao i sa vođom HSS, [[Vlatko Maček|Vlatkom Mačekom]] i ubrzo pristupio istoj stranci. Za narodnog poslanika Ustavotvorne skupštine izabran je 1938. godine.

Kao ugledan čovjek, radio je kao posrednik između Dvora princa Pavla Karađorđevića i Vlatka Mačeka o rješenju hrvatskog pitanja. Imenovan je za bana Banovine Hrvatske poslije sporazuma Cvetković-Maček u jesen 1939. godine. Za vrijeme aprilskog rata boravio je u Zagrebu. Odbio je pustiti na slobodu zatvorene komuniste prije njemačkog ulaska u Zagreb.

Bio je usko povezan sa vladom generala Simovića i s njom je napustio zemlju. Poslije većih ostavki pojedinih ministara Simovićeve vlade, dobio je mjesto jednog od kraljevih namjesnika. Poslije kraćeg boravka u [[London]]u, otputovao je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u sastavu vladine delegacije. U Americi ostaje sve do početka 1944. kada na poticaj premijera Churchilla prihvaća da sastavi novu vladu 1. juna 1944. U ovoj vladi, dr Šubašić je vršio osim funkcije predsjednika vlade i funkcije ministra vanjskih poslova i ministra financija.

Na prijedlog Churchilla upućen je u Jugoslaviju da se sporazumi sa predstavnicima NKOJ-a i maršalom Titom o formiranju zajedničke vlade.

Boravi na [[Vis]]u od 14. do 17. maja 1944, gdje je potpisao sa Titom Viški sporazum. Nakon toga, odlazi u [[Bari]] gdje izjveštava [[Velika Britanija|britanskog]] premijera [[Winston Churchill|Churchilla]] o rezultatima sporazuma. Na ponovno insistiranje Churchilla, odlazi po drugi put u Jugoslaviju.

Boravio je u Beloj Crkvi do augusta 1944, a zatim u Vršcu gdje je imao opsežne razgovore sa Titom o sastavu nove vlade.

Po formiranju privremene vlade DFJ, 7. marta 1945. u [[Beograd]]u, dr. Šubašić je dobio resor vanjskih poslova. Već u augustu 1945. podnio je ostavku zbog neslaganja s [[Politika|političkim]] smjerom u zemlji i napustio vladu.

Po pobjedi snaga JNOF-a na izborima, dr Šubašić odlazi u [[Zagreb]] gdje je i umro 22. aprila 1955.

== Vanjski linkovi ==
* http://hrcak.srce.hr/file/29647 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921060203/http://hrcak.srce.hr/file/29647 |date=21. 9. 2013 }}
* http://www.studiacroatica.org/jcs/28/2812.htm
* http://www.studiacroatica.org/jcs/24/2415.htm

{{Commonscat|Ivan Šubašić}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šubašić, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Jugoslavije]]
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]
[[Kategorija:Umrli 1955.]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Banovi Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Biografije, Vukova Gorica]]</text>
      <sha1>4p8clb84kbj4xsxy1driker67k5ox5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Južni pol</title>
    <ns>1</ns>
    <id>104106</id>
    <revision>
      <id>3922989</id>
      <parentid>3799660</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rossovo more</title>
    <ns>1</ns>
    <id>121982</id>
    <revision>
      <id>3922976</id>
      <parentid>3801038</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:02:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klek (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145945</id>
    <revision>
      <id>3923137</id>
      <parentid>3921581</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T02:02:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1125" sha1="q6l5obr3kh82wg0z2v9udc6k9mfoiqb" xml:space="preserve">Klek je planina u općini [[Zavidovići]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/klek-kod-zavidovi263a.html|title=Klek (kod Zavidovića)|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=2026-08-22}}&lt;/ref&gt; Prostire na dužini od 7 kilometara, s početkom od samog grada Zavidovići pa sve do mjesne zajednice Brezik, ka istoku. Njena najviša tačka iznosi 777 metara. Sjeverno od planine teče rijeka [[Krivaja]], koja se u Zavidovićima ulijeva u rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]].

Klek je zimi popularna destinacija među Zavidovićanima, kada su uslovi za skijanje i sankanje na ovoj planini odlični. Pored čistog i svježeg zraka i snijega, planina daje sjajan pogled na Zavidoviće i okolna mjesta.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}


== Vanjski linkovi ==
* {{Cite news|title=Klek - BK Tajan|url=https://bktajan.ba/klek/|newspaper=BK Tajan|access-date=2026-08-22|language=bs-BA|archive-date=17. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260417060646/https://bktajan.ba/klek/|url-status=dead}}
{{Planine u BiH}}{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>q6l5obr3kh82wg0z2v9udc6k9mfoiqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hermann Bollé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153911</id>
    <revision>
      <id>3923084</id>
      <parentid>3809407</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10907" sha1="qdiqsag6jccvtcqqjwton65nvspketf" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Hermann Bollé
| slika              = Hermann Bollé 1139x2168.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  Poprsje Hermanna Bolléa na ulazu u [[Mirogoj]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1845|9|18}}
| mjesto_rođenja     = Köln, Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1926|7|17|1845|9|18}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Hermann Bollé'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200510/6.pdf|title=Wayback Machine|website=www.casopis-gradjevinar.hr|access-date=17. 10. 2025|archive-date=13. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071213210720/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200510/6.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ([[Köln]], [[18. septembar]] [[1845]]. – [[Zagreb]], [[17. juli]] [[1926]].), bio je austrijski [[arhitekt]].

==Biografija==
Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima [[Crkva|crkava]] i crkvene opreme. Od 1872. studirao je [[arhitektura|arhitekturu]] na [[Bečka Akademija|bečkoj Akademiji]] i istovremeno radio u atelijeru poznatog [[Austrija|austrijskog]] arhitekta [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]].

===Boravak u Hrvatskoj===
Godine 1875-76. boravio je u [[Italija|Italiji]] gdje je upoznao biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Iso Kršnjavi|Isu Kršnjavog]], što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već [[1876]]. godine dolazi u [[Đakovo]] gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo poslove na završavanju gradnje [[Đakovačka katedrala|đakovačke katedrale]] Sv. Petra. Bollé će isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakovačku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za Đakovo izveo posve sam.
Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.

U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgrade [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a učestvovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do pozorišnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima učestvovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882]]., [[Budimpešta]] [[1885]]. i [[1886]]., [[Pariz]] [[1900]].) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Usprkos polemikama, koje se i danas vode u vezi njegovog rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkom oblikovanju Zagreba druge polovine [[19. vijek]]a.

== Radovi ==
===Gradio ili sudjelovao u gradnji===
[[Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|mini|Zagrebačka katedrala]]
[[Datoteka:Mirogoj Cemetery Arcade.jpg|mini|Mirogojske arkade]]
[[Datoteka:Muzej za umjetnost i obrt.JPG|mini|Muzej za umjetnost i obrt]]
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|Đakovačka katedrala]]
[[Datoteka:Križevačka katedrala 1.jpg|mini|Križevačka katedrala]]
[[Datoteka:Meteoroloski stup, Zrinjevac.jpg|mini|Meteorološki stub na [[Zrinjevac|Zrinjevcu]]]]

====Zagreb====
* [[zgrada palače HAZU]];
* Zavod sv. Josipa [[samostan Magdalenki]] u Nazorovoj ulici (1879.);
* kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.);
* kurija u Novoj vesi 5 (1880-82.)
* sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
* Hemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
* evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
* zgrada [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole (1882.-1892.)
* palača Pongratz na [[Trg bana Jelačića|Jelačićevu trgu]] (1882.-1884., srušena 1937.)
* kompleks groblja [[Mirogoj]] (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
* kurija na Kaptolu 21 (1885.)
* vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata)
* stambena jednospratnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
* kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
* stambena dvospratnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.)
* Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.)
* umjetnički ateljei u Ilici 85 (u saradnji s V. Bukovcem, 1894.).

====Drugdje u Hrvatskoj====
* [[Đakovačka katedrala]] (1876-83.), uključen u vođenje gradilišta prema projektima [[Karl Rösner|Karla Rösnera]] i F. Schmidta)
* gimnazija u Osijeku (od 1880.)
* grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.)
* grobnica porodice Jelačić u [[zaprešić]]kim [[Novi dvori|Novim dvorima]](1884.)
* župna crkva u [[Tounj]]u (1886.-1897.)
* drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
* činovnička kuća na imanju Weiss u [[Budinščina|Budinščini]] (1890.)
* župna crkva i dvor u Šišljaviću kod Karlovca (od 1892.)
* parohijalna crkva u Štikadi kod Gračaca (1894.)
* [[Župa|Župna]] crkva [[Sveti Martin|Sv. Martina]] [[biskup]]a ([[Dugo Selo]]) (1895.)
* spomenik palim junacima u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]] na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
* prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u [[Kutina|Kutini]], koje je naručio rektor [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog univerziteta]], rođeni [[Kutina|Kutinčan]] [[Gustav Baron]]

====Izvan Hrvatske====
* hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi u [[Trst]]u (1882.)
* župna crkva u Erdeviku u [[Srijem]]u (1885.-1890.)
* šumarski paviljon na Milenijskoj izložbi u [[Budimpešta|Budimpešti]] (1896.)
* vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
* grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
* župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u Drugom svjetskom ratu)
* grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).

===Obnovio i restaurirao===
====Zagreb====
* [[Crkva sv. Marka]] (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
* [[Zagrebačka katedrala|katedrala]] i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
* kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u saradnji, nakon 1880.)
* pročelje [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkve Sv. Katarine]] (nakon 1880.)
* Franjevačka crkva (1881.-1902.)
* Crkva u Remetama (od 1881.)
* unutrašnjost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
* zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
* zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882., uklonjeno)
* grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.)
* zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1892.)
* kapelica Sv. Duha (od 1893.).

====Drugdje u Hrvatskoj====
* župna crkva Sv. Ane u Križevcima (1878.-1890.)
* hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] (1878.-1883.)
* župna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
* crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
* župna crkva u Belici u [[Međimurje|Međimurju]] (1890.)
* crkva u Kaštu pokraj [[Ozalj|Ozlja]] (1892.)
* franjevačka crkva u [[Ilok]]u (1892.-1909.)
* grkokatolička katedrala u Križevcima (od 1892.)
* franjevačka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
* župna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
* episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
* kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
* pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
* franjevačka crkva u Virovitici (1899.).

====Izvan Hrvatske====
* hodočasnička kapela Snježne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
* župna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
* manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).

===Projekti zagrebačke urbane opreme===
* kaptolska fontana (u saradnji sa Schmidtom, 1882.)
* fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
* Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)
* ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.)
* ograda zgrade Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1894.).

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://hart.hr/uploads/documents/335.pdf Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, &quot;Radovi instituta za povijest umjetnosti&quot;, br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R30/pdf/Radovi%20IPU-30-229-240-Damjanovic.pdf Dragan Damjanović, Radovi hrvatskih arhitekata u časopisu Wiener Bauhütte, Radovi instituta za povijest umjetnosti br. 30., Zagreb, 2006., str. 229 – 240.]{{Mrtav link}}
* Dragan Damjanović, Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, &quot;Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti&quot;, br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 – 150.
* [http://hrcak.srce.hr/file/64058 Dragan Damjanović, Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127]
* [http://hrcak.srce.hr/file/70182 Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809172949/http://hrcak.srce.hr/file/82688 |date=9. 8. 2020 }}
* [http://hrcak.srce.hr/file/104759 Herman Bollé i obnove baroknih sakralnih građevina u stilu njemačke neorenesanse, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 19 (2011), 1 (41); Zagreb, 2011., str. 42 – 59.]{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bollé, Hermann}}
[[Kategorija:Austrijski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Rođeni 1845.]]
[[Kategorija:Umrli 1926.]]</text>
      <sha1>qdiqsag6jccvtcqqjwton65nvspketf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170619</id>
    <revision>
      <id>3923047</id>
      <parentid>3922840</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:44:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59607" sha1="jy02hgynrfsh2tyyka3hvbjrhfggjzf" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Karipska Holandija]]
* [[Karipsko more]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>jy02hgynrfsh2tyyka3hvbjrhfggjzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plivaća kožica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173876</id>
    <revision>
      <id>3923112</id>
      <parentid>3814991</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:17:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3923112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1276" sha1="dahxszym7wcmn2g13efj7y07f6fwz19" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Ziwen-2.jpg|mini|260px|Plivaća kožica na ljudskom stopalu (između drugog i trećeg prsta)]]
[[Datoteka:Larus smithsonianus feet1.jpg|mini|desno|Plivaća kožica kod galeba]]
'''Plivaća kožica''' je [[koža]] koja se razvila između prstiju [[životinje|životinja]] koje žive u vodi.

Ona povećava efikasnost pokreta [[Plivanje|plivanja]], jer povećava površinu prednjih i ili stražnjih [[ekstremitet|nogu]] [[životinja|životinje]] i time omogućava bolji prijenos snage [[mišić]]a na [[voda|vodu]].

Plivaće kožice su elastične, tako da se površina udova kod kretanja suprotnog od pravca plivanja može smanjiti i time omogućiti niži otpor vodi. Čitav niz životinja koje žive u vodi imaju plivaće kožice, kao na primjer [[tuljani]], [[dabrovi]], [[vodozemci]], čitav niz porodica [[ptice|ptica]], neki [[gmizavci]]...

I kod [[ljudi]] se također može pojaviti plivaća kožica, ali to je [[gen]]etski uslovljena greška u građi. 
== Vanjski linkovi ==
* http://film.guardian.co.uk/news/story/0,,2172314,00.html
* http://flickr.com/photos/scr/9580324/
* https://web.archive.org/web/20080318150520/http://www.mississippireview.com/1999/0199jpjones.htm

[[Kategorija:Urođeni poremećaji mišićno-koštanog sistema]]</text>
      <sha1>dahxszym7wcmn2g13efj7y07f6fwz19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plazenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174426</id>
    <revision>
      <id>3923175</id>
      <parentid>3875441</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:42:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1086" sha1="jz0advr83v8gjl58pjk7392tqeezodo" xml:space="preserve">'''Plazenica''' je planina u općini [[Donji Vakuf]], [[Bosna i Hercegovina]]. Ima nadmorsku visinu od 1765 m.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine|page=28|publisher=Federacija Bosne i Hercegovine, FFederalni zavod za statistiku|year=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|access-date=24. 11. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/plazenica.html|title=Plazenica|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=2026-08-31}}
* {{Cite web|url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/planine/1765-velika-plazenica|title=(1765) Velika Plazenica|last=Bećar|first=Midhat|website=Planinarenje.ba|language=bs-ba|access-date=2026-08-31}}

{{coord|44|02|N|17|15|E|display=title|region:BA_type:mountain_source:GNS-enwiki}}

{{Planine u BiH}}</text>
      <sha1>jz0advr83v8gjl58pjk7392tqeezodo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubrovačko primorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>353452</id>
    <revision>
      <id>3923123</id>
      <parentid>3876191</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3923123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5009" sha1="fmvq0oxk7h1pe88b7g6wnb47omcdwxm" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Dubrovačko primorje
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Dubrovačko primorje
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Dubrovačko Primorje-municipality map.PNG
|opis_slike          = položaj općine Dubrovačko primorje na karti Dubrovačko-neretvanske županije 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Dubrovačko primorje.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 42| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 33| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 197.11
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 1636
|stanovništvo grad                        = 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 11.00
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Nikola Knežić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 20232 Slano
|pozivni broj                             = (+385) 20
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.dubrovackoprimorje.hr/opcina_dubrovacko_primorje.php Općina Dubrovačko primorje]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Dubrovnik Riviera coast.JPG|mini|desno|300px|Dubrovačko primorje, krajolik]]
'''Dubrovačko primorje''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]].
[[Datoteka:Sunset over the Adriatic Sea in Slađenovići.jpg|mini|desno|300px|Zalazak sunca nad Jadranskim morem u Slađenovićima, Hrvatska]]

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Dubrovnik]]. Sjedište općine je u naselju [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slano]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Dubrovačko primorje)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Dubrovačko primorje)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Dubrovačko primorje je imala 1.636 stanovnika, od čega u [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slanom]] 577.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 4.689 || 4.496 || 4.610 || 4.976 || 5.271 || 5.267 || 4.818 || 4.781 || 4.554 || 4.574 || 4.263 || 3.565 || 2.823 || 2.378 || 2.216 || 2.170 || 1.636
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Dubrovnik]]. U 1981. povećana je pripajanjem dijela općine [[Ston]].''&lt;/small&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]    					

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dubrovačko Primorje}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Dubrovačko primorje}}
{{Gradovi i općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačkom primorju]]
[[Kategorija:Dubrovačko primorje|*]]</text>
      <sha1>fmvq0oxk7h1pe88b7g6wnb47omcdwxm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epsilon Eridani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>356828</id>
    <revision>
      <id>3923169</id>
      <parentid>3921854</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T07:43:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10504" sha1="aa4xcykqt797qr299gxitk98bkoyeoi" xml:space="preserve">{{Infokutija Zvijezda|
| Naziv = Epsilon Eridani
| Slika = 
| Opis slike =
| Epoha = 
| Sazviježđe = [[Eridan (sazviježđe)|Eridan]] 
| Rektascenzija =  3h 32m 55.8s
| Deklinacija =  -9° 27' 30&quot;
| Vidljivi sjaj =  3.74
| Spektralna klasa = K2V
| B-V-indeks = 0.88
| U-B-indeks = 
| Varijabilnost = BY Draconis
| Radijalna brzina = 
| Udaljenost SG = 10.5
| Udaljenost Par = 3.2
| Apsolutni sjaj = 
| V-RA = 
| V-DE = 
| V-GES =
| V-DIR =
| Masa = 0.82
| Radijus = 0.74
| Luminozitet =  
| Temperatura = 
| Rotacija = 
| Starost = 440 miliona
| Bayer = &amp;epsilon; Eridani
| Flamsteed =  18 Eridani
| BD =  
| BSK = HR 1984
| HDK = HD 22049
| SAO = SAO 130564
| TYC = 
| HIP = 
}}
'''Epsilon Eridani''' (ε Eri, ε Eridani)  je  [[zvijezda]]  u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]]. Na deklinaciji od -9,46°, vidljiva je s većeg dijela Zemljine površine i ima [[Prividna magnituda|prividan sjaj]]  od 3.74. Od [[Sunce|Sunca]] je udaljena 10.5 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]  (3,2 parseka), što je čini devetom zvijezdom po udaljenosti od Sunca, a ujedno i trećom najbližom pojedinačnom zvijezdom (ili zvjezdanim sistemom) vidljivim golim okom.

Spada u [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]]. Nakon [[Alpha Centauri]] najbliža nam je zvijezda s poznatom [[Vansolarna planeta|vansolarnom planetom]].Planeta'' Epsilon Eridani b'' otkrivena je u [[2000]], njen [[orbitalni period]] iznosi oko 7 godina.&lt;ref name=&quot;Constellation Guide&quot;&gt;[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/eridanus-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Eridan iz Constellation Guide] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Archiv_Sternbild_M&quot;&gt;[http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html Zvijezde u sazviježđu Eridan iz njemačkog arhiva astronomije u ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814093921/http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html |date=14. 8. 2011 }} [[München|Minhenu]] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;top&quot;&gt;[http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php  Zvijezde u sazviježđu Eridan na stranici Top Astronomer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140124020901/http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php |date=24. 1. 2014 }} učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da je zvijezda stara oko milijardu godina.&lt;ref&gt; Sanghi, Aniket; Mang, James; Llop-Sayson, Jorge; Mamajek, Eric E.; Thompson, William; Sur, Ankan; Beichman, Charles; Bryden, Geoffrey; Gáspár, András; Leisenring, Jarron; Mawet, Dimitri; Morley, Caroline V.; Ruffio, Jean-Baptiste; Wolff, Schuyler G.; Ygouf, Marie (March 13, 2026), &quot;Worlds Next Door. III. Indirect Evidence for Enhanced Atmospheric Metallicity and/or the Presence of Water Clouds in the Nearest Jupiter-analog ϵ Eri b&quot;, The Astronomical Journal, 171 (4): 225, arXiv:2602.23423, doi:10.3847/1538-3881/ae4909, ISSN 0004-6256.&lt;/ref&gt; Ova relativna mladost daje Epsilon Eridani viši nivo magnetske aktivnosti nego što ga ima Sunce, sa 30 puta jačim [[Zvjezdani vjetar|zvjezdanim vjetrom]]. Period rotacije zvijezde je 11,2 dana na ekvatoru. Epsilon Eridani je manji i manje masivan od Sunca, te ima niži nivo elemenata težih od [[helij]]a.&lt;ref&gt;Di Folco, E.; et al. (November 2004), &quot;VLTI near-IR interferometric observations of Vega-like stars. Radius and age of α PsA, β Leo, β Pic, ε Eri and τ Cet&quot;, Astronomy and Astrophysics, 426 (2): 601–617, Bibcode:2004A&amp;A...426..601D, doi:10.1051/0004-6361:20047189.&lt;/ref&gt; To je zvijezda [[Glavni niz|glavnog niza]] spektralne klase K2, sa efektivnom temperaturom od oko 5.000 K, što joj daje [[Narandžasta|narandžastu]] nijansu. To je kandidat za člana pokretne grupe zvijezda Velikog medvjeda, koje dijele slično kretanje kroz Mliječni put, što implicira da ove zvijezde dijele zajedničko porijeklo u [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorenom jatu]].

Periodične promjene radijalne brzine Epsilon Eridanija dale su dokaze o postojanju džinovske planete koja kruži oko nje, označene kao Epsilon Eridani b. Otkriće planete je u početku bilo kontroverzno,&lt;ref&gt; Buccino, A. P.; Mauas, P. J. D.; Lemarchand, G. A. (June 2003), R. Norris; F. Stootman (eds.), &quot;UV Radiation in Different Stellar Systems&quot;, Bioastronomy 2002: Life Among the Stars, Proceedings of IAU Symposium No. 213, vol. 213, San Francisco: Astronomical Society of the Pacific, p. 97, Bibcode:2004IAUS..213...97B.&lt;/ref&gt; ali većina astronoma sada smatra da je planeta potvrđena. Godine 2015. planeta je dobila pravo ime AEgir. Planetarni sistem Epsilon Eridani također uključuje disk sačinjen od ostataka stijena i prašine, što čini analog Kuiperovog pojasa, na 70 [[Astronomska jedinica|Astronomskih jedinica]] (AJ) od zvijezde, te tople prašine između oko 3 AJ i 20 AJ od zvijezde. Praznina u disku između 20 i 70 AJ implicira vjerovatno postojanje vanjskih planeta u sistemu.

== Nomenklatura ==
ε Eridani, latinizirano kao Epsilon Eridani, je Bayerova oznaka zvijezde. Uprkos tome što je relativno sjajna zvijezda, rani astronomi joj nisu dali pravo ime. Ima nekoliko drugih kataloških oznaka. Njena planeta je, nakon otkrića, označena kao Epsilon Eridani b, slijedeći uobičajeni sistem označavanja za vansolarne planete.

Planetu i njenu matičnu zvijezdu odabrala je [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) kao dio takmičenja NameExoWorlds za davanje vlastitih imena egzoplanetama i njihovim matičnim zvijezdama, za neke sisteme koji već nisu imali vlastita imena. Proces je uključivao prijedloge obrazovnih grupa i javno glasanje za predložena imena.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20150815025117/http://nameexoworlds.iau.org/process &quot;The Process&quot;], NameExoWorlds, International Astronomical Union, August 7, 2015,&lt;/ref&gt; U decembru 2015. godine, IAU je objavila da su pobjednička imena Ran za zvijezdu i AEgir za planetu. Ta imena su podnijeli učenici VIII razreda srednje škole Mountainside u Colbertu, Washington, Sjedinjene Američke Države. Oba imena potiču iz [[Nordijska mitologija|nordijske mitologije]]: [[Rán]] je boginja mora, a [[Ægir]], njen muž, je bog okeana.

Godine 2016. IAU je organizovao Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) kako bi katalogizirao i standardizirao imena zvijezda. U svom prvom biltenu iz jula 2016. godine, WGSN je eksplicitno prepoznao imena egzoplaneta i njihovih matičnih zvijezda koje su nastale u okviru takmičenja. Epsilon Eridani je sada naveden kao Ran u IAU katalogu imena zvijezda. Profesionalni astronomi su uglavnom nastavili nazivati ​​zvijezdu Epsilon Eridani.

Na kineskom, 天苑 (Tiān Yuàn), što znači Nebeske livade, odnosi se na asterizam koji se sastoji od ε Eridani, γ Eridani, δ Eridani, π Eridani, ζ Eridani, η Eridani, π Ceti, τ1 Eridani, τ2 Eridani, τ2 Eridani, τ3 Eridani, τ3 Eridani Eridani, τ6 Eridani, τ7 Eridani, τ8 Eridani i τ9 Eridani. Shodno tome, kineski naziv za sam Eridani je 天苑四 (Tiān Yuàn sì, Četvrta [Zvijezda] nebeskih livada).

== Historija posmatranja ==
=== Katalogizacija ===
Epsilon Eridani je poznat astronomima najmanje od II vijeka nove ere, kada ju je [[Ptolemej|Klaudije Ptolomej]] (grčki astronom iz Aleksandrije, Egipat) uvrstio u svoj katalog sa više od hiljadu zvijezda. Katalog je objavljen kao dio njegovog astronomskog traktata [[Almagest]]. Sazviježđe Eridani je Ptolomej nazvao - Ποταμού (starogrčki za 'Rijeka'), a Epsilon Eridani je naveden kao njegova trinaesta zvijezda. Ptolomej je Epsilon Eridani nazvao ό τών δ προηγούμενος ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] za 'prethodnik četiri') (ovde je δ broj četiri). Ovo se odnosi na grupu od četiri zvijezde u Eridanu: γ, π, δ i ε (10.-13. na Ptolomejevoj listi). ε je najzapadnija od njih, i stoga prva od četiri u prividnom dnevnom kretanju neba od istoka prema zapadu. Ptolomej je opisao magnitudu zvijezde kao 3.&lt;ref&gt; Baily, Francis (1843), &quot;The Catalogues of Ptolemy, Ulugh Beigh, Tycho Brahe, Halley, Hevelius, Deduced from the Best Authorities. With Various Notes and Corrections, and a Preface to Each Catalogue. To Which is Added the Synonym of each Star, in the Catalogues of Flamsteed of Lacaille, as far as the same can be ascertained&quot;, Memoirs of the Royal Astronomical Society, 13: 1, Bibcode:1843MmRAS..13....1B. (Epsilon Eridani: for Ptolemy's catalogue see page 60, for Ulugh Beg's – page 109, for Tycho Brahe's – page 156, for Hevelius' – page 209).&lt;/ref&gt;

Epsilon Eridani je bio uključen u nekoliko zvjezdanih kataloga [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|srednjovjekovnih islamskih astronomskih]] rasprava, koji su bili zasnovani na Ptolomejevom katalogu, i to: u Al-Sufijevoj Knjizi fiksnih zvijezda, objavljenoj 964. godine, [[El-Biruni]]jevom Mas'udskom kanonu, objavljenom 1030. godine, i Ulugh Begovom Zij-i Sultani, objavljenom 1437. godine. Al-Sufijeva procjena magnitude Epsilon Eridanija bila je 3. Al-Biruni citira magnitude od Ptolomeja i Al-Sufija (za Epsilon Eridani navodi vrijednost 4 i za Ptolomejevu i za Al-Sufijevu magnitudu; originalne vrijednosti obje ove magnitude su 3). Njegov broj po redoslijedu pojavljivanja je 786.&lt;ref&gt;Звёздный каталог ал-Бируни с приложением каталогов Хайяма и ат-Туси. djvu Archived March 4, 2016, at the Wayback Machine. (Epsilon Eridani: see page 135).&lt;/ref&gt; Ulugh Beg je izvršio nova mjerenja koordinata Epsilon Eridanija u svojoj opservatoriji u [[Samarkand]]u i navodi magnitude od Al-Sufija (3 za Epsilon Eridani). Moderne oznake njegovog unosa u Ulugh-begovom katalogu su &quot;U 781&quot; i &quot;Eri 13&quot; (potonja je ista kao i Ptolomejeva oznaka u katalogu).&lt;ref&gt;Verbunt, F.; van Gent, R. H. (2012), &quot;The star catalogues of Ptolemaios and Ulugh Beg. Machine-readable versions and comparison with the modern Hipparcos Catalogue&quot;, Astronomy &amp; Astrophysics, 544: A31, arXiv:1206.0628, Bibcode:2012A&amp;A...544A..31V, doi:10.1051/0004-6361/201219596, S2CID 54017245.&lt;/ref&gt;

==Adaptacija==
===Film===
* ''[[Virtuality (film)|Virtuality]]'' (2009.)&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt1219836/plotsummary?ref_=tt_ov_pl Virtuality]''imdb.com'', pristupljeno 30 3. 2018 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==

* [[Bijeli patuljak]]

[[Kategorija:Eridan (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Promjenljive zvijezde]]
[[Kategorija:Zvijezde s vansolarnim planetama]]
[[Kategorija:Astronomski objekti poznati od antike]]</text>
      <sha1>aa4xcykqt797qr299gxitk98bkoyeoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jim Clark</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360498</id>
    <revision>
      <id>3923127</id>
      <parentid>3856403</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5523" sha1="kkdin8mhmzhdsxsvhb5n2eerfj4wnhp" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Jim Clark
| slika                    = Jim Clark 1965.jpg
| opis_slike               = 
| datum_rođenja            = [[4. mart]] [[1936]]
| mjesto_rođenja           = Kilmany, Fife, [[UK]],  
| datum_smrti              = [[7. april]] [[1968]]
| mjesto_smrti             = Hockenheimring, [[Baden-Württemberg]], [[Njemačka]]
| nacionalnost             = {{ZD|UK}} [[UK|britansko]]
| početak_karijere         = [[1960]].
| kraj_karijere            = [[1968]].
| tim_2012.                = 
| broj_auta_2012.          = 
| tim_2013.                = 
| broj_auta_2013.          = 
| trke                     = 73 (72 starta)
| prvenstva                = 2 ([[Formula 1 sezona 1963|1963.]] i [[Formula 1 sezona 1965|1965.]]
| pobjede                  = 25
| podiji                   = 32
| bodovi                   = 255 (274)
| prve_startne_pozicije    = 33
| najbrži_krug             = 28
| prva_trka                = [[Velika nagrada Holandije]], 1960. godine
| prva_pobjeda             = [[Velika nagrada Belgije]], 1962. godine
| posljednja_pobjeda       = [[Velika nagrada Južne Afrike]], 1968. godine
| posljednja_trka          = [[Velika nagrada Južne Afrike]], 1968. godine
| posljednja_sezona        = [[Formula 1 sezona 1968|1968.]]
| posljednja_pozicija      = 
| aktualizirano            = 
}}
'''James (&quot;Jim&quot; ili &quot;Jimmy&quot;) Clark''' (4. mart 1936. – 7. april 1968.), je britanski vozač i dvostruki svjetski prvak [[Formula 1|Formule 1]] u sezonama 1963. i 1965.
Bio je svestran vozač i takmičio se u različitim takmičenjima i kategorijama, između ostalog i u [[500 milja Indianapolisa]] koje je i osvojio 1965. godine. Do svoje smrti, bio je vozač sa najviše osvojenih utrka (25) i treći vozač u historiji Formule 1 po osvojenom broju pole-pozicija, iza Schumachera i Senne (33). U 2009. godini, [[The Times]] je izabrao Jamesa Clarka u sami vrh liste najvećih vozača Formula 1 ikada.
Poginuo je 1968. godine u utrci Formule 2&lt;ref&gt;https://login.thetimes.co.uk/?gotoUrl=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Fsport%2Fformulaone%2F&lt;/ref&gt; na stazi u [[Njemačka|njemačkom]] Hockenheimu.

==Biografija==
James Clark je rođen 4. marta 1936. godine u mjestu Kilmany, u [[Škotska|škotskoj]] historijskoj regiji Fife. Odrastao je u porodici koja se bavila poloprivredom, kao najmlađe od 5 djece i kao jedini sin. 
Iako su se njegovi roditelji protivili toj ideji, Clark je započeo sa utrkama u lokalnom reliju te se pokazao kao zastrašujući konkurent. 
===Formula 1===
Svoj debi u takmičenju F1 ostvario je 6. juna 1960. godine na stazi Zandvoort za VN Holandije. Tim Lotusa je izgubio Surteesa, kao što je otišao na Isle of Man pa je Jim Clark imenovan kao prihvatljiva zamjena.&lt;ref&gt;Denis Jenkinson, ''Motor Sport'', juli 1960., str 568.&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj utrci odustao je u 49. krugu zbog kvara na bolidu. 
Rano u svojoj karijeri, odmah u svojoj drugoj utrci za [[VN Belgije]] 1960. godine, voženoj na izuzetno brzoj i opasnoj stazi [[Spa-Francorchamps]], Jim Clark je uvidio stvarnost svog poziva jer su se dogodile dvije fatalne nesreće (Chris Bristow i Alan Stacey). Naredne godine, Jim Clark je bio uključen u jednu od najgorih nesreća u historiji F1. Naime 1961. godine na stazi [[Monza]], za [[VN Italije]], Wolfgang von Tripsov bolid Ferrari je zakačio Clarkov bolid nakon čega je odetjeo u zrak i udario u bočnu pregradu. Pored Wolfganga von Tripsa poginulo je još 15 gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web |author=The Motorsport Memorial Team, info@motorsportmemorial.org |url=http://www.motorsportmemorial.org/focus.php?db=ct&amp;n=612 |title=Motorsport Memorial |publisher=Motorsport Memorial |date= |access-date=20. 7. 2012 |archive-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017021234/http://www.motorsportmemorial.org/focus.php?db=ct&amp;n=612 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Svoju prvu pobjedu ostvario je 1962. godine na VN Belgije. Slijedeće godine je osvojio prvo od dva osvojena prvenstva F1 vozeći Lotus 25.
1965. godine osvaja po drugi put prvenstvo F1 a iste godine pobjeđuje i na 500 milja Indianapolisa.

===Smrt===
[[Datoteka:Jim Clark Hockenheimring tribute.jpg|thumb|left|Spomen ploča Jimu Clarku pored staze u Hockenheimringu]]
Jim Clark je poginuo 7. aprila 1968. godine na utrci Formule 2 na stazi Hockenheimring, u Njemačkoj. Prvobitno je trebao da učestvuje u utrci ''1000 km Brands Hatcha'' ali je umjesto toga izabrao da vozi za Nagradu Njemačke, za tim lotusa u Formuli 2, prvenstveno zbog ugovornih obaveza prema Firestoneu. U 5. krugu utrke Clark je sa svojim Lotusom 48 skrenuo sa staze i udario u stabla. U udaru je slomio vrat i zadobio frakturu lobanje te je preminuo prije dolaska u bolnicu. Uzrok nesreće nikada nije definitivno identifikovan, ali istražioci su zaključili da je najvjerovatniji uzrok nesreće ispuhivanje zadnjeg pneumatika. Smrt Jima Clarka je teško pogodila njegove kolege i bliske prijatelje kao što su [[Graham Hill]], [[Jackie Stewart]], [[Dan Gurney]], [[John Surtees]], [[Chris Amon]] i [[Jack Brabham]] kao i općenito javnost. 
[[Datoteka:Jim Clark Memorial 974.jpg|thumb|Memorijalna skulptura Jim Clarka u njegovom rodnom Kilmanyju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}

{{Svjetski prvaci u Formuli 1}}
{{Pobjednici 500 milja Indianapolisa}}

{{DEFAULTSORT:Clark, Jim}}
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 1968.]]
[[Kategorija:Vozači Formule 1]]
[[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]]
[[Kategorija:Biografije, Kilmany]]</text>
      <sha1>kkdin8mhmzhdsxsvhb5n2eerfj4wnhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak gradova u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>367652</id>
    <revision>
      <id>3922940</id>
      <parentid>3899169</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>8505</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20630" sha1="noiqxa9dhl5e4yg2b47nye8ixkwhwjf" xml:space="preserve">[[Hrvatska|Republika Hrvatska]] ima 128 gradova.&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Grad]] || [[Županije u Hrvatskoj|Županija]]  || [[Grb]] || [[Poštanski broj]] || [[Fotografija]]
|-
| [[Bakar (Hrvatska)|Bakar]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Bakar (grb).gif|70px]] || '''51222''' || [[Datoteka:Bakar Croatia 2010 0728 01.JPG|150px]]
|-
| [[Beli Manastir]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Beli Manastir (grb).gif|70px]] || '''31300''' || [[Datoteka:Spomenik Crvenoj armiji, Beli Manastir.JPG|150px]]
|-
| [[Belišće]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Belišće (grb).gif|70px]] || '''31551''' || [[Datoteka:Belišće 1.jpg|150px]]
|-
| [[Benkovac]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Benkovac (grb).gif|70px]] || '''23420''' || [[Datoteka:Benkovac1.JPG|150px]]
|-
| [[Biograd na Moru]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Biograd na Moru (grb).gif|70px]] || '''23210''' || [[Datoteka:BiogradNM1.JPG|150px]]
|-
| [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] || [[Datoteka:Bjelovar (grb).png|70px]] || '''43000''' || [[Datoteka:Bjelovar gradskavijecnica.jpg|150px]]
|-
| [[Buje]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Grb Buja.svg|70px]] || '''52460''' || [[Datoteka:Buje, Northwest Croatia.JPG|150px]]
|-
| [[Buzet]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Buzet (grb).gif|70px]] || '''52420''' || [[Datoteka:Buzet-Stari grad.jpg|150px]]
|-
| [[Cres (grad)|Cres]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Cres (grb).gif|70px]] || '''51557''' || [[Datoteka:Cres.JPG|150px]]
|-
| [[Crikvenica]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Crikvenicag.gif|70px]] || '''51260''' || [[Datoteka:Crikvenica.JPG|150px]]
|-
| [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Čabar (grb).gif|70px]] || '''51306''' || [[Datoteka:Cabar-1.JPG|150px]]
|-
| [[Čakovec]] || [[Međimurska županija]] || [[Datoteka:Čakovec (grb).gif|70px]] || '''40000''' || [[Datoteka:Cakovec 126.JPG|150px]]
|-
| [[Čazma]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] || [[Datoteka:Čazma (grb).gif|70px]] || '''43240''' || [[Datoteka:Cazma, Centar09.JPG|150px]]
|-
| [[Daruvar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] || [[Datoteka:Daruvar.png|70px]] || '''43500''' || [[Datoteka:Daruvar.JPG|150px]]
|-
| [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Delnice (grb).gif|70px]] || '''51300''' || [[Datoteka:Delnice1.JPG|150px]]
|-
| [[Donja Stubica]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Donja Stubica2 (grb).gif|70px]] || '''49240''' || [[Datoteka:Donja Stubica Poglavarstvo.jpg|150px]]
|-
| [[Donji Miholjac]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Donji Miholjacg.gif|70px]] || '''31540''' || [[Datoteka:Donji Miholjac, glavno križanje.jpg|150px]]
|-
| [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija]] || [[Datoteka:Drniš (grb).gif|70px]] || '''22320''' || [[Datoteka:Pogled na Drniš.jpg|150px]]
|-
| [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || [[Datoteka:Dubrovnik grb grada.svg|70px]] || '''20000''' || [[Datoteka:Old town of dubrovnik.jpg|150px]]
|-
| [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija]] || [[Datoteka:Duga Resag.gif|70px]] || '''47250''' || [[Datoteka:Duga Resa-2008-05-11.jpg|150px]]
|-
| [[Dugo Selo]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Dugo Selo (grb 2).gif|70px]] || '''10370''' || [[Datoteka:Dugo Selo center.JPG|150px]]
|-
| [[Đakovo]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Đakovo (grb).gif|70px]] || '''31400''' || [[Datoteka:Dakovo-1.JPG|150px]]
|-
| [[Đurđevac]] || [[Koprivničko-križevačka županija]] || [[Datoteka:Đurđevac (grb).gif|70px]] || '''48350''' || [[Datoteka:Đurđevac center.jpg|150px]]
|-
| [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] || [[Datoteka:Garešnica (grb).gif|70px]] || '''43280''' || 
|-
| [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Glina (grb).gif|70px]] || '''44400''' || [[Datoteka:Hrvatska_ulica,_Glina.jpg|150px]]
|-
| [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija]] || [[Datoteka:Gospić (grb).gif|70px]] || '''53000''' || [[Datoteka:Gospic panorama s novog mosta.JPG|150px]]
|-
| [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] || [[Datoteka:Grubišno Polje (grb).gif|70px]] || '''43290''' || [[Datoteka:Grubišno Polje - center.jpg|150px]]
|-
| [[Hrvatska Kostajnica]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Hrv. Kostajnicag.gif|70px]] || '''44430''' || [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica vijećnica.jpg|150px]]
|-
| [[Hvar (grad)|Hvar]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Hvar seal.gif|70px]] || '''21450''' || [[Datoteka:Hvar from Fortica.JPG|150px]]
|-
| [[Ilok]] || [[Vukovarsko-srijemska županija]] || [[Datoteka:Ilokg.gif|70px]] || '''32236''' || [[Datoteka:Ilok view.jpg|150px]]
|-
| [[Imotski]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:CoA of imotski.png|70px]] || '''21260''' || [[Datoteka:County Hall Imotski.JPG|150px]]
|-
| [[Ivanec]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Ivanec (grb).gif|70px]] || '''42240''' || [[Datoteka:Crkva sv. Marije Magdalene - Ivanec.jpg|150px]]
|-
| [[Ivanić-Grad]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Ivanić-Grad (grb 2).gif|70px]] || '''10310''' || [[Datoteka:Ivanic1.JPG|150px]]
|-
| [[Jastrebarsko]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Jastrebarsko (grb).gif|70px]] || '''10450''' || [[Datoteka:Strossmayerov trg Jastrebarsko.jpg|150px]]
|-
| [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija]] || [[Datoteka:Karlovac (grb).gif|70px]] || '''47000''' || [[Datoteka:Karlovac - pogled na Zvjezdu.jpg|150px]]
|-
| [[Kastav]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Kastav (grb).gif|70px]] || '''51215''' || [[Datoteka:Kastav6.JPG|150px]]
|-
| [[Kaštela]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Kaštela (grb).gif|70px]] || '''21212''' || [[Datoteka:Kaštel Sućurac 002.jpg|150px]]
|-
| [[Klanjec]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Klanjec (grb).gif|70px]] || '''49290''' || [[Datoteka:Klanjec_01.JPG|150px]]
|-
| [[Knin]] || [[Šibensko-kninska županija]] || [[Datoteka:Knin (grb).gif|70px]] || '''22300''' || [[Datoteka:Knin Croatia 01.jpg|150px]]
|-
| [[Komiža]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Komiža (grb).gif|70px]] || '''21485''' || [[Datoteka:Komiza, Island of Vis, Croatia.JPG|150px]]
|-
| [[Koprivnica]] || [[Koprivničko-križevačka županija]] || [[Datoteka:Koprivnica (grb).gif|70px]] || '''48000''' || [[Datoteka:Koprivnica2012.jpg|150px]]
|-
| [[Korčula (grad)|Korčula]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || [[Datoteka:Korčula (grb).gif|70px]] || '''20260''' || [[Datoteka:Korcula City.jpg|150px]]
|-
| [[Kraljevica]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Kraljevica (grb).gif|70px]] || '''51262''' || [[Datoteka:Kraljevica 140510 1.jpg|150px]]
|-
| [[Krapina]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Krapina (grb).gif|70px]] || '''49000''' || [[Datoteka:Krapina centar.jpg|150px]]
|-
| [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija]] || [[Datoteka:Križevci (grb).gif|70px]] || '''48260''' || [[Datoteka:Catholic Church in Krizevci, Croatia.JPG|150px]]
|-
| [[Krk (grad)|Krk]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Krk (grb).gif|70px]] || '''51500''' || [[Datoteka:Croatia Krk BW 2014-10-12 12-09-54.jpg|150px]]
|-
| [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Kutina (grb).gif|70px]] || '''44320''' || 
|-
| [[Kutjevo]] || [[Požeško-slavonska županija]] || [[Datoteka:Kutjevog.gif|70px]] || '''34340''' || [[Datoteka:Kutjevo 01.jpg|150px]]
|-
| [[Labin]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Labin (grb).gif|70px]] || '''52220''' || [[Datoteka:Labin StariGrad veduta.jpg|150px]]
|-
| [[Lepoglava]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Lepoglava (grb).gif|70px]] || '''42250''' || [[Datoteka:Lepoglava - Pavlinski samostan 02.jpg|150px]]
|-
| [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija]] || [[Datoteka:Lipik (grb).gif|70px]] || '''34551''' || [[Datoteka:Posta Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|150px]]
|-
| [[Ludbreg]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Grb grada Ludbrega.gif|70px]] || '''42230''' || [[Datoteka:Centrum Mundi.JPG|150px]]
|-
| [[Makarska]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Makarska (grb).gif|70px]] || '''21300''' || [[Datoteka:Makarska from port.jpg|150px]]
|-
| [[Mali Lošinj]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Mali Lošinj (grb).gif|70px]] || '''51550''' || [[Datoteka:Mali Losinj 01.jpg|150px]]
|-
| [[Metković]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || [[Datoteka:Coat of arms Metkovic.svg|70px]] || '''20350''' || [[Datoteka:Metkovic-Hrvatska.png|150px]]
|-
| [[Mursko Središće]] || [[Međimurska županija]] || [[Datoteka:Mursko Središće (grb).gif|70px]] || '''40315''' || [[Datoteka:Cestovni most, Mursko Središće - šetnica.jpg|150px]]
|-
| [[Našice]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Našice (grb).gif|70px]] || '''31500''' || [[Datoteka:Centar Našice 02.JPG|150px]]
|-
| [[Nin]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Nin (grb).gif|70px]] || '''23232''' || [[Datoteka:Nin1.JPG|150px]]
|-
| [[Nova Gradiška]] || [[Brodsko-posavska županija]] || [[Datoteka:Nova Gradiška (grb).gif|70px]] || '''35400''' || [[Datoteka:Nova Gradiska Zentrum2.jpeg|150px]]
|-
| [[Novalja]] || [[Ličko-senjska županija]] || [[Datoteka:Novalja (grb).gif|70px]] || '''53291''' || [[Datoteka:Novalja.jpg|150px]]
|-
| [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Novi Marof (grb).gif|70px]] || '''42220''' || [[Datoteka:Novi Marof center.jpg|150px]]
|-
| [[Novi Vinodolski]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Novi Vinodolski.svg|70px]] || '''51250''' || [[Datoteka:Novivinodolski4.jpg|150px]]
|-
| [[Novigrad (Istarska županija)|Novigrad]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Novigrad.gif|70px]] || '''52466''' || [[Datoteka:Novigrad.JPG|150px]]
|-
| [[Novska]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Novska (grb).gif|70px]] || '''44330''' || [[Datoteka:Skup_motorista_u_novskoj_-_panoramio.jpg|150px]]
|-
| [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Obrovac (grb).gif|70px]] || '''23450''' || [[Datoteka:ObrovacHR1.JPG|150px]]
|-
| [[Ogulin]] || [[Karlovačka županija]] || [[Datoteka:Ogulin (grb).gif|70px]] || '''47300''' || [[Datoteka:Center of Ogulin.city.JPG|150px]]
|-
| [[Omiš]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Omiš (grb).gif|70px]] || '''21310''' || [[Datoteka:View of Omiš.jpg|150px]]
|-
| [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Opatija (grb).gif|70px]] || '''51410''' || [[Datoteka:Opatija panorama.jpg|150px]]
|-
| [[Opuzen]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || [[Datoteka:Opuzen (grb).gif|70px]] || '''20355''' || [[Datoteka:Opuzen - mestecko v delte Neretvy, hlavni tok.jpg|150px]]
|-
| [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovica]] || [[Virovitičko-podravska županija]] || [[Datoteka:Orahovica (grb).gif|70px]] || '''33515''' || [[Datoteka:Panorama ruzica grad.jpg|150px]]
|-
| [[Oroslavje]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Oroslavje (grb).gif|70px]] || '''49243''' || [[Datoteka:Župna crkva Uznesenja BDM Oroslavje.jpg|150px]]
|-
| [[Osijek]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Coat of arms of Osijek.svg|70px]] || '''31000''' || [[Datoteka:Osijek from Drava.jpg|150px]]
|-
| [[Otočac]] || [[Ličko-senjska županija]] || [[Datoteka:Otočac (grb).gif|70px]] || '''53220''' || [[Datoteka:Otočac (Croatia) - centar.JPG|150px]]
|-
| [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] || [[Vukovarsko-srijemska županija]] || [[Datoteka:Otokgg.gif|70px]] || '''32252''' || [[Datoteka:Croatia,_Vukovar-Syrmia_County,_Otok,_monument_-_panoramio_(1).jpg|150px]]
|-
| [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija]] || [[Datoteka:Ozalj (grb).gif|70px]] || '''47280''' || [[Datoteka:Ozalj Castle Aerial view.jpg|150px]]
|-
| [[Pag (grad)|Pag]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Pag (grb).gif|70px]] || '''23250''' || [[Datoteka:Pag - promenade.jpg|150px]]
|-
| [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija]] || [[Datoteka:Pakrac (grb).gif|70px]] || '''34550''' || [[Datoteka:Pakra Pakrac 31032012 02 roberta f.jpg|150px]]
|-
| [[Pazin]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_Pazina.svg|70px]] || '''52000''' || [[Datoteka:Pazin, northwest Croatia2.JPG|150px]]
|-
| [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Grb grada Petrinje.gif|70px]] || '''44250''' || [[Datoteka:Petrinja ulica.jpg|150px]]
|-
| [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija]] || [[Datoteka:Pleternica (grb).gif|70px]] || '''34310''' || [[Datoteka:Zgrada pleternicke opcine.jpg|150px]]
|-
| [[Ploče]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || [[Datoteka:Ploče (grb).gif|70px]] || '''20340''' || [[Datoteka:Ploce Hafen.jpg|150px]]
|-
| [[Popovača]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Popovača (grb).gif|70px]] || '''44317''' ||
|-
| [[Poreč]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Poreč (grb).gif|70px]] || '''52440''' || [[Datoteka:Poreč –Distant view- 01.jpg|150px]]
|-
| [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija]] || [[Datoteka:Požega (grb).gif|70px]] || '''34000''' || [[Datoteka:Pozega - bishop palace.jpg|150px]]
|-
| [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Pregrada2 (grb).gif|70px]] || '''49218''' || [[Datoteka:Centar za kulturu Pregrada.jpg|150px]]
|-
| [[Prelog]] || [[Međimurska županija]] || [[Datoteka:Prelog (grb).gif|70px]] || '''40323''' || [[Datoteka:Prelog1-1.JPG|150px]]
|-
| [[Pula]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Grb_Pule_(2).svg|70px]] || '''52100''' || [[Datoteka:Pula Aerial View.jpg|150px]]
|-
| [[Rab (grad)|Rab]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Grb grada Raba.gif|70px]] || '''51280''' || [[Datoteka:Rab town from the see.jpg|150px]]
|-
| [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Rijeka (grb).gif|70px]] || '''51000''' || [[Datoteka:Rijeka-view-2.jpg|150px]]
|-
| [[Rovinj]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Rovinj (grb).gif|70px]] || '''52210''' || [[Datoteka:Rovinj_-_City.jpg|150px]]
|-
| [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Samobor (grb).gif|70px]] || '''10430''' || [[Datoteka:Samobor main square.jpg|150px]]
|-
| [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija]] || [[Datoteka:Wappen Senj HR.gif|70px]] || '''53270''' || [[Datoteka:Senj6.jpg|150px]]
|-
| [[Sinj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Sinj (grb).gif|70px]] || '''21230''' || [[Datoteka:Sinj overview.jpg|150px]]
|-
| [[Sisak]] || [[Sisačko-moslavačka županija]] || [[Datoteka:Sisak (grb).gif|70px]] || '''44000''' || [[Datoteka:Sisak, křižovatka.jpg|150px]]
|-
| [[Skradin]] || [[Šibensko-kninska županija]] || [[Datoteka:Skradin (grb).gif|70px]] || '''22222''' || [[Datoteka:Skradin s vidilice.JPG|150px]]
|-
| [[Slatina (Hrvatska)|Slatina]] || [[Virovitičko-podravska županija]] || [[Datoteka:Slatina (grb).gif|70px]] || '''33520''' || [[Datoteka:Trg svetog Josipa.jpg|150px]]
|-
| [[Slavonski Brod]] || [[Brodsko-posavska županija]] || [[Datoteka:Slavonski Brod (grb).gif|70px]] || '''35000''' || [[Datoteka:Slavonski brod4.JPG|150px]]
|-
| [[Slunj]] || [[Karlovačka županija]] || [[Datoteka:Slunjg.gif|70px]] || '''47240''' || [[Datoteka:Slunj, town center.JPG|150px]]
|-
| [[Solin]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Solin (grb).gif|70px]] || '''21210''' || [[Datoteka:Solin chuche.jpg|150px]]
|-
| [[Split]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Coat of arms of Split.svg|70px]] || '''21000''' || [[Datoteka:Split - pogled na rivu.jpg|150px]]
|-
| [[Stari Grad (Hrvatska)|Stari Grad]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Stari Grad (grb).gif|70px]] || '''21460''' || [[Datoteka:Hvar Stari grad.jpg|150px]]
|-
| [[Supetar]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Supetar grb.png|70px]] || '''21400''' || [[Datoteka:Supetar.JPG|150px]]
|-
| [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Zg-sn.gif|70px]] || '''10431''' || [[Datoteka:Stari župni dvor, Sveta Nedelja.jpg|150px]]
|-
| [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Sveti Ivan Zelina (grb 2).gif|70px]] || '''10380''' || [[Datoteka:Sveti Ivan Zelina (Croatia) - centar grada.2.jpg|150px]]
|-
| [[Šibenik]] || [[Šibensko-kninska županija]] || [[Datoteka:Šibenik (grb).gif|70px]] || '''22000''' || [[Datoteka:Harbour of Sibenik.JPG|150px]]
|-
| [[Trilj]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Trilj (grb).gif|70px]] || '''21240''' || [[Datoteka:Trilj town.jpg|150px]]
|-
| [[Trogir]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Trogir (grb).gif|70px]] || '''21220''' || [[Datoteka:Trogir3.jpg|150px]]
|-
| [[Umag]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Umag (grb).gif|70px]] || '''52470''' || [[Datoteka:Umag from beach 3.JPG|150px]]
|-
| [[Valpovo]] || [[Osječko-baranjska županija]] || [[Datoteka:Coat of arms of Valpovo.svg|70px]] || '''31550''' || [[Datoteka:Centar Valpova.JPG|150px]]
|-
| [[Varaždin]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Varažding.gif|70px]] || '''42000''' || [[Datoteka:Varaždin roofs.jpg|150px]]
|-
| [[Varaždinske Toplice]] || [[Varaždinska županija]] || [[Datoteka:Varaždinske Toplice (grb).gif|70px]] || '''42223''' || [[Datoteka:Varazdinske Toplice2010.JPG|150px]]
|-
| [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Velika Gorica.svg|70px]] || '''10410''' || [[Datoteka:Velika Gorica from air.JPG|150px]]
|-
| [[Vinkovci]] || [[Vukovarsko-srijemska županija]] || [[Datoteka:Vinkovcig.gif|70px]] || '''32100''' || [[Datoteka:Centar Vinkovaca.jpg|150px]]
|-
| [[Virovitica]] || [[Virovitičko-podravska županija]] || [[Datoteka:Virovitica (grb).gif|70px]] || '''33000''' || [[Datoteka:Glavni trg.JPG|150px]]
|-
| [[Vis (grad)|Vis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Vis (grb).gif|70px]] || '''21480''' || [[Datoteka:Vis Bay, Croatia.JPG|150px]]
|-
| [[Vodice (Hrvatska)|Vodice]] || [[Šibensko-kninska županija]] || [[Datoteka:Vodice (grb).gif|70px]] || '''22211''' ||
|-
| [[Vodnjan]] || [[Istarska županija]] || [[Datoteka:Vodnjan (grb).gif|70px]] || '''52215''' || [[Datoteka:Vodnjan 1.jpg|150px]]
|-
| [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Vrbovec (grb 2).gif|70px]] || '''10340''' || [[Datoteka:Vrbovec.jpg|150px]]
|-
| [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija]] || [[Datoteka:Vrbovsko (grb).gif|70px]] || '''51326''' || [[Datoteka:Vrbovsko Panorama.jpg|150px]]
|-
| [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Vrgorac (grb).gif|70px]] || '''21276''' || [[Datoteka:Vrgorac Kroatien.JPG|150px]]
|-
| [[Vrlika]] || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || [[Datoteka:Vrlika (grb).gif|70px]] || '''21236''' || [[Datoteka:Vrlika i sveti nikola.jpg|150px]]
|-
| [[Vukovar]] || [[Vukovarsko-srijemska županija]] || [[Datoteka:Vukovarg.gif|70px]] || '''32000''' || [[Datoteka:Restored wooden building, Vukovar.jpg|150px]]
|-
| [[Zabok]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Zabok2 (grb).gif|70px]] || '''49210''' || [[Datoteka:Gradsko poglavarstvo Zabok.jpg|150px]]
|-
| [[Zadar]] || [[Zadarska županija]] || [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_Zadar_-_2.png|70px]] || '''23000''' || [[Datoteka:Zadar Kathedrale St. Anastasia 02.jpg|150px]]
|-
| [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|70px]] || '''10000''' || [[Datoteka:Trg_bana_Jelacica_Zagreb_30102012_2_roberta_f.jpg|150px]] 
|-
| [[Zaprešić]] || [[Zagrebačka županija]] || [[Datoteka:Grb Zaprešića.png|70px]] || '''10290''' || [[Datoteka:Zaprešić centar.jpg|150px]]
|-
| [[Zlatar (Hrvatska)|Zlatar]] || [[Krapinsko-zagorska županija]] || [[Datoteka:Zlatar (grb).gif|70px]] || '''49250''' || [[Datoteka:Town of Zlatar.jpg|150px]]
|-
| [[Županja]] || [[Vukovarsko-srijemska županija]] || [[Datoteka:Županjag.gif|70px]] || '''32270''' || [[Datoteka:Zupanja Marktplatz.JPG|150px]]
|-
|}

==Također pogledajte==

* [[Županije u Hrvatskoj]]
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Spisak naselja u Hrvatskoj]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Cities in Croatia}}

{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{Spisak gradova u Evropi}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj|*]]
[[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Hrvatsku|Gradovi]]</text>
      <sha1>noiqxa9dhl5e4yg2b47nye8ixkwhwjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mount Sidley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370532</id>
    <revision>
      <id>3923205</id>
      <parentid>3879615</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3851" sha1="4w8udfsuzujqlflo5eeljjgt8w7h1lg" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Mount Sidley
| slika                 = MountSidleyCaldera.jpg
| slika_opis            = Pogled iz zraka na Mt. Sidley s [[jugozapad]]a
| lokacija              = [[Zemlja Marie Byrd]] ([[Antarktik]])
| lanac                 = [[Gorje Izvršnog komiteta]]
| visina                = 4285
| relativna_visina      = 2517
| koordinate            = {{coord|77|02||S|126|06||W|display=inline,title}}
| geologija             = [[štitasti vulkan]]
| prvi_uspon            = Bill Atkinson (11. januar 1990)
| karta                 = Antarctica
}}
'''Mount Sidley''' je najviši [[vulkan]] na [[Antarktik]]u i stoga spada u grupu [[7 vulkanskih vrhova]]. Visina mu je između 4181 i 4285 m.&lt;ref name=&quot;peaklist&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.peaklist.org/WWlists/ultras/antarctica.html|title=Antarctica Ultra-Prominent Summits|publisher=peaklist.org|access-date=24. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GNIS&quot;&gt;[http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:5:0::NO::P5_ANTAR_ID:13802 Geographic Names Information System: Mount Sidley, U.S. Geological Survey]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; To je veliki, uglavnom [[snijeg]]om pokriveni [[štitasti vulkan]] koji je najviši i najmarkantniji od 5 vulkanskih vrhova koji čine [[Gorje Izvršnog komiteta]] u [[Zemlja Marie Byrd|Zemlji Marie Byrd]]. Karakterizira ga spektakularna [[kaldera]] na južnoj strani široka 5&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite journal|authors=Kurt S. Panter, Philip R. Kyle i John L. Smellie |date=1997 |title=Petrogenesis of a Phonolite-Trachyte Succession at Mount Sidley, Marie Byrd Land, Antarctica |url=http://petrology.oxfordjournals.org/content/38/9/1225.full?maxtoshow=&amp;hits=10&amp;RESULTFORMAT=&amp;fulltext=Mount+Sidley&amp;searchid=1&amp;FIRSTINDEX=0&amp;resourcetype=HWCIT |access-date=24. 12. 2013 |journal=Journal of Petrology |volume=38 |issue=9 |pages=1225–1253 |doi=10.1093/petroj/38.9.1225}}&lt;/ref&gt;, a nalazi se [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Mount Waesche]]a u južnom dijelu gorja.

Otkrio ga je [[kontraadmiral]] [[Richard E. Byrd]] 18. novembra 1934. tokom leta [[avion]]om i imenovao po Mabelle E. Sidley, kćeri Williama Horlicka, koji je dao doprinos Byrdovoj antarktičkoj ekspediciji 1933-1935.&lt;ref name=&quot;GNIS&quot; /&gt; Uprkos svom statusu, ovaj vulkan prilično je nepoznat usljed izuzetno zabačene lokacije. Slabo je poznat čak i u svijetu [[planinarstvo|planinarstva]] u poređenju sa daleko poznatijim [[Mount Erebus]]om, drugim najvišim antarktičkim vulkanom, koji se nalazi blizu [[SAD|američke]] i [[Novi Zeland|novozelandske]] baze na [[Rossovo ostrvo|Rossovom ostrvu]].

Prvi zabilježeni uspon na Mount Sidley ostvario je Novozelanđanin Bill Atkinson 11. januara 1990. dok je radio kao podrška [[Američki antarktički program|Američkom antarktičkom programu]] (USAP).

[[Datoteka:MountSidleyWaescheMap.jpg|mini|desno|250px|[[Topografija|Topografska]] [[karta]] Mt. Sidleya i Mt. Waeschea (razmjer 1:250.000)]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana na Antarktiku]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatni izvori ==
* {{cite book | editor1-last = LeMasurier | editor1-first = W. E. | editor2-last = Thomson | editor2-first= J. W.| title = Volcanoes of the Antarctic Plate and Southern Oceans | url = https://archive.org/details/volcanoesofantar0000unse | publisher = [[Američki geofizički savez]] | year = 1990 | pages = [https://archive.org/details/volcanoesofantar0000unse/page/203 203]–207 | isbn = 0-87590-172-7}}
* [http://www.skimountaineer.com/ROF/RingOfFire.html &quot;Skiing the Pacific Ring of Fire and Beyond&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205001341/http://www.skimountaineer.com/ROF/RingOfFire.html |date=5. 2. 2007 }}, ''Amar Andalkar's Ski Mountaineering and Climbing Site'', 2007 [1997]; pristupljeno: 14. 1. 2005.

{{7 vulkanskih vrhova}}

[[Kategorija:Planine na Antarktiku]]
[[Kategorija:Geografija Antarktika]]</text>
      <sha1>4w8udfsuzujqlflo5eeljjgt8w7h1lg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genetička konsultacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371812</id>
    <revision>
      <id>3923103</id>
      <parentid>3857308</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:56:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3923103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4885" sha1="3uvk7h3u52bzbpzmw1h5ll15kz3g0xd" xml:space="preserve">'''Genetička konsultacija''' (savjetovanje, informacija) je informativni, komunikacijski i edukacijski proces vezan za pojavu ili rizik pojave [[genetika|nasljednih]] [[bolest]]i i poremećaja u [[jedinka|pojedinca]] i/ili  obitelji. 
== Polazne indikacije ==
Genetička konsultacija se predlaže (odnosno neophodna je):
*bračnim parovima koji su poodmake dobi (žena &gt; 35 godina, muškarci &gt; 55 god) koji planiraju trudnoću ili je [[trudnoća]] u toku;
*trudnicama koje su bile izložene mogućim teratogenima – lijekovi, zračenje, hemijski i fizikalni agensi, virusi, droge itd.;
*osobama koje planiraju potomstvo, a same imaju nasljednu  bolest;
*trudnicama kojima je otkriven poremećaj (pozitivan nalaz probira iz krvi majke na trisomije, ultravzučno utvrđen [[zastoj u rastu]] ili pozitivni  markeri za kromosomopatije, malformacije, i dr.);
*osobama u čijoj obiteljskoj anamnezi postoji konsangvinitet,  ponavljajući spontani pobačaji, mrtvorođenja, rane dojenačke smrti, hromosomski i drugi poremećaji;
*osobama, mirnim nositeljima strukturnog hromosomskog poremećaja ili genske mutacije.&lt;ref&gt;Turnpenny P.T., Ellard S.(2009): Emerijevi osnovi medicinske genetike (13. izdanje). Data Status, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barić I, Stavlhjenović-Rukavina A. (2005): Racionalna dijagnostika nasljednih i prirođenih bolesti. Medicinska naklada, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.&lt;/ref&gt;

== Ciljevi ==
'''Osnovni ciljevi genetičke knsultacije''' su da se pomogne pojedincu i obitelji da:
*shvati medicinske činjenice, uključujući i dijagnozu, vjerojatni tok bolesti i mogućnost liječenja; 
*razumije način na koji nasljedstvo utječe na razvoj bolesti kao i rizik ponovnog javljanja kod određene osobe u obitelji;
*shvati sve mogućnosti koje su mu na raspolaganju s obzirom na prisutan rizik;
*iskoristi genetičku informaciju na osmišljen način koji će promicati zdravlje i smanjiti psihološki stres;
*djeluje u skladu s vlastitom odlukom i izabere način djelovanja koji mu se čini primjerenim s obzirom na rizik, obiteljske planove i etičke norme;
* se što bolje prilagodi bolesti koja je zahvatila obitelj i riziku ponavljanja koji bolest sa sobom nosi.&lt;ref&gt;Frazer F. C. (1974): Genetic Counselling. Am. J. Hum. Genet., 26:636-66.&lt;/ref&gt;
==Proces ==
'''Proces genetičke konsultacije'''  bi trebao da se odvija kroz pet faza:
*1) uzimanje anamneze i izrade rodoslovnog stabla (heredograma); *2) kliničko ispitivanje zainteresiranog lica i članova porodice; 
*3) postavljanje tačne dijagnoze; 
*4) pružanje pacijentu detaljne informacije; 
*5) registriranje i praćenje rizične porodice i trudnoće.
Osnovni preduvjet za pružiti korektnu genetičku informaciju pacijentu je poznavanje tačne dijagnoze, stoga je genetički konsalting obavezan sastavni dio genetičkog ispitivanja (testiranja), koje bi trebalo povesti u svim rizičnim slučajevima  prije reprodukcije, odnosno prije trudnoće, (a ne kao što je najčešće u toku trudnoće ili nakon neuspješnih trudnoća: višestukih sponranih pobačaja, mrtvorođenje i rođenja djece s fizičkom i mentalnim abnormalnostima). 
== Preporuke Vijeća Evrope ==
[[Vijeće Evrope]] je [[1990]]. objavilo Preporuku br. R (90) 13 &lt;br&gt;„O prenatalnom probiranju nasljednih bolesti, prenatalnoj dijagnostici i s time povezanim genetičkim savjetovanjem“. U zaključcima prepouke se, između ostalog, navodi:
&lt;br&gt;„Nikakav oblik prenatalnog probiranja ili prenatalne dijagnostike nasljednih bolesti ne smije se izvršiti ako trudnici nije omogućeno genetičko savjetovanje prije i poslije pretrage“. Nadalje, navodi se da genetičko savjetovanje ne smije biti direktivno; savjetodavac ne smije nikada nametati svoja uvjerenja. Savjetodavac pruža sve potrebne informacije i tumačenja svih činjenica  te tumači različite mogućnosti izbora.

Shodno Preporukama, osnovni postulati  genetičkog testiranja (posebo u prenatalnoj dijagnostici) su:
*a. dobrovoljnost: obavezan je pristanak osobe/osoba prije testiranja; 
*b. informiranost (prije i poslije gen. ispitivanja) o: načinu izvođenja zahvata, mogućem riziku za [[fetus]] i trudnicu, koliko dugo će čekati nalaz, o značenju nalaza i mogućnostima daljnjeg postupka nakon patološkog nalaza.
*c. privatnost i povjerljivost genetičkih informacija (vlasnik informacije se osoba koje je zatražila informaciju).
== Reference ==
{{refspisak}}
== Također pogledajte ==
*[[Genetičko testiranje]]
*[[Genetika čovjeka]]
*[[Citogenetika]]
*[[Hromosomska garnitura]]
*[[Monogensko nasljeđivanje]]
*[[Oligogensko nasljeđivanje]]
*[[Poligensko nasljeđivanje]]

[[Kategorija:Genetička terminologija]]
[[Kategorija:Medicinska etika]]
[[Kategorija:Medicinska genetika]]</text>
      <sha1>3uvk7h3u52bzbpzmw1h5ll15kz3g0xd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaćani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380189</id>
    <revision>
      <id>3922946</id>
      <parentid>3858404</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4307" sha1="1jm6ji785e8wjfig9dng4olifeip7b2" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gaćani
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.909252
| dužina_stepeni               = 16.705768
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 5.93
| stanovništvo grad            = 298
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 50.25
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 217964&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gaćani u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gaćani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gaćani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 217964
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 298
| g2013_srbi               = 288
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 391
| g1991_srbi               = 372
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 8
| g1981_ukupno             = 388
| g1981_srbi               = 362
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 25
| g1971_ukupno             = 482
| g1971_srbi               = 473
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_jugosloveni        = 6
| g1961_ukupno             = 497
| g1961_srbi               = 495
| g1961_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>1jm6ji785e8wjfig9dng4olifeip7b2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gomjenica (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380190</id>
    <revision>
      <id>3923046</id>
      <parentid>3858405</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4905" sha1="9o1eva3o18i2sml5ap72cxodw74eh85" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gomjenica
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.951384
| dužina_stepeni               = 16.713415
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 5.88
| stanovništvo grad            = 2553
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 434.18
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 217972&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gomjenica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gomjenica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gomjenica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 217972
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2553
| g2013_bosnjaci           = 311
| g2013_srbi               = 2141
| g2013_hrvati             = 31
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_muslimani          = 8
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_ukrajinci          = 17
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 31
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 2949
| g1991_muslimani          = 703
| g1991_srbi               = 1995
| g1991_hrvati             = 45
| g1991_jugosloveni        = 134
| g1981_ukupno             = 2483
| g1981_muslimani          = 497
| g1981_srbi               = 1546
| g1981_hrvati             = 61
| g1981_jugosloveni        = 315
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 1
| g1981_albanci            = 1
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 1878
| g1971_muslimani          = 594
| g1971_srbi               = 1208
| g1971_hrvati             = 42
| g1971_jugosloveni        = 7
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_madari             = 1
| g1961_ukupno             = 1077
| g1961_muslimani          = 66
| g1961_srbi               = 665
| g1961_hrvati             = 81
| g1961_jugosloveni        = 264
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>9o1eva3o18i2sml5ap72cxodw74eh85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Dragotinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380191</id>
    <revision>
      <id>3923048</id>
      <parentid>3858406</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:44:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4378" sha1="4yfs3eguf7r9fzbdwhds8r6rqp8fnf1" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornja Dragotinja
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.037164
| dužina_stepeni               = 16.621665
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 16.95
| stanovništvo grad            = 309
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 18.23
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 217999&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Dragotinja u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornja Dragotinja''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Dragotinja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 217999
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 309
| g2013_srbi               = 302
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 520
| g1991_muslimani          = 2
| g1991_srbi               = 515
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 623
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 613
| g1981_jugosloveni        = 8
| g1971_ukupno             = 820
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 808
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_jugosloveni        = 4
| g1961_ukupno             = 912
| g1961_srbi               = 912
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>4yfs3eguf7r9fzbdwhds8r6rqp8fnf1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Jutrogošta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380192</id>
    <revision>
      <id>3923049</id>
      <parentid>3858407</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:44:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4289" sha1="kf4ru0nohuaqnjjfhby967n6zm4bf7r" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornja Jutrogošta
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.057343
| dužina_stepeni               = 16.663539
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 15.55
| stanovništvo grad            = 155
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 9.97
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218006&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Jutrogošta u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornja Jutrogošta''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Jutrogošta
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218006
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 155
| g2013_srbi               = 150
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g1991_ukupno             = 337
| g1991_srbi               = 332
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 527
| g1981_srbi               = 500
| g1981_jugosloveni        = 27
| g1971_ukupno             = 617
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 614
| g1971_hrvati             = 1
| g1961_ukupno             = 784
| g1961_srbi               = 783
| g1961_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>kf4ru0nohuaqnjjfhby967n6zm4bf7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Puharska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380193</id>
    <revision>
      <id>3923050</id>
      <parentid>3858408</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4819" sha1="l0leesi0ckcb9sd695iozbw5yledj2x" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornja Puharska
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.006623
| dužina_stepeni               = 16.73339
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 1.94
| stanovništvo grad            = 362
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 186.6
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218014&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Puharska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornja Puharska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Puharska
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218014
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 362
| g2013_bosnjaci           = 232
| g2013_srbi               = 98
| g2013_hrvati             = 11
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_muslimani          = 4
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 615
| g1991_muslimani          = 487
| g1991_srbi               = 63
| g1991_hrvati             = 37
| g1991_jugosloveni        = 12
| g1981_ukupno             = 643
| g1981_muslimani          = 442
| g1981_srbi               = 33
| g1981_hrvati             = 43
| g1981_jugosloveni        = 110
| g1981_slovenci           = 1
| g1971_ukupno             = 624
| g1971_muslimani          = 486
| g1971_srbi               = 108
| g1971_hrvati             = 24
| g1971_jugosloveni        = 3
| g1971_albanci            = 1
| g1971_makedonci          = 1
| g1961_ukupno             = 671
| g1961_muslimani          = 374
| g1961_srbi               = 112
| g1961_hrvati             = 68
| g1961_jugosloveni        = 116
| g1961_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>l0leesi0ckcb9sd695iozbw5yledj2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Ravska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380194</id>
    <revision>
      <id>3923051</id>
      <parentid>3858409</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:46:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4965" sha1="iomqzk91llcp1rn13wsb6hrsetqe3l8" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornja Ravska
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.901499
| dužina_stepeni               = 16.507242
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 6.83
| stanovništvo grad            = 75
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 10.98
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218022&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Ravska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornja Ravska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Gornja Ravska se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Ravska
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218022
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 75
| g2013_srbi               = 36
| g2013_hrvati             = 38
| g2013_bosanci            = 1
| g1991_ukupno             = 308
| g1991_hrvati             = 287
| g1991_jugosloveni        = 19
| g1981_ukupno             = 378
| g1981_srbi               = 4
| g1981_hrvati             = 314
| g1981_jugosloveni        = 60
| g1971_ukupno             = 389
| g1971_srbi               = 5
| g1971_hrvati             = 384
| g1961_ukupno             = 428
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_srbi               = 1
| g1961_hrvati             = 426
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>iomqzk91llcp1rn13wsb6hrsetqe3l8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Garevci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380195</id>
    <revision>
      <id>3923052</id>
      <parentid>3858410</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:46:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4805" sha1="lkkorgnh42kc27bxp0hdpanv0q3ffh2" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornji Garevci
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.007255
| dužina_stepeni               = 16.80392
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 11.71
| stanovništvo grad            = 85
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 7.26
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218049&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Garevci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornji Garevci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Gornji Garevci su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Garevci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218049
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 85
| g2013_srbi               = 85
| g1991_ukupno             = 130
| g1991_muslimani          = 5
| g1991_srbi               = 117
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 6
| g1981_ukupno             = 449
| g1981_muslimani          = 137
| g1981_srbi               = 267
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 39
| g1971_ukupno             = 465
| g1971_muslimani          = 124
| g1971_srbi               = 323
| g1971_hrvati             = 4
| g1971_jugosloveni        = 7
| g1961_ukupno             = 486
| g1961_muslimani          = 68
| g1961_srbi               = 377
| g1961_hrvati             = 2
| g1961_jugosloveni        = 39
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>lkkorgnh42kc27bxp0hdpanv0q3ffh2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Jelovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380196</id>
    <revision>
      <id>3923053</id>
      <parentid>3858411</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4304" sha1="o0k6f4ox3mtderbdabinw7jmcjsuky7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornji Jelovac
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.072004
| dužina_stepeni               = 16.72579
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 18.84
| stanovništvo grad            = 333
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 17.68
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218057&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Jelovac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornji Jelovac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Jelovac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218057
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 333
| g2013_srbi               = 328
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g1991_ukupno             = 547
| g1991_muslimani          = 2
| g1991_srbi               = 538
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 599
| g1981_srbi               = 563
| g1981_jugosloveni        = 30
| g1971_ukupno             = 779
| g1971_srbi               = 779
| g1961_ukupno             = 615
| g1961_srbi               = 613
| g1961_hrvati             = 1
| g1961_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>o0k6f4ox3mtderbdabinw7jmcjsuky7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Orlovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380197</id>
    <revision>
      <id>3923054</id>
      <parentid>3858412</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:47:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4398" sha1="pcivth8axk3b0r5qpedau5xcus9dsai" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornji Orlovci
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.999446
| dužina_stepeni               = 16.76555
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 4.54
| stanovništvo grad            = 512
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 112.78
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218065&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Orlovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornji Orlovci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Orlovci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218065
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 512
| g2013_bosnjaci           = 3
| g2013_srbi               = 491
| g2013_hrvati             = 9
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 456
| g1991_muslimani          = 3
| g1991_srbi               = 408
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 29
| g1981_ukupno             = 430
| g1981_srbi               = 418
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 11
| g1971_ukupno             = 365
| g1971_srbi               = 365
| g1961_ukupno             = 374
| g1961_muslimani          = 6
| g1961_srbi               = 367
| g1961_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>pcivth8axk3b0r5qpedau5xcus9dsai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Volar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380198</id>
    <revision>
      <id>3923055</id>
      <parentid>3858413</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:47:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4957" sha1="rcuink2gyp2764awl68gbv80rpehior" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gornji Volar
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.969144
| dužina_stepeni               = 16.558427
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 5.38
| stanovništvo grad            = 51
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 9.48
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218073&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Volar u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gornji Volar''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Gornji Volar se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Volar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218073
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 51
| g2013_srbi               = 8
| g2013_hrvati             = 43
| g1991_ukupno             = 373
| g1991_srbi               = 2
| g1991_hrvati             = 355
| g1991_jugosloveni        = 12
| g1981_ukupno             = 391
| g1981_hrvati             = 386
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 371
| g1971_hrvati             = 364
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1961_ukupno             = 425
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_hrvati             = 422
| g1961_jugosloveni        = 1
| g1961_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>rcuink2gyp2764awl68gbv80rpehior</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradina (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380199</id>
    <revision>
      <id>3923060</id>
      <parentid>3858414</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:56:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4766" sha1="j6bttl5zdh2ujc7qgx9g8xzjqzic2u9" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Gradina
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.85296
| dužina_stepeni               = 16.903025
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 11.81
| stanovništvo grad            = 508
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 43.01
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218081&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gradina u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Gradina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Gradina se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gradina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218081
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 508
| g2013_srbi               = 505
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 730
| g1991_srbi               = 724
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1005
| g1981_muslimani          = 4
| g1981_srbi               = 986
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 8
| g1971_ukupno             = 1122
| g1971_muslimani          = 27
| g1971_srbi               = 1032
| g1971_hrvati             = 56
| g1971_albanci            = 1
| g1961_ukupno             = 1085
| g1961_srbi               = 1084
| g1961_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>j6bttl5zdh2ujc7qgx9g8xzjqzic2u9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrnići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380201</id>
    <revision>
      <id>3923098</id>
      <parentid>3858415</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T18:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4931" sha1="kh0pol0q4ojaifrm2cdo4o2svkhvscz" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Hrnići
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.961543
| dužina_stepeni               = 16.825928
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 2.34
| stanovništvo grad            = 621
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 265.38
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218103&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Hrnići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Hrnići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Hrnići su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Hrnići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218103
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 621
| g2013_bosnjaci           = 601
| g2013_srbi               = 2
| g2013_hrvati             = 6
| g2013_ukrajinci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 669
| g1991_muslimani          = 600
| g1991_srbi               = 3
| g1991_hrvati             = 10
| g1981_ukupno             = 767
| g1981_muslimani          = 603
| g1981_srbi               = 8
| g1981_hrvati             = 15
| g1981_jugosloveni        = 81
| g1971_ukupno             = 821
| g1971_muslimani          = 721
| g1971_srbi               = 4
| g1971_hrvati             = 30
| g1971_albanci            = 1
| g1961_ukupno             = 804
| g1961_muslimani          = 324
| g1961_srbi               = 15
| g1961_hrvati             = 36
| g1961_jugosloveni        = 339
| g1961_slovenci           = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>kh0pol0q4ojaifrm2cdo4o2svkhvscz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jaruge (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380202</id>
    <revision>
      <id>3923121</id>
      <parentid>3858416</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4930" sha1="sm5rnt2dvqhhobppjo8ayxpx2zhxy6m" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Jaruge
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.003651
| dužina_stepeni               = 16.830329
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 10.37
| stanovništvo grad            = 276
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 26.62
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218111&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jaruge u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Jaruge''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Jaruge su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jaruge
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218111
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 276
| g2013_bosnjaci           = 103
| g2013_srbi               = 152
| g2013_hrvati             = 4
| g2013_ukrajinci          = 8
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 5
| g1991_ukupno             = 326
| g1991_muslimani          = 113
| g1991_srbi               = 163
| g1991_hrvati             = 19
| g1991_jugosloveni        = 18
| g1981_ukupno             = 337
| g1981_muslimani          = 26
| g1981_srbi               = 239
| g1981_hrvati             = 7
| g1981_jugosloveni        = 49
| g1981_slovenci           = 1
| g1971_ukupno             = 537
| g1971_muslimani          = 166
| g1971_srbi               = 321
| g1971_hrvati             = 20
| g1971_slovenci           = 1
| g1961_ukupno             = 369
| g1961_srbi               = 340
| g1961_hrvati             = 28
| g1961_slovenci           = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>sm5rnt2dvqhhobppjo8ayxpx2zhxy6m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelićka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380203</id>
    <revision>
      <id>3923125</id>
      <parentid>3858417</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4928" sha1="c2z5fbh9h9evxlu4st46hjuc0pdkyym" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Jelićka
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Православна црква брвнара, градитељска цјелина (црква посвећена преносу моштију Св. Николе), Јелићка,(2).jpg
| opis_slike                   = [[Crkva brvnara u Jelićkoj]]
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.827039
| dužina_stepeni               = 16.935581
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 13.41
| stanovništvo grad            = 378
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 28.19
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218120&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jelićka u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Jelićka''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Jelićka se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jelićka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218120
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 378
| g2013_srbi               = 374
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 690
| g1991_srbi               = 686
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 990
| g1981_srbi               = 980
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 7
| g1971_ukupno             = 1032
| g1971_srbi               = 1029
| g1971_slovenci           = 1
| g1961_ukupno             = 1023
| g1961_srbi               = 1022
| g1961_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>c2z5fbh9h9evxlu4st46hjuc0pdkyym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380204</id>
    <revision>
      <id>3923130</id>
      <parentid>3858418</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:52:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5226" sha1="ltd0t0nusna0tcaibcmq7whq6nli82l" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Jugovci
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.982569
| dužina_stepeni               = 16.618568
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 5.28
| stanovništvo grad            = 335
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 63.45
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218138&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jugovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Jugovci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Jugovci se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jugovci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218138
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 335
| g2013_bosnjaci           = 146
| g2013_srbi               = 179
| g2013_hrvati             = 3
| g2013_muslimani          = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 540
| g1991_muslimani          = 252
| g1991_srbi               = 265
| g1991_hrvati             = 4
| g1991_jugosloveni        = 15
| g1981_ukupno             = 586
| g1981_muslimani          = 279
| g1981_srbi               = 260
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 43
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 582
| g1971_muslimani          = 236
| g1971_srbi               = 341
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_crnogorci          = 1
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 528
| g1961_muslimani          = 186
| g1961_srbi               = 340
| g1961_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>ltd0t0nusna0tcaibcmq7whq6nli82l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalajevo (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380205</id>
    <revision>
      <id>3923133</id>
      <parentid>3858419</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T00:31:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5005" sha1="ngpkgmih9pm1hxtekivedifbgbbcegp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kalajevo
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.968381
| dužina_stepeni               = 16.623207
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 3.04
| stanovništvo grad            = 78
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 25.66
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218146&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kalajevo u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kalajevo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Kalajevo se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kalajevo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218146
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 78
| g2013_bosnjaci           = 30
| g2013_srbi               = 1
| g2013_hrvati             = 47
| g1991_ukupno             = 172
| g1991_srbi               = 2
| g1991_hrvati             = 167
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 272
| g1981_muslimani          = 16
| g1981_srbi               = 2
| g1981_hrvati             = 235
| g1981_jugosloveni        = 19
| g1971_ukupno             = 592
| g1971_srbi               = 110
| g1971_hrvati             = 482
| g1961_ukupno             = 585
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_srbi               = 83
| g1961_hrvati             = 498
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>ngpkgmih9pm1hxtekivedifbgbbcegp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamičani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380206</id>
    <revision>
      <id>3923134</id>
      <parentid>3858420</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T00:42:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4930" sha1="4ocr4qwxcjvbv0isbdwyxprdfhhu4js" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kamičani
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Moschee in Kozarac- Kamicani.jpg
| opis_slike                   = Džamija u naselju Kamičani
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.965328
| dužina_stepeni               = 16.845565
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 8.52
| stanovništvo grad            = 2915
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 342.14
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218154&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kamičani u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kamičani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Kamičani su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kamičani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218154
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2915
| g2013_bosnjaci           = 2823
| g2013_srbi               = 44
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_romi
   = 1
| g2013_ukrajinci          = 9
| g2013_slovenci           = 2
| g2013_pravoslavci        = 10
| g2013_nepoznato          = 23
| g1991_ukupno             = 3115
| g1991_muslimani          = 3014
| g1991_srbi               = 24
| g1991_hrvati             = 9
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 3161
| g1981_muslimani          = 2943
| g1981_srbi               = 54
| g1981_hrvati             = 14
| g1981_jugosloveni        = 61
| g1981_crnogorci          = 1
| g1981_albanci            = 3
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 2602
| g1971_muslimani          = 2454
| g1971_srbi               = 42
| g1971_hrvati             = 15
| g1971_jugosloveni        = 4
| g1971_albanci            = 1
| g1961_ukupno             = 2033
| g1961_muslimani          = 1696
| g1961_srbi               = 108
| g1961_hrvati             = 32
| g1961_jugosloveni        = 88
| g1961_albanci            = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kamičani}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>4ocr4qwxcjvbv0isbdwyxprdfhhu4js</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kevljani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380207</id>
    <revision>
      <id>3923135</id>
      <parentid>3858421</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T01:40:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4919" sha1="9pkkthfw7fi1qzxbokoj84y4k7whocd" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = 
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Kevljani, mosque.jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.914975
| dužina_stepeni               = 16.872943
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 7.48
| stanovništvo grad            = 1100
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 147.06
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218162&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kevljani u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kevljani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Kevljani se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kevljani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218162
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1100
| g2013_bosnjaci           = 1078
| g2013_srbi               = 17
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 1947
| g1991_muslimani          = 1893
| g1991_srbi               = 36
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 1874
| g1981_muslimani          = 1824
| g1981_srbi               = 19
| g1981_jugosloveni        = 26
| g1971_ukupno             = 1535
| g1971_muslimani          = 1487
| g1971_srbi               = 34
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1961_ukupno             = 1288
| g1961_muslimani          = 1163
| g1961_srbi               = 64
| g1961_jugosloveni        = 57
| g1961_slovenci           = 3
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>9pkkthfw7fi1qzxbokoj84y4k7whocd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozaruša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380208</id>
    <revision>
      <id>3923146</id>
      <parentid>3858422</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5397" sha1="di0lh8y80d737dfflihl9sgkv9o6cxg" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kozaruša
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.982428
| dužina_stepeni               = 16.790853
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 11.52
| stanovništvo grad            = 3004
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 260.76
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218197&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kozaruša u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kozaruša''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Kozaruša je do 1963. pripadalo u sastavu općine [[Kozarac]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozaruša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218197
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 3004
| g2013_bosnjaci           = 2182
| g2013_srbi               = 721
| g2013_hrvati             = 16
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_romi
   = 8
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_albanci            = 1
| g2013_ukrajinci          = 20
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 13
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 12
| g2013_nepoznato          = 13
| g1991_ukupno             = 3376
| g1991_muslimani          = 2853
| g1991_srbi               = 264
| g1991_hrvati             = 20
| g1991_jugosloveni        = 63
| g1981_ukupno             = 2994
| g1981_muslimani          = 2589
| g1981_srbi               = 89
| g1981_hrvati             = 26
| g1981_jugosloveni        = 173
| g1981_albanci            = 2
| g1981_romi               = 30
| g1971_ukupno             = 2536
| g1971_muslimani          = 2330
| g1971_srbi               = 77
| g1971_hrvati             = 15
| g1971_jugosloveni        = 10
| g1971_albanci            = 5
| g1971_romi               = 6
| g1961_ukupno             = 2239
| g1961_muslimani          = 1391
| g1961_srbi               = 177
| g1961_hrvati             = 66
| g1961_jugosloveni        = 534
| g1961_slovenci           = 1
| g1961_albanci            = 3
| g1961_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>di0lh8y80d737dfflihl9sgkv9o6cxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krivaja (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380209</id>
    <revision>
      <id>3923150</id>
      <parentid>3858423</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4799" sha1="i982h7mef0c4ljho6vogkppqnlcjh82" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Krivaja
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.830947
| dužina_stepeni               = 16.830489
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 21.73
| stanovništvo grad            = 640
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 29.45
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218219&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Krivaja u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Krivaja''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Krivaja se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Krivaja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218219
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 640
| g2013_srbi               = 631
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_ukrajinci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 1014
| g1991_srbi               = 994
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 1236
| g1981_srbi               = 1214
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 1244
| g1971_srbi               = 1221
| g1971_slovenci           = 2
| g1971_makedonci          = 1
| g1961_ukupno             = 1276
| g1961_srbi               = 1264
| g1961_hrvati             = 11
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>i982h7mef0c4ljho6vogkppqnlcjh82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lamovita</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380210</id>
    <revision>
      <id>3923157</id>
      <parentid>3858424</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4841" sha1="johua6rlf4d5i62rptxuoxev2u4mc3j" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Lamovita
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.925615
| dužina_stepeni               = 16.906934
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 29.06
| stanovništvo grad            = 1578
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 54.30
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218227&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Lamovita u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Lamovita''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Lamovita se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Lamovita
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218227
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1578
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 1559
| g2013_hrvati             = 11
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 1849
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 1830
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 2048
| g1981_srbi               = 1939
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 101
| g1971_ukupno             = 1916
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 1890
| g1971_hrvati             = 7
| g1961_ukupno             = 2093
| g1961_muslimani          = 7
| g1961_srbi               = 2083
| g1961_jugosloveni        = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>johua6rlf4d5i62rptxuoxev2u4mc3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljeskare</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380211</id>
    <revision>
      <id>3923163</id>
      <parentid>3858425</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T06:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5265" sha1="qf5wqcsm1ngbmy7lx3maheej6pqfewl" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Ljeskare
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.950687
| dužina_stepeni               = 16.629263
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 9.42
| stanovništvo grad            = 409
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 43.42
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218235&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ljeskare u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Ljeskare''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Ljeskare se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ljeskare
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218235
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 409
| g2013_bosnjaci           = 7
| g2013_srbi               = 312
| g2013_hrvati             = 70
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 12
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 611
| g1991_muslimani          = 22
| g1991_srbi               = 293
| g1991_hrvati             = 252
| g1991_jugosloveni        = 27
| g1981_ukupno             = 646
| g1981_muslimani          = 20
| g1981_srbi               = 249
| g1981_hrvati             = 218
| g1981_jugosloveni        = 159
| g1971_ukupno             = 321
| g1971_muslimani          = 10
| g1971_srbi               = 230
| g1971_hrvati             = 76
| g1971_crnogorci          = 4
| g1961_ukupno             = 326
| g1961_muslimani          = 14
| g1961_srbi               = 288
| g1961_hrvati             = 22
| g1961_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>qf5wqcsm1ngbmy7lx3maheej6pqfewl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fatnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398177</id>
    <revision>
      <id>3923071</id>
      <parentid>3860832</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47018-55</username>
        <id>185246</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <origin>3923071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3595" sha1="qoqbd83f3jmevdg8hss2pk4i80j09pv" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Fatnica
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Bileća]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.0286
| dužina_stepeni               = 18.3214
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 79
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 59
| matični broj                 = 201677&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=30. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20044 
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Fatnica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Fatnica''' je naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Fatnica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 201677
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;  
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;  
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 30. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 30. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 79
| g2013_bosnjaci           = 2
| g2013_srbi               = 77
| g1991_ukupno             = 155
| g1991_muslimani          = 44
| g1991_srbi               = 111
| g1981_ukupno             = 270
| g1981_muslimani          = 94
| g1981_srbi               = 164
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1971_ukupno             = 2
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ Zvanični sajt općine Bileća]

{{Općina Bileća}}</text>
      <sha1>qoqbd83f3jmevdg8hss2pk4i80j09pv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jasen (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405270</id>
    <revision>
      <id>3923122</id>
      <parentid>3863120</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3808" sha1="dzgykjp1pu52nwcwf16c20aytijl0m6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Jasen
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2219
| dužina_stepeni               = 18.845
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 104
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204889&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jasen u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Jasen''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jasen
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204889
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 104
| g2013_srbi               = 104
| g1991_ukupno             = 134
| g1991_srbi               = 134
| g1981_ukupno             = 107
| g1981_srbi               = 107
| g1971_ukupno             = 134
| g1971_srbi               = 134
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>dzgykjp1pu52nwcwf16c20aytijl0m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klještani (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405271</id>
    <revision>
      <id>3923138</id>
      <parentid>3863121</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T02:07:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4154" sha1="iw1bck645xdc8mlmujkic4u3lxlrisn" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Klještani
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2056
| dužina_stepeni               = 18.8308
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 25
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204978&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Klještani u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Klještani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Klještani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204978
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 25
| g2013_srbi               = 25
| g1991_ukupno             = 82
| g1991_srbi               = 82
| g1981_ukupno             = 123
| g1981_srbi               = 122
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 156
| g1971_srbi               = 156
| g1961_ukupno             = 126
| g1961_srbi               = 126
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>iw1bck645xdc8mlmujkic4u3lxlrisn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kojčevina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405274</id>
    <revision>
      <id>3923139</id>
      <parentid>3863122</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T02:19:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3954" sha1="6aao6bb5084raoya1dj0gkeeh2ykmfw" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Kojčevina
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.210746
| dužina_stepeni               = 18.945276
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 80
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204862&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kojčevina u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kojčevina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kojčevina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204862
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 80
| g2013_srbi               = 79
| g2013_ukrajinci          = 1
| g1991_ukupno             = 171
| g1991_srbi               = 163
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 165
| g1981_srbi               = 157
| g1981_crnogorci          = 7
| g1971_ukupno             = 188
| g1971_muslimani          = 7
| g1971_srbi               = 181
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>6aao6bb5084raoya1dj0gkeeh2ykmfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozja Ravan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405275</id>
    <revision>
      <id>3923147</id>
      <parentid>3863123</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:15:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3857" sha1="4t8ws2veuvjx6ch0na48drerloi8jdt" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Kozja Ravan
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1872
| dužina_stepeni               = 18.9156
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 46
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205087&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kozja Ravan u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kozja Ravan''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kozja Ravan
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205087
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 46
| g2013_srbi               = 46
| g1991_ukupno             = 44
| g1991_srbi               = 44
| g1981_ukupno             = 75
| g1981_srbi               = 74
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 101
| g1971_srbi               = 100
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>4t8ws2veuvjx6ch0na48drerloi8jdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kulina (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405276</id>
    <revision>
      <id>3923154</id>
      <parentid>3863124</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T04:13:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3810" sha1="t6gsxixyimfwgmu4s6rd7z07kdrpx9j" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Kulina
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1575
| dužina_stepeni               = 18.9469
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 85
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205133&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kulina u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kulina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kulina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205133
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 85
| g2013_srbi               = 85
| g1991_ukupno             = 132
| g1991_srbi               = 132
| g1981_ukupno             = 160
| g1981_srbi               = 160
| g1971_ukupno             = 225
| g1971_srbi               = 225
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>t6gsxixyimfwgmu4s6rd7z07kdrpx9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuljančići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405277</id>
    <revision>
      <id>3923155</id>
      <parentid>3863125</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T04:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3927" sha1="a5hv2ng5fz8cthhd6t7bvb2xsnqzmyw" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Kuljančići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.205
| dužina_stepeni               = 18.9506
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 103
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205125&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kuljančići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Kuljančići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kuljančići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205125
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 103
| g2013_bosnjaci           = 103
| g1991_ukupno             = 249
| g1991_muslimani          = 247
| g1991_srbi               = 1
| g1981_ukupno             = 132
| g1981_muslimani          = 130
| g1981_srbi               = 1
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 91
| g1971_muslimani          = 91
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>a5hv2ng5fz8cthhd6t7bvb2xsnqzmyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Majstorovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405278</id>
    <revision>
      <id>3923168</id>
      <parentid>3863126</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T07:29:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3902" sha1="e3sg5tqpypzmlkoropgmtpujedq0u5b" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Majstorovići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.23659
| dužina_stepeni               = 18.92258
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 49
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205109&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Majstorovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Majstorovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Majstorovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205109
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 49
| g2013_srbi               = 49
| g1991_ukupno             = 125
| g1991_srbi               = 121
| g1981_ukupno             = 170
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 167
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 156
| g1971_srbi               = 156
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>e3sg5tqpypzmlkoropgmtpujedq0u5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405279</id>
    <revision>
      <id>3923196</id>
      <parentid>3507606</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:02:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4479" sha1="99bgwr5dg25d0zedvclddirukhjo5gy" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Mišari
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2017
| dužina_stepeni               = 18.8725
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 167
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204986&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mišari u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Mišari''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Mjesna zajednica ==
Naselje Mišari su i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Mišari, Strževac, Garići, Krčevina, Rača, Kozja Ravan, Cvijetanj, Miljanići, Gornji i Donji Stojišići i Mrkojević Polje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |title=Mjesne zajednice općine Vlasenica |work=opstina-vlasenica.org |access-date=6. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111646/http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mišari
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204986
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 167
| g2013_srbi               = 165
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 232
| g1991_muslimani          = 2
| g1991_srbi               = 229
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 294
| g1981_srbi               = 283
| g1971_ukupno             = 236
| g1971_srbi               = 234
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>99bgwr5dg25d0zedvclddirukhjo5gy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mršići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405280</id>
    <revision>
      <id>3923210</id>
      <parentid>3863127</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:56:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3909" sha1="irww9hx5g0bxom4nqn6p0lum2ieonjt" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Mršići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2344
| dužina_stepeni               = 18.9542
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 69
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205079&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mršići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Mršići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mršići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205079
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 69
| g2013_bosnjaci           = 60
| g2013_srbi               = 9
| g1991_ukupno             = 98
| g1991_muslimani          = 98
| g1981_ukupno             = 135
| g1981_muslimani          = 134
| g1981_albanci            = 1
| g1971_ukupno             = 128
| g1971_muslimani          = 120
| g1971_srbi               = 8
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>irww9hx5g0bxom4nqn6p0lum2ieonjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak naselja u Hrvatskoj (M)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405611</id>
    <revision>
      <id>3922941</id>
      <parentid>3465874</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>8505</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nova</comment>
      <origin>3922941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91480" sha1="e9v07y43s1psdo8usqgcugkr8p8fymq" xml:space="preserve">{{Naselja u Hrvatskoj|M|}}

== M ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Naseljeno mjesto|Naselje]] || [[Spisak gradova u Hrvatskoj|Grad]]/[[Spisak općina u Hrvatskoj|Općina]] || [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Nadmorska visina|N.V.]] || [[Geografske koordinate|Koordinate]] || [[Poštanski broj|Pošt. br.]] || [[Fotografija]]
|-
| [[Macinec]] || [[Nedelišće]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''585''' || '''178''' || {{Coord|46|23|36|N|16|19|28|E|}} || '''40306''' || [[Datoteka:Macinec.jpg|100px]] 
|-
| [[Macute (Voćin)|Macute]] || [[Voćin]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''33''' || '''179''' || {{Coord|45|37|20|N|17|37|18|E|}} || '''33522''' || 
|-
| [[Mače (Hrvatska)|Mače]] || [[Mače (Hrvatska)|Mače]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''696''' || '''167''' || {{Coord|46|05|37|N|16|02|35|E|}} || '''49251''' ||  
|-
| [[Mački (Farkaševac)|Mački]] || [[Farkaševac]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''84''' || '''114''' || {{Coord|45|54|28|N|16|39|27|E|}} || '''10344''' || 
|-
| [[Mačkovac (Voćin)|Mačkovac]] || [[Voćin]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''47''' || '''139''' || {{Coord|45|42|00|N|17|33|10|E|}} || '''33522''' || 
|-
| [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] || [[Vrbje (Hrvatska)|Vrbje]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''289''' || '''89''' || {{Coord|45|09|06|N|17|20|03|E|}} || '''35423''' || 
|-
| [[Mačkovec (Čakovec)|Mačkovec]] || [[Čakovec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''1.326''' || '''198''' || {{Coord|46|25|28|N|16|25|52|E|}} || '''40000''' || 
|-
| [[Mačkovo Selo]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''36''' || '''242''' || {{Coord|45|17|40|N|16|17|41|E|}} || '''44204''' || 
|-
| [[Madaraševec]] || [[Martijanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''204''' || '''154''' || {{Coord|46|17|03|N|16|32|55|E|}} || '''42232''' ||   
|-
| [[Madžarevo]] || [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''910''' || '''210''' || {{Coord|46|10|09|N|16|18|28|E|}} || '''42220''' || [[Datoteka:Mađarevo, Varaždin County.jpg|100px]]  
|-
| [[Madžari (Sisak)|Madžari]] || [[Sisak]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''237''' || '''129''' || {{Coord|45|22|56|N|16|24|21|E|}} || '''44231''' || 
|-
| [[Magadenovac]] || [[Magadenovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''109''' || '''92''' || {{Coord|45|39|44|N|18|11|13|E|}} || '''31542''' || 
|-
| [[Magadinovac]] || [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''11''' || '''126''' || {{Coord|45|32|28|N|17|57|30|E|}} || '''33515''' ||  
|-
| [[Magić Mala]] || [[Nova Kapela (Hrvatska)|Nova Kapela]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''398''' || '''94''' || {{Coord|45|10|35|N|17|36|31|E|}} || '''35410''' || 
|-
| [[Maglenča]] || [[Veliko Trojstvo]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''316''' || '''146''' || {{Coord|45|55|05|N|16|56|06|E|}} || '''43226''' || [[Datoteka:Maglenca.jpg|100px]]
|-
| [[Mahićno]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''522''' || '''122''' || {{Coord|45|33|16|N|15|31|58|E|}} || '''47286''' || [[Datoteka:Tabla_na_ulasku_u_Mahićno_u_listopadu_2015.jpg|100px]] 
|-
| [[Mahovo]] || [[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''269''' || '''97''' || {{Coord|45|33|56|N|16|24|36|E|}} || '''44201''' || 
|-
| [[Maja (Glina)|Maja]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''168''' || '''130''' || {{Coord|45|16|58|N|16|08|24|E|}} || '''44403''' || 
|-
| [[Majar]] || [[Levanjska Varoš]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''148''' || '''121''' || {{Coord|45|17|41|N|18|14|13|E|}} || '''31416''' || 
|-
| [[Majdan (Dvor)|Majdan]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''11''' || '''208''' || {{Coord|45|06|46|N|16|13|04|E|}} || '''44437''' ||
|-
| [[Majer]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''16''' || '''378''' || {{Coord|45|19|42|N|15|07|31|E|}} || '''51327''' || 
|-
| [[Majerje]] || [[Petrijanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''757''' || '''148''' || {{Coord|46|20|24|N|16|14|53|E|}} || '''42206''' || 
|-
| [[Majkovec]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''194''' || '''113''' || {{Coord|45|52|50|N|16|16|59|E|}} || '''10382''' || [[Datoteka:Majkovec - Entre a droite - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Majkovi]] || [[Dubrovačko primorje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''122''' || '''306''' || {{Coord|42|46|12|N|17|55|21|E|}} || '''20232''' || 
|-
| [[Majkusi]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''26''' || '''298''' || {{Coord|45|14|07|N|13|46|17|E|}} || '''52463''' || 
|-
| [[Majske Poljane]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''196''' || '''121''' || {{Coord|45|20|28|N|16|07|04|E|}} || '''44400''' || 
|-
| [[Majski Trtnik]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''36''' || '''165''' || {{Coord|45|17|54|N|16|09|57|E|}} || '''44403''' || 
|-
| [[Majške Međe]] || [[Jagodnjak]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''82''' || '''85''' || {{Coord|45|44|16|N|18|29|20|E|}} || '''31323''' || [[Datoteka:Majske-Medje-(20061004-02)-Tabla.jpg|100px]]
|-
| [[Majur (Farkaševac)|Majur]] || [[Farkaševac]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''112''' || '''118''' || {{Coord|45|54|59|N|16|41|12|E|}} || '''10344''' || 
|-
| [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''324''' || '''156''' || {{Coord|45|15|19|N|16|31|48|E|}} || '''44433''' ||
|-
| [[Majurec]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''423''' || '''144''' || {{Coord|46|01|45|N|16|35|25|E|}} || '''48260''' || 
|-
| [[Makarska]] || [[Makarska]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''12.809''' || '''14''' || {{Coord|43|17|38|N|17|01|18|E|}} || '''21300''' || [[Datoteka:Makarska from port.jpg|100px]] 
|-
| [[Maklen]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''2''' || '''621''' || {{Coord|45|28|15|N|14|57|42|E|}} || '''51312''' || 
|-
| [[Makloševac]] || [[Našice]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''130''' || '''164''' || {{Coord|45|28|17|N|18|07|15|E|}} || '''31500''' || 
|-
| [[Makoše (Župa dubrovačka)|Makoše]] || [[Župa dubrovačka]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''166''' || '''173''' || {{Coord|42|39|03|N|18|11|19|E|}} || '''20207''' ||  
|-
| [[Makov Hrib]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''103''' || '''817''' || {{Coord|45|34|54|N|14|37|25|E|}} || '''51305''' || 
|-
| [[Makovci]] || [[Grožnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''107''' || '''285''' || {{Coord|45|23|31|N|13|46|44|E|}} || '''52429''' || 
|-
| [[Mala Babina Gora]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''32''' || '''234''' || {{Coord|45|42|20|N|17|26|06|E|}} || '''43532''' || 
|-
| [[Mala Barna]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''30''' || '''158''' || {{Coord|45|44|09|N|17|12|54|E|}} || '''43290''' ||
|-
| [[Mala Branjska]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''60''' || '''182''' || {{Coord|46|04|49|N|16|41|55|E|}} || '''48306''' ||  
|-
| [[Mala Bršljanica]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''48''' || '''142''' || {{Coord|45|35|02|N|16|50|06|E|}} || '''43282''' || 
|-
| [[Mala Buna]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''261''' || '''125''' || {{Coord|45|38|36|N|16|03|16|E|}} || '''10413''' || 
|-
| [[Mala Ciglena]] || [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''17''' || '''143''' || {{Coord|45|53|28|N|16|56|31|E|}} || '''43000''' || 
|-
| [[Mala Crkvina]] || [[Krnjak]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''42''' || '''163''' || {{Coord|45|15|40|N|15|37|48|E|}} || '''47242''' || 
|-
| [[Mala Črešnjevica]] || [[Pitomača]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''199''' || '''155''' || {{Coord|45|55|08|N|17|08|59|E|}} || '''33405''' || 
|-
| [[Mala Dapčevica]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''3''' || '''194''' || {{Coord|45|43|01|N|17|17|46|E|}} || '''43504''' || 
|-
| [[Mala Dobra]] || [[Skrad]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''0''' || '''557''' || {{Coord|45|25|54|N|14|57|19|E|}} || '''51311''' || 
|-
| [[Mala Erpenja]] || [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''606''' || '''165''' || {{Coord|46|05|46|N|15|47|06|E|}} || '''49217''' || 
|-
| [[Mala Gora (Pregrada)|Mala Gora]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''169''' || '''296''' || {{Coord|46|10|11|N|15|41|05|E|}} || '''49218''' || 
|-
| [[Mala Gorica (Petrinja)|Mala Gorica]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''510''' || '''103''' || {{Coord|45|28|25|N|16|14|36|E|}} || '''44273''' || 
|-
| [[Mala Gorica (Sveta Nedelja)|Mala Gorica]] || [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''623''' || '''155''' || {{Coord|45|45|53|N|15|46|54|E|}} || '''10431''' || 
|-
| [[Mala Gradusa]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''20''' || '''144''' || {{Coord|45|20|19|N|16|27|51|E|}} || '''44212''' || 
|-
| [[Mala Hrastilnica]] || [[Križ (Hrvatska)|Križ]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''91''' || '''95''' || {{Coord|45|39|10|N|16|29|23|E|}} || '''10314''' ||     
|-
| [[Mala Jasenovača]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''5''' || '''151''' || {{Coord|45|45|02|N|17|12|05|E|}} || '''43290''' || 
|-
| [[Mala Jazbina]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''484''' || '''191''' || {{Coord|45|49|32|N|15|41|17|E|}} || '''10432''' || 
|-
| [[Mala Klisa]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''2''' || '''190''' || {{Coord|45|42|17|N|17|28|16|E|}} || '''33533''' || 
|-
| [[Mala Kopanica]] || [[Velika Kopanica]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''166''' || '''84''' || {{Coord|45|08|49|N|18|22|11|E|}} || '''35221''' || 
|-
| [[Mala Kosa]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''5''' || '''278''' || {{Coord|45|14|49|N|15|26|10|E|}} || '''47253''' || 
|-
| [[Mala Kosnica]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''49''' || '''105''' || {{Coord|45|45|15|N|16|04|31|E|}} || '''10410''' || 
|-
| [[Mala Lešnica]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''8''' || '''246''' || {{Coord|45|26|26|N|14|51|07|E|}} || '''51301''' || 
|-
| [[Mala Ludina]] || [[Velika Ludina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''159''' || '''110''' || {{Coord|45|37|06|N|16|35|28|E|}} || '''44316''' || 
|-
| [[Mala Milešina]] || [[Muć]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''12''' || '''676''' || {{Coord|43|45|25|N|16|26|39|E|}} || '''21206''' || 
|-
| [[Mala Mlaka]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''591''' || '''112''' || {{Coord|45|43|43|N|15|58|39|E|}} || '''10020''' || 
|-
| [[Mala Mlinska]] || [[Velika Trnovitica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''81''' || '''147''' || {{Coord|45|39|45|N|16|56|35|E|}} || '''43285''' || 
|-
| [[Mala Mučna]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''81''' || '''153''' || {{Coord|46|04|04|N|16|44|15|E|}} || '''48306''' ||  
|-
| [[Mala Ostrna]] || [[Dugo Selo]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''325''' || '''103''' || {{Coord|45|46|56|N|16|17|00|E|}} || '''10370''' || 
|-
| [[Mala Pačetina]] || [[Petrovsko]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''104''' || '''264''' || {{Coord|46|08|59|N|15|50|17|E|}} || '''49234''' || 
|-
| [[Mala Paka]] || [[Žakanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''26''' || '''142''' || {{Coord|45|35|06|N|15|18|01|E|}} || '''47276''' || 
|-
| [[Mala Paukova]] || [[Sunja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''39''' || '''159''' || {{Coord|45|21|00|N|16|29|11|E|}} || '''44212''' || 
|-
| [[Mala Peratovica]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''65''' || '''181''' || {{Coord|45|43|25|N|17|14|07|E|}} || '''43290''' || 
|-
| [[Mala Pisanica]] || [[Veliki Grđevac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''192''' || '''136''' || {{Coord|45|46|32|N|17|01|00|E|}} || '''43270''' || 
|-
| [[Mala Plana (Gospić)|Mala Plana]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''7''' || '''609''' || {{Coord|44|39|12|N|15|10|18|E|}} || '''53213''' || 
|-
| [[Mala Rakovica]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''745''' || '''152''' || {{Coord|45|47|15|N|15|43|18|E|}} || '''10430''' || 
|-
| [[Mala Rasinjica]] || [[Rasinja]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''34''' || '''232''' || {{Coord|46|11|08|N|16|37|26|E|}} || '''48312''' || 
|-
| [[Mala Rijeka]] || [[Rasinja]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''31''' || '''272''' || {{Coord|46|11|15|N|16|35|50|E|}} || '''48312''' || 
|-
| [[Mala Solina]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''15''' || '''178''' || {{Coord|45|23|27|N|16|05|47|E|}} || '''44412''' ||  
|-
| [[Mala Subotica]] || [[Mala Subotica]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''1.986''' || '''155''' || {{Coord|46|22|31|N|16|31|44|E|}} || '''40321''' || [[Datoteka:Mala Subotica, Ulica Alojzija Stepinca.jpg|100px]] 
|-
| [[Mala Trapinska]] || [[Suhopolje]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''62''' || '''150''' || {{Coord|45|45|05|N|17|27|24|E|}} || '''33533''' || 
|-
| [[Mala Trnovitica]] || [[Velika Trnovitica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''58''' || '''126''' || {{Coord|45|42|31|N|16|56|18|E|}} || '''43285''' || 
|-
| [[Mala Učka (Mošćenička Draga)|Mala Učka]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''0''' || '''468''' || {{Coord|45|14|23|N|14|14|13|E|}} || '''51417''' || 
|-
| [[Mala Učka (Opatija)|Mala Učka]] || [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1''' || '''982''' || {{Coord|45|16|33|N|14|11|45|E|}} || '''51414''' || [[Datoteka:Mala Ucka, viska ve vnitrozemi Istrie, v pozadi vrchol pohor.jpg|100px]] 
|-
| [[Mala Vranovina]] || [[Topusko]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''1''' || '''181''' || {{Coord|45|16|46|N|16|00|22|E|}} || '''44415''' || 
|-
| [[Male Drage]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''5''' || '''505''' || {{Coord|45|28|16|N|15|00|47|E|}} || '''51312''' || 
|-
| [[Male Mune]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''103''' || '''651''' || {{Coord|45|27|31|N|14|09|23|E|}} || '''51212''' || 
|-
| [[Male Sesvete]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''46''' || '''165''' || {{Coord|46|03|26|N|16|39|08|E|}} || '''48264''' ||  
|-
| [[Male Srakane (Mali Lošinj)|Male Srakane]] || [[Mali Lošinj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''2''' || '''7''' || {{Coord|44|33|54|N|14|19|43|E|}} || '''51550''' || 
|-
| [[Malešević Selo]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''44''' || '''237''' || {{Coord|45|22|59|N|15|46|36|E|}} || '''47211''' || 
|-
| [[Maletići]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''144''' || '''152''' || {{Coord|45|28|04|N|15|25|57|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mali Banovac]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''13''' || '''197''' || {{Coord|45|28|27|N|17|08|29|E|}} || '''34550''' ||  
|-
| [[Mali Bastaji]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''112''' || '''168''' || {{Coord|45|38|58|N|17|19|07|E|}} || '''43531''' || 
|-
| [[Mali Bilač]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''21''' || '''134''' || {{Coord|45|19|33|N|17|54|42|E|}} || '''34310''' || 
|-
| [[Mali Botinovac]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''15''' || '''218''' || {{Coord|46|07|18|N|16|40|09|E|}} || '''48306''' ||  
|-
| [[Mali Brezovec]] || [[Gradec (Hrvatska)|Gradec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''77''' || '''117''' || {{Coord|45|55|17|N|16|28|02|E|}} || '''10345''' ||    
|-
| [[Mali Brgud]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''134''' || '''321''' || {{Coord|45|24|58|N|14|17|28|E|}} || '''51213''' ||
|-
| [[Mali Budići]] || [[Pakrac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''2''' || '''465''' || {{Coord|45|28|55|N|17|24|15|E|}} || '''34553''' ||  
|-
| [[Mali Bukovec (Mače)|Mali Bukovec]] || [[Mače (Hrvatska)|Mače]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''258''' || '''170''' || {{Coord|46|04|26|N|16|02|55|E|}} || '''49251''' || 
|-
| [[Mali Bukovec (Hrvatska)|Mali Bukovec]] || [[Mali Bukovec (Hrvatska)|Mali Bukovec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''729''' || '''140''' || {{Coord|46|17|18|N|16|44|11|E|}} || '''42231''' ||   
|-
| [[Mali Carevdar]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''19''' || '''181''' || {{Coord|46|04|26|N|16|37|39|E|}} || '''48263''' ||  
|-
| [[Mali Dol (Kraljevica)|Mali Dol]] || [[Kraljevica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''180''' || '''244''' || {{Coord|45|15|35|N|14|36|53|E|}} || '''51241''' || 
|-
| [[Mali Erjavec]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''154''' || '''128''' || {{Coord|45|34|32|N|15|29|15|E|}} || '''47281''' || 
|-
| [[Mali Golji]] || [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''110''' || '''298''' || {{Coord|45|06|37|N|14|03|41|E|}} || '''52220''' ||   
|-
| [[Mali Gorenec]] || [[Bednja]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''109''' || '''253''' || {{Coord|46|13|14|N|15|57|52|E|}} || '''42253''' ||  
|-
| [[Mali Grabičani]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''193''' || '''208''' || {{Coord|46|06|11|N|16|40|55|E|}} || '''48306''' || 
|-
| [[Mali Gradac]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''143''' || '''196''' || {{Coord|45|16|08|N|16|13|12|E|}} || '''44405''' || 
|-
| [[Mali Grđevac]] || [[Veliki Grđevac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''6''' || '''149''' || {{Coord|45|46|12|N|17|10|10|E|}} || '''43270''' || 
|-
| [[Mali Iž]] || [[Zadar]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''215''' || '''8''' || {{Coord|44|01|50|N|15|08|00|E|}} || '''23284''' || [[Datoteka:MaliIZ.JPG|100px]] 
|-
| [[Mali Jadrč]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''35''' || '''304''' || {{Coord|45|24|01|N|15|11|09|E|}} || '''51329''' || 
|-
| [[Mali Komor]] || [[Mače (Hrvatska)|Mače]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''94''' || '''225''' || {{Coord|46|06|38|N|16|01|10|E|}} || '''49251''' ||  
|-
| [[Mali Kozinac]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''29''' || '''162''' || {{Coord|45|22|12|N|15|31|38|E|}} || '''47252''' || 
|-
| [[Mali Lipovec (Samobor)|Mali Lipovec]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''122''' || '''435''' || {{Coord|45|45|18|N|15|37|21|E|}} || '''10430''' || 
|-
| [[Mali Lošinj]] || [[Mali Lošinj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''6.091''' || '''31''' || {{Coord|44|31|54|N|14|28|19|E|}} || '''51550''' || [[Datoteka:Mali_Losinj_01.jpg|100px]] 
|-
| [[Mali Lovrečan]] || [[Cestica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''65''' || '''249''' || {{Coord|46|21|58|N|16|04|46|E|}} || '''42208''' ||  
|-
| [[Mali Lug]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''79''' || '''540''' || {{Coord|45|31|52|N|14|39|23|E|}} || '''51304''' || 
|-
| [[Mali Mihaljevec]] || [[Sveti Juraj na Bregu]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''410''' || '''239''' || {{Coord|46|26|11|N|16|24|03|E|}} || '''40311''' || [[Datoteka:Mali Mihaljevec.2.jpg|100px]]
|-
| [[Mali Miletinac]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''22''' || '''193''' || {{Coord|45|41|19|N|17|20|50|E|}} || '''43531''' ||  
|-
| [[Mali Mlun]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''64''' || '''209''' || {{Coord|45|24|03|N|13|54|27|E|}} || '''52420''' || 
|-
| [[Mali Modruš Potok]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''41''' || '''242''' || {{Coord|45|31|10|N|15|24|37|E|}} || '''47271''' || 
|-
| [[Mali Obljaj]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''34''' || '''224''' || {{Coord|45|13|56|N|15|59|47|E|}} || '''44402''' ||  
|-
| [[Mali Otok (Legrad)|Mali Otok]] || [[Legrad]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''146''' || '''133''' || {{Coord|46|16|31|N|16|49|44|E|}} || '''48317''' ||  
|-
| [[Mali Pašijan]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''190''' || '''144''' || {{Coord|45|38|03|N|16|55|14|E|}} || '''43280''' || 
|-
| [[Mali Podol]] || [[Cres (grad)|Cres]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''3''' || '''238''' || {{Coord|44|52|44|N|14|21|28|E|}} || '''51557''' || [[Datoteka:Sv. Ursula, Cres, Kroatien - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Mali Poganac]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''141''' || '''237''' || {{Coord|46|06|46|N|16|39|35|E|}} || '''48306''' ||  
|-
| [[Mali Potočec]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''169''' || '''188''' || {{Coord|46|02|46|N|16|33|37|E|}} || '''48260''' || 
|-
| [[Mali Prolog]] || [[Pojezerje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''10''' || '''110''' || {{Coord|43|08|41|N|17|28|59|E|}} || '''20278''' || 
|-
| [[Mali Rastovac]] || [[Crnac (Hrvatska)|Crnac]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''54''' || '''95''' || {{Coord|45|39|30|N|17|59|39|E|}} || '''33507''' ||  
|-
| [[Mali Raven]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''15''' || '''138''' || {{Coord|45|59|18|N|16|29|05|E|}} || '''48265''' || [[Datoteka:Mali Raven crkva.jpg|100px]]  
|-
| [[Mali Ston]] || [[Ston]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''125''' || '''5''' || {{Coord|42|50|49|N|17|42|11|E|}} || '''20230''' || [[Datoteka:Mali_Ston-04.jpg|100px]]
|-
| [[Mali Tabor]] || [[Hum na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''348''' || '''347''' || {{Coord|46|12|48|N|15|40|31|E|}} || '''49231''' || [[Datoteka:Mali Tabor 1.jpg|100px]] 
|-
| [[Mali Turini]] || [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''39''' || '''247''' || {{Coord|45|05|36|N|14|02|30|E|}} || '''52220''' ||   
|-
| [[Mali Vareški]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''94''' || '''158''' || {{Coord|44|56|39|N|14|00|08|E|}} || '''52208''' || 
|-
| [[Mali Vrh Kamanjski]] || [[Kamanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''67''' || '''191''' || {{Coord|45|38|14|N|15|23|59|E|}} || '''47282''' || 
|-
| [[Mali Vuković]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''115''' || '''300''' || {{Coord|45|07|41|N|15|36|57|E|}} || '''47240''' || 
|-
| [[Mali Zdenci]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''436''' || '''136''' || {{Coord|45|40|44|N|17|07|24|E|}} || '''43293''' || 
|-
| [[Malička]] || [[Topusko]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''43''' || '''172''' || {{Coord|45|18|00|N|15|50|48|E|}} || '''44410''' || 
|-
| [[Malik]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''24''' || '''242''' || {{Coord|45|20|28|N|15|16|16|E|}} || '''47251''' || 
|-
| [[Malinci]] || [[Ozalj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''0''' || '''663''' || {{Coord|45|43|30|N|15|20|41|E|}} || '''47285''' || 
|-
| [[Malino (Oriovac)|Malino]] || [[Oriovac]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''485''' || '''104''' || {{Coord|45|10|19|N|17|43|24|E|}} || '''35257''' || 
|-
| [[Malinovac]] || [[Magadenovac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''92''' || '''91''' || {{Coord|45|37|34|N|18|09|50|E|}} || '''31542''' || 
|-
| [[Malinska]] || [[Malinska-Dubašnica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''965''' || '''11''' || {{Coord|45|07|30|N|14|31|44|E|}} || '''51511''' || [[Datoteka:Malinska,_Croatia.JPG|100px]] 
|-
| [[Mališi]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''11''' || '''239''' || {{Coord|45|16|24|N|13|43|57|E|}} || '''52463''' ||  
|-
| [[Malo Grablje]] || [[Hvar (grad)|Hvar]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''3''' || '''145''' || {{Coord|43|10|09|N|16|30|12|E|}} || '''21450''' || [[Datoteka:Malo_Grablje,_jiz_opustena_ves_-_v_popredi_sberny_trychtyr_n.jpg|100px]]
|-
| [[Malo Gradišće]] || [[Cestica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''124''' || '''276''' || {{Coord|46|20|37|N|16|05|45|E|}} || '''42208''' ||   
|-
| [[Malo Korenovo]] || [[Bjelovar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''196''' || '''116''' || {{Coord|45|51|10|N|16|49|30|E|}} || '''43000''' ||  
|-
| [[Malo Krčevo]] || [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''19''' || '''133''' || {{Coord|45|17|38|N|16|31|44|E|}} || '''44434''' || 
|-
| [[Malo Polje (Perušić)|Malo Polje]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''74''' || '''587''' || {{Coord|44|39|35|N|15|20|57|E|}} || '''53202''' || 
|-
| [[Malo Selce]] || [[Skrad]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''12''' || '''615''' || {{Coord|45|26|08|N|14|55|24|E|}} || '''51311''' || 
|-
| [[Malo Selo (Delnice)|Malo Selo]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''62''' || '''710''' || {{Coord|45|25|56|N|14|42|22|E|}} || '''51317''' || 
|-
| [[Malo Trojstvo]] || [[Veliko Trojstvo]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''158''' || '''168''' || {{Coord|45|57|54|N|16|56|44|E|}} || '''43226''' || 
|-
| [[Malo Vukovje]] || [[Garešnica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''122''' || '''129''' || {{Coord|45|31|12|N|16|54|34|E|}} || '''43283''' || 
|-
| [[Malunje]] || [[Jastrebarsko]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''211''' || '''181''' || {{Coord|45|41|40|N|15|37|24|E|}} || '''10450''' || 
|-
| [[Maljevac]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''115''' || '''146''' || {{Coord|45|12|04|N|15|47|07|E|}} || '''47222''' || [[Datoteka:Glina_River_Maljevac.jpg|100px]] 
|-
| [[Maljevačko Selište]] || [[Cetingrad]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''30''' || '''216''' || {{Coord|45|11|50|N|15|44|43|E|}} || '''47222''' || 
|-
| [[Maljkovo]] || [[Hrvace]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''61''' || '''390''' || {{Coord|43|49|05|N|16|31|08|E|}} || '''21233''' || 
|-
| [[Mandalenčići]] || [[Gračišće]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''291''' || '''407''' || {{Coord|45|11|55|N|13|58|55|E|}} || '''52403''' || 
|-
| [[Mandaljena]] || [[Župa dubrovačka]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''361''' || '''106''' || {{Coord|42|37|53|N|18|11|38|E|}} || '''20207''' ||  
|-
| [[Mandić Selo]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''65''' || '''211''' || {{Coord|45|23|51|N|15|42|00|E|}} || '''47211''' || 
|-
| [[Mandićevac]] || [[Drenje (Hrvatska)|Drenje]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''284''' || '''189''' || {{Coord|45|22|20|N|18|15|02|E|}} || '''31418''' || 
|-
| [[Mandli]] || [[Čabar (Hrvatska)|Čabar]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''39''' || '''339''' || {{Coord|45|33|33|N|14|41|38|E|}} || '''51303''' || 
|-
| [[Mandre]] || [[Kolan]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''395''' || '''8''' || {{Coord|44|28|40|N|14|55|12|E|}} || '''23251''' || 
|-
| [[Manja Vas]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''80''' || '''462''' || {{Coord|45|45|28|N|15|40|28|E|}} || '''10430''' || [[Datoteka:Manja Vas - Chapel - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Manjadvorci]] || [[Barban]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''187''' || '''200''' || {{Coord|45|00|34|N|13|58|31|E|}} || '''52207''' || 
|-
| [[Manjerovići]] || [[Karlovac]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''32''' || '''137''' || {{Coord|45|24|26|N|15|43|25|E|}} || '''47211''' || 
|-
| [[Maovice]] || [[Vrlika]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''250''' || '''613''' || {{Coord|43|53|13|N|16|23|47|E|}} || '''21236''' || 
|-
| [[Maranovići]] || [[Mljet (Hrvatska)|Mljet]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''29''' || '''150''' || {{Coord|42|42|54|N|17|40|06|E|}} || '''20224''' || [[Datoteka:Maranovići.JPG|100px]] 
|-
| [[Marasi]] || [[Vrsar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''66''' || '''148''' || {{Coord|45|09|33|N|13|42|26|E|}} || '''52450''' || 
|-
| [[Marceljani]] || [[Labin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''192''' || '''236''' || {{Coord|45|06|19|N|14|05|39|E|}} || '''52220''' || 
|-
| [[Marčan]] || [[Vinica (Hrvatska)|Vinica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''598''' || '''199''' || {{Coord|46|19|48|N|16|09|03|E|}} || '''42207''' || [[Datoteka:Crkva sv Marka Marcan.JPG|100px]]  
|-
| [[Marčana]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''1.070''' || '''161''' || {{Coord|44|57|24|N|13|57|18|E|}} || '''52206''' || 
|-
| [[Marčani]] || [[Čazma]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''103''' || '''132''' || {{Coord|45|44|48|N|16|31|31|E|}} || '''43240''' || 
|-
| [[Marčelji]] || [[Viškovo]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''2.148''' || '''411''' || {{Coord|45|23|49|N|14|23|33|E|}} || '''51216''' || 
|-
| [[Marčenegla]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''100''' || '''211''' || {{Coord|45|20|55|N|13|56|44|E|}} || '''52420''' || 
|-
| [[Mareda]] || [[Novigrad (Istarska županija)|Novigrad]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''239''' || '''1''' || {{Coord|45|20|15|N|13|32|29|E|}} || '''52466''' ||
|-
| [[Marenić]] || [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''58''' || '''162''' || {{Coord|45|54|55|N|16|24|43|E|}} || '''10340''' || 
|-
| [[Maretić]] || [[Hrašćina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''152''' || '''196''' || {{Coord|46|05|26|N|16|12|44|E|}} || '''49283''' || 
|-
| [[Maretići]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''1''' || '''239''' || {{Coord|45|16|24|N|13|43|57|E|}} || '''52463''' || 
|-
| [[Margečan]] || [[Ivanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''384''' || '''197''' || {{Coord|46|12|50|N|16|13|38|E|}} || '''42242''' ||   
|-
| [[Marići (Kanfanar)|Marići]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''140''' || '''298''' || {{Coord|45|06|44|N|13|51|03|E|}} || '''52352''' || 
|-
| [[Marići (Sveta Nedelja)|Marići]] || [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''57''' || '''279''' || {{Coord|45|06|15|N|14|02|32|E|}} || '''52220''' || 
|-
| [[Marigutić]] || [[Budinščina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''26''' || '''209''' || {{Coord|46|06|23|N|16|10|08|E|}} || '''49284''' ||   
|-
| [[Marija Bistrica]] || [[Marija Bistrica]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''1.071''' || '''186''' || {{Coord|46|00|15|N|16|07|09|E|}} || '''49246''' || [[Datoteka:Marija -Bistrica2005.JPG|100px]] 
|-
| [[Marija Gorica]] || [[Marija Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''213''' || '''246''' || {{Coord|45|54|38|N|15|43|33|E|}} || '''10299''' || [[Datoteka:Marija Gorica - Sljeme (Zagreb County).jpg|100px]]  
|-
| [[Marija Magdalena (Pušća)|Marija Magdalena]] || [[Pušća (Hrvatska)|Pušća]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''263''' || '''208''' || {{Coord|45|55|36|N|15|45|10|E|}} || '''10294''' ||  
|-
| [[Marija Trošt]] || [[Delnice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''46''' || '''494''' || {{Coord|45|25|12|N|14|49|27|E|}} || '''51300''' || 
|-
| [[Marijanci]] || [[Marijanci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''838''' || '''94''' || {{Coord|45|40|01|N|18|17|34|E|}} || '''31555''' || [[Datoteka:Crkva Sv. Petra i Pavla-Marijanci.JPG|100px]] 
|-
| [[Marina (Hrvatska)|Marina]] || [[Marina (Hrvatska)|Marina]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.015''' || '''8''' || {{Coord|43|30|51|N|16|06|28|E|}} || '''21222''' || [[Datoteka:Marina_-_Flickr_-_jns001_(2).jpg|100px]]
|-
| [[Marinbrod]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''93''' || '''105''' || {{Coord|45|23|15|N|16|08|34|E|}} || '''44400''' ||
|-
| [[Marinci (Buzet)|Marinci]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''49''' || '''186''' || {{Coord|45|23|24|N|13|58|29|E|}} || '''52420''' || 
|-
| [[Marinci (Nuštar)|Marinci]] || [[Nuštar]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''670''' || '''88''' || {{Coord|45|20|24|N|18|53|58|E|}} || '''32221''' || 
|-
| [[Marinci (Pregrada)|Marinci]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''118''' || '''192''' || {{Coord|46|07|31|N|15|43|46|E|}} || '''49218''' || 
|-
| [[Marindolsko Brdo]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''59''' || '''306''' || {{Coord|45|08|19|N|15|36|30|E|}} || '''47240''' || 
|-
| [[Marindvor]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''116''' || '''212''' || {{Coord|45|22|21|N|17|38|30|E|}} || '''34000''' ||  
|-
| [[Marinići (Viškovo)|Marinići]] || [[Viškovo]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''3.894''' || '''316''' || {{Coord|45|21|55|N|14|23|34|E|}} || '''51216''' || 
|-
| [[Marino Selo]] || [[Lipik]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''312''' || '''127''' || {{Coord|45|30|14|N|16|58|05|E|}} || '''34543''' || 
|-
| [[Marinovec]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''103''' || '''174''' || {{Coord|46|06|33|N|16|33|32|E|}} || '''48260''' ||  
|-
| [[Marinovec Zelinski]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''73''' || '''126''' || {{Coord|45|56|33|N|16|15|41|E|}} || '''10380''' || 
|-
| [[Marinje Zemlje]] || [[Vis (grad)|Vis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''52''' || '''112''' || {{Coord|43|01|41|N|16|10|34|E|}} || '''21480''' || [[Datoteka:Marine_Zemlje_Vis.jpg|100px]]
|-
| [[Marjančaci]] || [[Valpovo]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''308''' || '''89''' || {{Coord|45|37|59|N|18|23|35|E|}} || '''31227''' ||
|-
| [[Marjanski Ivanovci]] || [[Marijanci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''2''' || '''88''' || {{Coord|45|37|05|N|18|17|41|E|}} || '''31555''' || 
|-
| [[Markoci]] || [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''77''' || '''327''' || {{Coord|45|07|10|N|14|03|46|E|}} || '''52220''' ||
|-
| [[Markovac (Biskupija)|Markovac]] || [[Biskupija (Hrvatska)|Biskupija]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''44''' || '''293''' || {{Coord|43|57|29|N|16|15|34|E|}} || '''22312''' || 
|-
| [[Markovac (Daruvar)|Markovac]] || [[Daruvar]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''80''' || '''298''' || {{Coord|45|34|47|N|17|16|59|E|}} || '''43500''' || 
|-
| [[Markovac (Velika)|Markovac]] || [[Velika (Hrvatska)|Velika]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''1''' || '''277''' || {{Coord|45|25|42|N|17|32|27|E|}} || '''34320''' || 
|-
| [[Markovac (Višnjan)|Markovac]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''163''' || '''233''' || {{Coord|45|17|34|N|13|42|38|E|}} || '''52463''' || 
|-
| [[Markovac Križevački]] || [[Sveti Ivan Žabno]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''147''' || '''134''' || {{Coord|45|57|01|N|16|41|29|E|}} || '''48212''' || 
|-
| [[Markovac Našički]] || [[Našice]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''1.586''' || '''111''' || {{Coord|45|29|59|N|18|07|13|E|}} || '''31500''' || [[Datoteka:Markovac - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Marković Selo]] || [[Ogulin]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''56''' || '''349''' || {{Coord|45|15|45|N|15|11|51|E|}} || '''47300''' || [[Datoteka:Markovic Vrazji pr..JPG|100px]] 
|-
| [[Markovići (Vižinada)|Markovići]] || [[Vižinada]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''48''' || '''258''' || {{Coord|45|19|44|N|13|43|44|E|}} || '''52447''' || 
|-
| [[Markovo (Slatina)|Markovo]] || [[Slatina (Hrvatska)|Slatina]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''131''' || '''104''' || {{Coord|45|44|33|N|17|44|59|E|}} || '''33520''' ||  
|-
| [[Markovo Polje]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''447''' || '''134''' || {{Coord|45|51|35|N|16|06|50|E|}} || '''10360''' || 
|-
| [[Markušbrijeg]] || [[Lobor]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''488''' || '''283''' || {{Coord|46|07|52|N|16|03|45|E|}} || '''49253''' ||  
|-
| [[Markuševec Turopoljski]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''328''' || '''142''' || {{Coord|45|39|35|N|15|57|42|E|}} || '''10253''' || 
|-
| [[Markušica]] || [[Markušica]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''1.009''' || '''88''' || {{Coord|45|22|27|N|18|42|17|E|}} || '''32213''' || [[Datoteka:Markušica 2-Маркушица 2.JPG|100px]] 
|-
| [[Markušići]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''6''' || '''295''' || {{Coord|45|42|48|N|15|28|37|E|}} || '''10455''' ||   
|-
| [[Marlovac]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''10''' || '''214''' || {{Coord|45|18|26|N|15|27|44|E|}} || '''47253''' || 
|-
| [[Marof]] || [[Sveti Martin na Muri]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''106''' || '''168''' || {{Coord|46|31|43|N|16|23|03|E|}} || '''40313''' ||  
|-
| [[Maršići]] || [[Malinska-Dubašnica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''10''' || '''128''' || {{Coord|45|07|22|N|14|32|55|E|}} || '''51511''' ||
|-
| [[Martijanec]] || [[Martijanec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''423''' || '''162''' || {{Coord|46|15|51|N|16|32|26|E|}} || '''42232''' || [[Datoteka:Crkva Donji Martijanec.jpg|100px]]  
|-
| [[Martin (Našice)|Martin]] || [[Našice]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''1.077''' || '''145''' || {{Coord|45|29|39|N|18|04|03|E|}} || '''31500''' || 
|-
| [[Martina (Mošćenička Draga)|Martina]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''50''' || '''251''' || {{Coord|45|11|24|N|14|13|27|E|}} || '''51418''' ||
|-
| [[Martinac (Čazma)|Martinac]] || [[Čazma]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''73''' || '''176''' || {{Coord|45|44|32|N|16|43|50|E|}} || '''43240''' || 
|-
| [[Martinac (Veliko Trojstvo)|Martinac]] || [[Veliko Trojstvo]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''125''' || '''187''' || {{Coord|45|57|16|N|16|54|57|E|}} || '''43226''' || 
|-
| [[Martinci Miholjački]] || [[Podravska Moslavina]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''37''' || '''97''' || {{Coord|45|46|29|N|17|55|08|E|}} || '''31530''' ||
|-
| [[Martinčići]] || [[Grožnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''140''' || '''265''' || {{Coord|45|23|37|N|13|43|59|E|}} || '''52429''' || [[Datoteka:Martinčići.jpg|100px]]
|-
| [[Martinec Orehovički]] || [[Bedekovčina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''393''' || '''170''' || {{Coord|46|05|19|N|15|57|44|E|}} || '''49228''' ||   
|-
| [[Martinić]] || [[Mali Bukovec (Hrvatska)|Mali Bukovec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''137''' || '''144''' || {{Coord|46|14|35|N|16|42|23|E|}} || '''42231''' ||  
|-
| [[Martinišće]] || [[Zabok]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''338''' || '''156''' || {{Coord|46|01|46|N|15|51|44|E|}} || '''49210''' ||    
|-
| [[Martinkovec]] || [[Varaždinske Toplice]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''66''' || '''289''' || {{Coord|46|13|09|N|16|25|30|E|}} || '''42223''' || 
|-
| [[Martinovići (Glina)|Martinovići]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''71''' || '''172''' || {{Coord|45|17|40|N|16|15|06|E|}} || '''44405''' || 
|-
| [[Martinovići (Župa dubrovačka)|Martinovići]] || [[Župa dubrovačka]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''111''' || '''162''' || {{Coord|42|39|04|N|18|11|00|E|}} || '''20207''' ||  
|-
| [[Martinovo Selo]] || [[Jelenje]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''117''' || '''280''' || {{Coord|45|23|13|N|14|26|26|E|}} || '''51218''' || 
|-
| [[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]] || [[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''683''' || '''96''' || {{Coord|45|34|59|N|16|22|30|E|}} || '''44201''' || [[Datoteka:Most Martinska Ves.jpg|100px]]
|-
| [[Martinska Ves (Vrbovec)|Martinska Ves]] || [[Vrbovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''506''' || '''114''' || {{Coord|45|52|46|N|16|23|29|E|}} || '''10340''' || [[Datoteka:Martinska Ves - Panorama - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Martinski Vrh]] || [[Ribnik (Hrvatska)|Ribnik]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''21''' || '''371''' || {{Coord|45|34|31|N|15|23|41|E|}} || '''47272''' || 
|-
| [[Martinšćica]] || [[Cres (grad)|Cres]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''132''' || '''6''' || {{Coord|44|49|10|N|14|21|06|E|}} || '''51556''' || [[Datoteka:Martinscica sa Branica - panoramio.jpg|100px]] 
|-
| [[Martinšćina]] || [[Zlatar (Hrvatska)|Zlatar]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''375''' || '''264''' || {{Coord|46|08|17|N|16|05|22|E|}} || '''49250''' || 
|-
| [[Martinuševec]] || [[Gornji Mihaljevec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''127''' || '''239''' || {{Coord|46|26|52|N|16|17|24|E|}} || '''40312''' || 
|-
| [[Martiša Ves]] || [[Pregrada]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''19''' || '''297''' || {{Coord|46|09|44|N|15|41|40|E|}} || '''49218''' ||
|-
| [[Maruševec]] || [[Maruševec]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''460''' || '''200''' || {{Coord|46|16|57|N|16|11|07|E|}} || '''42243''' || [[Datoteka:Dvorac Marusevec1.JPG|100px]]  
|-
| [[Marušići (Buje)|Marušići]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''167''' || '''248''' || {{Coord|45|25|07|N|13|43|42|E|}} || '''52460''' || [[Datoteka:Марушићи (Бује).jpg|100px]]
|-
| [[Marušići (Omiš)|Marušići]] || [[Omiš]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''141''' || '''94''' || {{Coord|43|24|10|N|16|49|53|E|}} || '''21318''' || [[Datoteka:Marusici.jpg|100px]] 
|-
| [[Maružini]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''83''' || '''284''' || {{Coord|45|06|20|N|13|50|35|E|}} || '''52352''' || [[Datoteka:BDM_Od_Snijega_2.jpg|100px]] 
|-
| [[Maslenica]] || [[Jasenice (Hrvatska)|Jasenice]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''-''' || '''129''' || {{Coord|44|13|49|N|15|34|29|E|}} || '''23243''' || [[Datoteka:Maslenica.jpg|100px]] 
|-
| [[Maslenjača]] || [[Đulovac]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''174''' || '''142''' || {{Coord|45|39|13|N|17|17|28|E|}} || '''43508''' || 
|-
| [[Maslinica]] || [[Šolta (Hrvatska)|Šolta]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''242''' || '''23''' || {{Coord|43|23|49|N|16|12|23|E|}} || '''21430''' || [[Datoteka:Šolta_Maslinica_Hrvatska_Hafen_2012_d.jpg|100px]] 
|-
| [[Mastelići]] || [[Vižinada]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''0''' || '''141''' || {{Coord|45|20|26|N|13|45|32|E|}} || '''52447''' || 
|-
| [[Mastrinka (Trogir)|Mastrinka]] || [[Trogir]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''837''' || '''6''' || {{Coord|43|30|47|N|16|17|04|E|}} || '''22224''' || [[Datoteka:Mastrinka_Ciovo.jpg|100px]]
|-
| [[Mašić]] || [[Dragalić]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''266''' || '''129''' || {{Coord|45|15|56|N|17|19|40|E|}} || '''35429''' || 
|-
| [[Mašvina]] || [[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''4''' || '''342''' || {{Coord|45|01|17|N|15|42|38|E|}} || '''47245''' || 
|-
| [[Matase]] || [[Promina (Hrvatska)|Promina]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''50''' || '''293''' || {{Coord|44|01|00|N|16|07|09|E|}} || '''22303''' || 
|-
| [[Matenci]] || [[Donja Stubica]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''482''' || '''194''' || {{Coord|45|59|28|N|15|58|51|E|}} || '''49240''' || 
|-
| [[Materada]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''139''' || '''80''' || {{Coord|45|24|09|N|13|36|21|E|}} || '''52470''' || 
|-
| [[Mateše]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''59''' || '''246''' || {{Coord|45|20|34|N|15|17|14|E|}} || '''47251''' || 
|-
| [[Mateško Selo]] || [[Generalski Stol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''35''' || '''203''' || {{Coord|45|19|34|N|15|25|34|E|}} || '''47262''' || 
|-
| [[Matići (Vrbovsko)|Matići]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''13''' || '''489''' || {{Coord|45|25|04|N|14|59|53|E|}} || '''51325''' || 
|-
| [[Matijaši]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''55''' || '''325''' || {{Coord|45|08|43|N|13|52|10|E|}} || '''52341''' || 
|-
| [[Matijevići (Dvor)|Matijevići]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''645''' || '''131''' || {{Coord|45|03|09|N|16|22|15|E|}} || '''44440''' ||
|-
| [[Matijevići (Kula Norinska)|Matijevići]] || [[Kula Norinska]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''90''' || '''6''' || {{Coord|43|02|15|N|17|36|17|E|}} || '''20341''' || 
|-
| [[Matković Mala]] || [[Podcrkavlje]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''26''' || '''235''' || {{Coord|45|15|41|N|18|01|03|E|}} || '''35201''' || [[Datoteka:Matković Mala (ulaz u selo).jpg|100px]] 
|-
| [[Matohanci]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''87''' || '''177''' || {{Coord|45|06|30|N|13|45|15|E|}} || '''52352''' || 
|-
| [[Matulini]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''16''' || '''168''' || {{Coord|45|12|17|N|13|43|32|E|}} || '''52445''' || 
|-
| [[Matulji]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''3.731''' || '''195''' || {{Coord|45|21|51|N|14|19|33|E|}} || '''51211''' || [[Datoteka:Matulji_0709.jpg|100px]] 
|-
| [[Maturovec]] || [[Krapinske Toplice]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''84''' || '''156''' || {{Coord|46|04|14|N|15|51|09|E|}} || '''49217''' || 
|-
| [[Maurovići (Barilović)|Maurovići]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''7''' || '''218''' || {{Coord|45|19|05|N|15|28|05|E|}} || '''47253''' || 
|-
| [[Mavrinci]] || [[Čavle]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.021''' || '''287''' || {{Coord|45|20|44|N|14|29|58|E|}} || '''51219''' || 
|-
| [[Mazin]] || [[Gračac (Hrvatska)|Gračac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''47''' || '''832''' || {{Coord|44|27|12|N|15|57|57|E|}} || '''23440''' || 
|-
| [[Mece]] || [[Darda]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''882''' || '''84''' || {{Coord|45|37|20|N|18|43|08|E|}} || '''31326''' || 
|-
| [[Mečenčani]] || [[Donji Kukuruzari]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''148''' || '''178''' || {{Coord|45|17|11|N|16|25|23|E|}} || '''44432''' || 
|-
| [[Medak]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''62''' || '''575''' || {{Coord|44|27|20|N|15|30|29|E|}} || '''53205''' || [[Datoteka:Medak, Croatia.jpg|100px]] 
|-
| [[Medaki]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''32''' || '''136''' || {{Coord|45|09|04|N|13|44|08|E|}} || '''52448''' || 
|-
| [[Medari]] || [[Dragalić]] || [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || '''177''' || '''132''' || {{Coord|45|15|58|N|17|17|23|E|}} || '''35432''' || [[Datoteka:Medari (destroyed Serbian church).jpg|100px]] 
|-
| [[Medinci]] || [[Slatina (Hrvatska)|Slatina]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''200''' || '''103''' || {{Coord|45|44|11|N|17|44|52|E|}} || '''33520''' || 
|-
| [[Medovdolac]] || [[Lovreć]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''92''' || '''564''' || {{Coord|43|26|32|N|17|02|57|E|}} || '''21271''' || 
|-
| [[Medsave]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''242''' || '''129''' || {{Coord|45|49|58|N|15|46|10|E|}} || '''10430''' || 
|-
| [[Medulin]] || [[Medulin]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''2.777''' || '''21''' || {{Coord|44|49|18|N|13|56|13|E|}} || '''52203''' || [[Datoteka:Medulin_Uebersicht.JPG|100px]] 
|-
| [[Medveja]] || [[Lovran]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''177''' || '''18''' || {{Coord|45|16|09|N|14|16|06|E|}} || '''51415''' || [[Datoteka:Medveja_uvala_0709.jpg|100px]] 
|-
| [[Medveje]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''31''' || '''209''' || {{Coord|45|21|03|N|13|57|34|E|}} || '''52420''' || 
|-
| [[Medven Draga]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''31''' || '''184''' || {{Coord|45|41|24|N|15|29|56|E|}} || '''10455''' || [[Datoteka:Gut medven, zumberak.JPG|100px]]   
|-
| [[Medvidići]] || [[Sveti Lovreč (Hrvatska)|Sveti Lovreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''30''' || '''157''' || {{Coord|45|10|40|N|13|42|56|E|}} || '''52448''' || 
|-
| [[Medvidovića Draga]] || [[Imotski]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''326''' || '''264''' || {{Coord|43|26|18|N|17|14|13|E|}} || '''21260''' ||  
|-
| [[Medviđa]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''140''' || '''397''' || {{Coord|44|05|48|N|15|48|05|E|}} || '''23420''' || 
|-
| [[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''180''' || '''160''' || {{Coord|46|03|27|N|16|27|55|E|}} || '''48267''' || 
|-
| [[Međare]] || [[Skradin]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''5''' || '''142''' || {{Coord|43|55|11|N|15|47|29|E|}} || '''22223''' || 
|-
| [[Međedi]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''0''' || '''619''' || {{Coord|45|25|47|N|15|03|05|E|}} || '''51325''' || 
|-
| [[Međeđak]] || [[Plaški]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''100''' || '''391''' || {{Coord|45|05|36|N|15|21|01|E|}} || '''47304''' || 
|-
| [[Međeđak Utinjski]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''62''' || '''205''' || {{Coord|45|22|14|N|15|43|40|E|}} || '''47211''' || 
|-
| [[Međurača]] || [[Nova Rača]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''330''' || '''110''' || {{Coord|45|48|12|N|16|53|26|E|}} || '''43272''' || 
|-
| [[Međurače]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''36''' || '''127''' || {{Coord|45|26|35|N|16|11|31|E|}} || '''44273''' ||  
|-
| [[Međurić]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''485''' || '''118''' || {{Coord|45|27|28|N|16|55|57|E|}} || '''44321''' || 
|-
| [[Mekinjar]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''31''' || '''659''' || {{Coord|44|34|25|N|15|40|20|E|}} || '''53236''' ||
|-
| [[Mekiši kod Kaštelira]] || [[Kaštelir-Labinci]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''21''' || '''238''' || {{Coord|45|18|48|N|13|41|22|E|}} || '''52464''' || 
|-
| [[Mekiši kod Vižinade]] || [[Vižinada]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''39''' || '''316''' || {{Coord|45|18|40|N|13|45|08|E|}} || '''52447''' || 
|-
| [[Melinovac]] || [[Donji Lapac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''9''' || '''430''' || {{Coord|44|44|27|N|15|53|58|E|}} || '''53251''' || 
|-
| [[Melnica (Barban)|Melnica]] || [[Barban]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''161''' || '''275''' || {{Coord|45|04|12|N|14|00|06|E|}} || '''52207''' || 
|-
| [[Melnice]] || [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''57''' || '''560''' || {{Coord|44|57|56|N|15|01|04|E|}} || '''53273''' || 
|-
| [[Meljan]] || [[Bednja]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''148''' || '''399''' || {{Coord|46|16|17|N|15|58|29|E|}} || '''42253''' || 
|-
| [[Merag]] || [[Cres (grad)|Cres]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''10''' || '''25''' || {{Coord|44|58|34|N|14|26|32|E|}} || '''51557''' || [[Datoteka:Merag1.jpg|100px]] 
|-
| [[Merenje]] || [[Zaprešić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''129''' || '''180''' || {{Coord|45|57|13|N|15|47|18|E|}} || '''10295''' ||   
|-
| [[Merhatovec]] || [[Selnica (Hrvatska)|Selnica]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''157''' || '''249''' || {{Coord|46|27|49|N|16|23|50|E|}} || '''40314''' ||  
|-
| [[Merišće]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''59''' || '''246''' || {{Coord|45|26|43|N|13|41|48|E|}} || '''52462''' || [[Datoteka:Merišće.jpg|100px]]
|-
| [[Merolino Sikirevačko]] || [[Strizivojna]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''0''' || '''80''' || {{Coord|45|12|35|N|18|30|58|E|}} || '''31410''' || 
|-
| [[Metajna]] || [[Novalja]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''236''' || '''11''' || {{Coord|44|30|31|N|15|00|38|E|}} || '''53296''' || [[Datoteka:La_costa_nei_pressi_di_Kolan,_guardando_verso_Metajna.JPG|100px]]
|-
| [[Metković]] || [[Metković]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''13.971''' || '''10''' || {{Coord|43|03|12|N|17|38|58|E|}} || '''20350''' || [[Datoteka:Metkovic-Hrvatska.png|100px]]
|-
| [[Metohija (Ston)|Metohija]] || [[Ston]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''134''' || '''221''' || {{Coord|42|50|28|N|17|38|01|E|}} || '''20230''' ||
|-
| [[Mezinovac]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''24''' || '''596''' || {{Coord|44|40|19|N|15|20|28|E|}} || '''53202''' || 
|-
| [[Mičetići]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''37''' || '''145''' || {{Coord|45|12|42|N|13|41|46|E|}} || '''52440''' || 
|-
| [[Mičetinac]] || [[Đurđevac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''207''' || '''156''' || {{Coord|46|00|23|N|17|01|08|E|}} || '''48350''' || 
|-
| [[Mičevec]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.286''' || '''107''' || {{Coord|45|45|08|N|16|03|21|E|}} || '''10410''' || [[Datoteka:Crkva HR.53.jpg|100px]]
|-
| [[Mičijevac]] || [[Križevci]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''69''' || '''182''' || {{Coord|46|03|19|N|16|36|32|E|}} || '''48264''' ||  
|-
| [[Migalovci]] || [[Čaglin]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''129''' || '''148''' || {{Coord|45|19|55|N|18|00|15|E|}} || '''34350''' || 
|-
| [[Mihajlije]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''370''' || {{Coord|45|28|43|N|17|30|19|E|}} || '''34320''' || 
|-
| [[Mihalić Selo]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''81''' || '''154''' || {{Coord|45|23|45|N|15|28|13|E|}} || '''47250''' ||
|-
| [[Mihalj]] || [[Slivno (Hrvatska)|Slivno]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''121''' || '''25''' || {{Coord|42|59|30|N|17|30|03|E|}} || '''20357''' || [[Datoteka:Mihalj.JPG|100px]]
|-
| [[Mihaljekov Jarek]] || [[Krapina]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''469''' || '''184''' || {{Coord|46|09|10|N|15|52|53|E|}} || '''49000''' || 
|-
| [[Mihaljevac]] || [[Plitvička Jezera (Hrvatska)|Plitvička Jezera]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''44''' || '''685''' || {{Coord|44|46|07|N|15|43|05|E|}} || '''53230''' || 
|-
| [[Mihaljevci]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''752''' || '''165''' || {{Coord|45|22|47|N|17|40|35|E|}} || '''34000''' ||  
|-
| [[Mihaljevići (Pleternica)|Mihaljevići]] || [[Pleternica]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''2''' || '''207''' || {{Coord|45|15|05|N|17|51|51|E|}} || '''34310''' || 
|-
| [[Mihanići]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''109''' || '''265''' || {{Coord|42|33|53|N|18|20|04|E|}} || '''20217''' || 
|-
| [[Mihanovićev Dol]] || [[Klanjec]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''319''' || '''197''' || {{Coord|46|02|55|N|15|43|58|E|}} || '''49290''' ||  
|-
| [[Mihatovići (Poreč)|Mihatovići]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''122''' || '''108''' || {{Coord|45|15|49|N|13|38|46|E|}} || '''52446''' || 
|-
| [[Mihelići]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''43''' || '''109''' || {{Coord|45|13|30|N|13|40|06|E|}} || '''52440''' || 
|-
| [[Miholašćica]] || [[Cres (grad)|Cres]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''36''' || '''17''' || {{Coord|44|48|12|N|14|22|13|E|}} || '''51556''' || [[Datoteka:Miholašćica.jpg|100px]] 
|-
| [[Miholec]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''363''' || '''157''' || {{Coord|46|03|21|N|16|26|47|E|}} || '''48267''' || [[Datoteka:Crkva sv. Mihaela u Miholcu3.jpg|100px]]
|-
| [[Miholjački Poreč]] || [[Donji Miholjac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''183''' || '''91''' || {{Coord|45|41|52|N|18|11|53|E|}} || '''31543''' || [[Datoteka:Miholjački Poreč.jpg|100px]] 
|-
| [[Miholjanec]] || [[Virje]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''295''' || '''162''' || {{Coord|46|02|19|N|16|56|46|E|}} || '''48326''' || [[Datoteka:Miholjanec sv mihael 2.jpg|100px]] 
|-
| [[Miholjsko]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''123''' || '''164''' || {{Coord|45|15|50|N|15|41|16|E|}} || '''47221''' || 
|-
| [[Mihotići]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.050''' || '''233''' || {{Coord|45|21|41|N|14|18|19|E|}} || '''51211''' || 
|-
| [[Mihovljan (Čakovec)|Mihovljan]] || [[Čakovec]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''1.380''' || '''183''' || {{Coord|46|24|22|N|16|26|47|E|}} || '''40000''' || [[Datoteka:Mihovljan (Međimurje).jpg|100px]] 
|-
| [[Mihovljan (Hrvatska)|Mihovljan]] || [[Mihovljan (Hrvatska)|Mihovljan]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''1.095''' || '''200''' || {{Coord|46|08|03|N|15|58|16|E|}} || '''49252''' || 
|-
| [[Mijaca]] || [[Vrgorac]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''30''' || '''514''' || {{Coord|43|17|17|N|17|19|09|E|}} || '''21272''' || 
|-
| [[Mijači (Brestovac)|Mijači]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''18''' || '''246''' || {{Coord|45|26|48|N|17|28|15|E|}} || '''34320''' ||  
|-
| [[Miklavec]] || [[Podturen]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''474''' || '''162''' || {{Coord|46|28|56|N|16|30|18|E|}} || '''40316''' ||  
|-
| [[Mikleuš]] || [[Mikleuš]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''840''' || '''131''' || {{Coord|45|36|47|N|17|48|33|E|}} || '''33517''' || 
|-
| [[Mikleuška]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''140''' || '''140''' || {{Coord|45|32|52|N|16|43|28|E|}} || '''44320''' || 
|-
| [[Mikluševci]] || [[Tompojevci]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''378''' || '''108''' || {{Coord|45|15|03|N|19|05|05|E|}} || '''32238''' || [[Datoteka:Mikluševci Миклошевци 1.JPG|100px]] 
|-
| [[Mikovec]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''65''' || '''188''' || {{Coord|46|05|21|N|16|28|26|E|}} || '''48267''' ||  
|-
| [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''66''' || '''302''' || {{Coord|42|28|53|N|18|24|40|E|}} || '''20219''' || 
|-
| [[Miladini]] || [[Jastrebarsko]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''58''' || '''232''' || {{Coord|45|41|50|N|15|35|55|E|}} || '''10453''' || 
|-
| [[Milanezi]] || [[Višnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''14''' || '''181''' || {{Coord|45|15|58|N|13|42|27|E|}} || '''52463''' || 
|-
| [[Milani]] || [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''10''' || '''211''' || {{Coord|45|27|26|N|15|17|44|E|}} || '''47251''' || 
|-
| [[Milanlug]] || [[Čaglin]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''200''' || '''180''' || {{Coord|45|22|05|N|17|58|30|E|}} || '''34350''' ||  
|-
| [[Milanovac (Crnac)|Milanovac]] || [[Crnac (Hrvatska)|Crnac]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''54''' || '''99''' || {{Coord|45|39|51|N|17|56|15|E|}} || '''33507''' || 
|-
| [[Milanovac (Velika)|Milanovac]] || [[Velika (Hrvatska)|Velika]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''45''' || '''234''' || {{Coord|45|23|37|N|17|35|06|E|}} || '''34320''' || 
|-
| [[Milanovac (Virovitica)|Milanovac]] || [[Virovitica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''1.711''' || '''156''' || {{Coord|45|48|04|N|17|23|22|E|}} || '''33000''' || 
|-
| [[Milaševac]] || [[Čazma]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''177''' || '''138''' || {{Coord|45|45|32|N|16|38|56|E|}} || '''43240''' || 
|-
| [[Milaši]] || [[Jelenje]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''76''' || '''291''' || {{Coord|45|23|33|N|14|25|54|E|}} || '''51218''' || 
|-
| [[Milčetići]] || [[Malinska-Dubašnica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''245''' || '''21''' || {{Coord|45|07|04|N|14|31|14|E|}} || '''51511''' || 
|-
| [[Milekovo Selo]] || [[Donja Stubica]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''127''' || '''236''' || {{Coord|45|58|22|N|15|59|53|E|}} || '''49240''' || 
|-
| [[Miličani]] || [[Sokolovac (Hrvatska)|Sokolovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''147''' || '''186''' || {{Coord|46|05|15|N|16|43|24|E|}} || '''48306''' ||  
|-
| [[Milinac]] || [[Levanjska Varoš]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''28''' || '''177''' || {{Coord|45|20|24|N|18|07|10|E|}} || '''31416''' || 
|-
| [[Milivojevci]] || [[Velika (Hrvatska)|Velika]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''17''' || '''286''' || {{Coord|45|25|07|N|17|32|53|E|}} || '''34320''' || 
|-
| [[Milna (Hvar)|Milna]] || [[Hvar (grad)|Hvar]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''77''' || '''8''' || {{Coord|43|09|45|N|16|29|14|E|}} || '''21450''' ||  
|-
| [[Milna (Hrvatska)|Milna]] || [[Milna (Hrvatska)|Milna]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''775''' || '''12''' || {{Coord|43|19|37|N|16|26|57|E|}} || '''21405''' || [[Datoteka:MILNA_PORT.JPG|100px]] 
|-
| [[Milna (Vis)|Milna]] || [[Vis (grad)|Vis]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''39''' || '''30''' || {{Coord|43|02|13|N|16|13|27|E|}} || '''21480''' || [[Datoteka:Milna_Vis.jpg|100px]]
|-
| [[Milohnići]] || [[Krk (grad)|Krk]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''87''' || '''143''' || {{Coord|45|04|53|N|14|27|27|E|}} || '''51511''' || 
|-
| [[Miloševac (Barilović)|Miloševac]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''3''' || '''251''' || {{Coord|45|16|29|N|15|28|13|E|}} || '''47253''' || 
|-
| [[Milotski Breg]] || [[Gračišće]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''93''' || '''405''' || {{Coord|45|10|16|N|13|57|30|E|}} || '''52341''' || 
|-
| [[Milovčići]] || [[Malinska-Dubašnica]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''124''' || '''74''' || {{Coord|45|06|31|N|14|31|44|E|}} || '''51511''' || 
|-
| [[Miljana (Zagorska Sela)|Miljana]] || [[Zagorska Sela]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''88''' || '''230''' || {{Coord|46|07|27|N|15|37|30|E|}} || '''49296''' || [[Datoteka:Dvorac Miljana 2.jpg|100px]]
|-
| [[Miljanovac]] || [[Sirač]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''160''' || '''200''' || {{Coord|45|31|41|N|17|13|13|E|}} || '''43541''' || 
|-
| [[Miljevac (Slunj)|Miljevac]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''10''' || '''317''' || {{Coord|45|07|40|N|15|38|13|E|}} || '''47240''' || 
|-
| [[Miljevci (Nova Bukovica)|Miljevci]] || [[Nova Bukovica]] || [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || '''317''' || '''106''' || {{Coord|45|39|43|N|17|49|30|E|}} || '''33518''' ||  
|-
| [[Mimice]] || [[Omiš]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''241''' || '''49''' || {{Coord|43|24|19|N|16|48|36|E|}} || '''21318''' ||  
|-
| [[Miočić]] || [[Drniš]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''44''' || '''380''' || {{Coord|43|52|58|N|16|14|02|E|}} || '''22321''' || [[Datoteka:Miočić,_Centar.jpg|100px]] 
|-
| [[Miočinovići]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''43''' || '''230''' || {{Coord|45|16|21|N|16|17|18|E|}} || '''44204''' || 
|-
| [[Miranje]] || [[Benkovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''303''' || '''166''' || {{Coord|43|59|55|N|15|35|12|E|}} || '''23420''' || 
|-
| [[Mirca]] || [[Supetar]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''401''' || '''43''' || {{Coord|43|22|40|N|16|31|22|E|}} || '''21400''' || 
|-
| [[Mirkopolje]] || [[Krašić]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''93''' || '''120''' || {{Coord|45|37|08|N|15|30|51|E|}} || '''10454''' ||    
|-
| [[Mirkovac (Kneževi Vinogradi)|Mirkovac]] || [[Kneževi Vinogradi]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''108''' || '''79''' || {{Coord|45|44|09|N|18|47|53|E|}} || '''31309''' ||
|-
| [[Mirkovci (Vinkovci)|Mirkovci]] || [[Vinkovci]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''3.283''' || '''91''' || {{Coord|45|16|14|N|18|51|04|E|}} || '''32240''' || [[Datoteka:Mirkovci Skyline-Kolaž Mirkovaca-Колаж Мирковаца.png|100px]] 
|-
| [[Mirkovec]] || [[Sveti Križ Začretje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''476''' || '''177''' || {{Coord|46|03|50|N|15|55|38|E|}} || '''49223''' || 
|-
| [[Mirkovec Breznički]] || [[Breznica (Hrvatska)|Breznica]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''97''' || '''139''' || {{Coord|46|02|04|N|16|17|18|E|}} || '''42226''' ||  
|-
| [[Mirlović Polje]] || [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''170''' || '''415''' || {{Coord|43|48|47|N|16|20|19|E|}} || '''22322''' ||  
|-
| [[Mirlović Zagora]] || [[Unešić]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''387''' || '''263''' || {{Coord|43|45|37|N|16|05|58|E|}} || '''22323''' || 
|-
| [[Mislina]] || [[Zažablje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''25''' || '''19''' || {{Coord|42|58|52|N|17|36|25|E|}} || '''20353''' || 
|-
| [[Mišinci (Žakanje)|Mišinci]] || [[Žakanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''147''' || '''145''' || {{Coord|45|37|08|N|15|18|44|E|}} || '''47276''' || 
|-
| [[Mišinka]] || [[Kutina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''116''' || '''183''' || {{Coord|45|29|29|N|16|49|23|E|}} || '''44320''' || 
|-
| [[Miškovići]] || [[Pag (grad)|Pag]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''59''' || '''16''' || {{Coord|44|20|14|N|15|13|42|E|}} || '''23249''' || [[Datoteka:Miskovici.jpg|100px]] 
|-
| [[Mišljenovac (Donji Lapac)|Mišljenovac]] || [[Donji Lapac]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''3''' || '''578''' || {{Coord|44|34|52|N|16|00|34|E|}} || '''53250''' ||
|-
| [[Mitlo]] || [[Marina (Hrvatska)|Marina]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''49''' || '''264''' || {{Coord|43|35|06|N|16|04|46|E|}} || '''21228''' ||
|-
| [[Mitrovac (Čeminac)|Mitrovac]] || [[Čeminac]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''20''' || '''86''' || {{Coord|45|42|34|N|18|43|19|E|}} || '''31309''' || 
|-
| [[Mitrovac (Kutjevo)|Mitrovac]] || [[Kutjevo]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''133''' || '''285''' || {{Coord|45|25|59|N|17|51|28|E|}} || '''34340''' || 
|-
| [[Mjesto Primišlje]] || [[Slunj]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''49''' || '''296''' || {{Coord|45|10|55|N|15|28|22|E|}} || '''47244''' || 
|-
| [[Mladenići]] || [[Viškovo]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''1.254''' || '''359''' || {{Coord|45|22|54|N|14|23|31|E|}} || '''51216''' || 
|-
| [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaka]] || [[Jasenovac]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''58''' || '''89''' || {{Coord|45|14|20|N|17|00|57|E|}} || '''44324''' ||
|-
| [[Mlaka (Rakovec)|Mlaka]] || [[Rakovec (Hrvatska)|Rakovec]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''99''' || '''120''' || {{Coord|45|54|33|N|16|17|25|E|}} || '''10347''' ||   
|-
| [[Mlaka Antinska]] || [[Tordinci]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''77''' || '''84''' || {{Coord|45|22|47|N|18|46|12|E|}} || '''32214''' || [[Datoteka:Mlaka Antinska-Млака Антинска 03.jpg|100px]] 
|-
| [[Mlakovac]] || [[Krnjak]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''118''' || '''164''' || {{Coord|45|22|13|N|15|34|59|E|}} || '''47241''' || 
|-
| [[Mlakva (Perušić)|Mlakva]] || [[Perušić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''51''' || '''504''' || {{Coord|44|41|58|N|15|17|18|E|}} || '''53203''' || [[Datoteka:Млаква,_поглед_са_Пражиног_Вршчића_10._2013.JPG|100px]] 
|-
| [[Mlinari]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''7''' || '''415''' || {{Coord|45|24|38|N|15|02|02|E|}} || '''51325''' || 
|-
| [[Mlini]] || [[Župa dubrovačka]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''933''' || '''19''' || {{Coord|42|37|22|N|18|12|28|E|}} || '''20207''' || [[Datoteka:Port_of_Mlini.jpg|100px]] 
|-
| [[Mlinište (Zažablje)|Mlinište]] || [[Zažablje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''254''' || '''13''' || {{Coord|42|59|32|N|17|36|58|E|}} || '''20353''' || [[Datoteka:Crkva_mliniste.jpg|100px]]
|-
| [[Mlinski Vinogradi]] || [[Velika Trnovitica]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''31''' || '''174''' || {{Coord|45|40|37|N|16|54|57|E|}} || '''43285''' ||
|-
| [[Močići]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''426''' || '''151''' || {{Coord|42|33|41|N|18|14|56|E|}} || '''20213''' || 
|-
| [[Močile (Vrbovsko)|Močile]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''88''' || '''219''' || {{Coord|45|24|48|N|15|09|41|E|}} || '''51329''' || 
|-
| [[Modrino Selo]] || [[Kistanje]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''23''' || '''271''' || {{Coord|44|02|39|N|15|52|45|E|}} || '''22305''' || 
|-
| [[Modrovec]] || [[Gornja Stubica]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''363''' || '''241''' || {{Coord|45|59|51|N|16|00|32|E|}} || '''49245''' ||  
|-
| [[Modruš]] || [[Josipdol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''169''' || '''578''' || {{Coord|45|07|49|N|15|14|27|E|}} || '''47303''' || [[Datoteka:Modruš_(Croatia)_-_glavna_ulica.jpg|100px]]
|-
| [[Modrušani]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''118''' || '''324''' || {{Coord|45|07|08|N|13|52|16|E|}} || '''52341''' || 
|-
| [[Mogorić]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''110''' || '''599''' || {{Coord|44|29|21|N|15|35|27|E|}} || '''53205''' || [[Datoteka:Улаз у Могорић.png|100px]] 
|-
| [[Mohovo]] || [[Ilok]] || [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || '''239''' || '''83''' || {{Coord|45|14|57|N|19|13|00|E|}} || '''32234''' || [[Datoteka:Mohovo ulaz 221208.jpg|100px]] 
|-
| [[Mokošica]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''2.193''' || '''6''' || {{Coord|42|40|29|N|18|05|33|E|}} || '''20236''' || [[Datoteka:Stara_Mokošica2010.JPG|100px]] 
|-
| [[Mokreš]] || [[Čaglin]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''20''' || '''156''' || {{Coord|45|22|41|N|18|04|57|E|}} || '''34350''' || 
|-
| [[Mokrica Tomaševečka]] || [[Sveti Ivan Zelina]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''40''' || '''152''' || {{Coord|45|58|33|N|16|19|26|E|}} || '''10383''' || 
|-
| [[Mokrice (Oroslavje)|Mokrice]] || [[Oroslavje]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''758''' || '''163''' || {{Coord|45|59|48|N|15|53|57|E|}} || '''49243''' || 
|-
| [[Mokrice Miholečke]] || [[Sveti Petar Orehovec]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''154''' || '''151''' || {{Coord|46|03|16|N|16|22|54|E|}} || '''48268''' || 
|-
| [[Mokro Polje]] || [[Ervenik]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''163''' || '''228''' || {{Coord|44|04|20|N|16|02|28|E|}} || '''22307''' || [[Datoteka:Centar sela.jpg|100px]] 
|-
| [[Molat (Zadar)|Molat]] || [[Zadar]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''107''' || '''60''' || {{Coord|44|14|31|N|14|48|54|E|}} || '''23292''' || [[Datoteka:Molat town.jpg|100px]] 
|-
| [[Molunat (Konavle)|Molunat]] || [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''234''' || '''7''' || {{Coord|42|27|13|N|18|26|03|E|}} || '''20219''' || [[Datoteka:MolunatBay.jpg|100px]] 
|-
| [[Molve]] || [[Molve]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''1.432''' || '''119''' || {{Coord|46|06|22|N|17|02|11|E|}} || '''48327''' || [[Datoteka:Molve, Croatia.JPG|100px]] 
|-
| [[Molve Grede]] || [[Molve]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''280''' || '''117''' || {{Coord|46|06|17|N|17|04|35|E|}} || '''48327''' || 
|-
| [[Molvice (Kalinovac)|Molvice]] || [[Kalinovac (Hrvatska)|Kalinovac]] || [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || '''36''' || '''112''' || {{Coord|46|01|21|N|17|10|53|E|}} || '''48356''' ||  
|-
| [[Molvice (Samobor)|Molvice]] || [[Samobor]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''642''' || '''171''' || {{Coord|45|46|08|N|15|45|28|E|}} || '''10430''' || 
|-
| [[Momčilovića Kosa]] || [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''36''' || '''247''' || {{Coord|45|16|05|N|16|14|16|E|}} || '''44405''' || 
|-
| [[Momići]] || [[Kula Norinska]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''163''' || '''15''' || {{Coord|43|02|53|N|17|35|51|E|}} || '''20341''' || 
|-
| [[Momjan]] || [[Buje]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''283''' || '''281''' || {{Coord|45|26|18|N|13|42|32|E|}} || '''52462''' || [[Datoteka:Momjan.JPG|100px]] 
|-
| [[Monterol]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''19''' || '''2''' || {{Coord|45|27|04|N|13|30|57|E|}} || '''52470''' || 
|-
| [[Montižana]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''57''' || '''128''' || {{Coord|45|11|00|N|13|41|05|E|}} || '''52440''' || 
|-
| [[Montovani]] || [[Pićan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''139''' || '''391''' || {{Coord|45|11|09|N|14|01|33|E|}} || '''52332''' || 
|-
| [[Moravče (Zagreb)|Moravče]] || [[Zagreb]] || [[Grad Zagreb]] || '''602''' || '''208''' || {{Coord|45|56|16|N|16|10|03|E|}} || '''10363''' || 
|-
| [[Moravice]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''664''' || '''453''' || {{Coord|45|25|32|N|15|00|44|E|}} || '''51325''' || [[Datoteka:Moravice.jpg|100px]] 
|-
| [[Moravička Sela]] || [[Brod Moravice]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''51''' || '''571''' || {{Coord|45|28|15|N|14|57|09|E|}} || '''51312''' || 
|-
| [[Morpolača]] || [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''49''' || '''135''' || {{Coord|43|54|57|N|15|45|47|E|}} || '''23422''' || 
|-
| [[Moseć (Ružić)|Moseć]] || [[Ružić (Hrvatska)|Ružić]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''75''' || '''588''' || {{Coord|43|47|45|N|16|13|22|E|}} || '''22320''' || 
|-
| [[Moslavačka Slatina]] || [[Popovača]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''72''' || '''160''' || {{Coord|45|36|53|N|16|39|56|E|}} || '''44317''' || 
|-
| [[Most (Buzet)|Most]] || [[Buzet]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''88''' || '''52''' || {{Coord|45|24|04|N|13|57|52|E|}} || '''52420''' || 
|-
| [[Most-Raša]] || [[Raša (Hrvatska)|Raša]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''78''' || '''9''' || {{Coord|45|03|40|N|14|02|42|E|}} || '''52223''' || [[Datoteka:Most Raša railway station (2).JPG|100px]] 
|-
| [[Mostari]] || [[Dubrava (Hrvatska)|Dubrava]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''184''' || '''114''' || {{Coord|45|47|03|N|16|30|04|E|}} || '''10342''' ||   
|-
| [[Mošanci]] || [[Žakanje]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''35''' || '''155''' || {{Coord|45|33|28|N|15|18|04|E|}} || '''47272''' || 
|-
| [[Mošćenica]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''2.470''' || '''98''' || {{Coord|45|26|24|N|16|21|21|E|}} || '''44253''' || 
|-
| [[Mošćenice]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''301''' || '''174''' || {{Coord|45|13|35|N|14|14|51|E|}} || '''51417''' || [[Datoteka:Moscenice_0709_1.jpg|100px]] 
|-
| [[Mošćenička Draga]] || [[Mošćenička Draga]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''585''' || '''15''' || {{Coord|45|14|21|N|14|15|12|E|}} || '''51417''' || [[Datoteka:MoscenickaDraga_3.jpg|100px]] 
|-
| [[Moštanica (Petrinja)|Moštanica]] || [[Petrinja]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''93''' || '''161''' || {{Coord|45|21|49|N|16|20|57|E|}} || '''44231''' ||
|-
| [[Motovun]] || [[Motovun]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''484''' || '''252''' || {{Coord|45|20|09|N|13|49|40|E|}} || '''52424''' || [[Datoteka:Motovun_–_General_view_-_01.jpg|100px]] 
|-
| [[Movrač]] || [[Kraljevec na Sutli]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''135''' || '''170''' || {{Coord|45|58|44|N|15|43|56|E|}} || '''49294''' || 
|-
| [[Možđenec]] || [[Novi Marof]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''677''' || '''190''' || {{Coord|46|09|00|N|16|21|05|E|}} || '''42220''' ||   
|-
| [[Mracelj]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''116''' || '''206''' || {{Coord|45|13|01|N|15|47|21|E|}} || '''47221''' || 
|-
| [[Mraclin]] || [[Velika Gorica]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''1.074''' || '''104''' || {{Coord|45|40|00|N|16|05|50|E|}} || '''10410''' || [[Datoteka:Mraclin air.jpg|100px]]
|-
| [[Mračaj (Majur)|Mračaj]] || [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''42''' || '''152''' || {{Coord|45|16|38|N|16|34|11|E|}} || '''44434''' ||
|-
| [[Mračaj Krstinjski]] || [[Vojnić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''7''' || '''262''' || {{Coord|45|14|46|N|15|38|16|E|}} || '''47221''' || 
|-
| [[Mračin]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''263''' || '''207''' || {{Coord|45|26|09|N|15|24|35|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mratovo]] || [[Promina (Hrvatska)|Promina]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''56''' || '''246''' || {{Coord|43|57|32|N|16|02|34|E|}} || '''22303''' ||  
|-
| [[Mravinca]] || [[Dubrovačko primorje]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''29''' || '''240''' || {{Coord|42|49|04|N|17|51|23|E|}} || '''20232''' || 
|-
| [[Mravince]] || [[Solin]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''1.717''' || '''136''' || {{Coord|43|31|58|N|16|30|58|E|}} || '''21209''' || 
|-
| [[Mravinjac (Dubrovnik)|Mravinjac]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''67''' || '''421''' || {{Coord|42|45|04|N|17|57|42|E|}} || '''20234''' || 
|-
| [[Mravnica]] || [[Šibenik]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''29''' || '''245''' || {{Coord|43|39|15|N|16|06|13|E|}} || '''22205''' ||  
|-
| [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]] || [[Dubrovnik]] || [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || '''76''' || '''347''' || {{Coord|42|44|25|N|17|58|53|E|}} || '''20234''' || 
|-
| [[Mrežnica (Barilović)|Mrežnica]] || [[Barilović]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''4''' || '''226''' || {{Coord|45|15|37|N|15|24|53|E|}} || '''47253''' || 
|-
| [[Mrežničke Poljice]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''114''' || '''129''' || {{Coord|45|25|40|N|15|29|23|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mrežnički Brest]] || [[Generalski Stol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''41''' || '''207''' || {{Coord|45|20|29|N|15|25|44|E|}} || '''47262''' || 
|-
| [[Mrežnički Brig]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''270''' || '''131''' || {{Coord|45|25|34|N|15|29|58|E|}} || '''47250''' || [[Datoteka:Ort-Schild191.JPG|100px]] 
|-
| [[Mrežnički Novaki]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''188''' || '''201''' || {{Coord|45|24|21|N|15|29|09|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mrežnički Varoš]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''904''' || '''128''' || {{Coord|45|26|28|N|15|30|38|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mrežničko Dvorište]] || [[Duga Resa]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''67''' || '''142''' || {{Coord|45|25|36|N|15|28|59|E|}} || '''47250''' || 
|-
| [[Mrgani]] || [[Kanfanar]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''36''' || '''210''' || {{Coord|45|07|41|N|13|47|01|E|}} || '''52352''' || 
|-
| [[Mrkopalj]] || [[Mrkopalj]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''755''' || '''820''' || {{Coord|45|18|54|N|14|51|07|E|}} || '''51315''' || 
|-
| [[Mrkoplje]] || [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]] || [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || '''0''' || '''450''' || {{Coord|45|29|07|N|17|30|52|E|}} || '''34320''' || 
|-
| [[Mrljane]] || [[Pašman (Hrvatska)|Pašman]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''249''' || '''5''' || {{Coord|43|58|03|N|15|21|14|E|}} || '''23264''' || [[Datoteka:Mrljane.JPG|100px]] 
|-
| [[Mrzla Vodica]] || [[Lokve (Hrvatska)|Lokve]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''16''' || '''791''' || {{Coord|45|22|17|N|14|40|06|E|}} || '''51317''' ||
|-
| [[Mrzli Dol]] || [[Senj]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''28''' || '''843''' || {{Coord|45|01|58|N|14|59|18|E|}} || '''53271''' || 
|-
| [[Mrzlo Polje (Veliko Trgovišće)|Mrzlo Polje]] || [[Veliko Trgovišće]] || [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || '''215''' || '''181''' || {{Coord|46|02|05|N|15|47|47|E|}} || '''49214''' || 
|-
| [[Mrzlo Polje Žumberačko]] || [[Žumberak (Hrvatska)|Žumberak]] || [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || '''41''' || '''551''' || {{Coord|45|46|43|N|15|29|57|E|}} || '''10456''' || [[Datoteka:Milacki mrzlo polje.jpg|100px]]  
|-
| [[Mrzljaki]] || [[Netretić]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''17''' || '''188''' || {{Coord|45|31|42|N|15|19|03|E|}} || '''47271''' || 
|-
| [[Mrzović]] || [[Semeljci]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''603''' || '''104''' || {{Coord|45|19|43|N|18|35|35|E|}} || '''32284''' ||  
|-
| [[Mučići]] || [[Matulji]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''362''' || '''359''' || {{Coord|45|24|02|N|14|18|28|E|}} || '''51213''' || 
|-
| [[Mugeba]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''180''' || '''55''' || {{Coord|45|11|33|N|13|37|15|E|}} || '''52440''' || 
|-
| [[Mundanije]] || [[Rab (grad)|Rab]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''520''' || '''68''' || {{Coord|44|46|15|N|14|45|55|E|}} || '''51280''' || 
|-
| [[Munije]] || [[Grubišno Polje]] || [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || '''35''' || '''181''' || {{Coord|45|40|51|N|17|17|41|E|}} || '''43504''' ||
|-
| [[Muntić]] || [[Ližnjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''400''' || '''154''' || {{Coord|44|55|29|N|13|56|49|E|}} || '''52206''' || [[Datoteka:Muntic,_stara_&quot;hiza_ud_Cvitka&quot;.jpg|100px]]
|-
| [[Muntrilj]] || [[Tinjan]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''77''' || '''339''' || {{Coord|45|14|33|N|13|48|32|E|}} || '''52444''' || 
|-
| [[Munjava]] || [[Josipdol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''237''' || '''349''' || {{Coord|45|10|56|N|15|17|15|E|}} || '''47303''' || [[Datoteka:Josipdol,_Munjava.jpg|100px]]
|-
| [[Munjava Modruška]] || [[Josipdol]] || [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || '''63''' || '''370''' || {{Coord|45|09|34|N|15|17|17|E|}} || '''47303''' || [[Datoteka:Modruška Munjava Snowbound II.JPG|100px]]
|-
| [[Muraj]] || [[Krk (grad)|Krk]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''42''' || '''115''' || {{Coord|45|03|04|N|14|36|02|E|}} || '''51517''' || 
|-
| [[Muričevec]] || [[Lepoglava]] || [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || '''195''' || '''232''' || {{Coord|46|12|21|N|16|01|10|E|}} || '''42250''' ||   
|-
| [[Murine]] || [[Umag]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''935''' || '''33''' || {{Coord|45|27|07|N|13|32|22|E|}} || '''52470''' || 
|-
| [[Mursko Središće]] || [[Mursko Središće]] || [[Međimurska županija|Međimurska]] || '''3.444''' || '''163''' || {{Coord|46|30|47|N|16|26|22|E|}} || '''40315''' || [[Datoteka:Mursko Središće 111399367.jpg|100px]] 
|-
| [[Murter (Murter–Kornati)|Murter]] || [[Murter–Kornati]] || [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || '''1.920''' || '''6''' || {{Coord|43|49|13|N|15|35|17|E|}} || '''22243''' || [[Datoteka:Murter.jpg|100px]]
|-
| [[Murvica (Bol)|Murvica]] || [[Bol (Hrvatska)|Bol]] || [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || '''22''' || '''127''' || {{Coord|43|16|02|N|16|35|38|E|}} || '''21420''' || [[Datoteka:MURVICA_HOUSES.JPG|100px]] 
|-
| [[Murvica (Poličnik)|Murvica]] || [[Poličnik]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''701''' || '''76''' || {{Coord|44|08|46|N|15|19|15|E|}} || '''23000''' || 
|-
| [[Murvica Gornja]] || [[Poličnik]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''253''' || '''76''' || {{Coord|44|08|46|N|15|19|15|E|}} || '''23000''' || 
|-
| [[Musić]] || [[Levanjska Varoš]] || [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || '''75''' || '''180''' || {{Coord|45|17|28|N|18|10|02|E|}} || '''31416''' || 
|-
| [[Mustafina Klada]] || [[Velika Ludina]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''164''' || '''144''' || {{Coord|45|39|39|N|16|36|47|E|}} || '''44316''' ||
|-
| [[Musulini]] || [[Vrbovsko]] || [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || '''152''' || '''431''' || {{Coord|45|20|12|N|15|05|48|E|}} || '''51327''' || 
|-
| [[Mušalež]] || [[Poreč]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''366''' || '''85''' || {{Coord|45|12|45|N|13|38|46|E|}} || '''52440''' || 
|-
| [[Mušaluk]] || [[Gospić]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''228''' || '''591''' || {{Coord|44|36|32|N|15|23|16|E|}} || '''53201''' || 
|-
| [[Muškovci]] || [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]] || [[Zadarska županija|Zadarska]] || '''100''' || '''156''' || {{Coord|44|13|13|N|15|44|13|E|}} || '''23450''' || [[Datoteka:Мушковци.JPG|100px]] 
|-
| [[Mutilić]] || [[Udbina (Hrvatska)|Udbina]] || [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || '''38''' || '''727''' || {{Coord|44|30|04|N|15|46|27|E|}} || '''53234''' ||  
|-
| [[Mutvoran]] || [[Marčana]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''25''' || '''179''' || {{Coord|44|57|36|N|13|59|06|E|}} || '''52208''' || 
|-
| [[Mužilovčica]] || [[Sisak]] || [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || '''77''' || '''95''' || {{Coord|45|23|29|N|16|40|41|E|}} || '''44213''' || [[Datoteka:Muzilovcica.JPG|100px]] 
|-
| [[Mužini]] || [[Žminj]] || [[Istarska županija|Istarska]] || '''83''' || '''352''' || {{Coord|45|07|05|N|13|54|23|E|}} || '''52341''' || 
|-
|}

[[Kategorija:Spiskovi naselja u Hrvatskoj|M]]</text>
      <sha1>e9v07y43s1psdo8usqgcugkr8p8fymq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409430</id>
    <revision>
      <id>3923126</id>
      <parentid>3847794</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:25:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3923126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4621" sha1="p97wdrdnu0nvbtw1chuak4x6vrqtac0" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bunica
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| slika                    = Spring of the Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = 
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| dužina                   = 6
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvor                    = 
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_lat_m              = 
| izvor_lat_s              = 
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 
| izvor_long_m             = 
| izvor_long_s             = 
| izvor_long_EW            = 
| ušće                     = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_lat_m               = 
| ušće_lat_s               = 
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 
| ušće_long_m              = 
| ušće_long_s              = 
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = 
}}
[[Datoteka:Spring of Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Izvor rijeke Bunice, Bosna i Hercegovina]]
'''Bunica''' je rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Vrelo Bunice|Njeno vrelo]] predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okruženo je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući još neistražene dubine. Posljednje istraživanje utvrdilo je dubinu 70&amp;nbsp;m pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u [[Evropa|Evropi]].

Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja – 799 m. S kapacitetom gutanja od 110 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s jedan je od najvećih ponora u [[Dinaridi|dinarskom]] kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67&amp;nbsp;cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. U okviru projekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]] gradit će se brana &quot;Pošćenje&quot; 3&amp;nbsp;km uzvodno od ponora Biograd u [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskom polju]]. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m, kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom vode Bune i Bunice bit će prevedene u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust s namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.&lt;ref name=&quot;Ekologij&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work=  |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Na ušću Bunice u Bunu u [[Hodbina|Hodbini]] napravljen je Rekreacijski centar Bunica, koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je dugo bio zapušten, ali u posljednje vrijeme povremeno se izvode radovi s ciljem njegove revitalizacije.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&amp;id=3&amp;lang=hr&amp;option=com_content&amp;view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3&amp;Itemid=6&amp;lang=hr |date=30. 3. 2016 }}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>p97wdrdnu0nvbtw1chuak4x6vrqtac0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923173</id>
      <parentid>3923126</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:35:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na reviziji članka</comment>
      <origin>3923173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8328" sha1="npt6b2oih8z9sp5qhyo4z6b3fm2zghb" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bunica
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| slika                    = Spring of the Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = [[Vrelo Bunice]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| dužina                   = oko 6
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvor                    = 
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_lat_m              = 
| izvor_lat_s              = 
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 
| izvor_long_m             = 
| izvor_long_s             = 
| izvor_long_EW            = 
| ušće                     = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_lat_m               = 
| ušće_lat_s               = 
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 
| ušće_long_m              = 
| ušće_long_s              = 
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 20,25 m³/s
| površina sliva           = 320,8 km²
| riječni_sistem           = [[Neretva]]
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = nije plovna
}}
[[Datoteka:Spring of Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Izvor rijeke Bunice, Bosna i Hercegovina]]
'''Bunica''' je kratka krška rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Buna (rijeka)|Bune]]. Duga je približno 6 km i izvire iz [[Vrelo Bunice|vrela Bunice]] u području između naselja [[Hodbina]] i [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]], južno od [[Mostar]]a, a u Bunu se ulijeva u blizini naselja [[Buna (Mostar)|Buna]].&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dedić |first1=Anita |last2=Plenković-Moraj |first2=Anđelka |last3=Kralj Borojević |first3=Koraljka |last4=Hafner |first4=Dubravka |title=The first report on periphytic diatoms on artificial and natural substrate in the karstic spring Bunica, Bosnia and Herzegovina |journal=Acta Botanica Croatica |volume=74 |issue=2 |pages=393–406 |year=2015 |doi=10.1515/botcro-2015-0029 |issn=0365-0588 |url=https://hrcak.srce.hr/file/215019 |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot;&gt;{{cite conference |last1=Skopljak |first1=Ferid |last2=Mulaomerović |first2=Jasminko |chapter=Kraška vrela i inversni pećinski kanali |title=Zbornik radova Susreta speleologa i istraživača krša Bosne i Hercegovine (Veliko Čajno, Visoko, 4–6. 5. 2012.) |journal=Naš krš |volume=31-32 |issue=44-45  |publisher=Speleološko društvo &quot;Bosansko-hercegovački krš&quot; / Centar za krš i speleologiju |location=Sarajevo |year=2012 |pages=105–116 |url=https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK-44-45-Zbornik-spe%202012.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrogeologija ==

Bunica je tipičan krški vodotok čiji je površinski tok kratak, dok se njegov najveći hidrološki značaj povezuje s velikim podzemnim slivom iz kojeg se napaja vrelo Bunice. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Mostarske kotline, u području izgrađenom od pretežno karbonatnih stijena, koje su karakteristične za izrazito razvijeni dinarski krš.&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot;&gt;{{cite report |author=Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar |title=Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2022–2027) |publisher=Agencija za vodno područje Jadranskog mora |location=Mostar |year=2022 |url=https://avpjm.jadran.ba/plan-upravljanja-vodama/3 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Vrelo Bunice ===

[[Vrelo Bunice]] jedno je od značajnijih krških vrela u Hercegovini. Voda izbija iz dubokog sifonskog kanala, a speleoronilačkim istraživanjima istražen je podvodni dio kanala u dužini od približno 160 m i do dubine od oko 70 m.&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stevanović |first1=Zoran |last2=Milanović |first2=Petar |title=South-Eastern Dinaric Karst – Contrasts in Water Treasury |journal=Research Square |year=2022 |doi=10.21203/rs.3.rs-2248695/v1 |url=https://assets-eu.researchsquare.com/files/rs-2248695/v1/2ed01d85-5fee-4382-8db8-f5b6beab7ae5.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF |note=Preprint}}&lt;/ref&gt; Zbog konfiguracije podvodnog kanala i njegovog strmog nastavka, istraživanja nisu obuhvatila čitav sistem vrela.

Vrelo ima izrazito promjenjiv protok karakterističan za velika krška vrela. Na vodomjernoj stanici [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]] zabilježeni su minimalni protok od oko 0,72 m³/s, prosječni protok od 20,25 m³/s i maksimalni protok od oko 207 m³/s.
Za razliku od nekih popularnih prikaza koji vrelo Bunice nazivaju &quot;najdubljim u Evropi&quot;, naučna literatura pouzdano potvrđuje dubinu istraženog sifona od oko 70 m, ali takvu apsolutnu evropsku titulu nije opravdano navoditi bez jasne komparativne studije.

[[Vrelo Bunice|Njeno vrelo]] predstavlja jedinstvenu atrakciju na području [[Hercegovina|Hercegovine]]. Okruženo je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući još neistražene dubine. Posljednje istraživanje utvrdilo je dubinu 70&amp;nbsp;m pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u [[Evropa|Evropi]].

Rijeka [[Zalomka]] teče kroz [[Nevesinjsko polje]] i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u [[Biograd (Nevesinje)|Biograd]]u, gdje je i najniže mjesto polja – 799 m. S kapacitetom gutanja od 110 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s jedan je od najvećih ponora u [[Dinaridi|dinarskom]] kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67&amp;nbsp;cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. U okviru projekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]] gradit će se brana &quot;Pošćenje&quot; 3&amp;nbsp;km uzvodno od ponora Biograd u [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskom polju]]. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m, kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom vode Bune i Bunice bit će prevedene u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust s namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.&lt;ref name=&quot;Ekologij&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work=  |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Na ušću Bunice u Bunu u [[Hodbina|Hodbini]] napravljen je Rekreacijski centar Bunica, koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je dugo bio zapušten, ali u posljednje vrijeme povremeno se izvode radovi s ciljem njegove revitalizacije.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&amp;id=3&amp;lang=hr&amp;option=com_content&amp;view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3&amp;Itemid=6&amp;lang=hr |date=30. 3. 2016 }}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>npt6b2oih8z9sp5qhyo4z6b3fm2zghb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923188</id>
      <parentid>3923173</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T10:16:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na reviziji članka</comment>
      <origin>3923188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8667" sha1="n9s16c8ik77ccz8t8yuj3dfw7rx1zfu" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bunica
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| slika                    = Spring of the Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = [[Vrelo Bunice]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| dužina                   = oko 6
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvor                    = 
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_lat_m              = 
| izvor_lat_s              = 
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 
| izvor_long_m             = 
| izvor_long_s             = 
| izvor_long_EW            = 
| ušće                     = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_lat_m               = 
| ušće_lat_s               = 
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 
| ušće_long_m              = 
| ušće_long_s              = 
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 20,25 m³/s
| površina sliva           = 320,8 km²
| riječni_sistem           = [[Neretva]]
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = nije plovna
}}
[[Datoteka:Spring of Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Izvor rijeke Bunice, Bosna i Hercegovina]]
'''Bunica''' je kratka krška rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Buna (rijeka)|Bune]]. Duga je približno 6 km i izvire iz [[Vrelo Bunice|vrela Bunice]] u području između naselja [[Hodbina]] i [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]], južno od [[Mostar]]a, a u Bunu se ulijeva u blizini naselja [[Buna (Mostar)|Buna]].&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dedić |first1=Anita |last2=Plenković-Moraj |first2=Anđelka |last3=Kralj Borojević |first3=Koraljka |last4=Hafner |first4=Dubravka |title=The first report on periphytic diatoms on artificial and natural substrate in the karstic spring Bunica, Bosnia and Herzegovina |journal=Acta Botanica Croatica |volume=74 |issue=2 |pages=393–406 |year=2015 |doi=10.1515/botcro-2015-0029 |issn=0365-0588 |url=https://hrcak.srce.hr/file/215019 |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot;&gt;{{cite conference |last1=Skopljak |first1=Ferid |last2=Mulaomerović |first2=Jasminko |chapter=Kraška vrela i inversni pećinski kanali |title=Zbornik radova Susreta speleologa i istraživača krša Bosne i Hercegovine (Veliko Čajno, Visoko, 4–6. 5. 2012.) |journal=Naš krš |volume=31-32 |issue=44-45  |publisher=Speleološko društvo &quot;Bosansko-hercegovački krš&quot;/Centar za krš i speleologiju |location=Sarajevo |year=2012 |pages=105–116 |url=https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK-44-45-Zbornik-spe%202012.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrogeologija ==

Bunica je tipičan krški vodotok čiji je površinski tok kratak, dok se njegov najveći hidrološki značaj povezuje s velikim podzemnim slivom iz kojeg se napaja vrelo Bunice. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Mostarske kotline, u području izgrađenom od pretežno karbonatnih stijena, koje su karakteristične za izrazito razvijeni dinarski krš.&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot;&gt;{{cite report |author=Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar |title=Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2022–2027) |publisher=Agencija za vodno područje Jadranskog mora |location=Mostar |year=2022 |url=https://avpjm.jadran.ba/plan-upravljanja-vodama/3 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Vrelo Bunice ===

[[Vrelo Bunice]] jedno je od značajnijih krških vrela u Hercegovini. Voda izbija iz dubokog sifonskog kanala, a speleoronilačkim istraživanjima istražen je podvodni dio kanala u dužini od približno 160 m i do dubine od oko 70 m.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stevanović |first1=Zoran |last2=Milanović |first2=Petar |title=South-Eastern Dinaric Karst – Contrasts in Water Treasury |journal=Research Square |year=2022 |doi=10.21203/rs.3.rs-2248695/v1 |url=https://assets-eu.researchsquare.com/files/rs-2248695/v1/2ed01d85-5fee-4382-8db8-f5b6beab7ae5.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Zbog konfiguracije podvodnog kanala i njegovog strmog nastavka, istraživanja nisu obuhvatila čitav sistem vrela.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;

Vrelo ima izrazito promjenjiv protok karakterističan za velika krška vrela. Na vodomjernoj stanici [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]] zabilježeni su minimalni protok od oko 0,72 m³/s, prosječni protok od 20,25 m³/s i maksimalni protok od oko 207 m³/s.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot; /&gt;

Za razliku od nekih popularnih prikaza koji vrelo Bunice nazivaju &quot;najdubljim u Evropi&quot;, naučna literatura pouzdano potvrđuje dubinu istraženog sifona od oko 70 m, ali takvu apsolutnu evropsku titulu nije opravdano navoditi bez jasne komparativne studije.&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt;

=== Podzemna veza sa Zalomkom ===

Hidrološki sistem Bunice direktno je povezan s ponornicama [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]], a posebno je značajna podzemna veza između [[Zalomka|Zalomke]] i vrela Bunice. Zalomka protiče kroz [[Nevesinjsko polje]], gdje značajan dio njenih voda ponire u krški podzemni sistem, pri čemu je ponor [[Biograd (Nevesinje)|Biograd]] jedan od najvažnijih ponora.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;

Ponor Biograd i vrelo Bunice čine jednu od najdirektnije dokazanih podzemnih hidroloških veza u cijelom dinarskom kršu.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt; Na ponoru Biograd zabilježen je kapacitet gutanja veći od 110 m³/s, dok se pri velikim vodostajima procjenjuje da je prividna brzina podzemnog kretanja vode prema vrelu Bunice iznosila oko 0,34 m/s.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt;

Ovakva podzemna veza potvrđuje da režim i vodostaj Bunice ne zavise isključivo od lokalnih [[padavina]] i površinskog sliva, već su direktno uslovljeni složenim promjenama u širem sistemu krških polja i ponora istočne Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

=== Tok i ušće ===

Nakon izviranja, Bunica teče kroz [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]] i [[Hodbina|Hodbinu]] oko 6 kilometara, a potom se ulijeva u [[Buna (rijeka)|Bunu]] u blizini naselja [[Buna (Mostar)|Buna]].&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt; Kao kratka krška rijeka, ima izuzetno mali površinski tok u poređenju s ogromnom količinom vode koja izbija na njenom izvoru, što je direktna posljedica složenog podzemnog krškog sistema.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

Bunica je lijeva pritoka Bune, preko koje pripada slivu Neretve i Jadranskog mora.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

== Hidrologija ==

Hidrološki režim Bunice karakterišu velike sezonske i višegodišnje oscilacije protoka, što je uobičajeno za velika krška vrela u dinarskom kršu.&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt; Prema podacima iz Plana upravljanja vodama za vodno područje [[Jadransko more|Jadranskog mora]], slivno područje podzemnih voda povezanih s vrelom Bunice iznosi oko 320,8 km², dok procijenjeni prosječni kapacitet vrela doseže 20,25 m³/s.&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&amp;id=3&amp;lang=hr&amp;option=com_content&amp;view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3&amp;Itemid=6&amp;lang=hr |date=30. 3. 2016 }}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>n9s16c8ik77ccz8t8yuj3dfw7rx1zfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svemirski teleskop Nancy Grace Roman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413955</id>
    <revision>
      <id>3923202</id>
      <parentid>3883321</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:41:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Nancy Grace Roman Space Telescope]] na [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman]]</comment>
      <origin>3883321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9239" sha1="0vjk9bkdnjue9jb8hvit7twt6cj5hp0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shawn_Domagal-Goldman_04.jpg|desno|mini|Dr [[Shawn Domagal-Goldman]] prezentira WFIRST.]]
Nancy Grace Roman Space Telescope (skraćeno '''Roman''' ili '''Roman Space Telescope),''' prethodno pod imenom '''Wide Field Infrared Survey Telescope''' ('''WFIRST''') jeste buduća [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[svemirska opservatorija]] koju je 2010. preporučio  [[Astronomy and Astrophysics Decadal Survey|Decadal Survey komitet]] [[Državno istraživačko vijeće SAD|Državnog istraživačkog vijeća SAD]]  kao vrhunski prioritet za sljedeću deceniju astronomije. Na dan 17.  februara, 2016, WFIRST je formalno označen kao misija [[NASA|NASA-e]].&lt;ref name=&quot;KDP-A&quot;&gt;{{Cite press release|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-introduces-new-wider-set-of-eyes-on-the-universe|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016|title=NASA Introduces New, Wider Set of Eyes on the Universe}}&lt;/ref&gt; Planirano je da bude lansiran u L2 orbitu Sunce-Zemlja do maja 2027. godine. Nazvan je po bivšoj šefici astronomije NASA-e Nancy Grace Roman.

Zasnovan je na postojećem primarnom ogledalu širokog vidnog polja od 2,4 m i nosit će dva naučna instrumenta. Instrument širokog polja (WFI) je višepojasna kamera od 300,8 megapiksela u vidljivom i bliskom infracrvenom području, koja pruža oštrinu slika uporedivu s onom koju postiže Hubble svemirski teleskop u vidnom polju od 0,28 kvadratnih stepeni, što je 100 puta veće od foto kamera na Hubbleu. Koronografski instrument (CGI) je kamera i spektrometar visokog kontrasta i malog vidnog polja koji pokriva vidljive i bliske infracrvene talasne dužine koristeći novu tehnologiju supresije zvjezdane svjetlosti.

Dizajn WFIRST je baziran na projektima koji su predlagali NASA i DOE za misiju [[:en:Joint Dark Energy Mission|Joint Dark Energy.]] WFIRST dodaje neke posebne mogućnosti originalnom JDEM prijedlogu, uključujući traženje [[Vansolarna planeta|planeta van Sunčevog sistema]] korištenjem [[Gravitacioni mikrolensing|gravitacionog &quot;mikrolensinga&quot;]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.nap.edu/catalog/12951.html|title=New Worlds, New Horizons in Astronomy and Astrophysics|publisher=National Research Council|year=2010|isbn=0-309-15802-8|location=Washington, D.C.|author=National Research Council|coauthors=|access-date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; U sadašnjem stanju (2015),&lt;ref name=&quot;2015FinalReport&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wfirst.gsfc.nasa.gov/science/sdt_public/WFIRST-AFTA_SDT_Report_150310_Final.pdf|title=WFIRST Science Definition Team 2015 Report|date=10. 3. 2015|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; veliki dio njegove primarne misije će biti fokusiran na istraživanje historije širenja svemira i rast kosmičkih struktura pomoću višestrukih metoda  u preklapajućim oblastima crvenog pomaka, sa ciljem preciznog mjerenja efekata [[Tamna energija|tamne energije]],&lt;ref&gt;WFIRST Wide-Field Infrared Telescope Home Page, http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011192001/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ |date=11 Oktobar 2015 }}&lt;/ref&gt; konzistentnosti [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]], i zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|prostorvremena]].

Od maja 2024. godine, planirano je da Roman bude lansiran raketom SpaceX Falcon Heavy prema ugovoru koji precizira spremnost do oktobra 2026. godine podržavajući NASA-inu obavezu lansiranja u maju 2027. godine.

== Razvoj misije ==
Dizajn Rimskog svemirskog teleskopa dijeli naslijeđe s raznim predloženim dizajnima za Zajedničku misiju tamne energije (JDEM) između NASA-e i Ministarstva energetike (DOE).

Originalni dizajn, nazvan WFIRST Design Reference Mission 1, proučavan je 2011–2012. godine, a sadržavao je neometani anastigmatski teleskop s tri ogledala promjera 1,3 m (4,3 stope).[13] Sadržavao je jedan instrument, [[spektrometar]] s vidljivim do bliskim infracrvenim spektrometrom s prizmom bez proreza.

Godine 2012. pojavila se još jedna mogućnost: NASA bi mogla koristiti polovni teleskop Nacionalnog izviđačkog ureda (NRO) proizvođača Harris Corporation za izvršenje misije poput one planirane za WFIRST. NRO je ponudio donaciju dva teleskopa, iste veličine kao i svemirski teleskop Hubble, ali s kraćom žarišnom daljinom i stoga širim vidnim poljem. Ovo je dalo važan politički zamah projektu, iako teleskop predstavlja samo skroman dio troškova misije. Osnovni dizajn NGRST uključuje koronarograf koji omogućava direktno snimanje egzoplaneta.

Razmatrano je nekoliko oblika WFIRST/Roman. To je uključivalo konfiguraciju zajedničke misije tamne energije i Omega, privremenu referentnu misiju dizajna s teleskopom od 1,3 m,&lt;ref&gt;Green, J. &amp; Schechter, P. (11 July 2011). &quot;WFIRST IDRM&quot;&lt;/ref&gt; referentnu misiju dizajna 1 &lt;ref&gt;Green, J.; et al. (15 August 2012). &quot;WFIRST DRM2&quot;. arXiv:1208.4012 [astro-ph.IM&lt;/ref&gt; s teleskopom od 1,3 m, referentnu misiju dizajna 2 s teleskopom od 1,1 m i nekoliko iteracija konfiguracije AFTA od 2,4 m.

U završnom izvještaju iz 2015. godine, teleskop je razmatran i za geosinhronu orbitu i za orbitu oko Lagrangeove tačke Sunce-Zemlja L2. Tačka L2 ima nedostatke u odnosu na geosinhronu orbitu u dostupnoj brzini podataka i potrebnom potisnom gorivu, ali prednosti u smislu poboljšanih ograničenja posmatranja, bolje termičke stabilnosti i benignijeg radijacionog okruženja. Neki naučni slučajevi (kao što je paralaksa mikroleće egzoplaneta) su poboljšani na L2, ali mogućnost robotskog servisiranja na bilo kojoj od lokacija trenutno nije poznata. Do februara 2016. godine odlučeno je da se koristi halo orbita oko L2.

Projekat vodi tim iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland. Dana 30. novembra 2018. godine, NASA je objavila da je dodijelila ugovor za teleskop. Ugovor se odnosio na dio pod nazivom OTA, Optički sklop teleskopa, a traje do 2025. godine.

== Naučni ciljevi ==
Naučni ciljevi teleskopa su usmjereni na rješavanje najsavremenijih pitanja u kosmologiji i istraživanju egzoplaneta, uključujući:
* Odgovaranje na osnovna pitanja o tamnoj energiji, komplementarno misiji Euclid Evropske svemirske agencije (ESA), uključujući: Da li je kosmičko ubrzanje uzrokovano novom energetskom komponentom ili slomom opšte relativnosti na kosmološkim skalama? Ako je uzrok nova energetska komponenta, da li je njena gustina energije konstantna u prostoru i vremenu ili se razvijala tokom historije svemira? Teleskop će koristiti tri nezavisne tehnike za ispitivanje tamne energije: barionske akustične oscilacije, posmatranje udaljenih supernova i slabo gravitaciono sočivo.
* Kompletiranje liste egzoplaneta kako bi se pomoglo u odgovorima na nova pitanja o potencijalu za život u svemiru: Koliko su česti sunčevi sistemi poput našeg? Koje vrste planeta postoje u hladnim, vanjskim regijama planetarnih sistema? – Šta određuje nastanjivost svjetova sličnih Zemlji? Ovaj popis koristi tehniku ​​koja može pronaći egzoplanete do mase samo nekoliko puta veće od Mjesečeve: gravitaciono mikrosočivo. Lista bi također uključivala uzorak slobodno plutajućih planeta s masama približno do mase Marsa.
* Uspostavljanje gostujućeg istraživačkog načina rada, omogućavajući odgovore na različita pitanja o našoj galaksiji i svemiru.
* Obezbjeđivanje koronagrafa za direktno snimanje egzoplaneta koji će pružiti prve direktne slike i spektre planeta oko naših najbližih susjeda, sličnih našim vlastitim divovskim planetama.
* Detekcija primordijalnih crnih rupa.&lt;ref&gt;Balzer, Ashley (7 May 2024). &quot;How NASA's Roman Mission Will Hunt for Primordial Black Holes&quot;. NASA.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Svemirski teleskop James Webb|James Webb Space Telescope]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20101029163232/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/ WFIRST page at Goddard Space Flight Center site]
* [https://web.archive.org/web/20150523235256/http://www.ipac.caltech.edu/wfirst/ WFIRST Science Data Center page at the Infrared Processing and Analysis Center (IPAC)]
* &lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110726094422/http://sites.nationalacademies.org/xpedio/idcplg?IdcService=GET_FILE&amp;dDocName=BPA_058306&amp;RevisionSelectionMethod=Latest Astro2010 Report Release Presentation]&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;PDF
* [http://www.space.com/news/huge-telescopes-alien-planets-dark-energy-report-100813.html $1.6 Billion Telescope Would Search Alien Planets and Probe Dark Energy] &amp;mdash; Space.com
* [https://web.archive.org/web/20160405065231/http://www.seti.org/weeky-lecture/wfirstafta-astrophysics-mission-bigger-and-better-exoplanets-0 The WFIRST/AFTA astrophysics mission: bigger and better for exoplanets], Tom Greene
* {{YouTube|id=-HXYg_BWGpk|title=NASA/ Goddard – WFIRST: Uncovering the Mysteries of the Universe}}  {{Malo|(min. 1:25)}}  May 30, 2014
* {{YouTube|id=zkTHuqiH_1Y|title=WFIRST-AFTA: Coronograph Technology Development}} {{Malo|(min. 4:20)}} Mar 16, 2015
* {{YouTube|id=LbJpVHMV1m4|title=WFIRST: The Best of Both Worlds}} {{Malo|(min. 3:14)}} Feb 18, 2016

{{NASA}}
{{Svemirske opservatorije}}{{Budući svemirski letovi}}

[[Kategorija:Svemirski teleskopi]]
[[Kategorija:Tamna energija]]</text>
      <sha1>0vjk9bkdnjue9jb8hvit7twt6cj5hp0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923206</id>
      <parentid>3923202</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12768" sha1="pes6c47z95sp9gzaorwdt52rnivjtls" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shawn_Domagal-Goldman_04.jpg|desno|mini|Dr [[Shawn Domagal-Goldman]] prezentira WFIRST.]]
{{Infokutija svemirski let|image=ROMANNewModelV8RomanStill00049.png|image_caption=Računarski naptavljen model Nancy Grace Roman Space Telescope|image_size=300px|website={{URL|http://roman.gsfc.nasa.gov/}}|launch_mass={{plainlist|
* {{cvt|10500|kg}} (planned){{r|Bartusek2022}}
* {{cvt|9174|kg}} (actual){{r|McDowell2026}}
}}|power=4.5&amp;nbsp;[[kilowatt|kW]]{{r|Bartusek2022}}|launch_date=30 August 2026, 11:26:04 UTC{{r|RomanHome}}|launch_rocket=[[Falcon Heavy]] Block 5&lt;ref&gt;{{cite web |title=B1104 of Falcon 9 Block 5 |website=Next Spaceflight |date=2018-05-11 |url=https://nextspaceflight.com/reuse/211/ |access-date=2026-08-29}}&lt;/ref&gt;|launch_site=[[Kennedy Space Center|Kennedy]] [[LC-39A]]|launch_contractor=[[SpaceX]]|orbit_reference=[[Lagrange point#L2 point|Sun–Earth L&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; orbit]]|orbit_regime=[[Halo orbit]]|orbit_periapsis={{cvt|188420|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|orbit_apoapsis={{cvt|806756|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|apsis=apsis|trans_band={{Plainlist|
* [[S band|S-band]] ([[TT&amp;C]] support)
* [[Ka band|K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band]] (data acquisition)
}}|trans_bandwidth={{Plainlist|
* Few kbit/s duplex (S-band)
* 290&amp;nbsp;Mbit/s (K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band)
}}|telescope_type=[[Three-mirror anastigmat]]|manufacturer=[[NASA Goddard Space Flight Center]]|telescope_diameter={{cvt|2.4|m|ft}}|telescope_focal_ratio={{f/|7.9}}|telescope_wavelength=0.48–2.30&amp;nbsp;μm ([[Visible spectrum|blue]] to [[Infrared|near-infrared]]){{r|WFIreference}}|instruments_list={{Infobox spaceflight/Instruments
   | acronym1 = WFI  | name1 = Wide-Field Instrument
   | acronym2 = CGI  | name2 = Coronagraph Instrument
 }}|insignia=Nancy Grace Roman Space Telescope patch.png|insignia_caption=Nancy Grace Roman Space Telescope mission logo}}

Nancy Grace Roman Space Telescope (skraćeno '''Roman''' ili '''Roman Space Telescope),''' prethodno pod imenom '''Wide Field Infrared Survey Telescope''' ('''WFIRST''') jeste buduća [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[svemirska opservatorija]] koju je 2010. preporučio  [[Astronomy and Astrophysics Decadal Survey|Decadal Survey komitet]] [[Državno istraživačko vijeće SAD|Državnog istraživačkog vijeća SAD]]  kao vrhunski prioritet za sljedeću deceniju astronomije. Na dan 17.  februara, 2016, WFIRST je formalno označen kao misija [[NASA|NASA-e]].&lt;ref name=&quot;KDP-A&quot;&gt;{{Cite press release|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-introduces-new-wider-set-of-eyes-on-the-universe|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016|title=NASA Introduces New, Wider Set of Eyes on the Universe}}&lt;/ref&gt; 

Lansiran na putanju prema [[Lagrangeova tačka|orbiti Sunce-Zemlja &lt;sub&gt;L2&lt;/sub&gt;]] 30. augusta 2026. godine pomoću rakete-nosača [[Falcon Heavy]].&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|title=The Nancy Grace Roman Space Telescope has launched|website=The Planetary Society|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830153117/https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eos.org/research-and-developments/roman-telescope-begins-quest-to-reveal-evolving-universe|title=Roman Telescope Begins Quest to Reveal Evolving Universe|last=Cartier|first=Kimberly M. S.|date=2026-08-30|website=Eos|language=en-US|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|title=NASA, SpaceX successfully launch the Nancy Grace Roman Space Telescope from Florida|last=Warren|first=Haygen|date=2026-08-29|website=NASASpaceFlight.com|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830123102/https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt; Nazvan je po bivšoj šefici astronomije NASA-e Nancy Grace Roman.&lt;ref name=&quot;RomanSpaceTelescope&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|title=NASA Telescope Named For &quot;Mother of Hubble&quot; Nancy Grace Roman|date=May 20, 2020|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520180313/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|archive-date=20 May 2020|url-status=live|access-date=March 14, 2021}} {{Pripisivanje izvora}}&lt;/ref&gt;

Zasnovan je na postojećem primarnom ogledalu širokog vidnog polja od 2,4 m i nosit će dva naučna instrumenta. Instrument širokog polja (WFI) je višepojasna kamera od 300,8 megapiksela u vidljivom i bliskom infracrvenom području, koja pruža oštrinu slika uporedivu s onom koju postiže Hubble svemirski teleskop u vidnom polju od 0,28 kvadratnih stepeni, što je 100 puta veće od foto kamera na Hubbleu. Koronografski instrument (CGI) je kamera i spektrometar visokog kontrasta i malog vidnog polja koji pokriva vidljive i bliske infracrvene talasne dužine koristeći novu tehnologiju supresije zvjezdane svjetlosti.

Dizajn WFIRST je baziran na projektima koji su predlagali NASA i DOE za misiju [[:en:Joint Dark Energy Mission|Joint Dark Energy.]] WFIRST dodaje neke posebne mogućnosti originalnom JDEM prijedlogu, uključujući traženje [[Vansolarna planeta|planeta van Sunčevog sistema]] korištenjem [[Gravitacioni mikrolensing|gravitacionog &quot;mikrolensinga&quot;]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.nap.edu/catalog/12951.html|title=New Worlds, New Horizons in Astronomy and Astrophysics|publisher=National Research Council|year=2010|isbn=0-309-15802-8|location=Washington, D.C.|author=National Research Council|coauthors=|access-date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; U sadašnjem stanju (2015),&lt;ref name=&quot;2015FinalReport&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wfirst.gsfc.nasa.gov/science/sdt_public/WFIRST-AFTA_SDT_Report_150310_Final.pdf|title=WFIRST Science Definition Team 2015 Report|date=10. 3. 2015|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; veliki dio njegove primarne misije će biti fokusiran na istraživanje historije širenja svemira i rast kosmičkih struktura pomoću višestrukih metoda  u preklapajućim oblastima crvenog pomaka, sa ciljem preciznog mjerenja efekata [[Tamna energija|tamne energije]],&lt;ref&gt;WFIRST Wide-Field Infrared Telescope Home Page, http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011192001/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ |date=11 Oktobar 2015 }}&lt;/ref&gt; konzistentnosti [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]], i zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|prostorvremena]].

Od maja 2024. godine, planirano je da Roman bude lansiran raketom SpaceX Falcon Heavy prema ugovoru koji precizira spremnost do oktobra 2026. godine podržavajući NASA-inu obavezu lansiranja u maju 2027. godine.

== Razvoj misije ==
Dizajn Rimskog svemirskog teleskopa dijeli naslijeđe s raznim predloženim dizajnima za Zajedničku misiju tamne energije (JDEM) između NASA-e i Ministarstva energetike (DOE).

Originalni dizajn, nazvan WFIRST Design Reference Mission 1, proučavan je 2011–2012. godine, a sadržavao je neometani anastigmatski teleskop s tri ogledala promjera 1,3 m (4,3 stope).[13] Sadržavao je jedan instrument, [[spektrometar]] s vidljivim do bliskim infracrvenim spektrometrom s prizmom bez proreza.

Godine 2012. pojavila se još jedna mogućnost: NASA bi mogla koristiti polovni teleskop Nacionalnog izviđačkog ureda (NRO) proizvođača Harris Corporation za izvršenje misije poput one planirane za WFIRST. NRO je ponudio donaciju dva teleskopa, iste veličine kao i svemirski teleskop Hubble, ali s kraćom žarišnom daljinom i stoga širim vidnim poljem. Ovo je dalo važan politički zamah projektu, iako teleskop predstavlja samo skroman dio troškova misije. Osnovni dizajn NGRST uključuje koronarograf koji omogućava direktno snimanje egzoplaneta.

Razmatrano je nekoliko oblika WFIRST/Roman. To je uključivalo konfiguraciju zajedničke misije tamne energije i Omega, privremenu referentnu misiju dizajna s teleskopom od 1,3 m,&lt;ref&gt;Green, J. &amp; Schechter, P. (11 July 2011). &quot;WFIRST IDRM&quot;&lt;/ref&gt; referentnu misiju dizajna 1 &lt;ref&gt;Green, J.; et al. (15 August 2012). &quot;WFIRST DRM2&quot;. arXiv:1208.4012 [astro-ph.IM&lt;/ref&gt; s teleskopom od 1,3 m, referentnu misiju dizajna 2 s teleskopom od 1,1 m i nekoliko iteracija konfiguracije AFTA od 2,4 m.

U završnom izvještaju iz 2015. godine, teleskop je razmatran i za geosinhronu orbitu i za orbitu oko Lagrangeove tačke Sunce-Zemlja L2. Tačka L2 ima nedostatke u odnosu na geosinhronu orbitu u dostupnoj brzini podataka i potrebnom potisnom gorivu, ali prednosti u smislu poboljšanih ograničenja posmatranja, bolje termičke stabilnosti i benignijeg radijacionog okruženja. Neki naučni slučajevi (kao što je paralaksa mikroleće egzoplaneta) su poboljšani na L2, ali mogućnost robotskog servisiranja na bilo kojoj od lokacija trenutno nije poznata. Do februara 2016. godine odlučeno je da se koristi halo orbita oko L2.

Projekat vodi tim iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland. Dana 30. novembra 2018. godine, NASA je objavila da je dodijelila ugovor za teleskop. Ugovor se odnosio na dio pod nazivom OTA, Optički sklop teleskopa, a traje do 2025. godine.

== Naučni ciljevi ==
Naučni ciljevi teleskopa su usmjereni na rješavanje najsavremenijih pitanja u kosmologiji i istraživanju egzoplaneta, uključujući:
* Odgovaranje na osnovna pitanja o tamnoj energiji, komplementarno misiji Euclid Evropske svemirske agencije (ESA), uključujući: Da li je kosmičko ubrzanje uzrokovano novom energetskom komponentom ili slomom opšte relativnosti na kosmološkim skalama? Ako je uzrok nova energetska komponenta, da li je njena gustina energije konstantna u prostoru i vremenu ili se razvijala tokom historije svemira? Teleskop će koristiti tri nezavisne tehnike za ispitivanje tamne energije: barionske akustične oscilacije, posmatranje udaljenih supernova i slabo gravitaciono sočivo.
* Kompletiranje liste egzoplaneta kako bi se pomoglo u odgovorima na nova pitanja o potencijalu za život u svemiru: Koliko su česti sunčevi sistemi poput našeg? Koje vrste planeta postoje u hladnim, vanjskim regijama planetarnih sistema? – Šta određuje nastanjivost svjetova sličnih Zemlji? Ovaj popis koristi tehniku ​​koja može pronaći egzoplanete do mase samo nekoliko puta veće od Mjesečeve: gravitaciono mikrosočivo. Lista bi također uključivala uzorak slobodno plutajućih planeta s masama približno do mase Marsa.
* Uspostavljanje gostujućeg istraživačkog načina rada, omogućavajući odgovore na različita pitanja o našoj galaksiji i svemiru.
* Obezbjeđivanje koronagrafa za direktno snimanje egzoplaneta koji će pružiti prve direktne slike i spektre planeta oko naših najbližih susjeda, sličnih našim vlastitim divovskim planetama.
* Detekcija primordijalnih crnih rupa.&lt;ref&gt;Balzer, Ashley (7 May 2024). &quot;How NASA's Roman Mission Will Hunt for Primordial Black Holes&quot;. NASA.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Svemirski teleskop James Webb|James Webb Space Telescope]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20101029163232/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/ WFIRST page at Goddard Space Flight Center site]
* [https://web.archive.org/web/20150523235256/http://www.ipac.caltech.edu/wfirst/ WFIRST Science Data Center page at the Infrared Processing and Analysis Center (IPAC)]
* &lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110726094422/http://sites.nationalacademies.org/xpedio/idcplg?IdcService=GET_FILE&amp;dDocName=BPA_058306&amp;RevisionSelectionMethod=Latest Astro2010 Report Release Presentation]&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;PDF
* [http://www.space.com/news/huge-telescopes-alien-planets-dark-energy-report-100813.html $1.6 Billion Telescope Would Search Alien Planets and Probe Dark Energy] &amp;mdash; Space.com
* [https://web.archive.org/web/20160405065231/http://www.seti.org/weeky-lecture/wfirstafta-astrophysics-mission-bigger-and-better-exoplanets-0 The WFIRST/AFTA astrophysics mission: bigger and better for exoplanets], Tom Greene
* {{YouTube|id=-HXYg_BWGpk|title=NASA/ Goddard – WFIRST: Uncovering the Mysteries of the Universe}}  {{Malo|(min. 1:25)}}  May 30, 2014
* {{YouTube|id=zkTHuqiH_1Y|title=WFIRST-AFTA: Coronograph Technology Development}} {{Malo|(min. 4:20)}} Mar 16, 2015
* {{YouTube|id=LbJpVHMV1m4|title=WFIRST: The Best of Both Worlds}} {{Malo|(min. 3:14)}} Feb 18, 2016

{{NASA}}
{{Svemirske opservatorije}}{{Budući svemirski letovi}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Svemirski teleskopi]]
[[Kategorija:Tamna energija]]</text>
      <sha1>pes6c47z95sp9gzaorwdt52rnivjtls</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923207</id>
      <parentid>3923206</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12769" sha1="1g450kyys65jv4sr1kk9woj8mbddqei" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shawn_Domagal-Goldman_04.jpg|desno|mini|Dr. [[Shawn Domagal-Goldman]] prezentira WFIRST.]]
{{Infokutija svemirski let|image=ROMANNewModelV8RomanStill00049.png|image_caption=Računarski naptavljen model Nancy Grace Roman Space Telescope|image_size=300px|website={{URL|http://roman.gsfc.nasa.gov/}}|launch_mass={{plainlist|
* {{cvt|10500|kg}} (planned){{r|Bartusek2022}}
* {{cvt|9174|kg}} (actual){{r|McDowell2026}}
}}|power=4.5&amp;nbsp;[[kilowatt|kW]]{{r|Bartusek2022}}|launch_date=30 August 2026, 11:26:04 UTC{{r|RomanHome}}|launch_rocket=[[Falcon Heavy]] Block 5&lt;ref&gt;{{cite web |title=B1104 of Falcon 9 Block 5 |website=Next Spaceflight |date=2018-05-11 |url=https://nextspaceflight.com/reuse/211/ |access-date=2026-08-29}}&lt;/ref&gt;|launch_site=[[Kennedy Space Center|Kennedy]] [[LC-39A]]|launch_contractor=[[SpaceX]]|orbit_reference=[[Lagrange point#L2 point|Sun–Earth L&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; orbit]]|orbit_regime=[[Halo orbit]]|orbit_periapsis={{cvt|188420|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|orbit_apoapsis={{cvt|806756|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|apsis=apsis|trans_band={{Plainlist|
* [[S band|S-band]] ([[TT&amp;C]] support)
* [[Ka band|K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band]] (data acquisition)
}}|trans_bandwidth={{Plainlist|
* Few kbit/s duplex (S-band)
* 290&amp;nbsp;Mbit/s (K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band)
}}|telescope_type=[[Three-mirror anastigmat]]|manufacturer=[[NASA Goddard Space Flight Center]]|telescope_diameter={{cvt|2.4|m|ft}}|telescope_focal_ratio={{f/|7.9}}|telescope_wavelength=0.48–2.30&amp;nbsp;μm ([[Visible spectrum|blue]] to [[Infrared|near-infrared]]){{r|WFIreference}}|instruments_list={{Infobox spaceflight/Instruments
   | acronym1 = WFI  | name1 = Wide-Field Instrument
   | acronym2 = CGI  | name2 = Coronagraph Instrument
 }}|insignia=Nancy Grace Roman Space Telescope patch.png|insignia_caption=Nancy Grace Roman Space Telescope mission logo}}

Nancy Grace Roman Space Telescope (skraćeno '''Roman''' ili '''Roman Space Telescope),''' prethodno pod imenom '''Wide Field Infrared Survey Telescope''' ('''WFIRST''') jeste buduća [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[svemirska opservatorija]] koju je 2010. preporučio  [[Astronomy and Astrophysics Decadal Survey|Decadal Survey komitet]] [[Državno istraživačko vijeće SAD|Državnog istraživačkog vijeća SAD]]  kao vrhunski prioritet za sljedeću deceniju astronomije. Na dan 17.  februara, 2016, WFIRST je formalno označen kao misija [[NASA|NASA-e]].&lt;ref name=&quot;KDP-A&quot;&gt;{{Cite press release|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-introduces-new-wider-set-of-eyes-on-the-universe|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016|title=NASA Introduces New, Wider Set of Eyes on the Universe}}&lt;/ref&gt; 

Lansiran na putanju prema [[Lagrangeova tačka|orbiti Sunce-Zemlja &lt;sub&gt;L2&lt;/sub&gt;]] 30. augusta 2026. godine pomoću rakete-nosača [[Falcon Heavy]].&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|title=The Nancy Grace Roman Space Telescope has launched|website=The Planetary Society|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830153117/https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eos.org/research-and-developments/roman-telescope-begins-quest-to-reveal-evolving-universe|title=Roman Telescope Begins Quest to Reveal Evolving Universe|last=Cartier|first=Kimberly M. S.|date=2026-08-30|website=Eos|language=en-US|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|title=NASA, SpaceX successfully launch the Nancy Grace Roman Space Telescope from Florida|last=Warren|first=Haygen|date=2026-08-29|website=NASASpaceFlight.com|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830123102/https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt; Nazvan je po bivšoj šefici astronomije NASA-e Nancy Grace Roman.&lt;ref name=&quot;RomanSpaceTelescope&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|title=NASA Telescope Named For &quot;Mother of Hubble&quot; Nancy Grace Roman|date=May 20, 2020|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520180313/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|archive-date=20 May 2020|url-status=live|access-date=March 14, 2021}} {{Pripisivanje izvora}}&lt;/ref&gt;

Zasnovan je na postojećem primarnom ogledalu širokog vidnog polja od 2,4 m i nosit će dva naučna instrumenta. Instrument širokog polja (WFI) je višepojasna kamera od 300,8 megapiksela u vidljivom i bliskom infracrvenom području, koja pruža oštrinu slika uporedivu s onom koju postiže Hubble svemirski teleskop u vidnom polju od 0,28 kvadratnih stepeni, što je 100 puta veće od foto kamera na Hubbleu. Koronografski instrument (CGI) je kamera i spektrometar visokog kontrasta i malog vidnog polja koji pokriva vidljive i bliske infracrvene talasne dužine koristeći novu tehnologiju supresije zvjezdane svjetlosti.

Dizajn WFIRST je baziran na projektima koji su predlagali NASA i DOE za misiju [[:en:Joint Dark Energy Mission|Joint Dark Energy.]] WFIRST dodaje neke posebne mogućnosti originalnom JDEM prijedlogu, uključujući traženje [[Vansolarna planeta|planeta van Sunčevog sistema]] korištenjem [[Gravitacioni mikrolensing|gravitacionog &quot;mikrolensinga&quot;]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.nap.edu/catalog/12951.html|title=New Worlds, New Horizons in Astronomy and Astrophysics|publisher=National Research Council|year=2010|isbn=0-309-15802-8|location=Washington, D.C.|author=National Research Council|coauthors=|access-date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; U sadašnjem stanju (2015),&lt;ref name=&quot;2015FinalReport&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wfirst.gsfc.nasa.gov/science/sdt_public/WFIRST-AFTA_SDT_Report_150310_Final.pdf|title=WFIRST Science Definition Team 2015 Report|date=10. 3. 2015|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; veliki dio njegove primarne misije će biti fokusiran na istraživanje historije širenja svemira i rast kosmičkih struktura pomoću višestrukih metoda  u preklapajućim oblastima crvenog pomaka, sa ciljem preciznog mjerenja efekata [[Tamna energija|tamne energije]],&lt;ref&gt;WFIRST Wide-Field Infrared Telescope Home Page, http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011192001/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ |date=11 Oktobar 2015 }}&lt;/ref&gt; konzistentnosti [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]], i zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|prostorvremena]].

Od maja 2024. godine, planirano je da Roman bude lansiran raketom SpaceX Falcon Heavy prema ugovoru koji precizira spremnost do oktobra 2026. godine podržavajući NASA-inu obavezu lansiranja u maju 2027. godine.

== Razvoj misije ==
Dizajn Rimskog svemirskog teleskopa dijeli naslijeđe s raznim predloženim dizajnima za Zajedničku misiju tamne energije (JDEM) između NASA-e i Ministarstva energetike (DOE).

Originalni dizajn, nazvan WFIRST Design Reference Mission 1, proučavan je 2011–2012. godine, a sadržavao je neometani anastigmatski teleskop s tri ogledala promjera 1,3 m (4,3 stope).[13] Sadržavao je jedan instrument, [[spektrometar]] s vidljivim do bliskim infracrvenim spektrometrom s prizmom bez proreza.

Godine 2012. pojavila se još jedna mogućnost: NASA bi mogla koristiti polovni teleskop Nacionalnog izviđačkog ureda (NRO) proizvođača Harris Corporation za izvršenje misije poput one planirane za WFIRST. NRO je ponudio donaciju dva teleskopa, iste veličine kao i svemirski teleskop Hubble, ali s kraćom žarišnom daljinom i stoga širim vidnim poljem. Ovo je dalo važan politički zamah projektu, iako teleskop predstavlja samo skroman dio troškova misije. Osnovni dizajn NGRST uključuje koronarograf koji omogućava direktno snimanje egzoplaneta.

Razmatrano je nekoliko oblika WFIRST/Roman. To je uključivalo konfiguraciju zajedničke misije tamne energije i Omega, privremenu referentnu misiju dizajna s teleskopom od 1,3 m,&lt;ref&gt;Green, J. &amp; Schechter, P. (11 July 2011). &quot;WFIRST IDRM&quot;&lt;/ref&gt; referentnu misiju dizajna 1 &lt;ref&gt;Green, J.; et al. (15 August 2012). &quot;WFIRST DRM2&quot;. arXiv:1208.4012 [astro-ph.IM&lt;/ref&gt; s teleskopom od 1,3 m, referentnu misiju dizajna 2 s teleskopom od 1,1 m i nekoliko iteracija konfiguracije AFTA od 2,4 m.

U završnom izvještaju iz 2015. godine, teleskop je razmatran i za geosinhronu orbitu i za orbitu oko Lagrangeove tačke Sunce-Zemlja L2. Tačka L2 ima nedostatke u odnosu na geosinhronu orbitu u dostupnoj brzini podataka i potrebnom potisnom gorivu, ali prednosti u smislu poboljšanih ograničenja posmatranja, bolje termičke stabilnosti i benignijeg radijacionog okruženja. Neki naučni slučajevi (kao što je paralaksa mikroleće egzoplaneta) su poboljšani na L2, ali mogućnost robotskog servisiranja na bilo kojoj od lokacija trenutno nije poznata. Do februara 2016. godine odlučeno je da se koristi halo orbita oko L2.

Projekat vodi tim iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland. Dana 30. novembra 2018. godine, NASA je objavila da je dodijelila ugovor za teleskop. Ugovor se odnosio na dio pod nazivom OTA, Optički sklop teleskopa, a traje do 2025. godine.

== Naučni ciljevi ==
Naučni ciljevi teleskopa su usmjereni na rješavanje najsavremenijih pitanja u kosmologiji i istraživanju egzoplaneta, uključujući:
* Odgovaranje na osnovna pitanja o tamnoj energiji, komplementarno misiji Euclid Evropske svemirske agencije (ESA), uključujući: Da li je kosmičko ubrzanje uzrokovano novom energetskom komponentom ili slomom opšte relativnosti na kosmološkim skalama? Ako je uzrok nova energetska komponenta, da li je njena gustina energije konstantna u prostoru i vremenu ili se razvijala tokom historije svemira? Teleskop će koristiti tri nezavisne tehnike za ispitivanje tamne energije: barionske akustične oscilacije, posmatranje udaljenih supernova i slabo gravitaciono sočivo.
* Kompletiranje liste egzoplaneta kako bi se pomoglo u odgovorima na nova pitanja o potencijalu za život u svemiru: Koliko su česti sunčevi sistemi poput našeg? Koje vrste planeta postoje u hladnim, vanjskim regijama planetarnih sistema? – Šta određuje nastanjivost svjetova sličnih Zemlji? Ovaj popis koristi tehniku ​​koja može pronaći egzoplanete do mase samo nekoliko puta veće od Mjesečeve: gravitaciono mikrosočivo. Lista bi također uključivala uzorak slobodno plutajućih planeta s masama približno do mase Marsa.
* Uspostavljanje gostujućeg istraživačkog načina rada, omogućavajući odgovore na različita pitanja o našoj galaksiji i svemiru.
* Obezbjeđivanje koronagrafa za direktno snimanje egzoplaneta koji će pružiti prve direktne slike i spektre planeta oko naših najbližih susjeda, sličnih našim vlastitim divovskim planetama.
* Detekcija primordijalnih crnih rupa.&lt;ref&gt;Balzer, Ashley (7 May 2024). &quot;How NASA's Roman Mission Will Hunt for Primordial Black Holes&quot;. NASA.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Svemirski teleskop James Webb|James Webb Space Telescope]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20101029163232/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/ WFIRST page at Goddard Space Flight Center site]
* [https://web.archive.org/web/20150523235256/http://www.ipac.caltech.edu/wfirst/ WFIRST Science Data Center page at the Infrared Processing and Analysis Center (IPAC)]
* &lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110726094422/http://sites.nationalacademies.org/xpedio/idcplg?IdcService=GET_FILE&amp;dDocName=BPA_058306&amp;RevisionSelectionMethod=Latest Astro2010 Report Release Presentation]&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;PDF
* [http://www.space.com/news/huge-telescopes-alien-planets-dark-energy-report-100813.html $1.6 Billion Telescope Would Search Alien Planets and Probe Dark Energy] &amp;mdash; Space.com
* [https://web.archive.org/web/20160405065231/http://www.seti.org/weeky-lecture/wfirstafta-astrophysics-mission-bigger-and-better-exoplanets-0 The WFIRST/AFTA astrophysics mission: bigger and better for exoplanets], Tom Greene
* {{YouTube|id=-HXYg_BWGpk|title=NASA/ Goddard – WFIRST: Uncovering the Mysteries of the Universe}}  {{Malo|(min. 1:25)}}  May 30, 2014
* {{YouTube|id=zkTHuqiH_1Y|title=WFIRST-AFTA: Coronograph Technology Development}} {{Malo|(min. 4:20)}} Mar 16, 2015
* {{YouTube|id=LbJpVHMV1m4|title=WFIRST: The Best of Both Worlds}} {{Malo|(min. 3:14)}} Feb 18, 2016

{{NASA}}
{{Svemirske opservatorije}}{{Budući svemirski letovi}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Svemirski teleskopi]]
[[Kategorija:Tamna energija]]</text>
      <sha1>1g450kyys65jv4sr1kk9woj8mbddqei</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923209</id>
      <parentid>3923207</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13894" sha1="rtd07z1cph0fjb1jdbwz885s37fnvin" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shawn_Domagal-Goldman_04.jpg|desno|mini|Dr. [[Shawn Domagal-Goldman]] prezentira WFIRST.]]
{{Infokutija svemirski let|image=ROMANNewModelV8RomanStill00049.png|image_caption=Računarski naptavljen model Nancy Grace Roman Space Telescope|image_size=300px|website={{URL|http://roman.gsfc.nasa.gov/}}|launch_mass={{plainlist|
* {{cvt|10500|kg}} (planned){{r|Bartusek2022}}
* {{cvt|9174|kg}} (actual){{r|McDowell2026}}
}}|power=4.5&amp;nbsp;[[kilowatt|kW]]{{r|Bartusek2022}}|launch_date=30 August 2026, 11:26:04 UTC{{r|RomanHome}}|launch_rocket=[[Falcon Heavy]] Block 5&lt;ref&gt;{{cite web |title=B1104 of Falcon 9 Block 5 |website=Next Spaceflight |date=2018-05-11 |url=https://nextspaceflight.com/reuse/211/ |access-date=2026-08-29}}&lt;/ref&gt;|launch_site=[[Kennedy Space Center|Kennedy]] [[LC-39A]]|launch_contractor=[[SpaceX]]|orbit_reference=[[Lagrange point#L2 point|Sun–Earth L&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; orbit]]|orbit_regime=[[Halo orbit]]|orbit_periapsis={{cvt|188420|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|orbit_apoapsis={{cvt|806756|km}}{{citation needed|date=June 2026}}|apsis=apsis|trans_band={{Plainlist|
* [[S band|S-band]] ([[TT&amp;C]] support)
* [[Ka band|K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band]] (data acquisition)
}}|trans_bandwidth={{Plainlist|
* Few kbit/s duplex (S-band)
* 290&amp;nbsp;Mbit/s (K&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;-band)
}}|telescope_type=[[Three-mirror anastigmat]]|manufacturer=[[NASA Goddard Space Flight Center]]|telescope_diameter={{cvt|2.4|m|ft}}|telescope_focal_ratio={{f/|7.9}}|telescope_wavelength=0.48–2.30&amp;nbsp;μm ([[Visible spectrum|blue]] to [[Infrared|near-infrared]]){{r|WFIreference}}|instruments_list={{Infobox spaceflight/Instruments
   | acronym1 = WFI  | name1 = Wide-Field Instrument
   | acronym2 = CGI  | name2 = Coronagraph Instrument
 }}|insignia=Nancy Grace Roman Space Telescope patch.png|insignia_caption=Nancy Grace Roman Space Telescope mission logo}}

Nancy Grace Roman Space Telescope (skraćeno '''Roman''' ili '''Roman Space Telescope),''' prethodno pod imenom '''Wide Field Infrared Survey Telescope''' ('''WFIRST''') jeste buduća [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] [[svemirska opservatorija]] koju je 2010. preporučio  [[Astronomy and Astrophysics Decadal Survey|Decadal Survey komitet]] [[Državno istraživačko vijeće SAD|Državnog istraživačkog vijeća SAD]]  kao vrhunski prioritet za sljedeću deceniju astronomije. Na dan 17.  februara, 2016, WFIRST je formalno označen kao misija [[NASA|NASA-e]].&lt;ref name=&quot;KDP-A&quot;&gt;{{Cite press release|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-introduces-new-wider-set-of-eyes-on-the-universe|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016|title=NASA Introduces New, Wider Set of Eyes on the Universe}}&lt;/ref&gt; 

Lansiran na putanju prema [[Lagrangeova tačka|orbiti Sunce-Zemlja &lt;sub&gt;L2&lt;/sub&gt;]] 30. augusta 2026. godine pomoću rakete-nosača [[Falcon Heavy]].&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|title=The Nancy Grace Roman Space Telescope has launched|website=The Planetary Society|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830153117/https://www.planetary.org/articles/the-nancy-grace-roman-space-telescope-launch|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eos.org/research-and-developments/roman-telescope-begins-quest-to-reveal-evolving-universe|title=Roman Telescope Begins Quest to Reveal Evolving Universe|last=Cartier|first=Kimberly M. S.|date=2026-08-30|website=Eos|language=en-US|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|title=NASA, SpaceX successfully launch the Nancy Grace Roman Space Telescope from Florida|last=Warren|first=Haygen|date=2026-08-29|website=NASASpaceFlight.com|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20260830123102/https://www.nasaspaceflight.com/2026/08/roman-telescope-launch/|archive-date=30 August 2026|url-status=live|access-date=2026-08-30}}&lt;/ref&gt; Nazvan je po bivšoj šefici astronomije NASA-e Nancy Grace Roman.&lt;ref name=&quot;RomanSpaceTelescope&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|title=NASA Telescope Named For &quot;Mother of Hubble&quot; Nancy Grace Roman|date=May 20, 2020|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520180313/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-telescope-named-for-mother-of-hubble-nancy-grace-roman/|archive-date=20 May 2020|url-status=live|access-date=March 14, 2021}} {{Pripisivanje izvora}}&lt;/ref&gt;

Zasnovan je na postojećem primarnom ogledalu širokog vidnog polja od 2,4 m i nosit će dva naučna instrumenta. Instrument širokog polja (WFI) je višepojasna kamera od 300,8 megapiksela u vidljivom i bliskom infracrvenom području, koja pruža oštrinu slika uporedivu s onom koju postiže Hubble svemirski teleskop u vidnom polju od 0,28 kvadratnih stepeni, što je 100 puta veće od foto kamera na Hubbleu. Koronografski instrument (CGI) je kamera i spektrometar visokog kontrasta i malog vidnog polja koji pokriva vidljive i bliske infracrvene talasne dužine koristeći novu tehnologiju supresije zvjezdane svjetlosti.

Dizajn WFIRST je baziran na projektima koji su predlagali NASA i DOE za misiju [[:en:Joint Dark Energy Mission|Joint Dark Energy.]] WFIRST dodaje neke posebne mogućnosti originalnom JDEM prijedlogu, uključujući traženje [[Vansolarna planeta|planeta van Sunčevog sistema]] korištenjem [[Gravitacioni mikrolensing|gravitacionog &quot;mikrolensinga&quot;]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.nap.edu/catalog/12951.html|title=New Worlds, New Horizons in Astronomy and Astrophysics|publisher=National Research Council|year=2010|isbn=0-309-15802-8|location=Washington, D.C.|author=National Research Council|coauthors=|access-date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; U sadašnjem stanju (2015),&lt;ref name=&quot;2015FinalReport&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wfirst.gsfc.nasa.gov/science/sdt_public/WFIRST-AFTA_SDT_Report_150310_Final.pdf|title=WFIRST Science Definition Team 2015 Report|date=10. 3. 2015|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; veliki dio njegove primarne misije će biti fokusiran na istraživanje historije širenja svemira i rast kosmičkih struktura pomoću višestrukih metoda  u preklapajućim oblastima crvenog pomaka, sa ciljem preciznog mjerenja efekata [[Tamna energija|tamne energije]],&lt;ref&gt;WFIRST Wide-Field Infrared Telescope Home Page, http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011192001/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/about/ |date=11 Oktobar 2015 }}&lt;/ref&gt; konzistentnosti [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]], i zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|prostorvremena]].

Od maja 2024. godine, planirano je da Roman bude lansiran raketom SpaceX Falcon Heavy prema ugovoru koji precizira spremnost do oktobra 2026. godine podržavajući NASA-inu obavezu lansiranja u maju 2027. godine.

== Razvoj misije ==
Dizajn Rimskog svemirskog teleskopa dijeli naslijeđe s raznim predloženim dizajnima za Zajedničku misiju tamne energije (JDEM) između NASA-e i Ministarstva energetike (DOE).

Originalni dizajn, nazvan WFIRST Design Reference Mission 1, proučavan je 2011–2012. godine, a sadržavao je neometani anastigmatski teleskop s tri ogledala promjera 1,3 m (4,3 stope).[13] Sadržavao je jedan instrument, [[spektrometar]] s vidljivim do bliskim infracrvenim spektrometrom s prizmom bez proreza.

Godine 2012. pojavila se još jedna mogućnost: NASA bi mogla koristiti polovni teleskop Nacionalnog izviđačkog ureda (NRO) proizvođača Harris Corporation za izvršenje misije poput one planirane za WFIRST. NRO je ponudio donaciju dva teleskopa, iste veličine kao i svemirski teleskop Hubble, ali s kraćom žarišnom daljinom i stoga širim vidnim poljem. Ovo je dalo važan politički zamah projektu, iako teleskop predstavlja samo skroman dio troškova misije. Osnovni dizajn NGRST uključuje koronarograf koji omogućava direktno snimanje egzoplaneta.

Razmatrano je nekoliko oblika WFIRST/Roman. To je uključivalo konfiguraciju zajedničke misije tamne energije i Omega, privremenu referentnu misiju dizajna s teleskopom od 1,3 m,&lt;ref&gt;Green, J. &amp; Schechter, P. (11 July 2011). &quot;WFIRST IDRM&quot;&lt;/ref&gt; referentnu misiju dizajna 1 &lt;ref&gt;Green, J.; et al. (15 August 2012). &quot;WFIRST DRM2&quot;. arXiv:1208.4012 [astro-ph.IM&lt;/ref&gt; s teleskopom od 1,3 m, referentnu misiju dizajna 2 s teleskopom od 1,1 m i nekoliko iteracija konfiguracije AFTA od 2,4 m.

U završnom izvještaju iz 2015. godine, teleskop je razmatran i za geosinhronu orbitu i za orbitu oko Lagrangeove tačke Sunce-Zemlja L2. Tačka L2 ima nedostatke u odnosu na geosinhronu orbitu u dostupnoj brzini podataka i potrebnom potisnom gorivu, ali prednosti u smislu poboljšanih ograničenja posmatranja, bolje termičke stabilnosti i benignijeg radijacionog okruženja. Neki naučni slučajevi (kao što je paralaksa mikroleće egzoplaneta) su poboljšani na L2, ali mogućnost robotskog servisiranja na bilo kojoj od lokacija trenutno nije poznata. Do februara 2016. godine odlučeno je da se koristi halo orbita oko L2.

Projekat vodi tim iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland. Dana 30. novembra 2018. godine, NASA je objavila da je dodijelila ugovor za teleskop. Ugovor se odnosio na dio pod nazivom OTA, Optički sklop teleskopa, a traje do 2025. godine.

== Naučni ciljevi ==
Naučni ciljevi teleskopa su usmjereni na rješavanje najsavremenijih pitanja u kosmologiji i istraživanju egzoplaneta, uključujući:
* Odgovaranje na osnovna pitanja o tamnoj energiji, komplementarno misiji Euclid Evropske svemirske agencije (ESA), uključujući: Da li je kosmičko ubrzanje uzrokovano novom energetskom komponentom ili slomom opšte relativnosti na kosmološkim skalama? Ako je uzrok nova energetska komponenta, da li je njena gustina energije konstantna u prostoru i vremenu ili se razvijala tokom historije svemira? Teleskop će koristiti tri nezavisne tehnike za ispitivanje tamne energije: barionske akustične oscilacije, posmatranje udaljenih supernova i slabo gravitaciono sočivo.
* Kompletiranje liste egzoplaneta kako bi se pomoglo u odgovorima na nova pitanja o potencijalu za život u svemiru: Koliko su česti sunčevi sistemi poput našeg? Koje vrste planeta postoje u hladnim, vanjskim regijama planetarnih sistema? – Šta određuje nastanjivost svjetova sličnih Zemlji? Ovaj popis koristi tehniku ​​koja može pronaći egzoplanete do mase samo nekoliko puta veće od Mjesečeve: gravitaciono mikrosočivo. Lista bi također uključivala uzorak slobodno plutajućih planeta s masama približno do mase Marsa.
* Uspostavljanje gostujućeg istraživačkog načina rada, omogućavajući odgovore na različita pitanja o našoj galaksiji i svemiru.
* Obezbjeđivanje koronagrafa za direktno snimanje egzoplaneta koji će pružiti prve direktne slike i spektre planeta oko naših najbližih susjeda, sličnih našim vlastitim divovskim planetama.
* Detekcija primordijalnih crnih rupa.&lt;ref&gt;Balzer, Ashley (7 May 2024). &quot;How NASA's Roman Mission Will Hunt for Primordial Black Holes&quot;. NASA.gov. NASA.&lt;/ref&gt;

=== Galerija ===
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
Datoteka:Scheme_of_Roman_Space_Telescope.png|alt=Roman Space Telescope structure|Struktura svemirskog teleskopa
Datoteka:WFIRST_Wide_Field_Instrument.gif|alt=Wide Field Instrument|Instrument širokog polja yyy
Datoteka:Wide_Field_Instrument_Exploded_View.png|alt=Wide Field Instrument: exploded view|Instrument širokog polja: rastavljeni prikaz
Datoteka:Romandet-1681946.jpg|alt=Roman's Wide Field Instrument focal plane Engineering Test Unit with 18 non-flight H4RG-10 detectors|Roman jedinica za inženjersko ispitivanje žarišne ravni širokopojasnog instrumenta sa 18 neletnih H4RG-10 detektora
Datoteka:Optical_Telescope_Assembly_for_the_Roman_Space_Telescope.jpg|alt=Optical Telescope Assembly|Sklop optičkog teleskopa
Datoteka:Filters_on_RST_Coronagraph_Instrument_Color_Filter_Assembly.jpg|alt=Coronagraph Instrument's Color Filter Assembly|Sklop filtera u boji koronarografskog instrumenta
Datoteka:The_focal_plane_mask_for_the_Roman_Coronagraph_Instrument.jpg|alt=Roman Coronagraph Instrument focal plane mask|Maska žarišne ravni koronaografa
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Svemirski teleskop James Webb|James Webb Space Telescope]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20101029163232/http://wfirst.gsfc.nasa.gov/ WFIRST page at Goddard Space Flight Center site]
* [https://web.archive.org/web/20150523235256/http://www.ipac.caltech.edu/wfirst/ WFIRST Science Data Center page at the Infrared Processing and Analysis Center (IPAC)]
* &lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110726094422/http://sites.nationalacademies.org/xpedio/idcplg?IdcService=GET_FILE&amp;dDocName=BPA_058306&amp;RevisionSelectionMethod=Latest Astro2010 Report Release Presentation]&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;PDFlink&quot;&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;PDF
* [http://www.space.com/news/huge-telescopes-alien-planets-dark-energy-report-100813.html $1.6 Billion Telescope Would Search Alien Planets and Probe Dark Energy] &amp;mdash; Space.com
* [https://web.archive.org/web/20160405065231/http://www.seti.org/weeky-lecture/wfirstafta-astrophysics-mission-bigger-and-better-exoplanets-0 The WFIRST/AFTA astrophysics mission: bigger and better for exoplanets], Tom Greene
* {{YouTube|id=-HXYg_BWGpk|title=NASA/ Goddard – WFIRST: Uncovering the Mysteries of the Universe}}  {{Malo|(min. 1:25)}}  May 30, 2014
* {{YouTube|id=zkTHuqiH_1Y|title=WFIRST-AFTA: Coronograph Technology Development}} {{Malo|(min. 4:20)}} Mar 16, 2015
* {{YouTube|id=LbJpVHMV1m4|title=WFIRST: The Best of Both Worlds}} {{Malo|(min. 3:14)}} Feb 18, 2016

{{NASA}}
{{Svemirske opservatorije}}{{Budući svemirski letovi}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Svemirski teleskopi]]
[[Kategorija:Tamna energija]]</text>
      <sha1>rtd07z1cph0fjb1jdbwz885s37fnvin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carinski most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414236</id>
    <revision>
      <id>3923120</id>
      <parentid>3834798</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:51:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3923120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4418" sha1="737fe48vhxuidcete49nu6cj8j5zalx" xml:space="preserve">{{Infokutija most
| ime_mosta          = Carinski most
| alternativno_ime   = 
| slika              = Carinski Most 05047.JPG
| opis_slike         = 
| premošćuje         = [[Neretva|Neretvu]]
| mjesto             = {{ZD|BIH}} [[Mostar]]
| vrijeme_gradnje    = 1916–1918.
| otvorenje          = 1918, 1920,1996.
| saniranje          = 1995–1996.
| rušenje            = 1992.
| uprava_nad_mostom  =
| konstrukcija       = Lučna
| namjena            = Cestovni
| arhitekta          = Miloš Komadina
| dizajner           =
| materijal          = [[Armirani beton]]
| graditelj          =
| podizvođači        =
| ukupna_dužina      = 
| visina_mosta       =
| širina_mosta       =
| najveći_raspon     = 52,7 m
| koordinate         = 
}}
[[Datoteka:Neretva i njeno korito sa Carinskog mosta u Mostaru.jpg|mini|desni|300px|Pogled na rijeku [[Neretva|Neretvu]] sa Carinskog mosta u [[Mostar]]u]]
'''Carinski most''' jedan je od [[most]]ova u [[Mostar]]u.

== Lokacija ==
Ovaj most premošćuje [[Neretva|Neretvu]] uzvodno od [[Stari most|Starog mosta]] u blizini autobuske stanice, na mjestu nekadašnje [[carina|carine]] (po kojoj je ovaj dio Mostara i dobio ime Carina) i na mjestu gdje je Neretva najuža.&lt;ref name=&quot;MM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Kre%C5%A1imir-%C5%A0aravanja-Mostovi-Mostara-iz-Austro-Ugarskog-razdoblja_opt.pdf |title = MOSTOVI MOSTARA IZ AUSTRO-UGARSKOG RAZDOBLJA |publisher=cidom.org|access-date=24. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Idejni projekt mosta za cestovni i željeznički saobraćaj izradio je poznati inženjer iz mostarske historije [[Miloš Komadina]]. Projekt je predviđao konstrukciju od armiranog [[beton]]a sa dva luka – veći luk premošćivao bi Neretvu, a manji kameni plato obale.

Radovi na izradi mosta započeli su 1916. Most su gradili [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[vojnik|vojnici]] i [[ratni zarobljenici]] (italijanski, srpski i ruski). Pušten je u saobraćaj 9. marta 1918. i dobio ime ''Most kralja Karla''. Nedovršeni i sporedni radovi nastavljeni su nakon završetka austro-ugarske okupacije 1920. i nova vlast nazvala ga je ''Most [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Kralja Aleksandra]]''. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je nazvan ''Most [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]]''. Mostarci ga oduvijek zovu Carinski most.

Srušen je 11. juna 1992, zajedno s [[Most Hasana Brkića|Mostom Hasana Brkića]] i [[Željeznički most (Mostar)|Željezničkim mostom]] u [[Raštani]]ma. Veliki luk miniran je i u potpunosti srušen, za razliku od malog luka, koji je ostao čitav s nadlučnom konstrukcijom. Oba stuba za oslonac i srednji stub također su su ostali čitavi. Troškovi obnove iznosili su 5 miliona KM. Investitor je bila Misija [[Evropska unija|Evropske unije]] u Mostaru (EUAM), koja je odlučila, da zbog lošeg stanja ostalih dijelova mosta, obnovi kompletan most u izvornom obliku, uz proširenje za 1 m zbog povećanog cestovnog prometa.

Obnova je trajala 15 mjeseci, a završena je 1996. Ovo je prvi most obnovljen u Mostaru nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]].&lt;ref name=&quot;MM&quot; /&gt;

== Opis ==
Širina luka iznosi 52,7 m. Širina svoda u tjemenu je 8,40 m, a péta luka 9,40 m. Luk nad obalom ima raspon od 35 m (visina strijele 7 m), uz širinu otvora 34,26 m. Visine stubova su: zapadni obalni 6,5 m, srednji 6 m, a istočni 3 m. Širina kolovoza bila je 7 m, uz 2 nogostupa po 1,5 m. Na mostu su bile ugrađene tračnice za normalni i uski kolosijek. Most je izgrađen s bogato ukrašenim ogradama i kioscima na zapadnom dijelu mosta.&lt;ref name=&quot;MM&quot; /&gt;

== Literatura ==
* Krešimir Šaravanja, ''Mostovi Mostara iz austro-ugarskog razdoblja'', Građevinski fakultet [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]], Mostar

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.vecernji.ba/austrougarski-carevi-su-spajali-obale-neretve-633577 ''Mostovi spajaju obale Neretve'']
* [https://web.archive.org/web/20160611235224/http://novasloboda.ba/mostarom-nekad-i-sad-carinski-most/ ''Carinski most'']

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Category:Carinski most}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Mostarski mostovi}}
{{coord|43|20|53|N|17|48|37|E|display=title}}

[[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mostovi na Neretvi]]
[[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini iz austrougarskog perioda]]
[[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini iz perioda samostalnosti]]</text>
      <sha1>737fe48vhxuidcete49nu6cj8j5zalx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fibroblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422136</id>
    <revision>
      <id>3923199</id>
      <parentid>3288800</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:16:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi i strukture teksta</comment>
      <origin>3923199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7036" sha1="ixvijl1738jqjm9en4ro904969g25b3" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Fibroblast
| Latinski       = ''Fibroblastus''
| GraySubject = syed hajiali
| GrayPage    = 
| Image       = NIH 3T3.jpg
| Caption     = [[3T3-ćelije|NIH/3T3 Fibroblasti]]  u  [[kultura ćelija|kulturi ćelija]]
| Width       = 
| Image2      = 
| Caption2    = 
| ImageMap    = 
| MapCaption  = 
| Precursor   = 
| System      = 
| Artery      = 
| Vein        = 
| Nerve       = 
| Lymph       = 
| MeshName    = 
| MeshNumber  = 
| Code        = {{TerminologiaHistologica|2|00|03.0.01002| }}
| Dorlands    = 
| DorlandsID  = 
}}
'''Fibroblast'''  je tip [[ćelije (biologija)|ćelije]] koji  sintetizira [[vanćelijski matriks]] i [[kolagen]],&lt;ref&gt;{{cite web  | title= Fibroblast|http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=fibroblast  | work = Genetics Home Reference  | publisher   = U.S. National Library of Medicine  | date= 2014| access-date  = 10. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; strukturni okvir ([[Stroma (tkivo)|strome]]) za životinjska tkiva, a ima ključnu ulogu u [[zarastanje rana|zarastanju rana]]. Kod životinja, fibroblasti su najčešće ćelije [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]].&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;Medical Physiology&quot;&gt;Guyton, A.C. &amp; Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN|0-7216-0240-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ibrulj&quot;&gt;{{cite book|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. |year=2008|title= Citogenetičke metode – Primjena u medicini.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}&lt;/ref&gt;(2008):

== Pregled ==
Fibroblasti i [[fibrocit]]i su dva stanja iste ćelije. Fibroblast je u aktiviranom stanju, a fibrocit je manje aktivno stanje, koje je važno u  održavanju i [[metabolizam|metabolizmu]] tkiva. Postojeći  fibroblasti često mogu zadržati memoriju položaja i konteksta lokacije i tkiva, gdje su prethodno boravili, barem tokom nekoliko generacija.

== Embrionsko porijeklo==
[[Datoteka:Fibroblast.jpg|thumb|250px|Fibroblasti mišjeg [[embrion]]a]]
Glavna funkcija fibroblasta je održavanje strukturalnog integriteta vezivnog tkiva stalnim izlučujvanjem prekursora vanćelijskog  matriksa. Fibroblasti luče prekursore svih komponenti tog  matriksa, prvenstveno [[Temeljna supstanca|temeljne supstance]] i raznih [[vlakno|vlakna]]. Sastav ekstracelularnog matriksa određuje fizičke osobine vezivnog tkiva.&lt;ref name=&quot;ibrulj&quot;/&gt;

Kao i druge ćelije vezivnog tkiva, fibroblasti su izvedeni iz primitivnog [[mezenhim]]a. Tako ispoljavaju intermedijarni proteinski filament  [[vimentin]], čija se funkcija koristi kao marker za razlikovanje njihovog  [[mezoderm|mezodermal]]nog porijekla&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Dave|first1=Jui|last2=Bayless|first2=Kayla|title=Vimentin as an Integral Regulator of Cell Adhesion and Endothelial Sprouting|journal=Microcirculation|date=1. 5. 2014|volume=21|issue=4|pages=333-344|access-date=18. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovaj test nije specifičan kao test [[epiteln]]ih ćelija u  kulturi ''[[in vitro]]'', gdje se na istrajnoj  podlozi  vimentin može ispoljiti  nekog vremena.
U određenim situacijama iz  epitelnih ćelija mogu se dobiti fibroblasti, u procesu koji se zove [[tranzicija mezenhimskog epitela]] (EMT).

Nasuprot tome, u nekim situacijama, iz  fibroblasta mogu nastati epitelne ćelije, prolaskom kroz proces mezenhimsko-epitelne tranzicije (MET), organizirano kondenzirani, polarizirani, bočno povezani sa pravim epitelanim listom. Ovaj proces se vidi u mnogim razvojnim situacijama (npr.  razvoju [[nefron]]a i [[notokord]]a), kao i pri zarastanju rana i tumorigenezi.

==Struktura i funkcija==
[[Datoteka:Fibroblastid (BPAE).jpg|thumb|Mikrofilamenti, mitohondrije i jedra u ćeliji fibroblasta]]
Fibroblasti imaju razgranatu [[citoplazma|citoplazmu]] koja okružuje eliptično, pjegavo [[Jedro (biologija)|jezgro]] koje ima dva ili više [[nukleolus|jedaraca]]. Aktivni fibroblasti mogu se prepoznati po obilnom hrapavom  [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]. Neaktivni fibrociti su manji, vretenasti i imaju smanjen hrapavi  endoplazmatski retikulum. Iako su razjedinjeni i rasuti kada moraju pokrivati veliki prostor, fibroblasti, kada su nagomilani, često se lokalno poravnavaju u paralelne klastere.
 
Fibroblasti tvore [[kolagen]]e, [[Glikozaminoglikan|glikozaminoglikane]],  [[mrežasto vlakno|mrežasta]] i [[elastična vlakna]], [[glikoprotein]]e  [[vančelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] i citokin [[limfopoietin timusne strome|TSLP]]. Rastući fibroblasti se dijele i sintetiziraju temeljnu supstanco. Oštećenja tkiva stimuliraju  fibrocite i izazivaju [[mitoza|mitoze]] u fibroblastima.&lt;ref name=&quot;ibrulj&quot;/&gt;

Za razliku od [[epitel]]nih ćelija koje oblažu tjelesne strukture, fibroblasti ne prave ravne  monoslojeve i nisu ograničeni na polarizirajuću vezanost za [[bazna lamina|baznu ploču]] na jednoj strani, iako,  u nekim situacijama, mogu doprinijeti baznoj  komponenti lamine (npr. subepitelni [[miofibroblast]]i u [[crijevo|crijevima]] mogu  lučiti α-2 lanac nosive  komponente [[laminina]] koja je prisutna samo u regijama folikula, povezanih epitela koji nemaju miofibroblastne obloge). Fibroblasti mogu migrirati polahko preko supstrata, kao pojedinačne ćelije, opet za razliku od epitelnih ćelija. Dok epitelne ćelije čine obložne strukture tijela, fibroblasti i srodna vezivna tkiva „skulpturiraju“ najveći dio organizma.

Životni vijek fibroblasta, mjeren kod pilećeg  [[embrion]]a, je 57 ± 3 dana.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Weissmanshomer | first1 = P.| last2 = Fry | first2 = M.| title = Chick embryo fibroblasts senescence in vitro: Pattern of cell division and life span as a function of cell density| journal = Mechanisms of Ageing and Development| volume = 4| issue = 2| pages = 159–166| year = 1975| pmid = 1152547| doi = 10.1016/0047-6374(75)90017-2}}&lt;/ref&gt;

==Sekundarne aktivnosti==
Mišji embrionski  fibroblasti  koriste se često  kao &quot;ćelije-hraniteljke&quot; u istraživanjima  ljudskih embrionskih [[matične ćelije|matičnih ćelija]]. Međutim, mnogi istraživači su ih postepeno izbacili u korist kultura sa precizno definiranim sastojcima, isključivo ljudskih izvedenica. Nadalje, teškoće za isključivo korištenje ljudskih izvedenica za medijske dopune najčešće se rješavaju  upotrebom &quot;definiranog medija&quot;, gdje se sintetskim dodacima postiže primarni cilj eliminacije šansi za zagađenja iz deriviranih  izvora.

==Također pogledajte==
* [[3T3-ćelije]]
* [[Fibrocit]]
* [[Vlaknasto vezivno tkivo]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski  linkovi==
{{Commons category}}
{{vezivno tkivo}}

[[Kategorija:Ćelije vezivnog tkiva]]
[[Kategorija:Vezivno tkivo]]</text>
      <sha1>ixvijl1738jqjm9en4ro904969g25b3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fototaksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422937</id>
    <revision>
      <id>3923192</id>
      <parentid>3770694</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3923192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8279" sha1="2una0vcmhsihhbkn6o3ter56ptnvwze" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mothing on BukitRetakBrunei2.jpg|200px|thumb| Moljci ispoljavaju pozitivne fototaksije]]

'''Phototaksija'''  je oblik  [[taksija]] ili kretanja koje se javlja kada se cijeli organizam kreće prema ili suprotno od izvora svjetlosnog  podražaja.&lt;ref name=Martin1983&gt;{{citation|editor=Martin, E.A.|year=1983|title=Macmillan Dictionary of Life Sciences|edition=2nd|page=362|place=London|publisher=Macmillan Press|isbn=0-333-34867-2}}&lt;/ref&gt; Ova sposobnost je prednost za [[fototrof]]ne  organizme jer ne mogu sami da se  orijentiraju za efikasan prijem svjetlosti za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Fototaksije mogu biti pozitivne ili negativne, odnosno obilježene kretenjem prema (+)  i suprotno (–) od izvora svjetlosti.&lt;ref name=Menzel1979&gt;{{citation|author=Menzel, Randolf|year=1979|editor=H. Autrum (editor)|chapter=Spectral Sensitivity and Color Vision in Invertebrates |title=Comparative Physiology and Evolution of Vision in Invertebrates- A: Invertebrate Photoreceptors|location=New York|series=Handbook of Sensory Physiology|volume=VII/6A|pages=503–580. See section D: Wavelength-Specific Behavior and Color Vision|publisher=Springer-Verlag|isbn=3-540-08837-7}}&lt;/ref&gt;

Kod  [[prokariot]]a uočena su  dva tipa pozitivnih fototaksijaPrvi se zove '''skotofobotaksija''' (od riječi &quot;[[skotofobija]]&quot;), koja se posmatra samo pod mikroskopom. To se događa kada [[bakterija]] pliva slučajno iz područja  koje je obasjano u vidnom polju [[mikroskop]]a. Ulazak u tamu signalizira ćeliju da okrene [[bič (biologija)|bičeve]] u smjeru rotacije i ponovo uđe u  svijetlo polje. Drugi tip fototaksije je istinska fototaksija, koja  je podešena  pokretom gradijenta ka sve većoj  osvjetljenosti. To je analogno pozitivnoj  [[hemotaksija|hemotaksiji]],  osim što je odgovor na svjetlo, a ne hemijske podsticaje. &gt;&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1999|title=Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}&lt;/ref&gt;

Fototaksijski  odgovori su primijećeni u mnogim organizmima kao što su ''[[Serratia marcescens]]'', ''[[Tetrahymena]]'' i '' [[Euglena]] ''. Svaki organizam ima svoje specifične biološke uzroke za ovakav  odgovor, od kojih su mnogi slučajni i služe bez krajnje svrhe.

==Fototaksije zooplanktona==

[[Datoteka:Neuronal-connectome-of-a-sensory-motor-circuit-for-visual-navigation-elife02730v006.ogv|200px|thumb|Fototaksija larve ''[[Platynereis dumerilii]]'' ([[Nectochaete]] : &lt;br&gt; Neke larve pokazuju pozitivne fototaksije i plivaju prema svjetlu. Ostale ispoljavaju negativne phototaksije,  plivanjem od svjetlosti.&lt;br&gt; Prvo, svjetlo dolazi iz lijeve strane, a zatim s desne strane. Kada je pravac svjetlosti uključen larve se kreću. Strana sa koje dolazi  svjetlost, označena   je bijelom prugom.&lt;br&gt; Neke negativno fototaksijsle larve je prate.&lt;br&gt; Larve ispoljavaju mješovite fototaksije, a neke negativno fototaksijske  larve se prate. Bar skale predstavlja 2 mm.&lt;ref name=Randel2014&gt;{{cite journal|last1=Randel|first1=Nadine|last2=Asadulina|first2=Albina|last3=Bezares-Calderón|first3=Luis A|last4=Verasztó|first4=Csaba|last5=Williams|first5=Elizabeth A|last6=Conzelmann|first6=Markus|last7=Shahidi|first7=Réza|last8=Jékely|first8=Gáspár|title=Neuronal connectome of a sensory-motor circuit for visual navigation|journal=eLife|date=27. 5. 2014|volume=3|doi=10.7554/eLife.02730}}&lt;/ref&gt;]]

[[Datoteka:Neuronal-connectome-of-a-sensory-motor-circuit-for-visual-navigation-elife02730v007.ogv|200px|thumb|Fototaksije larvi ''[[Platynereis dumerilii]]'' (''Nectochaete''):&lt;br&gt; Larve se pokreću kada svjetlo dolazi s lijeve strane. Ako su larve okrenute, savijaju  tijelo pomoću  uzdužnih mišića. &lt;br&gt;Larve imaju dvije tačke na glavi, koje su nijansirani pigment očnih pehara  odraslih jedinki; ti pigmenti posreduju odgovore  putem fototaksija. Pravac odakle dolazi  svjetlo označen je bijelim barovima.&lt;ref name=Randel2014 /&gt;]]

Fototaksije  su dobro proučene kod  [[zooplankton]]skih larvi morske  [[Annelida|gliste]] ''[[Platynereis dumerilii]]''.

[[Trohofora]] i [[metatrohofora]] [[Larva|larve]]  ''Platynereis dumerilii'' su pozitivno fototaksijske. Fototaksije su kod njih posredovane jednostavnim očnim mrljama koje sadrže [[pigment]]nu i [[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptorsku ćeliju]]. Fotoreceptorska ćelija ima direktnu sinapsu  sa trepljastim ćelijama,  koje služe za plivanje. Budući da očne mrlje  nisu sposobne za prostornu  rezoluciju, larve,  putem roracija, snimaju svoje okruženje za  određivanje pravca izvora svjetlosti.&lt;ref name=Jekely2008&gt;{{cite journal|last1=Jékely|first1=Gáspár|last2=Colombelli|first2=Julien|last3=Hausen|first3=Harald|last4=Guy|first4=Keren|last5=Stelzer|first5=Ernst|last6=Nédélec|first6=François|last7=Arendt|first7=Detlev|title=Mechanism of phototaxis in marine zooplankton|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-11-20_456_7220/page/394|journal=Nature|date=2008|volume=456|issue=7220|pages=395–399|doi=10.1038/nature07590}}&lt;/ref&gt;

Larve ''Platynereis dumerilii'' mogu se prebacivati između pozitivne i negativne fototaksije. Fototaksije su  posredovane sa  dva para složenijih  očnih pigmentnih [[Pehar (sazviježđe)|pehar]]&lt;nowiki/&gt;a. Ove oči sadrže više fotoreceptorskih ćelija koje u hladu  formiraju pehar. Receptorske ćelije nemaju direktne  sinapse sa pokrovnim trepljastim ili mišićnim ćelijama, ali imaju međuneuronski centar za obradu. Na ovaj način  informacije iz sva četiri  očna pehara mogu porediti i niske rezolucije slika od četiri piksela, čime  može biti stvorena informacija o tome odakle svjetlost dolazi. Na ovaj način larva ne treba snimati  okruženje okretanjem&lt;ref name=Guehmann2015&gt;{{cite journal|last1=Gühmann|first1=Martin|last2=Jia|first2=Huiyong|last3=Randel|first3=Nadine|last4=Verasztó|first4=Csaba|last5=Bezares-Calderón|first5=Luis A.|last6=Michiels|first6=Nico K.|last7=Yokoyama|first7=Shozo|last8=Jékely|first8=Gáspár|title=Spectral Tuning of Phototaxis by a Go-Opsin in the Rhabdomeric Eyes of Platynereis|journal=Current Biology|date=august 2015|volume=25|issue=17|pages=2265–2271|doi=10.1016/j.cub.2015.07.017|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982215008209}}&lt;/ref&gt; Two rhabdomeric opsins&lt;ref name=Randel2013&gt;{{cite journal|last1=Randel|first1=N.|last2=Bezares-Calderon|first2=L. A.|last3=Gühmann|first3=M.|last4=Shahidi|first4=R.|last5=Jekely|first5=G.|title=Expression Dynamics and Protein Localization of Rhabdomeric Opsins in Platynereis Larvae|url=https://archive.org/details/sim_integrative-and-comparative-biology_2013-07_53_1/page/n11|journal=Integrative and Comparative Biology|date=2013|volume=53|issue=1|pages=7–16|doi=10.1093/icb/ict046}}&lt;/ref&gt; i  Go-opsinom.&lt;ref name=Guehmann2015 /&gt;

==Također pogledajte==
*[[Fototropizam]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
{{Refbegin}}
* {{cite book|last1=Madigan|first1=Michael T.|last2=Martinko|first2=John M.|title=Brock Biology of Microorganisms|url=https://archive.org/details/brockbiologyofmi0000madi_r4q9|date=2006|publisher=Pearson/Prentice Hall|location=Upper Saddle River, N.J.|isbn=0131443291|edition=11th}}
* {{cite journal|last1=Jékely|first1=G.|title=Evolution of phototaxis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|date=31. 8. 2009|volume=364|issue=1531|pages=2795–2808|doi=10.1098/rstb.2009.0072|pmid=19720645|pmc=2781859}}
* {{cite journal|last1=Randel|first1=Nadine|last2=Jékely|first2=Gáspár|title=Phototaxis and the origin of visual eyes|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|date=23. 11. 2015|volume=371|issue=1685|pages=20150042|doi=10.1098/rstb.2015.0042|pmid=26598725}}
{{Refend}}

[[Kategorija:Biološka terminologija]]
[[Kategorija:Taksije]]
[[Kategorija:Članci koji sadrže video]]</text>
      <sha1>2una0vcmhsihhbkn6o3ter56ptnvwze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr na Kočevskom Rogu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451520</id>
    <revision>
      <id>3923172</id>
      <parentid>3913886</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7040" sha1="oiwv4c165fs6jriropuccns0yx8iyfz" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr na Kočevskom Rogu
| slika           = Dvojno brezno pri Cink krizu.jpg
| opis_slike      = Jedna od krških jama na Kočevskom Rogu u koje su pripadnici [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] bacali bez suđenja smaknute pripadnike poraženih kvislinških hrvatskih, slovenskih i srpskih jedinica.
| lokacija        = [[Kočevski Rog]]
| meta            =
| koordinate      = {{coord|45|40|10.63|N|14|56|10.68|E}}
| datum           = 
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = 10.000+&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Slovenia/Government-and-society#ref477066 |title=Encyclopaedia Britannica in article &quot;Slovenia&quot; section &quot;History&quot; subsection &quot;Word War Two&quot;: ''From its principal base in the forests near Kočevje, in the mountainous region of Kočevski Rog, the Front combined operations against the occupiers and their Slovene collaborators in the White Guard with a ruthless struggle against potential rivals, such as members of the Slovene People’s Party. In November 1943 the Front joined Josip Broz Tito’s Partisans in proclaiming a new Yugoslavia, and in May 1945 Ljubljana was liberated. After the armistice the British repatriated more than 10,000 Slovene collaborators who had attempted to retreat with the Germans, and Partisan forces massacred most of them at the infamous “Pits of Kočevje&quot;'' |work=britannica.com |access-date=1. 2. 2019 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://books.google.com/books?id=MyyGYKgUk94C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Memories+of+Death+and+Survival+after+World+War+II&amp;hl=en&amp;ei=oF-5S9zaLIHm7AO8lJCGCA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CDsQ6AEwAA#v=snippet&amp;q=mass%20killings&amp;f=false |title=Corsellis, John &amp; Marcus Ferrar: ''Slovenia 1945: Memories of Death and Survival after World War II'', pp. 87, 204, 250. |access-date=1. 2. 2019 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;
| ranjenih        = 
| počinitelji     = 
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr na Kočevskom Rogu''' označava [[masakr]] kog je počinila [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u junu 1945. godine u regiji [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]], u blizini općine [[Kočevje]] na području današnje [[Slovenija|Slovenije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf |title=European Public Hearing on “Crimes Committed by Totalitarian Regimes&quot;, Milko Mikola, ''Crimes Committed by Totalitarian Regimes''. Chapter 3. &quot;Mass killings without court trials&quot;, p. 159. |access-date=1. 2. 2019 |language=engleski |archive-date=2. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302035902/http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je u Kočevskom Rogu, ubijeno nekoliko desetaka hiljada zarobljenih i izručenih [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]], [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih domobrana]] i [[Ustaška vojnica|ustaša]], crnogorskih (pripadnici [[Lovćenska brigada|Lovćenskih brigada]] i [[Crnogorska dobrovoljačka garda|Crnogorske dobrovoljačke garde]]) i [[Četnici|srpskih četnika]] ([[Jugoslavenska vojska u otadžbini]], [[Četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus]], [[Srpska državna straža]]). Smaknuća su obavljena pod zapovjedništvom [[major]]a Jugoslavenske armije [[Simo Dubajić|Sime Dubajića]], a neposredni počinitelji pripadali su izabranoj četi [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada|11. dalmatinske udarne brigade]] [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. divizije]] [[Četvrta jugoslavenska armija|Četvrte jugoslavenske armije]].&lt;ref name=&quot;hrcak&quot;&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/144234 |title=O zborniku Bleiburg i Križni put 1945. Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2007. |access-date=2. 2. 2019 |archive-date=13. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613032600/https://hrcak.srce.hr/file/144234 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönliche Geschichte des Gewönlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
[[Datoteka:Jama v Debliskih Livadah.jpg|mini|desno|250px|Jama u &quot;Debliskim Livadama&quot;, jedna od jama gdje su partizani bacali ubijene.]]
{{sekcija}}

== Također pogledajte ==
* [[Masakr u Bleiburgu]]
* [[Simo Dubajić]]

== Literatura ==
* Kozina, France; Zajec, Milan; Dejak, France (1998): ''Ušli so smrti '' (slovenski). Hermagoras Verlag Klagenfurt, 224 str.
* Griesser-Pecar, Tamara (2003): ''Das zerrissene Volk''. Slowenien 1941-1946. Böhlau Verlag Wien, 604 str, {{ISBN|3-205-77062-5}}
* [[Franc Perme]], [[Anton Žitnik]], [[Davorin Žitnik]]: Slovenija 1941-1948-1952: tudi mi smo umrli za domovino: zamolčani grobovi in njihove žrtve, Ljubljana; Grosuplje: Društvo za ureditev zamolčanih grobov, 2000.
* [[Mitja Ferenc]], [[Tamino Petelinšek]], [[Ksenija Kovačec Naglič]], [[Marija Počivavšek]]: Prikrito in očem zakrito : prikrita grobišča 60 let po koncu druge svetovne vojne, Celje, Muzej novejše zgodovine, 2005.
* Ivan Podržaj, Janez A. Arnež: Železna zavesa se dviga, Ljubljana : Studia Slovenica, 2006.
* Mitja Ferenc, Prekopi žrtev iz prikritih grobišč (1991-2011), Ljubljana, Znanstvena Založba Filozofske Fak., 2012, {{ISBN|9789612375676}} 9612375674
* [[Jože Dežman]], [[Pavel Jamnik]]: Slovenija in vojna grobišča: dolga tranzicija, Ljubljana, Komisija Vlade RS za reševanje vprašanja prikritih grobišč, 2017.
* Andreja Valič Zver, Mrtvi ne morejo govoriti, živi onemijo, {{ISBN|9789612228699}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kočevski Rog}}
{{coord|45|40|10.63|N|14|56|10.68|E|type:event_region:SI|display=title}}
* [https://www.dw.com/hr/ko%C4%8Devski-rog-nemate-razloga-biti-spori-u-%C4%8Di%C5%A1%C4%87enju/a-4473804 Kočevski rog - &quot;Nemate razloga biti spori u čišćenju&quot;], DW.com {{hr simbol}}
* [http://www.burger.si/MuzejiInGalerije/DolenjskiMuzej/Baza20/Baza20.html Dolenjski Muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718113809/http://www.burger.si/MuzejiInGalerije/DolenjskiMuzej/Baza20/Baza20.html |date=18. 7. 2011 }}, burger.si {{sl simbol}}

[[Kategorija:Kočevski Rog]]
[[Kategorija:1945. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1945. u Sloveniji]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Masakri u Sloveniji]]
[[Kategorija:Čistke]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]]
[[Kategorija:Masakri nad Srbima]]</text>
      <sha1>oiwv4c165fs6jriropuccns0yx8iyfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Kirgiške SSR</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461325</id>
    <redirect title="Zastava Kirgistana" />
    <revision>
      <id>3923171</id>
      <parentid>3162740</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:02:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Zastava Kirgistana]]</comment>
      <origin>3923171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="jy8bz95j0s3642eefidnrspf79ekckj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Zastava Kirgistana]]</text>
      <sha1>jy8bz95j0s3642eefidnrspf79ekckj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropski prostor visokog obrazovanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>465650</id>
    <revision>
      <id>3923132</id>
      <parentid>3203387</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T00:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cdjp1</username>
        <id>90092</id>
      </contributor>
      <comment>San Marino joined in 2020</comment>
      <origin>3923132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2531" sha1="nvoksr0orh5f9zsmli3sawqacgcbw86" xml:space="preserve">[[Datoteka:EHEA-2026.png|mini|400 px|Države članice (plava) i one koje ispunjavaju uslove (narandžasta) da postanu dio Evropskog prostora visokog obrazovanja]]
'''Evropski prostor visokog obrazovanja''' ({{jez-en|European Higher Education Area}} - EHEA) jest inicijativa pokrenuta u martu 2010. godine, za vrijeme ministarske konferencije Budimpešta–Beč, povodom 10. godišnjice Bolonjskog procesa.

Kao glavni cilj Bolonjskog procesa, formulisanog u [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskoj deklaraciji]] 1999. godine, bio je formiranje evropskog prostora visokog obrazovanja kroz stvaranje uporedivih, kompatibilnih i koherentnih sistema visokog obrazovanja u [[Evropa|Evropi]]. 

Između 1999. i 2010. godine svi napori članica Bolonjskog procesa bili su usmjereni na stvaranje evropskog prostora visokog obrazovanja, što je i postalo stvarnost Deklaracijom Budimpešta – Beč iz marta 2010. godine. Da bi se pridružila EHEA-u, država članica mora potpisati i ratificirati [[Evropska kulturna konvencija|Evropsku kulturnu konvenciju]].

Danska je bila prva država izvan UK i SAD-a koja je uvela 3 + 2 + 3 sistem visokog obrazovanja.

== Članice ==

Države članice Evropskog prostora visokog obrazovanja su:&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ehea.info/page-full_members|title=European Higher Education Area and Bologna Process|website=www.ehea.info}}&lt;/ref&gt;
{{col-begin}}
{{col-4}}
* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Andora}}
* {{ZID|Armenija}}
* {{ZID|Austrija}}
* {{ZID|Azerbejdžan}}
* {{ZID|Bjelorusija}}
* {{ZID|Belgija}}
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
* {{ZID|Bugarska}}
* {{ZID|Crna Gora}}
* {{ZID|Češka}}
* {{ZID|Danska}}
{{col-4}}
* {{ZID|Estonija}}
* {{ZID|Finska}}
* {{ZID|Francuska}}
* {{ZID|Gruzija}}
* {{ZID|Grčka}}
* {{ZID|Holandija}}
* {{ZID|Hrvatska}}
* {{ZID|Island}}
* {{ZID|Irska}}
* {{ZID|Italija}}
* {{ZID|Kazahstan}}
* {{ZID|Kipar}}
{{col-4}}
* {{ZID|Latvija}}
* {{ZID|Lihtenštajn}}
* {{ZID|Litvanija}}
* {{ZID|Luksemburg}}
* {{ZID|Mađarska}}
* {{ZID|Malta}}
* {{ZID|Moldavija}}
* {{ZID|Norveška}}
* {{ZID|Njemačka}}
* {{ZID|Poljska}}
* {{ZID|Portugal}}
* {{ZID|Rumunija}}
{{col-4}}
* {{ZID|Rusija}}
* {{ZID|San Marino}}
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
* {{ZID|Slovačka}}
* {{ZID|Slovenija}}
* {{ZID|Srbija}}
* {{ZID|Španija}}
* {{ZID|Švedska}}
* {{ZID|Švicarska}}
* {{ZID|Turska}}
* {{ZID|Ukrajina}}
* {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
* {{ZID|Vatikan}}
{{col-end}}

Države koje ispunjavaju uslove za pridruživanje:

* {{ZID|Monako}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Visoko obrazovanje]]</text>
      <sha1>nvoksr0orh5f9zsmli3sawqacgcbw86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gležanj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468437</id>
    <revision>
      <id>3923194</id>
      <parentid>3884996</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3923194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23615" sha1="326k1tehr7nst2mmsk4y1u6ojl3pta7" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Gležanj
| Latinski       = ''Tarsus''
| Image       = Ankle en.svg
| Caption     = Bočna površinja ljudskog gležnja 
| Image2      =
| Caption2    =
| Precursor   =
| System      =
| Artery      =
| Vein        =
| Nerve       =
| Lymph       =
}}
'''Gležanj''' – poznat i kao '''skočni zglob''' ili '''gornji stopalski zglob''' ili '''talokrusna regija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''articulatio talocruralis'')  '''ATC'''  – je  anatomska struktura lokomotornog aparata [[donji ekstremiteti|donjih udova]]. U jedinstvenu cjelinu spaja zglobne površine obje kosti potkoljenice ([[cjevanica|cjevanicu]] i [[lisna kost|lisnu kost]]) i [[Gležanjska kost|gležanjsku kost]] stopala (talus).&lt;ref name=&quot;Moore, Dalley &amp; Agur 2013 Lower Limb&quot;&gt;{{cite book |first1=Keith L. |last1=Moore |first2=Arthur F. |last2=Dalley |first3=A. M. R. |last3=Agur |year=2013 |chapter=Lower Limb |chapterurl=https://books.google.com/books?id=-Le5bc5F0sYC&amp;pg=PA508 |edition=7th |pages=508–669 |title=Clinically Oriented Anatomy |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |isbn=978-1-4511-1945-9}}&lt;/ref&gt; To je je područje na kojem se susreću i zglobljavaju [[stopalo]] i [[potkoljenica]].&lt;ref&gt;{{cite book |author =WebMD |chapter=ankle |chapterurl=https://books.google.com/books?id=t8UfI3BH78wC&amp;pg=PA22 |page=22 |year=2009 |title=Webster's New World Medical Dictionary |edition=3rd |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-544-18897-6}}&lt;/ref&gt; Gležanj uključuje tri [[zglob]]a: &quot;vlastiti zglob gležnja&quot; ili &quot;talokrusni zglob&quot;, [[subtalusni zglob]] i [[donji tibiofibulni zglob]].&lt;ref name=&lt;&quot;bentmilner&quot;&gt;{{cite book |first1=Brent K. |last1=Milner |chapter=Musculoskeletal Imaging |chapterurl=https://books.google.com/books?id=SugSpeNpAN4C&amp;pg=PA258 |pages=[https://archive.org/details/radiologyrecall00spen/page/258 258–383] |editor1-first=Spencer B. |editor1-last=Gay |editor2-first=Richard J. |editor2-last=Woodcock |year=1999 |title=Radiology Recall |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |isbn=978-0-683-30663-7 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/radiologyrecall00spen/page/258 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=D. S. Blaise |last1=Williams |first2=Jack |last2=Taunton |chapter=Foot, ankle and lower leg |chapterurl=https://books.google.com/books?id=2utRky2VO0UC&amp;pg=PA420 |pages=420–39 |editor1-first=Gregory S. |editor1-last=Kolt |editor2-first=Lynn |editor2-last=Snyder-Mackler |year=2007 |title=Physical Therapies in Sport and Exercise |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-443-10351-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=Jorge |last1=del Castillo |chapter=Foot and Ankle Injuries |chapterurl=https://books.google.com/books?id=rpoH-KYE93IC&amp;pg=PP745 |pages=745–55 |editor1-first=James G. |editor1-last=Adams |year=2012 |title=Emergency Medicine |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-1-4557-3394-1}}&lt;/ref&gt; Pokreti na ovom zglobu su dorzifleksija i [[plantarfleksija]] stopala. Uobičajena upotreba, izraz gležanj odnosi se isključivo na područje. U medicinskoj terminologiji, &quot;gležanj&quot; (bez kvalifikatora) može se široko odnositi na regiju ili konkretno na talokrusni zglob.&lt;ref&gt;{{cite book |chapter=Talocrural Articulation or Ankle-joint |chapterurl=http://www.bartleby.com/107/95.html |first=Henry |last=Gray |title=Anatomy of the Human Body |year=1918}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Moore&quot;&gt;{{cite book|first=Keith L. |last=Moore |first2=Arthur F. |last2=Dalley |first3=A. M. R. |last3=Agur |year=2013 |chapter=Lower Limb |chapterurl=https://books.google.com/books?id=-Le5bc5F0sYC&amp;pg=PA508 |edition=7th |pages=508-669 |title=Clinically Oriented Anatomy |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |isbn=978-1-4511-1945-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=WebMD |chapter=ankle |chapterurl=https://books.google.com/books?id=t8UfI3BH78wC&amp;pg=PA22 |page=22 |year=2009 |title=Webster's New World Medical Dictionary |edition=3rd |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-544-18897-6|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|first=Jorge |last=del Castillo |chapter=Foot and Ankle Injuries |chapterurl=https://books.google.com/books?id=rpoH-KYE93IC&amp;pg=PP745 |pages=745-55 |editor1-first=James G. |editor1-last=Adams |year=2012 |title=Emergency Medicine |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-1-4557-3394-1|pages=}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Stopalo je jedna od složenijih dijelova aparata za [[kretanje]] [[kičmenjaci|kičmenjaka]]. Prednji dio stopala sastoji se od pet kostiju [[Kosti korijena stopala|korijena stopala]] (metatarzusa), a na vrhovima se nalaze [[članak prsta|članci prstiju]], poznatiji kao falange (koje su [[Kostur|skelet]] nožnih prstiju). Glavna uloga im je da osiguravanje tjelesne ravnoteže, pri hodanju i trčanju i skakanju. Gornji dio stopala gležanj (''articulatio talocruralis'' - '''ATC'''), pregibni zglob ili spoj donjih (distalnih) krajeva dvije kosti [[potkoljenica|potkoljenice]] (cjevanica i lisna kost) i tijela skočne kosti ([[talus]]).&lt;ref name=&quot;Moore, Dalley &amp; Agur 2013 Lower Limb&quot;/&gt;

Skočni zglob je kompleksan i čine ga tri kosti. Grade ga je kosti tibijskog nastavka (koji sadrži stražnji maleolus), medijalnog i lateralnog maleolusa, te talusa. Zglob je sedlast, sa većim bočnim obuhvatom talusnog utora u odnosu na medijalnu. Potkoljenične kosti, cjevanica i lisna kost (tibija i fibula), svojom donjom stranom formiraju ležište u vidu sedla ili viljuške, koje ograničava prostor u koji je utisnuto stopalo.

Talusni utor (trohleja) je širi prema naprijed, tako da se pri dorzifleksiji fibula rotira napolje preko tibiofibulske sindezmoze, kako bi se prilagodila široj prednjoj površini talusa. Fibrozni dio zglobne kapsule ojačava vezu ove tri kosti u jedinstvenu zglobnu cjelinu, povezujući ih snažnim ligamentima, sa kojim formiraju gležanjski zglob.&lt;ref name=&lt;&quot;bentmilner&quot;/&gt;

== Zglobne površine ==
Na pomenutim položajima, međusobno uzglobljvaju površine struktura:
;Distalni okrajak tibije (cjevanice)
Na donjem okrajku cjevanice nalate se donja zglobna površina donje zglobnw facije (''facies articularis inferior''), a na vanjskoj strani unutrasnjeg dijela gležnja maleolusna zglobna površina (''facies articularis malleoli osis tibiae''). Distalni okrajak tibije formira pet površina: donja, prednja, stražnja, spoljašnja i unutrašnja. Donja zglobna površina je konkavna u prednje-stražnjem pravcu i poprečno neznatno konveksna, podeljena na širi lateralni i suženi medijalni segment. Zadnja granica skočnog zgloba je niže u odnosu na prednju. Zadnja granica je u kontinuitetu sa stražnjom površinom medijalnog maleolusa. Ovaj segment ima kosi utor sa unutrašnje strane, usmjeren na dolje i unutra, a odgovara tetivi mišića ''m. tibialis posterior''. 
 
;Distalni okrajak lisne kosti (fibule)
Distalni okrajak fibule je kompleksna koštana struktura, na koju se pripaja veći broj ligamenata i obezbeđuje bočnu zglobnu površinu zgloba. Distalni dio lisne kosti ima dvije glavne površine, vanjskuu i unutrašnju, koje se šire u trostrani boćni maleolus. Interozeusni ligament se pripaja na mjestu na kojem se vanjaka  površina uvija i postaje zadnji rub bočnog dijela maleolusa. Lateralni dio maleolus je pričvršćen snažnim ligamentnim  napred, vezama otraga, distalno i proksimalno. Naprijed se nalaze spojevi prednjeg tibiofibulskog ligamenta kao i glavne i sekundarne veze prednjeg talofibulskog ligamenta. Distalno se pripaja snažan kalkaneofibulski ligament.

Straga je fibula čvrsto povezana za talus i tibiju,  preko stražnjeg talofibulskog ligamenta, površnih i dubokih komponenti stražnjeg tibiofibulskog ligamenta. Proksimalno, fibula se nalazi u kontinuitetu sa tibijom, a preko tibiofibulskog interozeusnog ligamenta.

;[[Gležanjska kost]] (talus)
Talus je skoro u potpunosti prekriven zglobnom [[hrskavica|hrskavicom]], bez mišićnotetivnih spojnica. Gornja površina je ispupčena,  od prednjeg dijela prema natrag, a neznatno je udubljena u bočnom pravcu. Talusna trohleja je trapezoidnog oblika, pri čemu  je prednja površina nešto šira od stražnje. Ovakav oblik doprinosi povećanju stabilnosti skočnog zgloba pri dorzifleksiji. Unutrašnje i spoljašnje zglobne fascije su u kontinuitetu sa gornjom zglobnom površinom. U prosjeku je koštana masa talusa gušća od distalnog dijela tibije, a općenito  nije povrijeđivana pri prelomima skočnog zgloba. Bočni rub talusa je duži od medijalnog, a prednji je duži od stražnjeg. Ova površina se ispoljava kao kupin odsječak, sa vrhom usmjerenim unutra.&lt;ref&gt;Inman TV. ''Joints of the Ankle''. Baltimore: Lippincott Williams&amp;Wilkins; 1976.&lt;/ref&gt; Ovakav oblik je delimično odgovoran za varijabilne ose rotacije skočnog zgloba.

{{multiple image
| align = center
| width1 = 180
| image1 =Slide3Bubu.JPG
| alt1 = 
| caption1 =Leđna strana gležnja 
| width2 = 180
| image2 = Slide2bubu.JPG 
| alt2 = 
| caption2 =Dorzalna (leđna) strana gležanjskog zgloba
| width3 = 200
| image3 = Slide2tat.JPG
| alt3 = 
| caption3 = Disekcija gležanjskog zgloba (gledano odozgo)
| width4 = 200
| image4 = Slide2coco.JPG
| alt4 = 
| caption4 = Dorzalna površina gležanjskog zgloba
}}
== Retinikulumi, tetive i njihovi omotači,  sudovi  i  nervi==
Niz tetiva prolazi kroz područje gležnja. Trake [[Vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] zvane ''retinakula'' (jednina: ''retinaculum ''), koje  omogućuju tetivama da stvaraju silu preko ugla između noge i stopala, a da se ne odmiču od datog ugla, u procesu koji se naziva natezanje.

[[Gornji protezni retinakulum stopala]] nalazi se između prednjih (naprijed) površina tibije i fibule, blizu njihovih donjih (distalnih) krajeva. Sadrži [[prednja cjevanična arterija|prednju cjevaničnu arteriju]] i [[prednja cjevanična vena|venu]] i tetive mišiča ''[[musculus tibialis anterior]]'',  unutar njihovog tetivnog omotača i neobložene tetive mišića ''[[musculus extensor hallucis longus]]'' i ''[[musculus extensor digitorum longus]]''. [[Duboki peroneusni nerv]] prolazi ispod retinakuluma dok je [[površinski peroneusni nerv]] izvan njega. [[Donji ekstenzorski retinakulum stopala]] je struktura u obliku &lt;big&gt;'''Y'''&lt;/big&gt;. Njegov bočni dodatak je na kalkaneusu, a traka putuje prema prednjoj površini potkoljenice,  gdje je pričvršćena i stapa se s gornjim ekstenzornim retinakulumom. Zajedno s tim tokom, traka se dijeli i još jedan segment se veže za [[tabanska aponeuroza|tabansku aponeurozu]]. Sve tetive koje prolaze kroz gornji ekstenzorski retinakulum omotane su duž svojih puteva kroz donji ekstenzorski retinakulum, a tetiva mišića  ''[[musculus fibularis tertius]]'' također se nalazi unutar retinakuluma.

[[Fleksorski retinakulum stopala]] proteže se od medijalne površine maleolusa do medicinskog nastavka kalkaneusa i slijedećih struktura, od medijalne do bočne: tetiva mišića [[musculus tibialis posterior]], tetiva mišića [[musculus flexor digitorum]], [[stražnja cjevanička arterija]] i [[stražnja cjevanična vena|vena]], [[cjevanični nerv]] i tetiva mišića ''[[musculus flexor halucis longus]]''.

[[Peroneusni retinakulum|fibulska retinakule]] drže tetive [[fibularis longus]] i [[fibularis brevis]] duž bočne površine gležanjske regije. Gornji fibularni retinakulum proteže se od duboke poprečne fascije noge i bočne maleolusne površine do kalkaneusa. Donji fibulski retinakulum kontinuirano je produženje donjeg  ekstenzorskog retinakuluma do kalkaneusa.

== Zglobne veze ==
Stabilnost gležanjog zgloba osigurava koštana arhitektura,  kao i kapsularnr [[ligament]]ne strukture. Nju omogućavaju tri odvojene grupe ligamenata: sindezmozni ligamenti, bočni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni.  Unutrašnju vezu skočnog zgloba čini ligament (''deltoideum''), koji je građen od četiri kraka ''(''pars tibionavicularis'', ''pars tibiocalcanearis'', ''pars tibiotalaris anterior'' i ''pars tibiotalaris posterior'')'',  dok vanjsku vezu ovog zgloba čine tri ligamenta: ''(''ligamentum calcaneofibulare'', ''lig. talofibulare anterius'' i ''lig. talofibulare posterius'').

===Sindezmozni ligamenti=== 
Sindezmozni ligamenti imaju tri odvojena dijela. Prema naprijed, prednji donji tibiofibulskii ligament polazi sa prednje kvržice i anterobočne površine cjevanice i pruža se koso ka prednjoj strani lisne kosti. Stražnji tibiofibulski ligament je igrađen od površinskih i dubokih veza koje polaze za stražnje kvržice bočne povržine maleolusa i pružaju se naviše, prma unutra i unatrag,  ka spoju na stražnje-bočnoj kvržici  tibije. Površinsla veza ima širok spoj na stražnjoj strani tibije. Deblja, jaka, duboka veza pripaja se na donjem dijelu stražnje ivice tibijske zglobne površine i gradi usnasti ''labrum posterior'' skočnog zgloba. Stražnji tibiofibulski ligament je mnogo jači od prednjeg; ta razlika dolazi do izražaja pri djelovanju torzijskim ili translacijskih sila,  koje dovode do avulzijskih preloma zadnje tibijske kvržice, često ostavljajući netaknut stražnji ligament, pri kidanju prednjeg tibiofibulskog ligamenta. Treća komponenta distalne tibiofibulske sindezmoze je čvrsti međurozrumski ligament, koji se pruža naviše i stapa se sa međurozeumskom membranom. Sve pomenute strukture su od velikog značaja za osiguravanje integriteta skočnog zgloba. Ukoliko dođe do [[lezija]] ovih struktura, naročito deltoidnog ligamenta, javlja seproširenje zglobne viljuške,  što rezultira abnormalnim opterećenjem gležanjskog zgloba.&lt;ref name=&lt;&quot;bentmilner&quot;/&gt;

===Laterokolateralni ligamenti=== 
Glavni laterokolateralni ligamenti su prednji talofibulskii, kalkaneofibulskii i zadnji talofibulski ligament.  Od njih je najslabijo prednji talofibulskii ligament. Dio je anterobočne kapsule skočnog zgloba i polazi sa donjeg kosog segmenta prednjeg ruba bočne površine maleolusa i pruža se ka spoju na tijelu talusa, ispred bočne zglobne površine maleolusa. Ligament omogućava zaštitu od prednje subluksacije talusa, u situacijama  kada je skočni zglob u tabanskoj fleksiji, a podložan je oštećenju pri iščašenju gležanjskog  zgloba u inverziji.
 
===Mediokolateralni ligament ===
{{multiple image
| align = center
| width1 = 150
| image1 =Ankle en.svg
| alt1 = 
| caption1 = Gležanjski zglob
| width2 = 200
| image2 = Ankle and talotarsal joint, frontal section.ro.jpg
| alt2 = 
| caption2 =  Frontalni presjek talotarzalnog zgloba
| width3 = 180
| image3 = Gray354.png
| alt3 = 
| caption3 = Bočna strana gležanjskog zgloba
| width4 = 200
| image4 = Gray355.png
| alt4 = 
| caption4 =  Čeoni presjek gležnja i talotarzalnog zgloba
}}

===Kalkaneofibulski ligament=== 
Kalkaneofibulski ligament je snažan, zaravnat i ovalan, a polazi sa donjeg segmenta prednje margine lbočne površine maleolusa, pružajući se iza peroneusih tetiva sa spojem na stražnjoj strani bočne površine kalkaneusa. Ovaj ligament štiti zglob sprečavajuči inverziju pri dorzifleksiji, a djeluje i na stabilnost, kako skočnog, tako i subtalusog zgloba. Straždnji talofibulskii ligament je veoma snažan, a  pruža se skoro vodoravno. Polazi sa unutrašnje površine lateralnog dijela maleolusa i pripaja se na zadnjoj površini talusa. To je najjači bočni ligament, koji  sprečava straždnju i
rotatacijsku [[luksacija|subluksaciju]] talusa.

===Deltoidni ligament===
Deltoidni ligament omogućava medijalnu potporu gležanjskog zgloba. Struktura mu  je podeljena na površinsku i dubinsku komponentu. Površinska vlakna polaze sa prednjeg,  i prednje površine  stražnjeg kolikulusa i pripajaju se na navikulskoj kosti, vratu talusa, unutrašnjoj ivici talusnog sustentakuluma i posteromedijalnoj talausnojm kvržici. Tibiokalkaneusni ligament je najjača komponenta površinskih vlakana deltoidnog ligamenta, a odgovoran je za sprečavanje everzije kalkaneusa. Duboki sloj ovog ligamenta je primarni medijalni stabilizator skočnog zgloba. To je debeo, snažan ligament, koji polazi sa širokog polja između prednjeg i stražnjeg kolikululusa. Najjača vlakna  pripajaju se na unutrašnjoj površini talusa. Ovaj ligament je praktično nedostupan sa vanjske
strane zgloba, pa je njegova reparacija praktičnp nemoguća, ukoliko se prethodno ne izvrši lateralna dislokacija talusa.&lt;ref&gt;Hamill J, Knutzen K. Biomechanical basis of human movement. 3rd ed. Baltimore: Lippincott Williams&amp;Wilkins; 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dutton M. Orthopaedic examination evaluation and intervention. 3rd ed. New York: Mc Graw Hill; 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Baxter DE, Porter DA, Schon L. Baxter’s the foot and ankle in sport. Philadelphia: Mosby/Elsevier; 2008.&lt;/ref&gt;

== Biomehanika gležanjskog zgloba==
Stopalo i gležanj čine kompleksnu anatomsku strukturu koja se sastoji od 26 nepravilnih kostiju, 30 sinovijskih zglobova, više od 100 ligamenata i 30 mišića. Svi ti zglobovi moraju djelovati  sinhronizirano, sinergijski i kombinirano, da bi se ostvarila odgovarajuća pokretljivost zgloba u mogućim pozicijama. Većina pokreta u stopalu vrše tri sinovijska zgloba: talokrurusni, subtalusni i mediotarzusni.&lt;ref&gt;McPoil TG, Knecht HG. Biomechanics of the foot in walking: a function approach. J Orthop Sports Phys Ther. 1987;7(2):69-72&lt;/ref&gt; Većinu pokreta,  stopalo obavlja u tri ravni sa težištima na peti i dvije tačke u korijenu [[prst]]iju, uz asistenciju nožnog palca (pri kretanju naprijed). Stopalo značajno doprinosi funkciji čitavog donjeg ekstremiteta i, uz [[kičma|kičmu]],  kao amortizer potresa i udara.

Koštana  arhitektura skočnog zgloba omogućava stabilnost u dorzifleksiji i relativnu mobilnost u tabanskoj fleksiji. Prilikom stajanja ili dorzifleksije, skočni zglob se ponaša kao prava brava, sa stabilnošću koju obezbeđuju zglobljvajućii kontakti. U mirovanjanju ili tokom tabanskee fleksije, stabilnost je omogućena ligamentnim strukturama. Naime, zglob je sedlast,  sa većim bočnim obuhvatom talausnog utora, u odnosu na medijalni. Talusni utor je širi prema naprijed, tako da se pri dorzifleksiji fibula rotira napolje, preko tibiofibulskee sindezmoze, kako bi se prilagodila široj prednjoj površini talusa.&lt;ref&gt;{{cite book|chapter=Talocrural Articulation or Ankle-joint |chapterurl=http://www.bartleby.com/107/95.html |first=Henry |last=Gray |title=Anatomy of the Human Body |year=1918}}&lt;/ref&gt;
 
===Mehanoreceptori===
Mehanoreceptori gležnja šalju proprioceptivni čulni ulaz u [[centralni nervni sistem]] (CNS.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=7706334 |url=http://bjj.boneandjoint.org.uk/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=7706334 |year=1995 |last1=Michelson |first1=J. D. |title=Mechanoreceptors in human ankle ligaments |journal=The Journal of Bone and Joint Surgery. British Volume |volume=77 |issue=2 |pages=219–24 |last2=Hutchins |first2=C |doi=10.1302/0301-620X.77B2.7706334 |doi-access=free |access-date=21. 9. 2020 |archive-date=26. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426143157/https://bjj.boneandjoint.org.uk/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=7706334 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Smatra se da su mišićna vretena glavna vrsta mehanoreceptora odgovornog za proprioceptivne signale iz gležnja.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=9554026 |year=1998 |last1=Lephart |first1=S. M. |title=Proprioception of the ankle and knee |journal=Sports Medicine |volume=25 |issue=3 |pages=149–55 |last2=Pincivero |first2=D. M. |last3=Rozzi |first3=S. L. |doi=10.2165/00007256-199825030-00002}}&lt;/ref&gt; Mišićno vreteno daje [[povratna sprega|povratnu informaciju]] u CNS sistem,  o zatečenoj dužini mišića koji inervira i o bilo kojoj promjeni dužine koja se dogodi.

Pretpostavljalo se da su povratne veze mišićnog vretena gležanjskog dorzifleksora imale najznačajniju ulogu u [[propriocepcija|propriocepciji]] u odnosu na druge mišićne receptore u zglobu gležnja. Međutim, zbog višeplanarnog opsega pokretau zglobu, nijedna skupina mišića nije za to odgovorna.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=12677332 |year=2003 |last1=Ribot-Ciscar |first1=E |title=Proprioceptive population coding of limb position in humans |journal=Experimental Brain Research |volume=149 |issue=4 |pages=512–9 |last2=Bergenheim |first2=M |last3=Albert |first3=F |last4=Roll |first4=J. P. |doi=10.1007/s00221-003-1384-x }}&lt;/ref&gt; To pomaže objašnjenjuj odnosa između gležnja i ravnoteže.

U 2011., uočena  je veza u CNS-u  između propriocepcije gležnja i performansi ravnoteže. To je učinjeno upotrebom fMRI aparata kako bi se vidjele promjene u moždanoj aktivnosti kada se stimuliraju receptori gležnja.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1523/JNEUROSCI.4159-11.2011 |pmid=22072686 |pmc=6633212 |title=Brain Activity during Ankle Proprioceptive Stimulation Predicts Balance Performance in Young and Older Adults |journal=Journal of Neuroscience |volume=31 |issue=45 |pages=16344–52 |year=2011 |last1=Goble |first1=D. J. |last2=Coxon |first2=J. P. |last3=Van Impe |first3=A. |last4=Geurts |first4=M. |last5=Doumas |first5=M. |last6=Wenderoth |first6=N. |last7=Swinnen |first7=S. P. }}&lt;/ref&gt; To izravno implicira da gležanj ima  sposobnost uravnoteživanja. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se vidjelo u kojoj mjeri gležanj utječe na ravnotežu.

===Evolucija===
Sugerirano je  se da je spretna kontrola nožnih prstiju izgubljena u korist preciznije voljne kontrole skočnog zgloba, koji je postao mobilniji nego kod većine [[primati|primata]].&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/bf00229889 |pmid=1644127 |title=Corticospinal projections to lower limb motoneurons in man |url=https://archive.org/details/sim_experimental-brain-research_1992-06_89_3/page/649 |journal=Experimental Brain Research |volume=89 |issue=3 |pages=649–54 |year=1992 |last1=Brouwer |first1=B. |last2=Ashby |first2=P. }}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==
[[Datoteka:Ankle sprain -- Smart-Servier (cropped).jpg|thumb|300px|right|Dijagram raznih oštećenja pri ugnuću gležnja]]
U stanjima u kojima stopalo gubi svoju statiku (uvrtanje, izvrtanje, pomeranje napred ili nazad sa ili bez rupture ligamenata) nastaje [[uganuće skočnog zgloba]], kao najčešći oblik povređivanja gležanjskog zgloba, bez obzira na vrstu povrede. Tada se radi o laceraciji ili parcijalnoj rupturi (pucanju), a [[bol]] i otok su mnogo jači, uglavnom praćeni [[hematom]]ima. Ako ligament puca po čitavoj širini to  se zove ruptura ligamenta. Najčešće je praćena i oštećenjima zglobne kapsule, pokrovnih [[hrskavica]],  a nerijtko dolazi i do frakture neke od kostiju stopala. U ove povrede mogu biti uključeni i prelomi maleolusa cjevanice i/ili lisne kosti.
==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
Slide3Bubu.JPG|Dorzalna površina stopala – gležanjski zglob,  duboka disekcija
Slide2bubu.JPG| Dorzalna površina stopala – gležanjski zglob,  duboka disekcija 
Slide2tat.JPG|Duboka disekcija gležnja, prednja strana
File:Slide2coco.JPG|Dorzalna strana stopala – duboka disekcija gležnja

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
*[[Noga]]
*[[Donji ekstremiteti]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web
 |url          = http://www.podiatrytoday.com/article/4627
 |title        = How To Diagnose Lateral Ankle Injuries
 |first        = Remy
 |last         = Ardizzone
 |first2       = Ronald L.
 |last2        = Valmassy
 |publisher    = Podiatry Today
 |date         = oktobar 2005
 |access-date   = 10. 1. 2019
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20100104133833/http://podiatrytoday.com/article/4627
 |archive-date = 4. 1. 2010
}}
{{commonscat|Ankle}}

{{DEFAULTSORT:Ankle}}
[[Kategorija:Osteologija|Osteologija]]
[[Kategorija:Zglobovi]]
[[Kategorija:Kosti]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]]</text>
      <sha1>326k1tehr7nst2mmsk4y1u6ojl3pta7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homocistinurija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475944</id>
    <revision>
      <id>3923096</id>
      <parentid>3907737</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12171" sha1="hzxi5ohyn36srfalqa33ukeehacfgve" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
|ime            = Homocistinurija&lt;br&gt;(Nedostatak cistationin beta-sintaze)&lt;br&gt; (Nedostatak CBS)&lt;ref name=omim&gt;{{OMIM|236200}}&lt;/ref&gt; 
[[slika:L-Homocysteine.svg|thumb|300px|[[Homocistein]]]]
| DiseasesDB      = 5991
| ICD10           = {{ICD10|E|72|1|e|70}}
| ICD9            = {{ICD9|270.4}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 236200
| MedlinePlus     = 001199
| eMedicineSubj   = derm
| eMedicineTopic  = 708
| MeshID          = D006712
| GeneReviewsNBK  = NBK1524
| GeneReviewsName = Homocistinurija uzrokovana nedostatkom cistationina u beta-sintazi
| ICD10CM         = {{ICD10CM|E72.11}}
| SNOMED CT       = 11282001
}}
'''Homocistinurija''' ili '''HCU'''&lt;ref&gt;https://www.nhs.uk/conditions/homocystinuria/&lt;/ref&gt; je nasljedni poremećaj [[metabolizam|metabolizma]] [[aminokiseline]] [[metionin]]a, zbog nedostatka [[cistationin beta-sintaza|cistationin beta-sintaze]] ili [[metionin-sintaza|metionin-sintaze]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=First aid for the USMLE step 1 2020 : a student-to-student guide|url=https://archive.org/details/firstaidforusmle0000leta_t0z7|last=Tao|first=Le|others=Bhushan, Vikas,, Sochat, Matthew,, Kallianos, Kimberly,, Chavda, Yash,, Zureick, Andrew H. (Andrew Harrison), 1991-, Kalani, Mehboob|isbn=9781259837630|location=New York|oclc=948547794|date = 2. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; To je naslijedno [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno svojstvo]], što znači da dijete treba naslijediti kopiju oštećenog gena od oba roditelja da bi bilo pogođeno. Simptomi homocistinurije mogu biti uzrokovani i nedostatkom [[vitamin B6|vitamina B6]], [[kobalamin|B12]] ili [[folat]]a.

== Znaci i simptomi ==
Ovaj nedostatak dovodi do višesistemskog poremećaja [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], [[mišić]]a, [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS) i [[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnog sistema]]. Homocistinurija predstavlja skupinu nasljednih [[metabolizam|metaboličkih poremećaja]] koje karakterizira akumulacija aminokiseline [[homocistein]]a u [[krvna plazma|serumu]] i povećano izlučivanje homocisteina u [[mokrača|urinu]]. Čini se da su novorođenčad normalna, a rani simptomi, ako postoje, nejasni su.
Znakovi i simptomi homocistinurije koji se mogu vidjeti uključuju sljedeće:
{{columns-list|colwidth=30em|
* Porodična historija homocistinurije &lt;ref name=&quot;pmid18423051&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Maillot F, Kraus JP, Lee PJ |title=Environmental influences on familial discordance of phenotype in people with homocystinuria: a case report |journal=J Med Case Rep |volume=2 |issue= 1|pages=113 |year=2008 |pmid=18423051 |pmc=2377250 |doi=10.1186/1752-1947-2-113 }}&lt;/ref&gt;
* [[Ispiranje (fiziologija)|Ispiranje]] preko obraza
* Mišićno-koštani
** Visoka, tanka građa nalik na [[Marfanov sindrom|marfanoidni habitus]] &lt;ref name = omim /&gt;
** Dugi udovi ([[dolihostenomelija]])
** Visoko zasvođena stopala (''[[pes cavus]]'')
** Klecanje koljenima (''[[genu valgum]]'')
** ''[[Pectus excavatum]]'' i ''[[Pectus carinatum]]''
* [[mentalna retardacija|Intelektualna invalidnost]]
* [[Napadi]]
* [[Psihijatrijska bolest]]
* Očne anomalje:
**''[[Ectopia lentis]]'' – za razliku od [[Marfanov sindrom|Marfanovog sindroma]] koji ima ''ectopia lentis'' prema gore, dislokacija prema dolje tipski je nalaz homocistinurije&lt;ref name=&quot;RobinsonGodfrey2004&quot;&gt;{{cite book|author1=Peter Nicholas Robinson|author2=Maurice Godfrey|title=Marfan syndrome: a primer for clinicians and scientists|url=https://books.google.com/books?id=eX4B9WASDpAC&amp;pg=PA5|access-date=12. 4. 2010|year=2004|publisher=Springer|isbn=978-0-306-48238-0|pages=5–}}&lt;/ref&gt; ili [[subluksacija]]  [[leća (anatomija)|leća]]
** [[Miopija]] ([[kratkovidnost]])
** [[Glaukom]]
** [[Optička atrofija]]
** [[Odvajanje mrežnjače]]&lt;ref name=Cecil&gt;{{cite book|last=Goldman|first=Lee|title=Goldman's Cecil Medicine|publisher=Elsevier Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1437727883|year=2011|pages=1362|edition=24th}}&lt;/ref&gt;
** [[Katarakt]]i
* [[Vaskularna bolest]]
** Homocistein se veže za endotel krvnih sudova i aktivira signalne puteve koji dovode do oslobađanja [[upala|proupalnih molekula]]. To može uzrokovati sljedeće:
** Opsežna formacija [[aterom]]a u mladosti koja pogađa mnoge arterije, ali ne i koronarne arterije
** Intravaskularna [[tromboza]]}}

== Uzrok ==
Obično je uzrokovana nedostatkom enzima [[cistationin beta-sintaza]], mutacijama drugih srodnih enzima kao što je [[metionin-sintaza]] ili nedostatak [[folna kiselina|folne kiseline]], [[vitamin B12|vitamina B12]] i/ili [[piridoksin]]a (vitamina B6).&lt;ref name = &quot;:0&quot;/&gt;

== Dijagnoza ==
Pojam homocistinurija opisuje povećano izlučivanje [[tiol]]a [[aminokiseline]] [[homocistein]]a mokraćom (i slučajno, također povećanu koncentraciju u [[krvna plazma|plazme]]). Izvor ovog povećanja može biti jedan od mnogih metaboličkih faktora, od kojih je samo jedan nedostatak DZS-a. Ostali uključuju nedostatke ponovne metilacije ([[kobalamin]] nedostaci, [[metionin]] nedostatak sintaze, [[MTHFR]]) i nedostaci vitamina (nedostatak kobalamina ([[vitamin B12]]), nedostatak [[folat]]a (vitamin B9) , nedostatak [[riboflavin]]a (vitamin B2), [[piridoksal-fosfat]]a (vitamin B6)). U svjetlu ovih informacija, za postizanje diferencijalne dijagnoze potreban je kombinirani pristup laboratorijskoj dijagnozi.

Nedostatak CBS-a može se dijagnosticirati rutinskom metaboličkom biohemijskom analizom. U prvom slučaju, analiza [[aminokiselina]] u plazmi ili urinu često će pokazati povišenje [[metionin]]a i prisustvo homocisteina. Mnogi neonatalni skrining-programi uključuju metionin kao [[metabolit]]. Poremećaj se može razlikovati od defekata remetilacije (npr. MTHFR, nedostatak metionin-sintaze ili nedostaci kobalamina) umjesto povišene koncentracije metionina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=(eds.)|first=N. Blau ...|title=Physician's guide to the laboratory diagnosis of metabolic diseases; with 270 tables|url=https://archive.org/details/physiciansguidet0000unse_n2q6|year=2003|publisher=Springer|location=Berlin [u.a.]|isbn=978-3540425427|edition=2.}}&lt;/ref&gt; Pored toga, analiza organskih kiselins ili kvantitativno određivanje metilmalonske kiseline trebale bi pomoći u isključivanju nedostataka kobalamina (vitamina B12) i nedostatka vitamina B12, što daje diferencijalnu dijagnozu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Refsum|first=Helga |author2=A. David Smith |author3=Per M. Ueland |author4=Ebba Nexo |author5=Robert Clarke |author6=Joseph McPartlin |author7=Carole Johnston |author8=Frode Engbaek |author9=Jørn Schneede |author10=Catherine McPartlin |author11=John M. Scott |title=Facts and Recommendations about Total Homocysteine Determinations: An Expert Opinion|journal=Clinical Chemistry|year=2004|volume=50|issue=1|pages=3–32|pmid=14709635|doi=10.1373/clinchem.2003.021634|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Laboratorijska analiza samog homocisteina je komplicirana, jer je većina homocisteina (moguće iznad 85%) vezana za druge tiol-aminokiseline i proteine u obliku [[disulfid]]a (npr. [[cistein]] u cistin-homocisteinu, [[homocistein]] u homocistein-homocisteinu) putem [[disulfidna veza|disulfidne veze]]. Budući da je kao ravnotežni postupak udio slobodnog homocistena promjenjiv, prava vrijednost ukupnog homocisteina (slobodni + vezani) korisna je za potvrđivanje dijagnoze, a posebno za praćenje učinkovitosti liječenja. U tu svrhu pametno je izvršiti analizu ukupni/e homocisten(e) u kojoj su sve disulfidne veze podvrgnute [[redoks|redukciji]] prije analize, obično putem [[HPLC]] –a, nakon [[derivatizacija]]  fluorescentnim agensima, čime se daje pravi odraz količine homocisteina u uzorku plazme.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Carducci|first=Claudia|author2=M. Birarelli |author3=M. Nola |author4=I. Antonozzi |title=Automated high-performance liquid chromatographic method for the determination of homocysteine in plasma samples|journal=Journal of Chromatography A|year=1999|volume=846|pages=93–100|pmid=10420601|doi=10.1016/S0021-9673(98)01091-7|issue=1–2}}&lt;/ref&gt;

== Liječenje ==
Nije otkriven specifičan lijek za homocistinuriju; međutim, mnogi ljudi liječe se visokim dozama vitamina B&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; (poznat i kao [[piridoksin]]).&lt;ref name=vit&gt;{{Cite journal| pmid = 9259028 | last1 = Bakker | date = juni 1997 | first1 = R. C. | last2 = Brandjes | first2 = D. P. | title = Hyperhomocysteinaemia and associated disease | volume = 19 | issue = 3| pages = 126–132| journal = Pharmacy World &amp; Science : PWS| doi = 10.1023/A:1008634632501}}&lt;/ref&gt; Nešto manje od 50% reagira na ovaj tretman i treba uzimati dodatni vitamin B&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; do kraja života. Oni koji ne reagiraju trebaju dijetu s malo [[sumpor]]a (posebno praćenje [[metionin]]a), a većini će trebati liječenje s [[trimetilglicin]]om. Normalna doza dodatka [[folna kiselina|folne kiseline]] i povremeno dodavanje [[cistein]]a u ishranu mogu biti od pomoći, jer se [[glutation]] sintetizira iz cisteina (tako da dodavanje cisteina može biti važno za smanjenje [[oksidativni stres]]).

[[Trimetilglicin|Betain (N, N, N-trimetilglicin)]] koristi se za smanjenje koncentracija homocisteina, promoviranjem konverzije homocisteina natrag u metionin, tj. povećanjem protoka putem remetilacije, neovisno o derivatima folata (koji je uglavnom aktivan u jetri i bubrezima). Reformirani metionin se zatim postupno uklanja, ugradnjom u tjelesne proteine. Metionin koji se ne pretvori u protein pretvara se u S-adenozil-metionin, koji nastavlja da ponovo stvara homocistein. Betain je, prema tome, efikasan samo ako je količina metionina koju treba ukloniti mala. Zato tretman uključuje i betain i prehranu s malo metionina. U klasičnoj homocistinuriji (CBS ili nedostatak cistation beta-sintaze), nivo metionina u plazmi obično se povećava iznad normalnog raspona od 30&amp;nbsp;mikromola/L, a koncentracije treba nadzirati, kao potencijalno toksični nivoi (više od 400&amp;nbsp; mikromola/L) ne dostignu.

=== Preporučena dijeta ===
Za ovaj poremećaj preporučuje se hrana sa malo proteina, koja zahtijeva prehrambene proizvode s niskim sadržajem određenih  aminokiselina (npr. metionina).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=YAP|first=SUFIN|last2=NAUGHTEN|first2=EILEEN R.|last3=WILCKEN|first3=BRIDGET|last4=WILCKEN|first4=DAVID E.L.|last5=BOERS|first5=GODFRIED H.J.|date=1. 1. 2000|title=Vascular Complications of Severe Hyperhomocysteinemia in Patients with Homocystinuria Due to Cystathionine β-Synthase Deficiency: Effects of Homocysteine-Lowering Therapy|url=https://archive.org/details/sim_seminars-in-thrombosis-and-hemostasis_2000_26_3/page/335|journal=Seminars in Thrombosis and Hemostasis|language=en|volume= 26|issue= 3|pages=335–340|doi=10.1055/s-2000-8100|pmid=11011851|issn=0094-6176}}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
Očekivani životni vijek pacijenata sa homocistinurijom smanjuje se samo ako se ne liječi. Poznato je da prije 30. života gotovo četvrtina pacijenata umire od trombotičkih komplikacija (npr. [[Infarkt miokarda|srčani udar]].

== Društvo i kultura ==
Jedna teorija sugerira da je [[Ehnaton]], [[faraon]] iz osamnaeste egipatske dinastije, možda bolovao od homocistinurije.&lt;ref name=&quot; pmid = 20402329 &quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cavka M, Kelava T | title = Homocystinuria, a possible solution of the Akhenaten's mystery | journal = Coll Antropol. | volume = 34 | date = Mar 2010 | pmid = 20402329 | url = http://hrcak.srce.hr/file/79191 | pages = 255–58 | access-date = 25. 4. 2021 | archive-date = 24. 2. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210224112137/https://hrcak.srce.hr/file/79191 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Cistinurija]]
* [[Hiperhomocisteinemija]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1524/ GeneReview/NIH/UW entry on Homocystinuria Caused by Cystathionine Beta-Synthase Deficiency]

== Vanjski linkovi ==
{{Metabolička patologija aminokiselina}}

[[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]]
[[Kategorija:Poremećaji metabolizma aminokiselina]]
[[Kategorija:Abnormalnosti kožnih vlaknastih i elastičnih tkiva]]
[[Kategorija:Poremećaji koji uzrokuju napade]]
[[Kategorija:Genetički poremećaji]]
[[Kategorija:Sindromi]]</text>
      <sha1>hzxi5ohyn36srfalqa33ukeehacfgve</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abbey Road</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476894</id>
    <revision>
      <id>3922945</id>
      <parentid>3922919</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3922945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62479" sha1="51fors6a3kwamvyf6rnlkjrdv762ssu" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt; Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5 October 2012|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22 February 2014|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9 September 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27 May 2014|access-date=7 February 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6 March 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5 October 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25 February 2013|date=21 November 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27 September 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25 February 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15 November 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=December 1969|access-date=19 October 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23 March 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8 February 2014|archive-date=3 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf|Meat Loafa]] razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;.&lt;ref name=&quot;Kemp&quot; /&gt; Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.&lt;ref name=&quot;McCormick&quot; /&gt;

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot;&lt;ref name=&quot;am&quot; /&gt; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25 September 2009|access-date=11 October 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25 October 2012|access-date=19 November 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26 November 2007|url-status=usurped|access-date=20 November 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20 November 2007|date=2 November 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9 November 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19 November 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22 September 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25 September 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31 May 2009|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18 July 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7 February 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}&lt;/ref&gt;

== Muzičari ==

* [[John Lennon]]
* [[Paul McCartney]]
* [[George Harrison]]
* [[Ringo Starr]]
* [[George Martin]]
* [[Billy Preston]] − tastature uključene &quot;I Want You (She's so Heavy)&quot;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>51fors6a3kwamvyf6rnlkjrdv762ssu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923074</id>
      <parentid>3922945</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3923074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62431" sha1="dcfbw2bjrv8wbqepvy8tm7o3ha3m62n" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;. Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5 October 2012|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22 February 2014|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9 September 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27 May 2014|access-date=7 February 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6 March 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5 October 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25 February 2013|date=21 November 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27 September 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25 February 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15 November 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=December 1969|access-date=19 October 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23 March 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8 February 2014|archive-date=3 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf|Meat Loafa]] razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;. Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25 September 2009|access-date=11 October 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25 October 2012|access-date=19 November 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26 November 2007|url-status=usurped|access-date=20 November 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20 November 2007|date=2 November 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9 November 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19 November 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22 September 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25 September 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31 May 2009|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18 July 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7 February 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}&lt;/ref&gt;

== Muzičari ==

* [[John Lennon]]
* [[Paul McCartney]]
* [[George Harrison]]
* [[Ringo Starr]]
* [[George Martin]]
* [[Billy Preston]] − tastature uključene &quot;I Want You (She's so Heavy)&quot;

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>dcfbw2bjrv8wbqepvy8tm7o3ha3m62n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923076</id>
      <parentid>3923074</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:44:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Napomene */</comment>
      <origin>3923076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62426" sha1="9y2mhkx6e1u41d65trs0h1o9j0jbdq7" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;. Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5 October 2012|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22 February 2014|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9 September 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27 May 2014|access-date=7 February 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6 March 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5 October 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25 February 2013|date=21 November 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27 September 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25 February 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15 November 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=December 1969|access-date=19 October 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23 March 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8 February 2014|archive-date=3 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf|Meat Loafa]] razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;. Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25 September 2009|access-date=11 October 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25 October 2012|access-date=19 November 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26 November 2007|url-status=usurped|access-date=20 November 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20 November 2007|date=2 November 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9 November 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19 November 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22 September 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25 September 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31 May 2009|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18 July 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7 February 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}&lt;/ref&gt;

== Muzičari ==

* [[John Lennon]]
* [[Paul McCartney]]
* [[George Harrison]]
* [[Ringo Starr]]
* [[George Martin]]
* [[Billy Preston]] − tastature uključene &quot;I Want You (She's so Heavy)&quot;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>9y2mhkx6e1u41d65trs0h1o9j0jbdq7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923081</id>
      <parentid>3923076</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:52:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Retrospektivni prijem */</comment>
      <origin>3923081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66454" sha1="cfkfhki7lw0bpg6bgm1m86l6gjqjxb1" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;. Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5 October 2012|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22 February 2014|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9 September 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27 May 2014|access-date=7 February 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6 March 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5 October 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25 February 2013|date=21 November 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27 September 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25 February 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15 November 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=December 1969|access-date=19 October 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
{{Recenzije albuma
| rec1 = [[AllMusic]]
| rec1ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;am&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |title=Abbey Road&amp;nbsp;– The Beatles |publisher=[[AllMusic]]. [[Rovi Corporation]] |first1=Stephen Thomas |last1=Erlweine |author-link1=Stephen Thomas Erlewine |first2=Richie |last2=Unterberger |author-link2=Richie Unterberger|access-date=18 November 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018132022/http://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |archive-date=18 October 2011 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec2 = ''[[The A.V. Club]]''
| rec2ocjena = A&lt;ref name=&quot;Klosterman&quot;&gt;{{cite news |last=Klosterman |first=Chuck |author-link=Chuck Klosterman |date=8 September 2009 |url=https://www.avclub.com/chuck-klosterman-repeats-the-beatles-1798217828 |title=Chuck Klosterman Repeats The Beatles |newspaper=[[The A.V. Club]] |location=Chicago |access-date=26 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522154556/http://www.avclub.com/articles/chuck-klosterman-repeats-the-beatles%2C32560/ |archive-date=22 May 2013 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec3 = ''[[Consequence of Sound]]''
| rec3ocjena = A+&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://consequence.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055300/http://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|url-status=live |title=Album Review: The Beatles - Abbey Road [Remastered] |date=26 September 2009|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec4 = ''[[The Daily Telegraph]]''
| rec4ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;McCormick&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html |location=London |work=The Daily Telegraph |first=Neil |last=McCormick |title=The Beatles – Abbey Road, review |date=8 September 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20121106122053/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html | archive-date=6 November 2012}}&lt;/ref&gt;
| rec5 = ''[[Encyclopedia of Popular Music]]''
| rec5ocjena =  {{Rating|5|5}}{{sfn|Larkin|2006|p=489}}
| rec6 = ''[[MusicHound Rock]]''
| rec6ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Graff|editor1-first=Gary|editor2-last=Durchholz|editor2-first=Daniel |title=MusicHound Rock: The Essential Album Guide |publisher=Visible Ink Press |location=Farmington Hills, MI |year=1999 |isbn=1-57859-061-2 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87 87–88] |url=https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87}}&lt;/ref&gt;
| rec7 = ''[[Paste (časopis)|Paste]]''
| rec7ocjena = 100/100&lt;ref name=&quot;Kemp&quot;&gt;{{cite journal |last=Kemp |first=Mark|author-link=Mark Kemp |url=https://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html |title=The Beatles: The Long and Winding Repertoire |journal=Paste |date=8 September 2009|access-date=6 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023065059/http://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html|archive-date=23 October 2013}}&lt;/ref&gt;
|rec8 = ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]''
| rec8ocjena = 10/10&lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{cite web |last=Richardson |first=Mark |date=10 September 2009 |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/ |title=The Beatles: Abbey Road |publisher=[[Pitchfork Media]]|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502231141/http://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/|archive-date=2 May 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec9 = ''[[The Rolling Stone Album Guide]]''
| rec9ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{Cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404194100/http://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide |title=The Beatles {{pipe}} Album Guide {{pipe}} Rolling Stone Music|magazine=[[Rolling Stone]]|archive-date=4 April 2014}}&lt;/ref&gt; 
}}
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23 March 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8 February 2014|archive-date=3 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf|Meat Loafa]] razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;. Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25 September 2009|access-date=11 October 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25 October 2012|access-date=19 November 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26 November 2007|url-status=usurped|access-date=20 November 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20 November 2007|date=2 November 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9 November 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19 November 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22 September 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25 September 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31 May 2009|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18 July 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7 February 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;
== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}&lt;/ref&gt;

== Muzičari ==

* [[John Lennon]]
* [[Paul McCartney]]
* [[George Harrison]]
* [[Ringo Starr]]
* [[George Martin]]
* [[Billy Preston]] − tastature uključene &quot;I Want You (She's so Heavy)&quot;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>cfkfhki7lw0bpg6bgm1m86l6gjqjxb1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923083</id>
      <parentid>3923081</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:07:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3923083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120274" sha1="9cu5alckbm2940b4q6erto8fdwtplf4" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;. Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5 October 2012|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22 February 2014|url-status=live|access-date=7 February 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9 September 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27 May 2014|access-date=7 February 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6 March 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5 October 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4 March 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21 April 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25 February 2013|date=21 November 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27 September 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25 February 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15 November 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=December 1969|access-date=19 October 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
{{Recenzije albuma
| rec1 = [[AllMusic]]
| rec1ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;am&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |title=Abbey Road&amp;nbsp;– The Beatles |publisher=[[AllMusic]]. [[Rovi Corporation]] |first1=Stephen Thomas |last1=Erlweine |author-link1=Stephen Thomas Erlewine |first2=Richie |last2=Unterberger |author-link2=Richie Unterberger|access-date=18 November 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018132022/http://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |archive-date=18 October 2011 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec2 = ''[[The A.V. Club]]''
| rec2ocjena = A&lt;ref name=&quot;Klosterman&quot;&gt;{{cite news |last=Klosterman |first=Chuck |author-link=Chuck Klosterman |date=8 September 2009 |url=https://www.avclub.com/chuck-klosterman-repeats-the-beatles-1798217828 |title=Chuck Klosterman Repeats The Beatles |newspaper=[[The A.V. Club]] |location=Chicago |access-date=26 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522154556/http://www.avclub.com/articles/chuck-klosterman-repeats-the-beatles%2C32560/ |archive-date=22 May 2013 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec3 = ''[[Consequence of Sound]]''
| rec3ocjena = A+&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://consequence.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055300/http://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|url-status=live |title=Album Review: The Beatles - Abbey Road [Remastered] |date=26 September 2009|archive-date=21 April 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec4 = ''[[The Daily Telegraph]]''
| rec4ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;McCormick&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html |location=London |work=The Daily Telegraph |first=Neil |last=McCormick |title=The Beatles – Abbey Road, review |date=8 September 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20121106122053/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html | archive-date=6 November 2012}}&lt;/ref&gt;
| rec5 = ''[[Encyclopedia of Popular Music]]''
| rec5ocjena =  {{Rating|5|5}}{{sfn|Larkin|2006|p=489}}
| rec6 = ''[[MusicHound Rock]]''
| rec6ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Graff|editor1-first=Gary|editor2-last=Durchholz|editor2-first=Daniel |title=MusicHound Rock: The Essential Album Guide |publisher=Visible Ink Press |location=Farmington Hills, MI |year=1999 |isbn=1-57859-061-2 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87 87–88] |url=https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87}}&lt;/ref&gt;
| rec7 = ''[[Paste (časopis)|Paste]]''
| rec7ocjena = 100/100&lt;ref name=&quot;Kemp&quot;&gt;{{cite journal |last=Kemp |first=Mark|author-link=Mark Kemp |url=https://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html |title=The Beatles: The Long and Winding Repertoire |journal=Paste |date=8 September 2009|access-date=6 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023065059/http://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html|archive-date=23 October 2013}}&lt;/ref&gt;
|rec8 = ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]''
| rec8ocjena = 10/10&lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{cite web |last=Richardson |first=Mark |date=10 September 2009 |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/ |title=The Beatles: Abbey Road |publisher=[[Pitchfork Media]]|access-date=25 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502231141/http://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/|archive-date=2 May 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec9 = ''[[The Rolling Stone Album Guide]]''
| rec9ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{Cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404194100/http://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide |title=The Beatles {{pipe}} Album Guide {{pipe}} Rolling Stone Music|magazine=[[Rolling Stone]]|archive-date=4 April 2014}}&lt;/ref&gt; 
}}
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23 March 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8 February 2014|archive-date=3 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf|Meat Loafa]] razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;. Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25 September 2009|access-date=11 October 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25 October 2012|access-date=19 November 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26 November 2007|url-status=usurped|access-date=20 November 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20 November 2007|date=2 November 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9 November 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19 November 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22 September 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25 September 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31 May 2009|access-date=12 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18 July 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7 February 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

=== Pješački prelaz na Abbey Roadu i teorija &quot;Paul je mrtav&quot; ===
Fotografija na prednjoj strani omota na kojoj Beatlesi prelaze pješački prelaz na Abbey Roadu postala je jedna od najpoznatijih i najviše oponašanih u historiji snimanja muzike.&lt;ref name=&quot;BBCCover2&quot;&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/8188475.stm|title=Revisiting Abbey Road 40 years on|publisher=BBC News|first=Lawrence|last=Pollard|date=7 August 2009|access-date=4 February 2014|archive-date=20 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020204726/http://news.bbc.co.uk/1/hi/8188475.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prelaz je popularno odredište za obožavatelje Beatlesa,&lt;ref name=&quot;BBCCover2&quot; /&gt; a od 2011. tamo radi i veb-kamera.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/music/live-feed-view-famed-abbey-road-crossing-article-1.1927962|first=Joel|last=Landau|title=SEE IT: Live feed gives continuous view of Abbey Road crossing made famous by the Beatles|newspaper=[[New York Daily News]]|date=4 September 2014|access-date=15 May 2017|archive-date=26 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201026122045/https://www.nydailynews.com/entertainment/music/live-feed-view-famed-abbey-road-crossing-article-1.1927962|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2010. pješački prelaz je dobio status zaštićenog spomenika druge kategorije (''Grade II'') zbog svog &quot;kulturnog i historijskog značaja&quot;; sam studijski kompleks na Abbey Roadu dobio je sličan status ranije iste godine.&lt;ref name=&quot;BBCListed&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-12059385|title=Beatles' Abbey Road zebra crossing given listed status|date=22 December 2010|publisher=BBC News|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720174732/http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-12059385|archive-date=20 July 2011}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon objavljivanja albuma, omot je postao dio teorije zavjere „[[Paul je mrtav]]” koja se širila po univerzitetskim kampusima širom SAD-a. Prema zagovornicima ove glasine, omot prikazuje Beatlese kako izlaze s groblja u pogrebnoj povorci. Povorku je predvodio Lennon obučen u bijelo kao vjerska ličnost; Starr je bio obučen u crno kao pogrebnik; McCartney, u raskoraku s ostalima, bio je bosi leš; a Harrison obučen u teksas bio je grobar. Ljevoruki McCartney u desnoj ruci drži cigaretu, što navodno ukazuje na to da je uljez, a dio registarske tablice na Volkswagenu parkiranom u ulici je 281F (pogrešno pročitano kao 28IF), što bi značilo da bi McCartney imao 28 godina da je preživio – uprkos činjenici da je u vrijeme fotografisanja i naknadnog objavljivanja ploče imao tek 27 godina.{{sfn|MacDonald|1997|p=273}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Scott|first=Jane|date=24 October 1969|title=Paul's death 'exaggerated'|work=The Plain Dealer|location=Cleveland, Ohio}}&lt;/ref&gt; Eskalacija glasine „Paul je mrtav” bila je predmet intenzivnih analiza na vodećim radio-stanicama i doprinijela je komercijalnom uspjehu albuma ''Abbey Road'' u SAD-u.{{sfn|Schaffner|1978|pp=127–28}} Lennon je dao intervju u Londonu za njujorški radio [[WMCA (AM)|WMCA]], gdje je ismijao ovu glasinu, ali je priznao da je to bila neprocjenjiva reklama za album.{{sfn|Winn|2009|p=333}}

Fotografija s omota parodirana je u više navrata, uključujući albume ''[[McLemore Avenue]]'' (1970) grupe [[Booker T. &amp; the M.G.'s]], ''[[Late Orchestration]]'' (2006) [[Kanye West|Kanye Westa]], te samog McCartneyja na njegovom koncertnom albumu ''[[Paul Is Live]]'' iz 1993. godine.{{sfn|Womack|2019|p=236}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.grammy.com/news/every-parody-tells-a-story|title=Every Parody Tells A Story|last=Cooney|first=Caroline|date=6 April 2012|publisher=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221182540/http://www.grammy.com/news/every-parody-tells-a-story|archive-date=21 February 2014|access-date=4 February 2014}}&lt;/ref&gt; Na omotu svog izdanja iz oktobra 1977, satirični časopis ''[[National Lampoon (magazine)|National Lampoon]]'' prikazao je četvoricu Beatlesa zgnječene na pješačkom prelazu, dok se [[parni valjak]] udaljava ulicom.{{sfn|Rodriguez|2010|p=339}} Mini-album ''[[The Abbey Road E.P.]]'' grupe [[Red Hot Chili Peppers]] parodira omot tako što bend pređe preko sličnog pješačkog prelaza gotovo nag.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/the-abbey-road-ep-mw0000201264|title=The Abbey Road EP|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828164846/http://www.allmusic.com/album/the-abbey-road-ep-mw0000201264|archive-date=28 August 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt; Godine 2003, nekoliko američkih kompanija za izradu postera retuširanjem je uklonilo McCartneyjevu cigaretu sa slike bez dozvole kompanije Apple ili samog McCartneyja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2681219.stm|title=Beatles Abbey Road cigarette airbrushed|date=21 January 2003|publisher=BBC News|archive-url=https://web.archive.org/web/20170903083809/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/2681219.stm|archive-date=3 September 2017|url-status=live|access-date=25 December 2014}}&lt;/ref&gt; Godine 2013, policija Kolstate pokrenula je kampanju za podizanje svijesti o bezbjednosti u saobraćaju protiv [[Prelaženje ceste izvan pješačkog prelaza|nepropisnog prelaženja ceste]], koristeći omot i natpis: &quot;Ako mogu oni, zašto ne možete vi?&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=19 February 2013|title=Beatles' Abbey Road cover in Calcutta traffic campaign|language=en-GB|publisher=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-21502047|access-date=26 June 2022}}&lt;/ref&gt; Film ''[[Yesterday (film iz 2019)|Yesterday]]'' (2019) govori o muzičaru koji se iznenada zatekne kao jedina osoba na svijetu koja se sjeća Beatlesa i postaje poznat izvodeći njihove pjesme. Jedan od postera za film prikazuje ga kako sam hoda po sličnom pješačkom prelazu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.amazon.com/YESTERDAY-MOVIE-POSTER-Sided-ORIGINAL/dp/B07PC111LL/ref=sr_1_1?crid=37GO60EF961MD&amp;dib=eyJ2IjoiMSJ9.dtj3aGRORr-d3ZjdaVHCJXuQfeHJ62dUvyOneVB6Lj2qXF25FncgmZEQLTHl2Su2Y0-zKiAwETUiLxwwuDFeVlJk5QxyaGedlU-wrXZ_x05Aig1ptrl9Aps2bms5rNVZqLiyufEZXRee3C94-P97m4SbsHk7VcasZR-g3dkZHhr6gXdMpFhfuR1KcANdgrB9WHxfAYMearmEyLoLJq8suwDRd6wPI7ysMSA7KKN0ZcTJNmCueeeYNcZWRFudAAqwCJ0snzKMqkPuETwm4uyzKz3KN-3_MorOy999HEq-5Z52qPUBKdR7wSqQnoMdo1m1N--lQp4zWJbn1xVPVSc6a6cFw6WPEICPZIiQMYQgivfjQBb2wWDAKcDO5cclbz_GwoJHKQg-x6NNMsBn2zuMqbcgfkPd7GjCsp-ivNj-Z90b9yXkD-MyaULF4ICOR2Ps.Fu-AvuhcQIQf4PP8nPjUQMOPscI_LxAS7zQhl0RXUxU&amp;dib_tag=se&amp;keywords=official+movie+posters+yesterday&amp;qid=1735234294&amp;sprefix=official+movie+posters+yesterday%2Caps%2C181|title=Movie Poster YESTERDAY 2 Sided ORIGINAL 27x40 DANNY BOYLE LILY JAMES|website=Amazon}}&lt;/ref&gt;

=== Obrade i uticaj ===
Pjesme s albuma ''Abbey Road'' obrađivane su mnogo puta, a sam album obrađen je i u cjelini (od pjesme do pjesme). Mjesec dana nakon izlaska albuma ''Abbey Road'', [[George Benson]] je snimio obradu albuma pod nazivom ''[[The Other Side of Abbey Road]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/the-other-side-of-abbey-road-mw0000187718|title=The Other Side of Abbey Road|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130103100843/http://www.allmusic.com/album/the-other-side-of-abbey-road-mw0000187718|archive-date=3 January 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste 1969, sastav [[Booker T. &amp; the M.G.'s]] snimio je album ''[[McLemore Avenue]]'' (nazvan po lokaciji izdavačke kuće [[Stax Records]] u Memphisu), koji je sadržavao obrade pjesama s albuma ''Abbey Road'' i imao sličnu fotografiju na omotu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic |pure_url=yes |class=album |id=r2307}}|title=McLemore Avenue|website=AllMusic|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Iako je dostigao albume poput ''Sgt. Pepper'' po popularnosti, ''Abbey Road'' nije uspio ponoviti ranije uspjehe Beatlesa u podsticanju rivala da ih oponašaju.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Prema opisu autora Petera Doggetta, &quot;previše izveštačen da bi ga [[rok podzemlje]] kopiralo, previše složen da bi ga brigada bubble gum popa oponašala, album nije uticao ni na koga – osim na [Paula McCartneyja]&quot;, koji je godinama pokušavao da dostigne njegov zamah u svojoj solo karijeri.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Pišući za časopis ''[[Classic Rock (magazine)|Classic Rock]]'' 2014, [[Jon Anderson]] iz progresivnog rok benda [[Yes (grupa)|Yes]] rekao je da je njegov bend bio pod stalnim uticajem Beatlesa još od albuma ''[[Revolver (Beatles album)|Revolver]]'', ali da je upravo osjećaj da druga strana čini &quot;jednu zaokruženu ideju&quot; bio inspiracija za njega da stvara duže muzičke forme.&lt;ref name=&quot;Anderson/CR&quot;&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Anderson|title='They were the leaders of everything, and everybody else slowly followed': Jon Anderson on why the Beatles were the original progressive rock band|magazine=[[Classic Rock (magazine)|Classic Rock]]|date=October 2014|page=37}}&lt;/ref&gt;{{refn|Anderson je dodao: &quot;[Beatlesi] su nam pokazali da možete napraviti bilo šta... Da ako to uradite s ljubavlju, srcem i iskrenošću, to će uspeti.&quot;&lt;ref name=&quot;Anderson/CR&quot; /&gt;||group=&quot;nb&quot;}}

Nekoliko izvođača obradilo je dio ili čitav splet s druge strane albuma, uključujući [[Phil Collins|Phila Collinsa]] (za posvetni album Georgeu Martinu/Beatlesima ''[[In My Life (George Martin album)|In My Life]]''),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/in-my-life-mw0000037930|title=In My Life – George Martin|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130714134116/http://www.allmusic.com/album/in-my-life-mw0000037930|archive-date=14 July 2013|access-date=4 February 2014}}&lt;/ref&gt; sastav [[The String Cheese Incident]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?nid=861&amp;dat=20010504&amp;id=L9BHAAAAIBAJ&amp;pg=4924,810743|title=Jam band draws thousands|work=The Victoria Advocate|date=4 May 2001|access-date=6 February 2014|archive-date=22 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192505/https://news.google.com/newspapers?nid=861&amp;dat=20010504&amp;id=L9BHAAAAIBAJ&amp;pg=4924,810743|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Transatlantic (grupa)|Transatlantic]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/live-in-europe-mw0000320583|title=Transatlantic – Live in Europe|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130819051020/http://www.allmusic.com/album/live-in-europe-mw0000320583|archive-date=19 August 2013|access-date=6 February 2014}}&lt;/ref&gt; i [[Tenacious D]] (koji su izveli splet s klavijaturistom sastava [[Phish]] [[Page McConnell|Pageom McConnellom]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/watch-page-mcconnell-team-up-with-tenacious-d-on-flash-wonderboy-and-beatles-abbey-road-medley/|title=Watch Page McConnell Team Up With Tenacious D on Flash, Wonderboy and Beatles Abbey Road Medley|date=11 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055252/http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/watch-page-mcconnell-team-up-with-tenacious-d-on-flash-wonderboy-and-beatles-abbey-road-medley/|archive-date=21 April 2014|access-date=4 February 2014|magazine=Glide Magazine}}&lt;/ref&gt; [[Furthur (grupa)|Furthur]], džem-bend u kojem su svirali bivši članovi sastava [[Grateful Dead]] [[Bob Weir]] i [[Phil Lesh]], izveo je čitav album ''Abbey Road'' tokom proljetne turneje 2011. godine. Izvođenje je započelo otvaranjem uz &quot;Come Together&quot; u Bostonu 4. marta, a završilo se čitavim spletom u New Yorku 15. marta, uz &quot;Her Majesty&quot; kao dodatak na bisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/furthur-celebrates-phils-birthday-w-abbey-road-b-side-medley-and-cupcakes/|title=Furthur Celebrates Phil's Birthday w/ Abbey Road B-Side Medley and Cupcakes|date=16 March 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421054714/http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/furthur-celebrates-phils-birthday-w-abbey-road-b-side-medley-and-cupcakes/|archive-date=21 April 2014|access-date=4 February 2014|magazine=Glide Magazine}}&lt;/ref&gt;

=== Kontinuirana prodaja i reizdanja ===
U junu 1970, Allen Klein je izvijestio da je ''Abbey Road'' bio najprodavaniji album Beatlesa u SAD-u s prodajom od oko pet miliona primjeraka.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Dove|first=Ian|title=Beatlemania Returns As 'Let It Be' Clicks|url=https://books.google.com/books?id=dCkEAAAAMBAJ&amp;pg=PA1|access-date=6 February 2014|date=6 June 1970|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|page=1|magazine=Billboard|archive-date=22 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192506/https://books.google.com/books?id=dCkEAAAAMBAJ&amp;pg=PA1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Do 1992, ''Abbey Road'' je prodat u devet miliona primjeraka.{{sfn|Everett|1999|p=271}} Album je postao deveti najpreuzimaniji album na usluzi [[iTunes Store]] sedmicu dana nakon što je tamo objavljen 16. novembra 2010. godine.&lt;ref name=&quot;bloomberg2&quot; /&gt; U izvještaju CNN-a navedeno je da je to bio najprodavaniji vinilni album u 2011. godini.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2014/01/30/showbiz/celebrity-news-gossip/beatles-ed-sullivan-50-years-anniversary/|title=Beatles + Sullivan = Revolution: Why Beatlemania could never happen today|first=Todd|last=Leopold|work=CNN|date=31 January 2014|access-date=6 February 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222072645/http://edition.cnn.com/2014/01/30/showbiz/celebrity-news-gossip/beatles-ed-sullivan-50-years-anniversary/|archive-date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt; To je prvi album iz 1960-ih koji je prodat u više od pet miliona primjeraka od 1991, kada je [[Nielsen SoundScan]] počeo pratiti prodaju.&lt;ref name=&quot;US sales&quot;&gt;{{cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/music-news/chart-watch-taylor-swift-4-4-million-210041545.html|title=Chart Watch: Taylor Swift Is 4 For 4 (Million)|last=Grein|first=Paul|date=19 February 2014|publisher=Yahoo Music|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304042130/http://music.yahoo.com/blogs/music-news/chart-watch-taylor-swift-4-4-million-210041545.html|archive-date=4 March 2014|access-date=19 February 2014}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, album je prodat u 7.177.797 primjeraka do kraja 1970-ih.&lt;ref name=&quot;How many records did the Beatles actually sell?&quot;&gt;{{cite web|url=http://deconstructingpopculture.com/2009/04/how-many-records-did-the-beatles-actually-sell|title=How Many Records did the Beatles actually sell?|date=29 April 2009|publisher=Deconstructing Pop Culture by David Kronemyer|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306054326/http://deconstructingpopculture.com/2009/04/how-many-records-did-the-beatles-actually-sell/|archive-date=6 March 2016|url-status=dead|access-date=11 July 2015}}&lt;/ref&gt; Do 2011, album je prodat u više od 31 milion primjeraka širom svijeta i jedan je od najprodavanijih albuma benda.&lt;ref name=&quot;euronews&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.euronews.com/2011/09/26/back-in-the-day-abbey-road-hits-the-shelves/|title=Back in the Day: Abbey Road hits the shelves|date=26 September 2011|publisher=[[Euronews]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103001031/http://www.euronews.com/2011/09/26/back-in-the-day-abbey-road-hits-the-shelves/|archive-date=3 November 2012|url-status=live|access-date=14 May 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2019, ''Abbey Road'' se ponovo vratio na britanske top-liste, ponovo dospjevši na prvo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-49931789|title=The Beatles' Abbey Road returns to number one 50 years on|first=Paul|last=Glynn|publisher=BBC News|date=4 October 2019|access-date=4 October 2019|archive-date=4 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191004164202/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-49931789|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

''Abbey Road'' se kontinuirano štampa i prodaje od svog prvog objavljivanja 1969.. Originalni album objavljen je 26. septembra u Ujedinjenom Kraljevstvu{{sfn|MacDonald|1997|p=410}} i 1. oktobra u SAD-u u izdanju diskografske kuće Apple Records.{{sfn|MacDonald|1997|p=411}} Ponovo ga je objavio Capitol na vinilu kao ograničeno izdanje sa slikom na ploči (''picture disc'') u SAD-u 27. decembra 1978. godine,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-mr0001156811|title=Abbey Road (1978 LP)|date=17 February 2014|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130408073240/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-mr0001156811|archive-date=8 April 2013}}&lt;/ref&gt; dok je CD reizdanje albuma objavljeno 1987, a remasterovana verzija pojavila se 2009.&lt;ref name=&quot;am_releases&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/abbey-road-mw0000192938/releases|title=Abbey Road – releases|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511175512/http://www.allmusic.com/album/abbey-road-mw0000192938/releases|archive-date=11 May 2013|access-date=17 February 2014}}&lt;/ref&gt; Remaster je uključivao dodatne fotografije s propratnim tekstom, a prvo, ograničeno izdanje, sadržavalo je i kratki dokumentarni film o stvaranju albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-2009-remaster-mr0001030694|title=Abbey Road [2009 Remaster]|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921052447/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-2009-remaster-mr0001030694|archive-date=21 September 2016|url-status=live|access-date=17 February 2014}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, [[Američko udruženje diskografskih kuća]] (RIAA) certificiralo je ''Abbey Road'' 12× platinastim tiražem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.riaa.com/newsitem.php?news_year_filter=2001&amp;resultpage=16&amp;id=33A3B118-7574-587E-A0E0-6E777DE6E1BF|title=Gold &amp; Platinum News|date=February 2001|publisher=RIAA|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221203114/http://www.riaa.com/newsitem.php?news_year_filter=2001&amp;resultpage=16&amp;id=33A3B118-7574-587E-A0E0-6E777DE6E1BF|archive-date=21 February 2014|access-date=5 February 2014}}&lt;/ref&gt; Album se i dalje iznova objavljuje na vinilu. Uvršten je kao dio serije Beatlesa ''Collector's Crate'' u septembru 2009,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-collectors-crate-black-mr0001047758|title=Abbey Road (Collector's Crate Black)|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130307031354/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-collectors-crate-black-mr0001047758|archive-date=7 March 2013|access-date=17 February 2014}}&lt;/ref&gt; te je doživio remasterovano LP izdanje na 180-gramskom vinilu 2012.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/news/inside-the-beatles-vinyl-album-remasters-20121112|title=Inside the Beatles' vinyl album remasters|first=Steve|last=Knopper|magazine=Rolling Stone|date=12 November 2012|access-date=17 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140411052535/http://www.rollingstone.com/music/news/inside-the-beatles-vinyl-album-remasters-20121112|archive-date=11 April 2014}}&lt;/ref&gt;

Izuzetno luksuzno izdanje albuma (''super deluxe''), koje je sadržavalo nove mikseve [[Giles Martin|Gilesa Martina]], objavljeno je u septembru 2019. povodom proslave 50. godišnjice albuma. Uključivalo je 23 neobjavljena demo snimka i studijska uzimanja (''take'') napravljena tokom rada na albumu ''Abbey Road''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/08/08/beatles-abbey-road-50th-anniversary-re-release/|title=Abbey Road: 50th Anniversary Edition|last1=Aquilina|first1=Tyler|date=8 August 2019|website=[[Entertainment Weekly]]|access-date=6 June 2026}}&lt;/ref&gt;

Do oktobra 2019. godine, ''Abbey Road'' je ostvario prodaju od 2.240.608 čistih primjeraka u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je ukupna prodaja sa strimingom iznosila 2.327.230 jedinica. Prodaja ostvarena nakon 1994. iznosi 827.329 primjeraka.&lt;ref name=&quot;musicweek&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldradiohistory.com/hd2/IDX-UK/Music/Archive-Music-Week-IDX/IDX/MISC/Music%20Week%2010072019-IDX-77.pdf|title=Golden oldie: Abbey Road returns to the summit 50 years on|last=Jones|first=Alan|date=7 October 2019|website=[[Music Week]]|page=77|access-date=4 December 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
Izvori:{{refn|[[Mark Lewisohn]];{{sfn|Lewisohn|1988}} [[Ian MacDonald]];{{sfn|MacDonald|1997|pp=300–321}} [[Barry Miles]];{{sfn|Miles|1997}} Kevin Howlett;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Abbey Road (50th Anniversary Super Deluxe Version) (book). |last=Howlett |first=Kevin |publisher=The Beatles. Apple Records. |year=2019}}&lt;/ref&gt; i [[Geoff Emerick]]&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bosso |first=Joe |title=&quot;For the first time, John and Paul knew that George had risen to their level&quot; – Beatles engineer Geoff Emerick track-by-track interview on Abbey Road |url=https://www.musicradar.com/news/beatles-geoff-emerick-abbey-road-interview |website=musicradar |access-date=14 January 2022}}&lt;/ref&gt;|group=&quot;nb&quot;}}{{col-begin}}
{{col-2}}
'''The Beatles'''
* [[John Lennon]] – glavni, harmonizirajući i prateći vokali; ritam, solo i akustična gitara; [[Klavir|akustični]] i [[Električni klavir|električni klaviri]], [[Moog sintisajzer]]; [[bijeli šum|generator bijelog šuma]] i [[Zvučni efekti|zvučni efekti]]; perkusije
* [[Paul McCartney]] – glavni, harmonizirajući i prateći vokali; bas, ritam, solo i akustična gitara; akustični i električni klaviri, Moog sintisajzer; zvučni efekti; [[zvučna zvona]], pljeskanje rukama i perkusije
* [[George Harrison]] – harmonizirajući i prateći vokali; solo, ritam, akustična i bas-gitara; Moog sintisajzer; [[harmonijum]]; pljeskanje rukama i perkusije; glavni vokal (na pjesmama &quot;Something&quot;, &quot;Here Comes the Sun&quot; i &quot;Because&quot;{{sfn|MacDonald|2005|p=365}})
* [[Ringo Starr]] – bubnjevi i perkusije; prateći vokali; [[nakovanj]] na pjesmi &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot;;{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} glavni vokal (na pjesmi &quot;Octopus's Garden&quot;)

'''Dodatni muzičari'''
* [[George Martin]] – orgulje, [[čembalo]], perkusije
* [[Billy Preston]] – [[Hammond organ|Hammond orgulje]] (na pjesmama &quot;Something&quot; i &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;)
{{col-2}}
'''Produkcija'''
* &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; – orkestrirali i dirigovali George Martin (s Georgeom Harrisonom)
* &quot;[[Golden Slumbers]]&quot;, &quot;[[Carry That Weight]]&quot; i &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot; – orkestrirali i dirigovali George Martin (s Paulom McCartneyjem)
* Producent: [[George Martin]] (s Beatlesima)
* [[Tonska obrada|Tonski snimatelji]]: [[Geoff Emerick]] i [[Phil McDonald]]
* Pomoćnik tonskog snimatelja: [[Alan Parsons]]
* [[Miksanje zvuka|Miksanje zvuka]]: Geoff Emerick, Phil McDonald i George Martin (s Beatlesima)
* [[Programiranje muzike|Programiranje Moog sintisajzera]]: [[Mike Vickers]]
{{col-end}}

== Top-liste ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
'''Originalno izdanje'''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista (1969–1971)
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot;&gt;{{cite book |last=Kent |first=David| author-link = David Kent (historian) |title=[[Kent Music Report|Australian Chart Book 1970–1992]] |year=1993 |publisher=Australian Chart Book |location=[[St Ives, New South Wales|St Ives, NSW]] |isbn=978-0-646-11917-5}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[RPM (magazine)|RPM]]'' LP Chart)&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8263&amp;volume=12&amp;issue=11&amp;issue_dt=November%2001%201969&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=m89iq841abagb37ld9c0fdc1f3 |title=RPM – Library and Archives Canada |magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=13 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513170601/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8263&amp;volume=12&amp;issue=11&amp;issue_dt=November%2001%201969&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=m89iq841abagb37ld9c0fdc1f3|archive-date=13 May 2014}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska ([[MegaCharts|MegaChart Albums]])&lt;ref name=&quot;nlchart&quot;&gt;{{cite web |title=dutchcharts.nl The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=[[MegaCharts]] |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=nl |work=Hung Medien, dutchcharts.nl |access-date=13 October 2012 |format=ASP |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224174851/http://www.dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=24 December 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])&lt;ref name=Finland&gt;{{cite book |first=Jake |last=Nyman |year=2005 |title=Suomi soi 4: Suuri suomalainen listakirja |edition=1st |publisher=Tammi |location=Helsinki |isbn=951-31-2503-3 |language=fi}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija (''[[Musica e dischi]]'')&lt;ref&gt;{{cite magazine |date=31 January 1970 |title=Hits of the World |url=https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/70s/1970/BB-1970-01-31-i.pdf |magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |page=70 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307142033/https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/70s/1970/BB-1970-01-31-i.pdf |archive-date=7 March 2021 |access-date= 9 June 2021 |via=World Radio History}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]] LPs Chart)&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot; /&gt;
|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška ([[VG-lista]])&lt;ref name=&quot;norchart&quot;&gt;{{cite web |title=norwegiancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=13 October 2012 |format=ASP |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421053659/http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21 April 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan|Kvällstoppen]])&lt;ref name=&quot;swechart&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hitsallertijden.nl/charts/swedish%20charts/SwedishCharts%200969-0872.pdf |title=Swedish Charts 1969–1972 |publisher=Hitsallertijden |language=sv|access-date=13 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014071535/http://hitsallertijden.nl/charts/swedish%20charts/SwedishCharts%200969-0872.pdf|archive-date=14 October 2012}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite book |last=Salaverri |first=Fernando |title=Sólo éxitos año a año, 1959–2002 |edition=1st |date=September 2005 |publisher=Fundación Autor-SGAE |location=Spain |isbn=978-84-8048-639-2}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/artist/10363/beatles/ |title=The Beatles – Full official Chart History |work=[[Official Charts]] |date=17 October 1962 |access-date=13 May 2016|archive-date=12 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160512024604/http://www.officialcharts.com/artist/10363/beatles/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard 200|Billboard]]'' Top LPs)&lt;ref name=&quot;BB200&quot;&gt;{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/artist/383540/beatles/chart |title=The Beatles – Chart history |magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=13 May 2016|archive-date=30 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230161620/https://www.billboard.com/music/the-beatles|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Zapadna Njemačka ([[GfK Entertainment charts|Media Control]])
|1
|}

'''Reizdanje iz 1987.'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot; /&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/search/albums/Abbey%20Road%20%281987%20Version%29 |title=The Official Charts Company – The Beatles – Abbey Road (1987 version) |work=[[UK Albums Chart]]| access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;
|30
|}
{{col-3}}

'''Reizdanje iz 2009.'''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref name=&quot;auchart1&quot;&gt;{{cite web |title=australian-charts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=13 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131214090955/http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=14 December 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref name=&quot;atchart&quot;&gt;{{cite web |title=austriancharts.at The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |language=de |format=ASP |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=13 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055952/http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21 April 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|36
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;beVlchart&quot;&gt;{{cite web |title=ultratop.be The Beatles – ''Abbey Road'' |url=https://www.ultratop.be/nl/album/173c/The-Beatles-Abbey-Road |language=nl |publisher=Ultratop |work=Hung Medien |format=ASP |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131025102945/http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=25 October 2013 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|20
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;bewachart&quot;&gt;{{cite web |title=ultratop.be The Beatles – ''Abbey Road'' |url=https://www.ultratop.be/fr/album/173c/The-Beatles-Abbey-Road |language=nl |work=Hung Medien |format=ASP |publisher=Ultratop |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113233308/http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=13 November 2012 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|28
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref name=&quot;dkchart&quot;&gt;{{cite web |title=danishcharts.dk The Beatles – ''Abbey Road'' |work=danishcharts.dk |url=https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=12 October 2012 |archive-date=6 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106210544/https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|18
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])&lt;ref name=&quot;fichart&quot;&gt;{{cite web |title=finnishcharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |work=Hung Medien |format=ASP  |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225011200/http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a  |archive-date=25 December 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka ([[GfK Entertainment charts]])&lt;ref name=&quot;dechart2&quot;&gt;{{cite web |publisher=hitparade.ch |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Starr,Ringo/24271/?type=longplay |title=musicline.de chartverfolgung |access-date=13 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140321043924/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Starr%2CRingo/24271/?type=longplay |archive-date=21 March 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|41
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija ([[Federazione Industria Musicale Italiana|FIMI]])&lt;ref name=&quot;itachart&quot;&gt;{{cite web |title=italiancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=13 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140305083609/http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=5 March 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/news/rankmusic/69149/full/ |title=All of the Beatles' &quot;Remastered&quot; Albums Enter the Top 100: Grossing 2,310 Million Yen in One Week |language=ja |work=oricon.co.jp |publisher=[[Oricon]] Style| access-date=14 October 2012| archive-url =https://web.archive.org/web/20130309122433/http://www.oricon.co.jp/news/rankmusic/69149/full/| archive-date = 9 March 2013| url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Meksiko ([[AMPROFON]])&lt;ref name=&quot;mxchart&quot;&gt;{{cite web |title=mexicancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=mexicancharts.com |url=http://mexicancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a|access-date=12 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20100928062458/http://mexicancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a|archive-date=28 September 2010}}&lt;/ref&gt;
|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Portugal ([[Associação Fonográfica Portuguesa|AFP]])&lt;ref name=&quot;porchart&quot;&gt;{{cite web |title=portuguesecharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |format=ASP |url=http://portuguesecharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140304124829/http://portuguesecharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=4 March 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref name=&quot;spanishchart&quot;&gt;{{cite web |title=The Beatles – ''Abbey Road'' |work=spanishcharts.com |url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |publisher=Hung Medien |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051127/http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21 April 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|13
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref name=&quot;sechart&quot;&gt;{{cite web |title=swedishcharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |format=ASP |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=sv |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225042327/http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=25 December 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Švicarska ([[Schweizer Hitparade]])&lt;ref name=&quot;chchart&quot;&gt;{{cite web |title=The Beatles – ''Abbey Road'' – hitparade.ch |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=de |work=Hung Medien |format=ASP |publisher=Swiss Music Charts |access-date=12 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070615170551/http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=15 June 2007 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|28
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]])&lt;ref name=&quot;NZchart&quot;&gt;{{cite web |title=charts.nz The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=12 October 2012 |archive-date=6 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106213534/https://charts.nz/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart1&quot; /&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard Comprehensive Albums]]'')&lt;ref name=&quot;BillboardBIZ&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/news/e3i54adc2f71aebbaa47ef735ff09a4e96e |title=Beatles and Jay-Z Dominate Charts |last=Caulfield |first=Keith |work=Billboard.biz|access-date=12 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120417234017/http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/news/e3i54adc2f71aebbaa47ef735ff09a4e96e|archive-date=17 April 2012}}&lt;/ref&gt;
|3
|}
{{col-3}}

'''Reizdanje iz 2019.'''
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/charts/albums-chart |title=ARIA Australian Top 50 Albums |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |date=7 October 2019|access-date=5 October 2019|archive-date=28 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171128180212/https://www.ariacharts.com.au/charts/albums-chart|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;beVlchart&quot; /&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;bewachart&quot; /&gt;
| 4
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'')&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fyimusicnews.ca/articles/2019/10/06/beatles-chart-post-malone-world |title=The Beatles Chart In A Post Malone World |website=FYIMusicNews |date=6 October 2019|access-date=8 October 2019|archive-date=7 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007150906/https://www.fyimusicnews.ca/articles/2019/10/06/beatles-chart-post-malone-world|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Češka ([[ČNS IFPI]])
| 23
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hitlisten.nu/default.asp?w=39&amp;y=2019&amp;list=a40|title=Hitlisten.NU – Album Top-40 Uge 39, 2019|publisher=[[Hitlisten]]|artist=The Beatles|album=Abbey Road|access-date=9 October 2019}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska ([[Album Top 100]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])
| 13
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka ([[GfK Entertainment charts]])
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Grčka (''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'')&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/artist/the-beatles/chart-history/gra/ |publisher=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=10 December 2021 |title=The Beatles Chart History (Greece Albums) |language=en |date=10 December 2021}}&lt;/ref&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Mađarska ([[MAHASZ]])
| 34
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska ([[Irish Recorded Music Association|IRMA]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://irma.ie/index.cfm?page=irish-charts&amp;chart=Albumas |title=IRMA – Irish Charts |publisher=[[Irish Recorded Music Association]]|access-date=5 October 2019|archive-date=16 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216013230/http://www.irma.ie/index.cfm?page=irish-charts&amp;chart=Albumas|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija ([[Federazione Industria Musicale Italiana|FIMI]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fimi.it/top-of-the-music/archivio-classifiche-settimanali/archivio-classifiche-per-settimana/?tipo=2&amp;anno=2019&amp;settimana=40 |title=Album – Classifica settimanale WK 40 (dal 27.09.2019 al 03.10.2019) |publisher=[[Federazione Industria Musicale Italiana]] |language=it|access-date=5 October 2019|archive-date=18 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318054616/https://www.fimi.it/top-of-the-music/classifiche.kl#/charts/1/2019/40|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Meksiko ([[AMPROFON]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://amprofon.com.mx/es/pages/rankings/top-album.php |title=Top Album – Semanal (del 27 de septiembre al 3 de octubre de 2019)|access-date=2 October 2019 |language=es |publisher=Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas |archive-url=https://web.archive.org/web/20191021175948/http://amprofon.com.mx/es/pages/rankings/top-album.php|archive-date=21 October 2019}}&lt;/ref&gt;
| 5
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://aotearoamusiccharts.co.nz/archive/albums/2019-10-04 |title=NZ Top 40 Albums Chart |publisher=[[Recorded Music NZ]] |date=7 October 2019|access-date=5 October 2019|archive-date=6 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191006095720/https://nztop40.co.nz/chart/albums?chart=4757|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 6
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška ([[VG-lista]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vglista.no/topplister/topp-40-album-2019-40/ |title=VG-lista – Topp 40 Album uke 40, 2019 |publisher=[[VG-lista]]|access-date=5 October 2019|archive-date=11 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191011152918/https://www.vglista.no/topplister/topp-40-album-2019-40/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Poljska ([[ZPAV]])
| 16
|-
|align=&quot;left&quot;|Portugal ([[Associação Fonográfica Portuguesa|AFP]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Škotska ([[Official Charts Company]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.promusicae.es/listas/semana/4190-%C3%81lbumes-semana-40-2019 |title=Top 100 Albumes – Semana 40: del 27.9.2019 al 3.10.2019 |publisher=[[Productores de Música de España]] |language=es|access-date=9 October 2019|archive-date=8 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008223650/https://www.promusicae.es/listas/semana/4190-%C3%81lbumes-semana-40-2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/54?dspy=2019&amp;dspp=40 |title=Veckolista Album, vecka 40 |publisher=[[Sverigetopplistan]]|access-date=4 October 2019|archive-date=20 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020204809/https://www.sverigetopplistan.se/chart/54?dspy=2019&amp;dspp=40|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 4
|-
|align=&quot;left&quot;|Švicarska ([[Schweizer Hitparade]])
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard 200]]'')&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/8532280/dababy-earns-first-no-1-album-on-billboard-200-chart-with-kirk |title=DaBaby Earns First No. 1 Album on Billboard 200 Chart With 'Kirk' |magazine=Billboard |last=Caulfield |first=Keith |date=6 October 2019|access-date=7 October 2019|archive-date=27 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191227173841/https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/8532280/dababy-earns-first-no-1-album-on-billboard-200-chart-with-kirk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard]]'' Top Rock Albums)
| 1
|}
{{col-end}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;float:left;margin-right:1em;&quot;
|+Godišnje top-liste
!Top-lista (1969)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot; /&gt;
|3
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYE69&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1969.php|title=The Official UK Charts Company : ALBUM CHART HISTORY|archive-url=https://web.archive.org/web/20071217020421/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1969.php|archive-date=17 December 2007|access-date=17 December 2007}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
!Top-lista (1970)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot; /&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYearend70s&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/chartalb3.html|title=1970s Albums Chart Archive|work=everyhit.com|publisher=[[The Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20091006222356/http://www.everyhit.com/chartalb3.html|archive-date=6 October 2009|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''[[Billboard]]'' Pop Albums)&lt;ref name=&quot;USYearend70&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855911?imw=Y|title=Billboard.BIZ – TOP POP ALBUMS OF 1970|archive-url=https://web.archive.org/web/20121008070045/http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855911?imw=Y|archive-date=8 October 2012|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;
|4
|-
!Top-lista (2017)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2017|magazine=Billboard|access-date=17 June 2020|archive-date=24 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224115207/https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|138
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2017|magazine=Billboard|access-date=17 September 2020|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214003518/https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
!Top-lista (2018)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2018|magazine=Billboard|access-date=17 June 2020|archive-date=21 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321134659/https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|163
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2018|magazine=Billboard|access-date=17 September 2020|archive-date=7 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201007214703/https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|26
|-
!Top-lista (2019)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/2019/albums-chart|title=ARIA End of Year Albums Chart 2019|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20201123012120/https://www.aria.com.au/charts/2019/albums-chart|archive-date=23 November 2020|url-status=live|access-date=10 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|40
|-
| align=&quot;left&quot; |Austrija ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://austriancharts.at/year.asp?cat=a&amp;id=2019|title=Jahreshitparade Alben 2019|website=austriancharts.at|archive-url=https://web.archive.org/web/20200313232534/https://austriancharts.at/year.asp?cat=a&amp;id=2019|archive-date=13 March 2020|url-status=live|access-date=2 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|72
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2019|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20200222160725/https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=22 February 2020|url-status=live|access-date=20 December 2019}}&lt;/ref&gt;
|41
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Rapports Annuels 2019|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20200222203201/https://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=22 February 2020|url-status=live|access-date=20 December 2019}}&lt;/ref&gt;
|90
|-
| align=&quot;left&quot; |Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hitlisten.nu/top2019.asp|title=Album Top-100 2019|publisher=Hitlisten|language=da|archive-url=https://web.archive.org/web/20200114175340/http://hitlisten.nu/top2019.asp|archive-date=14 January 2020|url-status=live|access-date=15 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|68
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2019|website=dutchcharts.nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20200111043645/https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=11 January 2020|url-status=live|access-date=5 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|47
|-
| align=&quot;left&quot; |Meksiko ([[AMPROFON]])
|85
|-
| align=&quot;left&quot; |Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.elportaldemusica.es/lists/top-100-albums/2019|title=Top 100 Albums Annual 2019|website=El portal de Música|access-date=21 January 2022}}&lt;/ref&gt;
|73
|-
| align=&quot;left&quot; |Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/83?dspy=2019&amp;dspp=1|title=Årslista Album, 2019|publisher=Sverigetopplistan|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322185410/https://www.sverigetopplistan.se/chart/83?dspy=2019&amp;dspp=1|archive-date=22 March 2020|url-status=live|access-date=14 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|94
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-albums-of-2019__28073/|title=The Official Top 40 biggest albums of 2019|last=Copsey|first=Rob|date=1 January 2020|publisher=Official Charts Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20200101100712/https://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-albums-of-2019__28073/|archive-date=1 January 2020|url-status=live|access-date=1 January 2020}}&lt;/ref&gt;
|38
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2019|magazine=Billboard|access-date=6 December 2019|archive-date=23 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200223153312/https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|57
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2019|magazine=Billboard|access-date=17 September 2020|archive-date=6 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191206164800/https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Svijet ([[Međunarodna federacija fonografske industrije|IFPI]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://archive.org/details/ifpi-global-music-report-2020-full-report/IFPI%20Global%20Music%20Report%202020%20%28Full%20Report%29.pdf|title=Global Music Report – Data and Analysis for 2019|date=19 March 2020|publisher=[[International Federation of the Phonographic Industry]]|pages=55–62|access-date=4 July 2025}}&lt;/ref&gt;
|10
|-
!Top-lista (2020)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/2020/albums-chart|title=ARIA Top 100 Albums for 2020|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114210516/https://www.aria.com.au/charts/2020/albums-chart|archive-date=14 January 2021|url-status=live|access-date=15 January 2021}}&lt;/ref&gt;
|95
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2020&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2020|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20201222205127/https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2020&amp;cat=a|archive-date=22 December 2020|url-status=live|access-date=18 December 2020}}&lt;/ref&gt;
|145
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2020&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2020|publisher=MegaCharts|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119090142/https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2020&amp;cat=a|archive-date=19 January 2021|url-status=live|access-date=6 January 2021}}&lt;/ref&gt;
|90
|-
| align=&quot;left&quot; |Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.elportaldemusica.es/lists/top-100-albums/2020|title=Top 100 Albums Annual 2020|website=El portal de Música|language=en|access-date=21 January 2022}}&lt;/ref&gt;
|91
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)
|66
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2020/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2020|magazine=Billboard|access-date=7 January 2021}}&lt;/ref&gt;
|5
|-
!Top-lista (2021)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2021&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2021|publisher=Ultratop|access-date=5 January 2022}}&lt;/ref&gt;
|128
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2021&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2021|website=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=4 January 2022}}&lt;/ref&gt;
|68
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2021/top-billboard-200-albums/|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2021|magazine=Billboard|access-date=2 December 2021}}&lt;/ref&gt;
|96
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2021/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2021|magazine=Billboard|access-date=3 December 2021}}&lt;/ref&gt;
|11
|-
!Top-lista (2022)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2022&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2022|publisher=[[Ultratop]]|language=nl|access-date=14 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|192
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2022/top-billboard-200-albums/|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2022|magazine=Billboard|access-date=3 December 2022}}&lt;/ref&gt;
|103
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2022/top-rock-albums/|title=Top Rock Albums – Year-End 2022|magazine=Billboard|access-date=3 December 2022}}&lt;/ref&gt;
|16
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;float:left;margin-right:1em;&quot;
|+Decenijske top-liste
!Top-lista (1960-e)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYE69&quot; /&gt;
|4
|-
!Top-lista (1970-e)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart12&quot; /&gt;
|22
|}
{{Clear}}


== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>9cu5alckbm2940b4q6erto8fdwtplf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homologija sekvence</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477266</id>
    <revision>
      <id>3923097</id>
      <parentid>3887836</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38661" sha1="95mhj9s0vmpumai09cgsfovcmjlkzfg" xml:space="preserve">[[slika:Ortholog paralog analog examples.svg|thumb|400px| [[Filogenetsko stablo]] gena kao crvene i plave grane unutar filogenije sivih vrsta. Vrh: Predačka [[duplikacija (genetika)|duplikacija gena]] stvara dva paraloga ([[histon H1.1]] i [[histon H1.2|1.2]]). Događaji specijacije proizvode ortologe u dvije kćeinskee vrste ([[čovjek]] i [[čimpanze|čimpanza]]). &lt;br&gt;Dno: u odvojenoj vrsti ([[E. coli]]), gen ima sličnu funkciju (histonoliki protein koji strukturira [[nukleoid]]e), ali ima zasebno evolucijsko porijeklo, pa tako i [[analogija|analogno]].]]
'''Homologija sekvence''' je [[homologija (biologija)|biološka homologija]] između sekvenci  [[DNK]], [[RNK]] ili [[primarna struktura proteina|sekvence proteina]], definirano u smislu zajedničkog pretka u [[život|evolucijskoj historiji života]]. Dva segmenta DNK mogu dijeliti pretke zbog tri pojave: [[specijacija]] događanje (ortologa), ili [[multiplikacija gena|događaj dupliranja]] (paralozi), ili pak  pojava [[horizontalni prijenos gena|horizontalni (ili bočni) prenos gena]] (ksenolozi).&lt;ref name=&quot;Koonin2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Koonin EV | title = Orthologs, paralogs, and evolutionary genomics | journal = Annual Review of Genetics | volume = 39 | pages = 309–38 | year = 2005 | pmid = 16285863 | doi = 10.1146/annurev.genet.39.073003.114725 | url = https://zenodo.org/record/1234975 }}&lt;/ref&gt;

O homologiji DNK, RNK ili proteina obično se zaključuje na osnovu sličnosti sekvence [[nukleotid]]a ili [[aminokiselina]]. Značajna sličnost snažan je dokaz da su dvije sekvence povezane evolucijskim promjenama iz zajedničke sekvence predaka. Kako bi se naznačilo koja su područja svake sekvence homologna koristi se [[Poravnanje sekvenci|poravnanja]] više sekvenci.

== Identitet, sličnost i konzerviranje ==
[[Datoteka:Histone Alignment.png |thumb|500px|[[Poravnanje sekvence]] proteinskih [[histon]]a sisara.&lt;br&gt;Proteinke sekvence su sredne dužine  od oko 120-180 [[Aminokiselina|aminokiselinskih ostataka]]. Konzervirani ostaci koji su sačuvani u svim sekvencama označeni su sivom bojom. Ključ u nastavku označava [[konzervirana sekvenca]] (*), [[konzervativna mutacija]] (:), polukonzervativne mutacije (.) I [[mjesto odvajanja|nekonzervirane mutacije]] (&amp;nbsp;).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/msa/clustalw2/help/faq.html#23|website=Clustal|title=Clustal FAQ #Symbols|access-date=8. 12. 2014|archive-date=24. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161024045656/http://www.ebi.ac.uk/Tools/msa/clustalw2/help/faq.html#23|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;]]

Termin &quot;postotak homologije&quot; često se koristi u značenju &quot;sličnost sekvence&quot;, odnosno postotak identičnih ostataka (''postotak identiteta'') ili postotak ostataka konzerviranih sa sličnim fizičko-hemijskim svojstvima (''postotak sličnosti''), npr. za „kvantifikaciju homologije“ obično se koriste [[leucin]] i [[izoleucin]], Na osnovu gore navedene definicije homologije ova terminologija nije tačna jer je posmatranje sličnosti sekvenci, a homologija je zaključak.&lt;ref name=Reeck1987&gt;{{Cite journal|last1=Reeck|first1=Gerald R.|last2=Haën|first2=Christoph de|last3=Teller|first3=David C.|last4=Doolittle|first4=Russell F.|last5=Fitch|first5=Walter M.|last6=Dickerson|first6=Richard E.|last7=Chambon|first7=Pierre|last8=McLachlan|first8=Andrew D.|last9=Margoliash|first9=Emanuel|last10=Jukes|first10=Thomas H.|last11=Zuckerkandl|first11=Emile|date=28. 8. 1987|title=&quot;Homology&quot; in proteins and nucleic acids: A terminology muddle and a way out of it|url=https://www.cell.com/cell/abstract/0092-8674(87)90322-9|journal=Cell|language=en|volume=50|issue=5|pages=667|doi=10.1016/0092-8674(87)90322-9|issn=0092-8674|pmid=3621342}}&lt;/ref&gt; Sekvencei su ili homologne ili ne. To uključuje da je termin &quot;postotna homologija&quot; pogrešan naziv.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Holman|first=Christopher|date=1. 1. 2004|title=Protein Similarity Score: A Simplified Version of the Blast Score as a Superior Alternative to Percent Identity for Claiming Genuses of Related Protein Sequences|url=https://digitalcommons.law.scu.edu/chtlj/vol21/iss1/2|journal=Santa Clara High Technology Law Journal|volume=21|issue=1|pages=55|issn=0882-3383}}&lt;/ref&gt;

Kao i kod morfoloških i anatomskih struktura, sličnost sekvenci može se dogoditi zbog [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]], ili, kao kod kraćih sekvenci, slučajno, što znači da nisu homologne. Regije homologne sekvence nazivaju se [[Konzervirana sekvenca|konzervirane]]. To se ne smije zamijeniti sa konzerviranjem u [[aminokiselina|aminokiselinskim]] sekvencama, gdje je aminokiselina na određenom položaju zamijenjena drugom koja ima funkcionalno ekvivalentna fizičko-hemijska svojstva.

Djelimična homologija može se dogoditi tamo gdje segment upoređenih sekvenci ima zajedničko porijeklo, dok ostatak nema. Takva djelomična homologija može biti rezultat [[fuzija gena]].

== Ortologija == 
[[slika:Ortholog paralog analog (homologs).svg|thumb|300px| Vrh: [[duplkikacija (genetika)|duplikacija]]predačkog gena za stvaranje dva '''paraloga''' (geni A i B).  &lt;br&gt;[[Specijacija]] proizvodi '''ortologe''' u dvije kćerinskwe vrste. Dno: u odvojenoj vrsti, nepovezani gen ima sličnu funkciju (gen C), ali ima [[konvergentna evolucija|odvojeno evolucijsko porijeklo]], pa je tako '''analog'''.]]

Homologne sekvence su ortologne ako se pretpostavlja da potiču od iste predačke sekvence odvojenih [[specijacija|specijacijom]]: kada se vrsta divergira u dvije zasebne vrste, kaže se da su kopije jednog gena u dva rezultirajuća tipa ortologa. Ortolozi ili ortologni geni su geni različitih vrsta koji su nastali vertikalnim nasljeđivanjem iz jednog gena [[Najbliži drevni zajednički predak|najbližeg drevnog zajedničkog pretka]]. Termin '''ortolog''' skovao je 1970. molekulski evolucionist [[Walter M. Fitch|Walter Fitch]].&lt;ref name=&quot;Fitch WM 99–113&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fitch WM | title = Distinguishing homologous from analogous proteins | journal = Systematic Zoology | volume = 19 | issue = 2 | pages = 99–113 | date = juni 1970 | pmid = 5449325 | doi = 10.2307/2412448 | jstor = 2412448 }}&lt;/ref&gt;

Naprimjer, biljni [[FLU|regulatorni protein gripe]] prisutnan je i u ''[[Arabidopsis thaliana]]'' (višećelijska viša biljka) i ''[[Chlamydomonas]] '' (jednoćelijska zelena alga). Verzija '' Chlamydomonas '' je složenija: prelazi membranu dva puta, a ne jednom, sadrži dodatne domene i podvrgava se [[alternativna prerada RNK|alternativnoj preradi]]. Međutim, može u potpunosti zamijeniti mnogo jednostavniji protein arabidopsisa,  ako se pomoću [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] prenese iz algi u biljni [[genom]]. Značajna sličnost sekvenci i zajednički funkcionalni domeni ukazuju da su ova dva gena ortologni geni,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Falciatore A, Merendino L, Barneche F, Ceol M, Meskauskiene R, Apel K, Rochaix JD | title = The FLP proteins act as regulators of chlorophyll synthesis in response to light and plastid signals in Chlamydomonas | journal = Genes &amp; Development | volume = 19 | issue = 1 | pages = 176–87 | date = januar 2005 | pmid = 15630026 | pmc = 540235 | doi = 10.1101/gad.321305 }}&lt;/ref&gt; nasljeđeni od  [[Alge|zajedničkog pretka]].

Ortologija je strogo definiran termin u smislu porijekla. S obzirom na to da je teško utvrditi tačno porijeklo gena u različitim organizmima zbog umnožavanja gena i preuređivanja genoma, najsnažniji dokaz da su dva slična gena ortologna obično se nalazi provođenjem filogenetske analize genetičke loze. Ortolozi često, ali ne uvijek, imaju istu funkciju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fang G, Bhardwaj N, Robilotto R, Gerstein MB | title = Getting started in gene orthology and functional analysis | journal = PLOS Computational Biology | volume = 6 | issue = 3 | pages = e1000703 | date = mart 2010 | pmid = 20361041 | pmc = 2845645 | doi = 10.1371/journal.pcbi.1000703 | bibcode = 2010PLSCB...6E0703F }}&lt;/ref&gt;

Ortologne sekvence pružaju korisne informacije u taksonomskoj klasifikaciji i filogenetskim studijama organizama. Obrazac genetsičke divergencije može se koristiti za traženje srodnosti organizama. Dva organizma koja su vrlo usko povezana vjerovatno će pokazivati vrlo slične sekvence DNK između dva ortologa. Suprotno tome, organizam koji je evolucijski udaljen od drugog organizma vjerovatno će pokazati veću divergenciju u nizu proučavanih ortologa.

=== Baze podataka ortolognih gena ===
S obzirom na njihov ogroman značaj u biologiji i [[bioinformatika|bioinformatici]], ortologni geni su organizirani u nekoliko specijaliziranih [[biološka baza podataka|baze podataka]] koji pružaju alate za identifikaciju i analizu ortoloških sekvenci gena. Ovi resursi koriste pristupe koji se općenito mogu klasificirati u one koji koriste [[heuistika|heurističku]] analizu svih usporedbi uparenih nizova i onih koji koriste [[filogeneza|filogenetske]] metode. Metodi poređenja sekvenci prvi put predstavljeni su u bazi podataka COG, 1997.&lt;ref&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/COG/ COGs: Clusters of Orthologous Groups of proteins]&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Tatusov RL, Koonin EV, Lipman DJ | title = A genomic perspective on protein families | journal = Science | volume = 278 | issue = 5338 | pages = 631–7 | date = oktobar 1997 | pmid = 9381173 | doi = 10.1126/science.278.5338.631 | url = https://zenodo.org/record/1231126 | bibcode = 1997Sci...278..631T }}&lt;/ref&gt; Ovi metodi su prošireni i automatizirani u sljedećim bazama podataka:

* [[eggNOG (baza podataka)|eggNOG]]&lt;ref&gt;[http://eggnog.embl.de/eggNOG: evolutionary genealogy of genes: Non-supervised Orthologous Groups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508235923/https://fonts.googleapis.com/css?family=Roboto:400,300,500,700 |date=8. 5. 2021 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Muller J, Szklarczyk D, Julien P, Letunic I, Roth A, Kuhn M, Powell S, von Mering C, Doerks T, Jensen LJ, Bork P | display-authors = 6 | title = eggNOG v2.0: extending the evolutionary genealogy of genes with enhanced non-supervised orthologous groups, species and functional annotations | journal = Nucleic Acids Research | volume = 38 | issue = Database issue | pages = D190-5 | date = januar 2010 | pmid = 19900971 | pmc = 2808932 | doi = 10.1093/nar/gkp951 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Powell S, Forslund K, Szklarczyk D, Trachana K, Roth A, Huerta-Cepas J, Gabaldón T, Rattei T, Creevey C, Kuhn M, Jensen LJ, von Mering C, Bork P | display-authors = 6 | title = eggNOG v4.0: nested orthology inference across 3686 organisms | journal = Nucleic Acids Research | volume = 42 | issue = Database issue | pages = D231-9 | date = januar 2014 | pmid = 24297252 | pmc = 3964997 | doi = 10.1093/nar/gkt1253 }}&lt;/ref&gt;
* GreenPhylDB&lt;ref&gt;[http://www.greenphyl.org GreenPhylDB]&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Conte MG, Gaillard S, Lanau N, Rouard M, Périn C | title = GreenPhylDB: a database for plant comparative genomics | journal = Nucleic Acids Research | volume = 36 | issue = Database issue | pages = D991-8 | date = januar 2008 | pmid = 17986457 | pmc = 2238940 | doi = 10.1093/nar/gkm934 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouard M, Guignon V, Aluome C, Laporte MA, Droc G, Walde C, Zmasek CM, Périn C, Conte MG | display-authors = 6 | title = GreenPhylDB v2.0: comparative and functional genomics in plants | journal = Nucleic Acids Research | volume = 39 | issue = Database issue | pages = D1095-102 | date = januar 2011 | pmid = 20864446 | pmc = 3013755 | doi = 10.1093/nar/gkq811 }}&lt;/ref&gt; za biljke
* InParanoid&lt;ref&gt;[http://inparanoid.sbc.su.se/cgi-bin/index.cgi Inparanoid: Eukaryotic Ortholog Groups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210503161030/https://inparanoid.sbc.su.se/cgi-bin/index.cgi |date=3. 5. 2021 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Ostlund G, Schmitt T, Forslund K, Köstler T, Messina DN, Roopra S, Frings O, Sonnhammer EL | display-authors = 6 | title = InParanoid 7: new algorithms and tools for eukaryotic orthology analysis | journal = Nucleic Acids Research | volume = 38 | issue = Database issue | pages = D196-203 | date = januar 2010 | pmid = 19892828 | pmc = 2808972 | doi = 10.1093/nar/gkp931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sonnhammer EL, Östlund G | title = InParanoid 8: orthology analysis between 273 proteomes, mostly eukaryotic | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D234-9 | date = januar 2015 | pmid = 25429972 | pmc = 4383983 | doi = 10.1093/nar/gku1203 }}&lt;/ref&gt; fokusirana na odnose uparivanja ortologa
* [http://ohnologs.curie.fr/ OHNOLOGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508192346/http://ohnologs.curie.fr/ |date=8. 5. 2021 }}&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Singh PP, Arora J, Isambert H | title = Identification of Ohnolog Genes Originating from Whole Genome Duplication in Early Vertebrates, Based on Synteny Comparison across Multiple Genomes | journal = PLOS Computational Biology | volume = 11 | issue = 7 | pages = e1004394 | date = juli 2015 | pmid = 26181593 | pmc = 4504502 | doi = 10.1371/journal.pcbi.1004394 | bibcode = 2015PLSCB..11E4394S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ohnologs.curie.fr/|title=Vertebrate Ohnologs|website=ohnologs.curie.fr|access-date=12. 10. 2018|archive-date=14. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180914234006/http://ohnologs.curie.fr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je baza gena zadržanih iz duplikacije cijelog [[genom]]a u genomima kičmenjaka, uključujući čovjeka i miša.
* [[Ortologni MAtriks|OMA]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Altenhoff AM, Glover NM, Train CM, Kaleb K, Warwick Vesztrocy A, Dylus D, de Farias TM, Zile K, Stevenson C, Long J, Redestig H, Gonnet GH, Dessimoz C | display-authors = 6 | title = The OMA orthology database in 2018: retrieving evolutionary relationships among all domains of life through richer web and programmatic interfaces | journal = Nucleic Acids Research | volume = 46 | issue = D1 | pages = D477–D485 | date = januar 2018 | pmid = 29106550 | pmc = 5753216 | doi = 10.1093/nar/gkx1019 }}&lt;/ref&gt;
* [[OrthoDB]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zdobnov EM, Tegenfeldt F, Kuznetsov D, Waterhouse RM, Simão FA, Ioannidis P, Seppey M, Loetscher A, Kriventseva EV | display-authors = 6 | title = OrthoDB v9.1: cataloging evolutionary and functional annotations for animal, fungal, plant, archaeal, bacterial and viral orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 45 | issue = D1 | pages = D744–D749 | date = januar 2017 | pmid = 27899580 | pmc = 5210582 | doi = 10.1093/nar/gkw1119 }}&lt;/ref&gt; procjenjuje da je koncept ortologije u odnosu na različite tačke speciacije, pružajući hijerarhiju ortologa duž filogenetskog  stabla vrsta.
* [http://lbgi.fr/orthoinspectorv3/ OrthoInspector] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127141919/https://lbgi.fr/orthoinspectorv3/ |date=27. 1. 2020 }}&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nevers Y, Kress A, Defosset A, Ripp R, Linard B, Thompson JD, Poch O, Lecompte O | display-authors = 6 | title = OrthoInspector 3.0: open portal for comparative genomics | journal = Nucleic Acids Research | volume = 47 | pages=D411–D418 | date = januar 2019 | issue = D1 | pmid = 30380106 | doi = 10.1093/nar/gky1068 | doi-access = free | pmc = 6323921 }}&lt;/ref&gt; je baza ortolognih gena za 4.753 organizma, koji pokrivaju tri domena života
* OrthologID&lt;ref&gt;[http://nypg.bio.nyu.edu/orthologid/ OrthologID] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140224164715/http://nypg.bio.nyu.edu/orthologid/ |date=24. 2. 2014 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Chiu JC, Lee EK, Egan MG, Sarkar IN, Coruzzi GM, DeSalle R | title = OrthologID: automation of genome-scale ortholog identification within a parsimony framework | journal = Bioinformatics | volume = 22 | issue = 6 | pages = 699–707 | date = mart 2006 | pmid = 16410324 | doi = 10.1093/bioinformatics/btk040 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Egan|first1=Mary|title=Gene Orthology Assessment with OrthologID|volume=537|date=2009|work=Bioinformatics for DNA Sequence Analysis|pages=23–38|editor-last=Posada|editor-first=David|series=Methods in Molecular Biology|publisher=Humana Press|language=en|doi=10.1007/978-1-59745-251-9_2|pmid=19378138|isbn=978-1-59745-251-9|last2=Lee|first2=Ernest K.|last3=Chiu|first3=Joanna C.|last4=Coruzzi|first4=Gloria|last5=DeSalle|first5=Rob}}&lt;/ref&gt;
* OrthoMaM&lt;ref&gt;[http://www.orthomam.univ-montp2.fr OrthoMaM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210412220019/http://www.orthomam.univ-montp2.fr/ |date=12. 4. 2021 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Ranwez V, Delsuc F, Ranwez S, Belkhir K, Tilak MK, Douzery EJ | title = OrthoMaM: a database of orthologous genomic markers for placental mammal phylogenetics | journal = BMC Evolutionary Biology | volume = 7 | pages = 241 | date = novembar 2007 | pmid = 18053139 | pmc = 2249597 | doi = 10.1186/1471-2148-7-241 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Douzery EJ, Scornavacca C, Romiguier J, Belkhir K, Galtier N, Delsuc F, Ranwez V | title = OrthoMaM v8: a database of orthologous exons and coding sequences for comparative genomics in mammals | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 31 | issue = 7 | pages = 1923–8 | date = juli 2014 | pmid = 24723423 | doi = 10.1093/molbev/msu132 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scornavacca C, Belkhir K, Lopez J, Dernat R, Delsuc F, Douzery EJ, Ranwez V | title = OrthoMaM v10: Scaling-Up Orthologous Coding Sequence and Exon Alignments with More than One Hundred Mammalian Genomes | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 36 | issue = 4 | pages = 861–862 | date = april 2019 | pmid = 30698751 | pmc = 6445298 | doi = 10.1093/molbev/msz015 }}&lt;/ref&gt; za sisare
* OrthoMCL&lt;ref&gt;[http://www.orthomcl.org OrthoMCL: Identification of Ortholog Groups for Eukaryotic Genomes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130623091024/http://www.orthomcl.org/ |date=23. 6. 2013 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Chen F, Mackey AJ, Stoeckert CJ, Roos DS | title = OrthoMCL-DB: querying a comprehensive multi-species collection of ortholog groups | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D363-8 | date = januar 2006 | pmid = 16381887 | pmc = 1347485 | doi = 10.1093/nar/gkj123 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fischer S, Brunk BP, Chen F, Gao X, Harb OS, Iodice JB, Shanmugam D, Roos DS, Stoeckert CJ | display-authors = 6 | title = Using OrthoMCL to assign proteins to OrthoMCL-DB groups or to cluster proteomes into new ortholog groups | journal = Current Protocols in Bioinformatics | volume = Chapter 6 | issue = 1 | pages = Unit 6.12.1–19 | date = septembar 2011 | pmid = 21901743 | pmc = 3196566 | doi = 10.1002/0471250953.bi0612s35 | isbn = 978-0471250951 }}&lt;/ref&gt;
* Roundup&lt;ref&gt;[http://roundup.hms.harvard.edu/ Roundup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429191621/http://roundup.hms.harvard.edu/ |date=29. 4. 2014 }}&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Deluca TF, Wu IH, Pu J, Monaghan T, Peshkin L, Singh S, Wall DP | title = Roundup: a multi-genome repository of orthologs and evolutionary distances | journal = Bioinformatics | volume = 22 | issue = 16 | pages = 2044–6 | date = august 2006 | pmid = 16777906 | doi = 10.1093/bioinformatics/btl286 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Trobazni [[filogenetika|filogenetički]] pristupi imaju za cilj razlikovanje specijacije od događaja dupliranja gena, upoređivanjem genskih stabala sa stablima vrsta, kako je implementirano u baze podataka i softverske alate kao što su:
* LOFT&lt;ref&gt;[http://www.treefam.org/ TreeFam: Tree families database]&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = van der Heijden RT, Snel B, van Noort V, Huynen MA | title = Orthology prediction at scalable resolution by phylogenetic tree analysis | journal = BMC Bioinformatics | volume = 8 | pages = 83 | date = mart 2007 | pmid = 17346331 | pmc = 1838432 | doi = 10.1186/1471-2105-8-83 }}&lt;/ref&gt;
* TreeFam&lt;ref&gt;[http://www.treefam.org/ TreeFam: Tree families database]&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Ruan J, Li H, Chen Z, Coghlan A, Coin LJ, Guo Y, Hériché JK, Hu Y, Kristiansen K, Li R, Liu T, Moses A, Qin J, Vang S, Vilella AJ, Ureta-Vidal A, Bolund L, Wang J, Durbin R | display-authors = 6 | title = TreeFam: 2008 Update | journal = Nucleic Acids Research | volume = 36 | issue = Database issue | pages = D735-40 | date = januar 2008 | pmid = 18056084 | pmc = 2238856 | doi = 10.1093/nar/gkm1005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schreiber F, Patricio M, Muffato M, Pignatelli M, Bateman A | title = TreeFam v9: a new website, more species and orthology-on-the-fly | journal = Nucleic Acids Research | volume = 42 | issue = Database issue | pages = D922-5 | date = januar 2014 | pmid = 24194607 | pmc = 3965059 | doi = 10.1093/nar/gkt1055  }}&lt;/ref&gt;
* OrthoFinder&lt;ref&gt;[https://davidemms.github.io/ OrthoFinder: Orthologs from gene trees]&lt;br /&gt;{{cite journal | vauthors = Emms DM, Kelly S | title = OrthoFinder: phylogenetic orthology inference for comparative genomics | journal = Genome Biology | volume = 20 | issue = 1 | pages = 238 | date = novembar 2019 | pmid = 31727128 | pmc = 6857279 | doi = 10.1186/s13059-019-1832-y }}&lt;/ref&gt;

Treća kategorija hibridnih pristupa za konstrukciju nakupina i određivanje stabala koristi heurističke i filogenetske metode, naprimjer:
* EnsemblCompara GeneTrees&lt;ref name=&quot;pmid19029536&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vilella AJ, Severin J, Ureta-Vidal A, Heng L, Durbin R, Birney E | title = EnsemblCompara GeneTrees: Complete, duplication-aware phylogenetic trees in vertebrates | journal = Genome Research | volume = 19 | issue = 2 | pages = 327–35 | date = februar 2009 | pmid = 19029536 | pmc = 2652215 | doi = 10.1101/gr.073585.107 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Thanki AS, Soranzo N, Haerty W, Davey RP | title = GeneSeqToFamily: a Galaxy workflow to find gene families based on the Ensembl Compara GeneTrees pipeline | journal = GigaScience | volume = 7 | issue = 3 | pages = 1–10 | date = mart 2018 | pmid = 29425291 | pmc = 5863215 | doi = 10.1093/gigascience/giy005 }}&lt;/ref&gt;
* HomoloGene&lt;ref name=&quot;pmid21097890&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sayers EW, Barrett T, Benson DA, Bolton E, Bryant SH, Canese K, Chetvernin V, Church DM, DiCuccio M, Federhen S, Feolo M, Fingerman IM, Geer LY, Helmberg W, Kapustin Y, Landsman D, Lipman DJ, Lu Z, Madden TL, Madej T, Maglott DR, Marchler-Bauer A, Miller V, Mizrachi I, Ostell J, Panchenko A, Phan L, Pruitt KD, Schuler GD, Sequeira E, Sherry ST, Shumway M, Sirotkin K, Slotta D, Souvorov A, Starchenko G, Tatusova TA, Wagner L, Wang Y, Wilbur WJ, Yaschenko E, Ye J | display-authors = 6 | title = Database resources of the National Center for Biotechnology Information | journal = Nucleic Acids Research | volume = 39 | issue = Database issue | pages = D38-51 | date = januar 2011 | pmid = 21097890 | pmc = 3013733 | doi = 10.1093/nar/gkq1172 }}&lt;/ref&gt;
* Ortholuge&lt;ref name=&quot;pmid16729895&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fulton DL, Li YY, Laird MR, Horsman BG, Roche FM, Brinkman FS | title = Improving the specificity of high-throughput ortholog prediction | journal = BMC Bioinformatics | volume = 7 | pages = 270 | date = maj 2006 | pmid = 16729895 | pmc = 1524997 | doi = 10.1186/1471-2105-7-270 }}&lt;/ref&gt;

== Paralogija ==
Paralogni geni su geni koji su povezani događajima duplikacija kod posljednjeg zajedničkog pretka (LCA) vrsta koje se uspoređuju. Oni su rezultat mutacije dupliranih gena tokom odvojenih događaja specijacije. Kada potomci iz LCA dijele mutirane homologe originalnih dupliranih gena, tada se ti geni smatraju paralognima.

Naprimjer, u LCA, jedan gen (gen A) može se duplirati da bi se stvorio zaseban sličan gen (gen B), pa se ta dva gena i dalje prenose u naredne generacije. Tokom specijacije, jedno okruženje će favorizirati mutaciju gena A (gen A1), stvarajući novu vrstu sa genima A1 i B. Tada će u posebnom događaju specijacije favorizirati mutaciju gena B (gen B1) što dovodi do nova vrsta sa genima A i B1. Geni potomaka A1 i B1 paralogni su jedni drugima jer su homolozi koji su povezani događajem dupliranja kod  posljednjeg zajedničkog pretka dviju vrsta.

Dodatne klasifikacije paraloga uključuju aloparaloge (aut-paraloge) i simparaloge (in-paraloge). Aloparalozi su oni koji su nastali iz duplikacija gena koje su prethodile datom događaju specijacije. Drugim riječima, aloparalozi su paralozi koji su nastali iz događaja dupliranja koji su se dogodili kod poređenih LCA organizama. Gornji primjer je primjer aloparalogije. Simparalozi su paralozi koji su nastali uslijed dupliranja paralognih gena u kasnijim događajima specijacije. Iz gornjeg primjera, ako bi potomak s genima A1 i B prošao još jedan slučaj specijaacije, gdje se gen A1 duplirao, nova vrsta imala bi gene B, A1a i A1b. U ovom primjeru, geni A1a i A1b su simparalozi.&lt;ref name=&quot;Koonin2005&quot;/&gt;

 [[slika:Mousehoxgenes.png|thumb|290px| [[kičmenjaci|Kičmenjački]] [[Hox gen]]i organizirani su u skupove paraloga. Svaka Hox grupa (HoxA, HoxB, itd.) nalazi se na različitom hromosomu. Naprimjer, ljudski HoxA skup je na [[hromosom 7 (čovjek)|hromosomu 7]]. Ovdje prikazan mišji HoxA klaster ima 11 paralognih gena (dva nedostaju)&lt;ref name=Zakany&gt;{{cite journal | vauthors = Zakany J, Duboule D | title = The role of Hox genes during vertebrate limb development | journal = Current Opinion in Genetics &amp; Development | volume = 17 | issue = 4 | pages = 359–66 | date = august 2007 | pmid = 17644373 | doi = 10.1016/j.gde.2007.05.011 }}&lt;/ref&gt;]]

Paralogni geni mogu oblikovati strukturu čitavih [[genom]]a i tako u velikoj mjeri objasniti njihovu evoluciju. Primjeri uključuju [[homeoboks]] ([[Hox gen|Hox]]) gena kod životinja. Ovi geni nisu prošli samo duplikaciju gena unutar [[hromosom]]a, već i [[genoma|duplikacije cijelog genoma]]. Kao rezultat toga, Hox geni u većini kičmenjaka grupirani su u više hromosoma, pri čemu su najbolje proučeni HoxA-D klasteri.

Drugi primjer su [[globin]]ski geni koji [[translacija (genetika)|kodiraju]] [[mioglobin]] i [[hemoglobin]] i smatraju se drevnim paralozima. Slično tome, četiri poznate klase hemoglobina ([[hemoglobin A]], [[hemoglobin A2]], [[hemoglobin B]] i [[Feusni hemoglobin|hemoglobin F]]) međusobno su paralogni. Iako svaki od ovih proteina služi istoj osnovnoj funkciji transporta kisika, oni su se već malo razlikovali u funkciji: fetusni hemoglobin (hemoglobin F) ima veći afinitet za kisik od hemoglobina odraslih. Međutim, funkcija nije uvijek konzervirana. Naprimjer, ljudski [[angiogenin]] se razlikovao od [[ribonukleaza]], i dok su dva paraloga slična po tercijarnoj strukturi, njihove funkcije u ćeliji sada su prilično različite.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Studer RA, Robinson-Rechavi M | title = How confident can we be that orthologs are similar, but paralogs differ? | journal = Trends in Genetics | volume = 25 | issue = 5 | pages = 210–6 | date = maj 2009 | pmid = 19368988 | doi = 10.1016/j.tig.2009.03.004 | url = https://serval.unil.ch/notice/serval:BIB_39F8106EE698 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nehrt_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nehrt NL, Clark WT, Radivojac P, Hahn MW | title = Testing the ortholog conjecture with comparative functional genomic data from mammals | journal = PLOS Computational Biology | volume = 7 | issue = 6 | pages = e1002073 | date = juni 2011 | pmid = 21695233 | pmc = 3111532 | doi = 10.1371/journal.pcbi.1002073 | bibcode = 2011PLSCB...7E2073N }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eisen_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Eisen |first=Jonathan |title=Special Guest Post &amp; Discussion Invitation from Matthew Hahn on Ortholog Conjecture Paper |url=http://phylogenomics.blogspot.com/2011/09/special-guest-post-discussion.html}}&lt;/ref&gt;

=== Regulacija ===
Paralozi se često reguliraju drugačije, npr. tako što imaju različite obrasce ekspresije, specifične za tkivo (vidi Hox gen). Međutim, mogu se i drugačije regulirati na nivou proteina. Naprimjer, ''[[Bacillus subtilis]]'' kodira dva paraloga [[glutamat-dehidrogenaza]]: GudB je konstitutivno transkribiran, dok je RocG strogo reguliran. U svojim aktivnim, oligomernim stanjima, oba enzima pokazuju slične enzimske brzine. Međutim, zamjene enzima i promotora uzrokuju ozbiljne gubitke kondicije, što ukazuje na koevoluciju promotor-enzim. Karakterizacija proteina pokazuje da je, u odnosu na RocG, enzimska aktivnost GudB-a u velikoj mjeri ovisna o glutamatu i pH.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Noda-Garcia L, Romero Romero ML, Longo LM, Kolodkin-Gal I, Tawfik DS | title = Bacilli glutamate dehydrogenases diverged via coevolution of transcription and enzyme regulation | journal = EMBO Reports | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1139–1149 | date = juli 2017 | pmid = 28468957 | pmc = 5494520 | doi = 10.15252/embr.201743990 }}&lt;/ref&gt;

=== Paralogne hromosomske regije ===
Ponekad velike hromosomske regije dijele genski sadržaj sličan ostalim hromosomskim regijama unutar istog genoma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lundin LG | title = Evolution of the vertebrate genome as reflected in paralogous chromosomal regions in man and the house mouse | journal = Genomics | volume = 16 | issue = 1 | pages = 1–19 | date = april 1993 | pmid = 8486346 | doi = 10.1006/geno.1993.1133 }}&lt;/ref&gt; Dobro su okarakterizirane u ljudskom genomu, gdje su korišteni kao dokaz u prilog [[hipoteza 2R|hipotezi 2R]]. Skupovi dupliranih, trostrukih i četvorostrukih gena, sa povezanim genima na različitim hromosomima, utvrđuju se kao ostaci od duplikacija genoma ili hromosoma. Skup paralognih regija zajedno se naziva '''paralogon'''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Coulier F, Popovici C, Villet R, Birnbaum D | title = MetaHox gene clusters | journal = The Journal of Experimental Zoology | volume = 288 | issue = 4 | pages = 345–51 | date = decembar 2000 | pmid = 11144283 | doi = 10.1002/1097-010X(20001215)288:4&lt;345::AID-JEZ7&gt;3.0.CO;2-Y }}&lt;/ref&gt; Dobro proučeni skupovi regija paralogije uključuju dijelove ljudskih hromosoma 2, 7, 12 i 17, koji sadrže [[Hox gen]]ske klastere, gene za [[kolagen]], [[keratin]] i druge duplirane gene,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ruddle FH, Bentley KL, Murtha MT, Risch N | title = Gene loss and gain in the evolution of the vertebrates | journal = Development | pages = 155–61 | year = 1994 | pmid = 7579516 }}&lt;/ref&gt; ljudskih hromosoma 4, 5, 8 i 10, koji sadrže gene za neuropeptidne receptore, NK-klasu [[homeoboks|homeoboksni geni]] i još mnogih [[genska porodica|genskih poroidica]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pébusque MJ, Coulier F, Birnbaum D, Pontarotti P | title = Ancient large-scale genome duplications: phylogenetic and linkage analyses shed light on chordate genome evolution | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 15 | issue = 9 | pages = 1145–59 | date = septembar 1998 | pmid = 9729879 | doi = 10.1093/oxfordjournals.molbev.a026022 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Larsson TA, Olsson F, Sundstrom G, Lundin LG, Brenner S, Venkatesh B, Larhammar D | title = Early vertebrate chromosome duplications and the evolution of the neuropeptide Y receptor gene regions | journal = BMC Evolutionary Biology | volume = 8 | pages = 184 | date = juni 2008 | pmid = 18578868 | pmc = 2453138 | doi = 10.1186/1471-2148-8-184 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pollard SL, Holland PW | title = Evidence for 14 homeobox gene clusters in human genome ancestry | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 17 | pages = 1059–62 | date = septembar 2000 | pmid = 10996074 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00676-X }}&lt;/ref&gt; i dijelova ljudskih hromosoma 13, 4, 5 i X, koji sadrže [[ParaHox]] i susjedne gene.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mulley JF, Chiu CH, Holland PW | title = Breakup of a homeobox cluster after genome duplication in teleosts | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 27 | pages = 10369–10372 | date = juli 2006 | pmid = 16801555 | pmc = 1502464 | doi = 10.1073/pnas.0600341103 | bibcode = 2006PNAS..10310369M }}&lt;/ref&gt; [[Glavni kompleks histokompatibilnosti]] (MHC) na ljudskom hromosomu 6 ima paralogne regije na hromosomima 1, 9 i 19.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Flajnik MF, Kasahara M | title = Comparative genomics of the MHC: glimpses into the evolution of the adaptive immune system | journal = Immunity | volume = 15 | issue = 3 | pages = 351–62 | date = septembar 2001 | pmid = 11567626 | doi = 10.1016/S1074-7613(01)00198-4 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio [[genom|ljudskog genoma]] moguće je dodijeliti regijama paralogije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLysaght A, Hokamp K, Wolfe KH | title = Extensive genomic duplication during early chordate evolution | journal = Nature Genetics | volume = 31 | issue = 2 | pages = 200–4 | date = juni 2002 | pmid = 12032567 | doi = 10.1038/ng884 | s2cid = 8263376 }}&lt;/ref&gt;

== Onologija==
{{multiple image
 |width = 290
 |direction = vertical
 |image1 = Ohnology.svg
 |image2 = Xenology.svg
 |image3 = Homoeology.svg
 |caption1 = [[paleopoliploidj|Duplikacija ukupnog genoma]] proizvodi genom sa dvije '''onologne''' kopije svakog gena.
 |caption2 = Speciacija proizvodi [[ortolog]]ne gene u dvije kćerinske vrste. [[Horizontalni prenos gena]] iz jedne vrste u drugu dodaje '''ksenologne''' gene svom genomu.
  | caption3 = Događaj specijacije stvara ortologe gena u dvije kćerinske vrste. Naknadna [[hibrid (biologija)|hibridizacija]] tih vrsta generira [[hibridni genom]] sa '''homoeolognom''' kopijom svakog gena iz obje vrste. 
}}

Onologni geni su paralogni [[geni]] koji su nastali procesom [[hipoteza 2R|2R]] [[Paleopoliploidija|duplikacija cijelog genoma]]. Ime je prvi put dao Ken Wolfe,  u čast [[Susumu Ohno]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wolfe K | title = Robustness--it's not where you think it is | journal = Nature Genetics | volume = 25 | issue = 1 | pages = 3–4 | date = maj 2000 | pmid = 10802639 | doi = 10.1038/75560 | s2cid = 85257685 }}&lt;/ref&gt; Onolozi su korisni za evolucijsku analizu jer se svi se u genomu razlikuju u istom vremenskom periodu (od zajedničkog porijekla u dupliranju cijelog genoma). Takođere je poznato da onolozi pokazuju veću povezanost sa karcinomima, dominantnim genetičkim poremećajima i varijacijama broja patogenih kopija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Singh PP, Affeldt S, Cascone I, Selimoglu R, Camonis J, Isambert H | title = On the expansion of &quot;dangerous&quot; gene repertoires by whole-genome duplications in early vertebrates | journal = Cell Reports | volume = 2 | issue = 5 | pages = 1387–98 | date = novembar 2012 | pmid = 23168259 | doi = 10.1016/j.celrep.2012.09.034 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Malaguti G, Singh PP, Isambert H | title = On the retention of gene duplicates prone to dominant deleterious mutations | journal = Theoretical Population Biology | volume = 93 | pages = 38–51 | date = maj 2014 | pmid = 24530892 | doi = 10.1016/j.tpb.2014.01.004 | url = https://zenodo.org/record/895351 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Singh PP, Affeldt S, Malaguti G, Isambert H | title = Human dominant disease genes are enriched in paralogs originating from whole genome duplication | journal = PLOS Computational Biology | volume = 10 | issue = 7 | pages = e1003754 | date = juli 2014 | pmid = 25080083 | pmc = 4117431 | doi = 10.1371/journal.pcbi.1003754 | bibcode = 2014PLSCB..10E3754S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLysaght A, Makino T, Grayton HM, Tropeano M, Mitchell KJ, Vassos E, Collier DA | title = Ohnologs are overrepresented in pathogenic copy number mutations | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 1 | pages = 361–6 | date = januar 2014 | pmid = 24368850 | pmc = 3890797 | doi = 10.1073/pnas.1309324111 | bibcode = 2014PNAS..111..361M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Makino T, McLysaght A | title = Ohnologs in the human genome are dosage balanced and frequently associated with disease | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 20 | pages = 9270–4 | date = maj 2010 | pmid = 20439718 | pmc = 2889102 | doi = 10.1073/pnas.0914697107 | bibcode = 2010PNAS..107.9270M }}&lt;/ref&gt;

== Ksenologija ==
Homolozi koji nastaju kao rezultat [[horizontalni prijenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] između dva organizma nazivaju se ksenolozima. Ksenolozi mogu imati različite funkcije, ako se novo okruženje uveliko razlikuje za vodoravno preneseni gen. Općenito, međutim, ksenolozi obično imaju sličnu funkciju u oba organizma. Pojam je smislio Walter Fitch.

== Homoeologija ==
Homeologni  hromosomi ili dijelovi hromosoma su oni koji su okupljeni nakon [[Hibrid (biologija)|hibridizacija]] i [[Alopoliploidija|alopoliploidizacije]], da bi se formirao eukariotski hibridni genom , i čiji je odnos bio potpuno homologan kod predačke vrste. U alopoliploidima, homologni hromosomi unutar svakog roditeljskog genoma trebaju se vjerno upariti tokom [[mejoza|mejoze]], što dovodi do disomijskog nasljeđivanja; međutim u nekim alopoliploidima homoeologni hromosomi roditeljskih genoma mogu biti približno jednako slični jedni drugima kao homologni hromosomi, što dovodi do [[Tetrasomija|tetrasomijskog nasleđivanja]] (četiri uparena hromosoma u mejozi), intergenomske [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]], i smanjena plodnost.

== Gametologija ==
Gametologija označava odnos između homolognih gena na nekombiniranim, suprotnim [[spolni hromosom|spolnim hromosomima]]. Pojam su kreirali García-Moreno i Mindell.&lt;ref name=&quot;GarcíaMoreno2000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = García-Moreno J, Mindell DP | title = Rooting a phylogeny with homologous genes on opposite sex chromosomes (gametologs): a case study using avian CHD | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 17 | issue = 12 | pages = 1826–32 | date = decembar 2000 | pmid = 11110898 | doi = 10.1093/oxfordjournals.molbev.a026283 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 2000. Gametolozi proizlaze iz nastanka genetičkog [[Sistem određivanja spola|određivanja spola]] i prepreka za rekombinaciju između spolnih hromosoma. Primjeri gametologa uključuju [[CHDW]] i [[CHDZ]] kod ptica.&lt;ref name=&quot;GarcíaMoreno2000&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Duboka homologija]]
* [[OrtoDB]]
* [[Porodica proteina]]
* [[Proteinska superfamilija]]
* [[Homologni hromosom]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Filogenetika]]
[[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]]</text>
      <sha1>95mhj9s0vmpumai09cgsfovcmjlkzfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hematoksilinsko-eozinska boja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477824</id>
    <revision>
      <id>3923106</id>
      <parentid>3682249</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:58:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3923106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17213" sha1="i4s5abss165lr3j05sps0v6vjvbukfj" xml:space="preserve">[[slika:Retina -- high mag.jpg|350px|thumb|[[Mrežnjača]] (dio [[oko|oka]]), obojena  [[hematoksilin]]om i [[eozin]]om: čelijska jedra obojene su plavo-ljubičastom, a vančelijski materijal ružičasto.]]
'''Boja od hematoksilina i eozina''' (često skraćeno kao &quot;'boja H&amp;E ili '''HE boja''') jedno je od glavnih tkivnih [[bojenje|bojila]] koja se koristi u [[histologija|histologiji]].&lt;ref name=&quot;Titford, 2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Titford |first1=M. |title=The long history of hematoxylin |journal=Biotechnic &amp; Histochemistry |date=2005 |volume=80 |issue=2 |pages=73–80 |doi=10.1080/10520290500138372 |pmid=16195172|s2cid=20338201 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Smith, 2006&quot;&gt;{{cite journal| author=Smith C| title=Our debt to the logwood tree: the history of hematoxylin. | journal=MLO Med Lab Obs | year= 2006 | volume= 38 | issue= 5 | pages= 18, 20–2 | pmid=16761865 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=16761865 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dapson and Horobin, 2009&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Dapson RW, Horobin RW| title=Dyes from a twenty-first century perspective. | journal=Biotech Histochem | year= 2009 | volume= 84 | issue= 4 | pages= 135–7 | pmid=19384743 | doi=10.1080/10520290902908802 | s2cid=28563610 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=19384743 }}&lt;/ref&gt; To je najčešće korištena boja u [[medicinska dijagnoza|medicinskoj dijagnostici]]&lt;ref name = &quot;Titford, 2005&quot;/&gt; i često je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]].&lt;ref name=&quot;Rosai, 2007&quot;&gt;{{cite journal| author=Rosai J| title=Why microscopy will remain a cornerstone of surgical pathology. | journal=Lab Invest | year= 2007 | volume= 87 | issue= 5 | pages= 403–8 | pmid=17401434 | doi=10.1038/labinvest.3700551 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=17401434 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, kada [[patologija|patolog]] pogleda [[biopsija|biopsiju]] sumnjivu na [[karcinom]], [[histološki preparat]] će vjerovatno biti obojen H&amp;E.

H&amp;E je kombinacija dvije tkivne boje: [[hematoksilin]]om i [[eozin]]om. Hematoksilin boji [[ćelijsko jedro]] u plavo, a eozin [[vanćelijski matriks]] i [[citoplazma|citoplazmu]] u ružičastu boju, a druge strukture poprimaju različite nijanse, prelibe  i kombinacije ovih boja.&lt;ref name = &quot;Chan, 2014&quot;&gt;{{cite journal| author=Chan JK| title=The wonderful colors of the hematoxylin-eosin stain in diagnostic surgical pathology. | journal=Int J Surg Pathol | year= 2014 | volume= 22 | issue= 1 | pages= 12–32 | pmid=24406626 | doi=10.1177/1066896913517939 | s2cid=26847314 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=24406626 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot;&gt;{{cite book |last1=Stevens |first1=Alan |editor1-last=Bancroft |editor1-first=John |editor2-last=Stevens |editor2-first=Alan |title=The Theory and Practice of Histological Techniques |date=1982 |publisher=Longman Group Limited |page=109 |edition=2nd |chapter=The Haematoxylins}}&lt;/ref&gt; Otuda patolog može lahko razlikovati jedarni i [[citoplazma]]tski dio ćelije, a osim toga, ukupne obrasce obojenja od emisije boja, opći raspored i distribuciju ćelija i pruža općeniti pregled strukture uzorka tkiva.&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;&gt;{{cite journal| author=Wittekind D| title=Traditional staining for routine diagnostic pathology including the role of tannic acid. 1. Value and limitations of the hematoxylin-eosin stain. | journal=Biotech Histochem | year= 2003 | volume= 78 | issue= 5 | pages= 261–70 | pmid=14989644 | doi= 10.1080/10520290310001633725| s2cid=10563849 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=14989644 }}&lt;/ref&gt; Dakle, prepoznavanje uzoraka, stručnjačko prepoznavanje uzorka i [[prepoznavanje uzoraka|pomoću softvera koji pomaže stručnjacima]], pruža histološke informacije.
Ovu kombinaciju boja je prvi put predstavio u A. Wissowzky, 1876.&lt;ref name=&quot;Wittekind, 2003&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Titford, 2009&quot; &gt;{{cite journal|last1=Titford|first1=Michael|title=Progress in the Development of Microscopical Techniques for Diagnostic Pathology|journal=Journal of Histotechnology|volume=32|issue=1|year=2009|pages=9–19|issn=0147-8885|doi=10.1179/his.2009.32.1.9|s2cid=26801839}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
Postupak bojenja pomoću H&amp;E glavno je bojenje u histologiji&lt;ref name = &quot;Smith, 2006&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt; ref name=&quot;Dapson and Horobin, 2009&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot; Chan, 2014&quot;/&gt; dijelom i zato što se to može učiniti brzo,&lt;ref name =&quot; Wittekind, 2003&quot;/&gt; nije skupo i bojenje tkiva na takav način omogućava da se otkriva značajna količina [[mikroskopska anatomija|mikroskopske anatomije]] &lt;ref name = &quot;Rosai, 2007&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Chan, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Larson et al., 2011&quot;&gt;{{cite journal| author=Larson K, Ho HH, Anumolu PL, Chen TM| title=Hematoxylin and eosin tissue stain in Mohs micrographic surgery: a review. | journal=Dermatol Surg | year= 2011 | volume= 37 | issue= 8 | pages= 1089–99 | pmid=21635628 | doi=10.1111/j.1524-4725.2011.02051.x | s2cid=2538853 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=21635628 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ross and Pawlina, 2016&quot;/&gt; i može se koristiti za dijagnozu širokog spektra [[histopatologija|histopatoloških]] stanja.&lt;ref name = &quot;Titford, 2009&quot;/&gt; Rezultati bojanja pomoću H&amp;E ne ovise pretjerano o hemikalijama koja se koristi za [[fiksiranje (histologija)|fiksiranje]] tkiva ili male nedosljednosti u laboratorijskom protokolu,&lt;ref name=&quot;Schulte, 1991&quot;&gt;{{cite journal| author=Schulte EK| title=Standardization of biological dyes and stains: pitfalls and possibilities. | journal=Histochemistry | year= 1991 | volume= 95 | issue= 4 | pages= 319–28 | doi=10.1007/BF00266958 | pmid=1708749 | s2cid=29628388 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=1708749 }}&lt;/ref&gt; i ovi faktori doprinose njegovoj rutinskoj upotrebi u histologiji.

H&amp;E bojenje ne pruža uvijek dovoljan kontrast za razlikovanje svih tkiva, ćelijskih struktura ili distribuciju hemijskih supstanci,&lt;ref name = &quot;Larson et al., 2011&quot;/&gt;, a u tim slučajevima se koriste specifičnije boje i metodi.&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ross and Pawlina, 2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Ross |first1=Michael H. |last2=Pawlina |first2=Wojciech |title=Histology : a text and atlas : with correlated cell and molecular biology |url=https://archive.org/details/histologytextatl0000ross_q8x4 |date=2016 |publisher=Wolters Kluwer |isbn=978-1451187427 |pages=984p |edition=7th}}&lt;/ref&gt;

== Metod primjene ==
{{Glavni|Histologija|Hematoksilin}}
[[slika:Slide_rack_in_haematoxylin.jpg|300px|thumb|left| Stalak preparata koji se uklanjaju iz kupke s bojom od hematoksilina.]]
Postoji mnogo načina za pripremu rastvora hematoksilina (formulacija) koje se koriste u postupku H&amp;E,&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Schulte, 1991&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Llewellyn, 2009&quot;&gt;{{cite journal| author=Llewellyn BD| title=Nuclear staining with alum hematoxylin. | journal=Biotech Histochem | year= 2009 | volume= 84 | issue= 4 | pages= 159–77 | pmid=19579146 | doi=10.1080/10520290903052899 | s2cid=205713596 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=19579146 }}&lt;/ref&gt; pored toga, postoji mnogo [[Protokol (nauka)|laboratorijski protokola]] za proizvodnju H&amp;E obojenih preparata,&lt;ref name =&quot; Larson et al., 2011&quot;/&gt; od kojih neki mogu biti specifični za određenu laboratoriju.&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt; Iako ne postoji standardni postupak,&lt;ref name = &quot;Larson et al., 2011&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Schulte, 1991&quot;/&gt; rezultati po dogovoru su razumno dosljedni u tome što su ćelijska jedra obojene plavo, a [[citoplazma]] i [[vanćelijski matriks]] ružičasto.&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt; Histološke laboratorije mogu također prilagoditi količinu ili tip bojenja za određene patološka stanja.&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot;/&gt;

Nakon što se tkiva prikupe (često kao [[biopsija]]ma) i fiksiraju, obično se dehidriraju i ugrade u rastopljeni [[parafinski vosak]], a rezultirajući blok se postavi na [[mikrotom]] i iseče na tanke kriške.&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot;/&gt; Odsječci su pričvršćene na mikroskopsko stakalce, a zatim se vosak uklanja rastvaračem, a kriške tkiva pričvršćene za preparate su rehidrirane i spremne za bojenje.&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot;/&gt; Alternativno, H&amp;Eboja je najčešće korištena  u [[Mohsova hirurgija|Mohsovoj hirurgiji]] u kojoj se tkiva obično zamrzavaju, režu na [[kriostat]]u (mikrotom koji reže smrznuto tkivo), fiksirana u alkoholu, a zatim obojena.&lt;ref name = &quot;Larson et al., 2011&quot;/&gt;

Metod H&amp;E bojenja uključuje primjenu [[hematoksilin]]a pomiješanog sa metalnom solju ili [[mordant]]om, nakon čega slijedi ispiranje u rastvoru [[Jačina kiseline|slabe kiseline]], kako bi se uklonila suvišna boja (''diferencijacija''), nakon čega slijedi ''modrenje'' u blago [[alkali|alkalnoj]] vodi.&lt;ref name = &quot;Titford, 2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ortiz-Hidalgo and Pina-Oviedo, 2019&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Ortiz-Hidalgo C, Pina-Oviedo S| title=Hematoxylin: Mesoamerica's Gift to Histopathology. Palo de Campeche (Logwood Tree), Pirates' Most Desired Treasure, and Irreplaceable Tissue Stain. | journal=Int J Surg Pathol | year= 2019 | volume= 27 | issue= 1 | pages= 4–14 | pmid=30001639 | doi=10.1177/1066896918787652 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=30001639 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Kiernan, 2018&quot;&gt;{{cite journal| author=Kiernan JA| title=Does progressive nuclear staining with hemalum (alum hematoxylin) involve DNA, and what is the nature of the dye-chromatin complex? | journal=Biotech Histochem | year= 2018 | volume= 93 | issue= 2 | pages= 133–148 | pmid=29320873 | doi=10.1080/10520295.2017.1399466 | s2cid=13481905 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=sumsearch.org/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=29320873 }}&lt;/ref&gt; Nakon nanošenja hematoksilina, tkivo se [[kontrast]]ira dolijevanjem eozina (najčešće [[eozin Y]]).&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot; /&gt;&lt;ref name = &quot;Titford, 2009 &quot;/&gt;&lt;ref name =&quot; Wittekind, 2003 &quot;/&gt;

== Rezultati ==
Hematoksilin uglavnom boji [[ćelije (biologija)|ćelijska]] [[ćelijsko jedro|jedra]]  plavo ili tamnoljubičasto,&lt;ref name = &quot;Bancroft i Stevens, 1982&quot;/&gt;&lt;ref name= &quot;Leeson i Leeson, 1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Leeson |first1=Thomas S. |last2=Leeson |first2=C. Roland |title=Histology |url=https://archive.org/details/histology0000lees |date=1981 |publisher=W. B. Saunders Company |isbn=978-0721657042 |pages=[https://archive.org/details/histology0000lees/page/n600 600] |edition= Fourth}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot; Kiernan, 2018&quot;/&gt; zajedno s nekoliko drugih tkiva, poput [[keratohijalin]]skih granula i [[kalcifikacija|kalcificiranog]] materijala. Eozin boji [[citoplazma|citoplazmu]] i neke druge strukture uključujući [[vanćelijski matriks]] kao što je [[kolagen]]&lt;ref name = &quot;Chan, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Wittekind, 2003&quot; /&gt;&lt;ref name = &quot;Kiernan, 2018&quot; /&gt; u do pet nijansi ružičaste boje.&lt;ref name = &quot;Titford, 2009&quot;/&gt; [[eozinofil]]i (supstance koje eozin boji) &lt;ref name = &quot;Chan, 2014&quot;/&gt; strukture se uglavnom sastoje od unutarćelijskih ili vanćelijskih [[protein]]a. [[Lewyjevo tijelo|Lewyjeva tijela]] i [[Malloryjevo tijelo|Malloryjeva tijela]] su primjeri eozinofilnih struktura. Većina [[citoplazma|citoplazme]] je eozinofilna i postaje ružičasta.&lt;ref name=&quot;Ross and Pawlina, 2016&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Leeson i Leeson, 1981&quot;/&gt; [[eritrocit|Crvena krvna zrnca]] su obojena intenzivno crvenom bojom.

== Način djelovanja ==
Iako [[hematein]], [[oksid]]irani oblik hematoksilina,&lt;ref name=&quot;Chan, 2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kahr et al., 1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kahr |first1=Bart |last2=Lovell |first2=Scott |last3=Subramony |first3=Anand |title=The progress of logwood extract |journal=Chirality |date=1998 |volume=10 |issue=1–2 |pages=66–77 |doi=10.1002/chir.12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;Kiernan, 2018&quot;&gt;je aktivno sredstvo za bojenje (kada se kombinira s lijekom), boja se i dalje naziva &quot;hematoksilin&quot;.&lt;ref name=&quot;Ortiz-Hidalgo and Pina-Oviedo, 2019&quot;/&gt;	
&lt;ref name =&quot; Titford, 2009&quot;/&gt; Hematoksilin, u kombinaciji sa metalom (najčešće [[aluminijum]]om, često se smatra da &quot;nalikuje&quot;&lt;ref name =&quot; Ross and Pawlina, 2016&quot;/&gt; osnovnoj, pozitivno nabijenoj ili [[kation]]skoj boji.&lt;ref name = &quot;Chan, 2014&quot;/&gt; Eozin je [[anion]]ska (negativno nabijena) i kisela boja.&lt;ref name =&quot;Chan, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ross and Pawlina, 2016&quot;/&gt; Bojenje jedara '''hemalumom''' (kombinacija iona aluminija i hemateina)&lt;ref name =&quot; Kiernan, 2018&quot;/&gt; obično je složen zbog vezanja metala za bojenje [[DNK]], ali jedarno bojenje može se dobiti nakon ekstrakcije DNK &lt;ref name =&quot;Kiernan, 2018&quot;/&gt; iz odsječka tkiva. Mehanizam se razlikuje od mehanizma nujedarnog bojenja osnovnim (kationskim) bojama, kao što je [[tionin]] ili [[toluidinsko plavo]].&lt;ref name=&quot;Ross and Pawlina, 2016&quot;/&gt; Bojenje osnovnim bojama dolazi samo od rastvora koji su manje kiseli od hemaluma, a to se sprečava prethodnom hemijskom ili enzimskom ekstrakcijom [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]. Postoje dokazi koji ukazuju na to da koordinatne veze, slične onima koje drže aluminij i hematein zajedno, vežu kompleks hemaluma za DNK i karboksi grupe proteina u jedarnom [[hromatin]]u. Strukture ne moraju biti kisele ili bazne da bi se nazivale bazofilne i eozinofilne; terminologija se zasniva na afinitetu ćelijskih komponenata prema bojama. Ostale boje, npr. žuta i smeđa, mogu biti prisutne u uzorku; uzrokuju ih unutrašnji pigmenti kao što je [[melanin]]. [[bazna lamela|Baznu lamelu]] treba bojiti [[PAS boja|PAS]] ili nekib [[srebrena boja|srebrenim bojama]], ako moraju biti dobro vidljive. [[Mrežasta vlakna]] zahtijevaju i srebrnu boji. [[Hidrofob]]ne strukture također ostaju jasne; to su obično bogate mastima, npr. [[adipocit]]i, [[mijelin]] oko neuronskih [[aksona]] i [[Golgijev aparat]] membrana.

== Primjeri tkiva obojenih H&amp;E ==
[[slika:Cartilage.jpg|thumb|[[Hrskavica]], ćelijska jedra  (plavo-ljubičasta), vanćelijski materijal (ružičasti)]]
[[slika:Breast DCIS histopathology (1).jpg|thumb|left|Duktusni karcinom ''[[in situ]]'' (DCIS) u tkivu dojke, ćelijskim jedrima (plavo-ljubičasta), vanćelijskom materijalu]]
[[slika:Emphysema H and E.jpg|thumb|[[Pluća|Plućno tkivo]] puzeto iz [[emfizem]]a pacijenta. Ćelijska jedra  (plavo-ljubičasta), crvene krvne ćelije (jarko crvene), druga ćelijska tijela i vanćelijski materijal (ružičast) i zračni prostori (bijeli)]]
[[slika:Musc est long 400.JPG|thumb|left|[[Mišić|Mišićno tkivo]], ćelijska jedra (plavo-ljubičasta), vanćelijski materijal (ružičast)]]
[[slika:Basal cell carcinoma histopathology (3).jpg|thumb|left|[[Karcinom baznih ćelija]] [[koža|kože]], ćelijska jedra (plavo-ljubičasta), vanćelijski materijal (ružičast)]]
{{clear}}

==Reference==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Kiernan JA (2008) Histological and Histochemical Methods: Theory and Practice. 4th ed. Bloxham, UK: Scion.
* Lillie RD, Pizzolato P, Donaldson PT (1976) Nuclear stains with soluble metachrome mordant lake dyes. The effect of chemical endgroup blocking reactions and the artificial introduction of acid groups into tissues. Histochemistry 49: 23–35.
* Llewellyn BD (2009) Nuclear staining with alum-hematoxylin. Biotech. Histochem. 84: 159–177.
* Puchtler H, Meloan SN, Waldrop FS (1986) Application of current chemical concepts to metal-haematein and -brazilein stains. Histochemistry 85: 353–364.

==Vanjski linkovi==
{{commons|H&amp;E stain}}
* [https://web.archive.org/web/20070926215514/http://www.sigmaaldrich.com/img/assets/7361/Primer-H%26Emay04.pdf SIGMA-ALDRICH H&amp;E Informational Primer]

===Protokol===
* [http://tvmouse.ucdavis.edu/JAXWorkshop/Syllabus/STAINS.HTM Routine Mayer's Hematoxylin and Eosin Stain (H&amp;E)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043839/http://tvmouse.ucdavis.edu/JAXWorkshop/Syllabus/STAINS.HTM |date=2. 6. 2023 }}
* [http://www.ihcworld.com/_protocols/special_stains/h&amp;e_ellis.htm Hematoxylin &amp; Eosin (H&amp;E) Staining Protocol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220305183957/http://www.ihcworld.com/_protocols/special_stains/h%26e_ellis.htm |date=5. 3. 2022 }}
* [https://web.archive.org/web/20110607215410/http://www.bcm.edu/mcb/rosenlab/index.cfm?pmid=12983 Rosen Lab, Department of Molecular and Cellular Biology, Baylor College of Medicine) Step by step protocol]

{{Boje}}

{{DEFAULTSORT:HandE stain}}
[[Kategorija:Mikroskopija]]
[[Kategorija:Mikrobiološke tehnike]]
[[Kategorija:Laboratorijske tehnike]]
[[Kategorija:Histopatologija]]
[[Kategorija:Histotehnologija]]
[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Bojenje]]</text>
      <sha1>i4s5abss165lr3j05sps0v6vjvbukfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granice Rimskog carstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488388</id>
    <revision>
      <id>3923064</id>
      <parentid>3511733</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:15:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10325" sha1="kb53vi13vpzuq9x64vaahvu33npnll7" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Granice Rimskog carstva
| zvanični_naziv = 
| slika          = Roman Empire Trajan 116AD.png
| veličina_slike = 
| opis           =
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Velika Britanija}}, {{flag|Sjeverna Irska}}, {{flag|Njemačka}}, {{flag|Austrija}}, {{flag|Slovačka}}
| kriterij       = ii, iii, iv
| ID             = 786
| koordinate     = 
| godina         = 1987. 
| proširenja     = '''2005'''. Gornjonjemački-retijski limes u Njemačkoj i Antonionov zid u Velikoj Britaniji - '''2021.''' Donjonjemački limes - '''2021.''' [[Dunav]]ski limes (zapadni dio)
| ugroženost     = 
| površina       = 
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = 
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}
'''Granice Rimskog carstva''' (Limes), predstavlja graničnu liniju [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], koje je po svom teritorijalnom opsegu, bilo jedno od najvećih carstava koje je istorija poznavala. Svijet Mediterana i okolnih područja, bio je zaštićen mrežom granica, koje su se u 2. vijeku nove ere protezale u dužini preko 5.000&amp;nbsp;km,  od [[Atlantik|atlantske]] obale sjeverne Britanije, preko [[Evropa|Evrope]] do Crnog mora, a odatle do Crvenog mora i preko sjeverne [[Afrika|Afrike]] do atlantske obale. Ostaci Limesa danas se sastoje od ostataka izgrađenih zidina, jarkova, utvrda, tvrđava, karaula i civilnih naselja. Određeni elementi linije su otkopani, neki rekonstruisani, a neki uništeni.&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/430 |title= Granice Rimskog carstva |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Ideja o limesu javila se u vreme [[Cezar]]ovog naslednika [[Oktavijan August|Oktavijana Avgusta]]. Ekspanzionistička politika Rima u doba Republike, dakle do dinastije Julijevaca-Klaudijevaca i 1. veka n.e., djelovala je po principu koji su tokom istorije preuzele druge velike sile. Najčešće na poziv nekog plemena koje je u sporu sa drugim, ili kao odgovor na nečiji pljačkaški upad, Rim je odgovarao &quot;mirovnom misijom&quot; nakon koje bi bio bogatiji za novu teritoriju i značajne resurse.

Razvijen je sistem šanaca i zemljanih nasipa, pa i prvih palisadnih zidova. Iza te vodene prepreke nalazile su se vojne tvrđave, kule, bedemi i vojnici – dovoljno da obeshrabri skoro svaku varvarsku vojsku u pokušaju da opljačkaju bogate rimske zemlje. Slijedio je konačni razvoj i povezivanje sistema limesa, sve dok limes nije postao jedna monolitna celina na granici carstva.

Veliki gradski centri sa kastrumima legija povezivani su mrežom puteva. To je bio prioritet, kako bi se vojska što brže transportovala tamo gde je potrebna. Logori legija više nisu bili jednostavne palisade i nasipi, već kompleksne tvrđave od kamena sa dve linije komunikacije unutar njih i kulama na uglovima i bedemima. Po pravilu, te puteve i tvrđave gradile su legije na limesu.&lt;ref name=&quot;uideja&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.vreme.com/kultura/granica-koja-je-spojila-ljude/ |title= Granica koja je spojila ljude |work= www.vreme.com |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Limes je imao ekonomski i kulturološki utjecaj na sve aspekte provincijskoga života Rimskoga Carstva. Veterani, trgovci i obrtnici nastanjivali su se u naseljima blizu pograničnih legijskih utvrđenjea ili kastela u kojima su boravili pripadnici pomoćnih jedinica rimske 
vojske.&lt;ref name=&quot;uhrčak&quot;/&gt;

== Svjetska baština ==
[[File:Hadrians Wall map.svg|mini|150px|lijevo|Hadrijanov i Antonionov zid]]
[[File:Limes2.png|mini|150px|lijevo|Gornjonjemački-retijski limes u Njemačkoj]]
[[File:Limes1.png|mini|150px|lijevo|Donjonjemački limes]]

Na sastanku [[UNESCO]]-ova Odbora za svjetsku baštinu u [[Durban]]u 2005. službeno je proglašen serijski, transnacionalni spomenik Granice Rimskoga Carstva. Taj spomenik prolazi područjem različitih reljefnih obilježja, bio je izgrađen od različitih materijala u različito vrijeme, u različitome obliku i složenosti. U suvremenoj geopolitičkoj podjeli svijeta, limes prolazi kroz: [[Velika Britanija]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], Austrija, Slovačka, Mađarska, Austrija, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Bugarska, Turska, Sirija, Jordan, Izrael, Irak, Egipat, [[Libija]], [[Alžir]], [[Tunis]] i [[Maroko]]. Spomenikom upravlja međunarodni odbor u kojem su poslanici zemalja koje su uvrstile limes na popis svjetske baštine.&lt;ref name=&quot;limescro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://limescroatia.eu/granice-rimskoga-carstva-spomenik-svjetske-bastine/ |title= Granice Rimskoga Carstva – spomenik svjetske baštine |work= limescroatia.eu |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Hadrijanov zid ===
Dio britanskog limesa pod nazivom [[Hadrijanov zid]] uvršten je 1987. g. u popis svjetske baštine kao samostalni spomenik. Pruža se dužinom od 117&amp;nbsp;km od mjesta Wallsend na istočnoj obali sjeverne Britanije do mjesta Bowness na zapadnoj britanskoj obali. Zona koja je 1987. g. proglašena dijelom svjetske baštine, uključivala je bedeme, jarke, promatračnice, kastele i civilna naselja u bližoj okolini zida. Površina Hadrijanova zida, koju obuhvaća UNESCO-ov popis, iznosi 4650 ha, a zaštićena je osnovnim britanskim Aktom o zaštiti iz 1979. g.
&lt;ref name=&quot;uhrčak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/140780/ |title= GRANICE RIMSKOGA CARSTVA – SPOMENIK SVJETSKE BAŠTINE |work= hrcak.srce.hr |access-date= 9. 10. 2021 |archive-date= 24. 3. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200324112105/https://hrcak.srce.hr/file/140780 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Gornjonjemački-retijski limes u Njemačkoj ===
Priprema za stavljanje Gornjonjemačko-retijskoga limesa na UNESCO-ov popis zasnivala se na ideji da se cijeli Limes proglasi za svjetsku baštinu. Vlada Velike Britanije pristala da se Hadrijanov zid proglasi kao prvi dio spomenika Granice Rimskoga carstva, odnosno da se Gornjonjemačko-retijski limes shvati kao njegov drugi dio i da se doda i Antonionov zid ka treća cjelina. Za takav združeni spomenik usvojena je 2005. gd. zajednička izjava o nominaciji u kojoj su postavljena upravljačka mjerila primjenjiva i na sve ostale dijelove limesa koji će se ubuduće upisivati.&lt;ref name=&quot;unesco&quot;/&gt;

Pokriva dužinu od 550&amp;nbsp;km i prolazi između Rajnbrola na [[Rajna|Rajni]] i Ajninga na [[Dunav]]u, izgrađen u fazama tokom 2. vijeka. Svojim tvrđavama, fizičkim barijerama, povezanom infrastrukturom i civilnom arhitekturom ispoljava važnu razmjenu ljudskih vrijednosti kroz razvoj rimske vojne arhitekture u ranije uglavnom nerazvijenim područjima dajući tako autentičan uvid u svijet antike od kasnog 1. do sredine 3. vijeka nove ere. Iako su se kulturni uticaji širili preko granica, on je predstavljao kulturnu podjelu između romaniziranog svijeta i neromaniziranih germanskih naroda.
=== Donjonjemački limes ===
Granice Rimskog Carstva – Donjonjemački limes se protezao 400&amp;nbsp;km duž donjeg toka Rajne, uz sjeveroistočne granice rimske pogranične provincije ''Germania Inferior'' (Donja Njemačka), od Rajnskog masiva južno od Bona (Njemačka) do Obala Sjevernog mora (Nizozemska). Više od 450 godina od kasnog 1. vijeka prije nove ere, štitio je Rimsko carstvo od germanskih plemena. Prve vojne baze izgrađene su u posljednjim decenijama prije nove ere za osvajanje germanskih teritorija preko Rajne. Kada Kada su onemogućeni u osvajanjima, Rimljani su lijevu obalu rijeke pretvorili u utvrđenu granicu. Na ivici rijeke izgrađene su vojne instalacije različitih tipova i veličina i pripadajuće civilne strukture i infrastrukture. Proglašenje je obavljeno 2021. god.&lt;ref name=&quot;unescodonji&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1631 |title= Granice Rimskog carstva - Donjonjemački limes |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Dunavski limes - zapadni dio ===
Godine 2021, zapadni dio Dunavskog limesa, kao dio granice Rimskog carstva u Njemačkoj, [[Austrija|Austriji]] i [[Slovačka|Slovačkoj]], upisan je na [[UNESCO]]-ovu listu svjetske baštine.&lt;ref name=&quot;unescoo&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1608 |title= UNESCO: Granice Rimskog carstva - Dunavski limes (zapadni dio) |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}{{en}}&lt;/ref&gt; Pokriva skoro 600&amp;nbsp;km dunavske granice i odražava specifičnosti ovog dijela rimske granice kroz odabir lokaliteta koji predstavljaju ključne elemente za izgradnju puteva, legijskih tvrđava i njihovih povezanih naselja do malih utvrđenja i privremenih logora, te način na koji se te strukture uklapaju u lokalnu topografiju.

Najstariji rimski logor u Austriji bio je Carnuntum. Četrnaest kilometara zapadno, podignuta je pomoćna tvrđava (Hilfskastelle) kod Schlögena (danas u općini Haibach ob der Donau) u Gornjoj Austriji. U to vrijeme, limes je išao od [[Beč]]a do [[Linc]]a otprilike prateći današnji Bečki put (Wiener Straße). Budući da Dunav nije uvijek pružao adekvatnu zaštitu, na njegovim sjevernim obalama su povremeno izgrađivani mostobrani protiv [[Markomani|Markomana]], poput onog u Stillfriedu ili kod Oberleiser Berga. 
[[File:Mautern an der Donau - Kastell Favianis, westlicher Hufeisenturm.JPG|mini|150px|Mautern na Dunavu - Rimski Kastel Favianis]]
Veliki broj utvrđenja je vremenom propadao pa ih je ponovo obnavljao i nadograđivao car [[Valentinijan I]] (364–375), u skladu s najnovijom vojnom taktikom. Zidovi su podebljani, a odbrambeni rovovi obnovljeni. Osim toga, uz zidine su izgrađene kule, poput stražarnice otkrivene u blizini Oberranne. Ova utvrđenja su trajala još samo stotinu godina prije pada Rimskog Carstva. Godine 488. današnja Austrija je bila potpuno očišćena od rimskin vojnika. Sačuvano je nekoliko odbrambenih kula: u Bacharnsdorfu u Donjoj Austriji, u Mauternu (Favianis) i u Traismaueru (Augustiana). 
== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Irskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]</text>
      <sha1>kb53vi13vpzuq9x64vaahvu33npnll7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laktaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489940</id>
    <revision>
      <id>3923156</id>
      <parentid>3913683</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21565" sha1="oi7ldlnod1pduiiyr8pb0nx115xzwmd" xml:space="preserve">{{Distinguish|Laktoza}}
{{infokutija protein
| Ime = Laktaza
|Symbol=Lac
| EC_number =3.2.1.108
| CAS_number=9031-11-2
| IUBMB_EC_number = 3/2/1/108
| GO_code = 0000016
| image = 1jyn.jpg
| width = 270
| caption = Laktazni tetramer ''[[E. coli]]''
}}
{{infokutija protein
| Ime = Glikozilkeramidaza&lt;br /&gt;(Florizin hidrolaza)
|Symbol=LAC
| EC_number = 3.2.1.62
| CAS_number = 9033-10-7
| IUBMB_EC_number = 3/2/1/62
| GO_code = 0017042
| image =Lactase.svg
| width = 
| caption = 
}}
{{Infokutija protein
|Ime=Laktaza
|Symbol=LCT
|AltSymbols=LAC; LPH; LPH1
|HGNCid=6530
|image=Lactase2.svg
|Chromosome=2
|Arm=q
|Band=21
|LocusSupplementaryData=
|ECnumber=3.2.1.108
|OMIM=603202
|EntrezGene=3938
|RefSeq=NM_002299
|UniProt=P09848
}}
'''Laktaza''' je [[enzim]] koji proizvode mnogi organizmi. Nalazi se u [[četkasta granica|četkastoj granici]] [[tanko crijevo|tankog crijeva]] ljudi i drugih sisara. Laktaza je neophodna za potpunu probavu punomasnog [[mlijeko|mlijeka]]; razgrađuje [[laktoza|laktozni]], [[šećer]] koji daje mlijeku slatkoću. U nedostatku laktaze, osoba koja konzumira mliječne proizvode može osjetiti simptome [[netolerancija laktoze|intolerancije na laktozu]].&lt;ref name=&quot;pmid19639477&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Järvelä I, Torniainen S, Kolho KL | title = Molecular genetics of human lactase deficiencies | journal = Annals of Medicine | volume = 41 | issue = 8 | pages = 568–75 | year = 2009 | pmid = 19639477 | doi = 10.1080/07853890903121033 | s2cid = 205586720 }}&lt;/ref&gt; Laktaza se može kupiti kao [[dodatak hrani]] i dodaje se mlijeku za proizvodnju mliječnih proizvoda &quot;bez laktoze&quot;.

Laktaza (također poznata kao '''laktaza-florizin hidrolaza''', ili '''LPH'''), dio porodice  [[beta-galaktozidaza|β-galaktozidaznih]]  [[enzim]]a, je [[glikozidna hidrolaza]] uključena u [[hidroliza|hidrolizu]] [[disaharid]]a laktoze u sastavnog [[monomer]]a [[galaktoza|galaktoze]] i [[glukoza|glukoze]] . Laktaza je pretežno prisutna duž četkaste granice [[ćelijska membrana|membrane]] diferenciranih [[enterocit]]a koji oblažu [[crijevna resica|resice]] [[tanko crijevo|tankog crijeva]].&lt;ref name=&quot;pmid6786877&quot;/&gt; Kod ljudi, laktaza je [[kodon|kodirana]] [[gen]]om  '''LCT''' na [[hromosom 2|hromosomu 2]].&lt;ref name=&quot;pmid2460343&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mantei N, Villa M, Enzler T, Wacker H, Boll W, James P, Hunziker W, Semenza G | title = Complete primary structure of human and rabbit lactase-phlorizin hydrolase: implications for biosynthesis, membrane anchoring and evolution of the enzyme | journal = The EMBO Journal | volume = 7 | issue = 9 | pages = 2705–13 | date = Sep 1988 | pmid = 2460343 | pmc = 457059 | doi =  10.1002/j.1460-2075.1988.tb03124.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8257087&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harvey CB, Fox MF, Jeggo PA, Mantei N, Povey S, Swallow DM | title = Regional localization of the lactase-phlorizin hydrolase gene, LCT, to chromosome 2q21 | journal = Annals of Human Genetics | volume = 57 | issue = Pt 3 | pages = 179–85 | date = Jul 1993 | pmid = 8257087 | doi = 10.1111/j.1469-1809.1993.tb01593.x | s2cid = 38604778 }}&lt;/ref&gt;

==Upotreba==
===Hrana===
Laktaza je enzim koji neki ljudi nisu u stanju proizvesti u svom tankom crijevu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lactose Intolerance|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/lactose-intolerance/symptoms-causes/syc-20374232|website=Mayo Clinic|publisher=Mayo Clinic|access-date=13. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Bez toga ne mogu razgraditi prirodnu mliječnu laktozu, zbog čega imaju [[dijareje]], [[plin]]ove i nadimanje kada piju obično mlijeko. Tehnologiju za proizvodnju mlijeka, [[sladoled]]a i [[jogurt]]a bez laktoze razvila je Služba za poljoprivredna istraživanja USDA, 1985. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.federallabs.org/successes/success-stories/lactose-free-milk-low-fat-cheese-and-more-dairy-breakthroughs|title=Lactose-Free Milk, Low-Fat Cheese, and More Dairy Breakthroughs|last=Porch|first=Kaitlyn|date=12. 4. 2018|website=www.federallabs.org|language=en|access-date=26. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Ova tehnologija koristi se za dodavanje laktaze u mlijeko, čime se hidrolizira laktoza koja se prirodno nalazi u mlijeku, ostavljajući je pomalo slatkastom, ali svarljivom za sve.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Asked: How do dairies make lactose free milk?|url=https://www.azcentral.com/story/news/local/asked-answered/2014/09/03/asked-answered-lactose-free-milk/14821885/|access-date=13. 3. 2018|newspaper=USA Today|date=3. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Bez laktaze, ljudi s intolerancijom na laktozu prenose laktozu nesvarenu u [[debelo crijevo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Lactose intolerance - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/lactose-intolerance/symptoms-causes/syc-20374232|access-date=8. 11. 2020|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; gdje ja bakterije razgrađuju stvarajući [[ugljik-dioksid]] i to dovodi do nakupljanja plinova i nadimanja.

===Medicinska upotreba===
Suplementi laktaze se ponekad koriste za liječenje [[netolerancija laktoze|netolerancije na laktozu]].&lt;ref name=NIH2014Dig&gt;{{cite web|title=Lactose Intolerance|url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/digestive-diseases/lactose-intolerance/Pages/facts.aspx|website=NIDDK|access-date=25. 10. 2016|date=juni 2014|archive-date=25. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025111752/https://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/digestive-diseases/lactose-intolerance/Pages/facts.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Industrijska upotreba ===
Laktaza proizvedena komercijalno može se ekstrahirati i iz [[kvasci|kvasaca]] kao što su ''[[Kluyveromyces fragilis]]'' i ''[[Kluyveromyces lactis]]'' i iz plijesni, kao što su ''[[Aspergillus niger]] '' i ''[[Aspergillus oryzae]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Seyis I, Aksoz N|year=2004|title=Production of Lactase by Trichoderma sp.|journal=Food Technology and Biotechnology|volume=42|issue=2|pages=121–124|url=https://hrcak.srce.hr/file/163289|access-date=1. 4. 2022|archive-date=30. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250630184641/https://hrcak.srce.hr/file/163289|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegova primarna komercijalna upotreba je razgradnja laktoze u mlijeku kako bi bila pogodna za osobe s intolerancijom na laktozu, u suplementima i proizvodima kao što su oni sa '''Lacteeze''' i '''Lactaid'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fda.gov/downloads/Food/IngredientsPackagingLabeling/GRAS/NoticeInventory/UCM400718 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/7993/20171031042344/https://www.fda.gov/downloads/Food/IngredientsPackagingLabeling/GRAS/NoticeInventory/UCM400718.pdf#page=8 |url-status=dead |title=GRAS Notification for Acid Lactase from Aspergillus oryzae Expressed in Aspergillus niger |author=DSM Food Specialties |via=U.S. Food and Drug Administration |date=3. 4. 2014 |archive-date=31. 10. 2017 |page=1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=New Crops, New Uses, New Markets: 1992 Yearbook of Agriculture |last=Holsinger |first=Virginia H. |publisher=U.S. Department of Agriculture |year=1992 |pages=256–258 |chapter=Innovative Products for Food Industries: The Lactaid Story |name-list-style=vanc |chapter-url=https://naldc.nal.usda.gov/download/IND93048088/PDF |access-date=1. 4. 2022 |archive-date=17. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220717021856/https://naldc.nal.usda.gov/download/IND93048088/PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Američka Agencija za hranu i lijekove nije odmah odobrila ovaj reoizvod.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm153949.htm|title=Agency Response Letter GRAS Notice No. GRN 000132|author=Tarantino, LM|date=12. 12. 2003|publisher=U.S. Food and Drug Administration|archive-url=https://web.archive.org/web/20110326081205/https://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm153949.htm|archive-date=26. 3. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Laktaza (ili sličan oblik [[beta-galaktozidaza]]) se također koristi za skrining na [[plavo bijeli skrining|plavo bijele]] kolonije u [[mjesto multiplog kloniranja|mjestu višestrukog kloniranja]] različitih [[Plazmid| plazmidnih vektora]] u ''[[Escherichia coli]]'' ili drugim bakterijama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://lactaseinbioinfo.weebly.com/introduction.html |title=Introduction |vauthors=Lau HM, Lee LS, Soh WC, Tue SW |publisher=Universiti Teknologi Malaysia |website=Lactase |date=mart 2013 |access-date=16. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fermentas.com/techinfo/nucleicacids/mappbluescriptiiskks.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20081019115101/http://www.fermentas.com/techinfo/nucleicacids/mappbluescriptiiskks.htm |url-status=dead |title=pBluescript II KS(+/−), pBluescript II SK(+/−): description &amp; restriction map |publisher=Fermentas |archive-date=19. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;

==Mehanizam==
Optimalna temperatura za ljudsku laktazu je oko 37&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;pmid17512743&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hermida C, Corrales G, Cañada FJ, Aragón JJ, Fernández-Mayoralas A | title = Optimizing the enzymatic synthesis of beta-D-galactopyranosyl-D-xyloses for their use in the evaluation of lactase activity in vivo | journal = Bioorganic &amp; Medicinal Chemistry | volume = 15 | issue = 14 | pages = 4836–40 | date = Jul 2007 | pmid = 17512743 | doi = 10.1016/j.bmc.2007.04.067 | hdl = 10261/81580 }}&lt;/ref&gt; a optimalni [[pH]] je 6.&lt;ref name=&quot;pmid6786877&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skovbjerg H, Sjöström H, Norén O | title = Purification and characterisation of amphiphilic lactase/phlorizin hydrolase from human small intestine | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 114 | issue = 3 | pages = 653–61 | date = Mar 1981 | pmid = 6786877 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1981.tb05193.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

U [[metabolizam|metabolizmu]], β-glikozidna veza u &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-laktozi se hidrolizira i formira &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-galaktozu i &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-glukozu, koje mogu se apsorbirati kroz crijevne zidove i u [[krvotok]]. Ukupna reakcija koju laktaza katalizira je C&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;22&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → C&lt;sub&gt; 6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; + C&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub &gt; + toplota.

Katalitski mehanizam hidrolize D-laktoze u [[proizvod (hemija)|proizvodima]] zadržava anomernu konfiguraciju  [[supstrat (biohemija)|supstrata]].&lt;ref name = &quot;doi10.1021/bi011727i&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sinnott M | title = Catalytic mechanisms of enzymic glycosyl transfer | journal = Chem. Rev. | volume = 90 | issue = 7 | pages = 1171–1202 |date=novembar 1990 | doi = 10.1021/cr00105a006}}&lt;/ref&gt;  Iako su detalji mehanizma nesigurni, stereohemijsko zadržavanje postiže se reakcijom dvostrukog pomaka. Studije laktaza ''[[E. coli]]'' predložile su da se [[hidroliza]] pokreće kada [[glutamat]]ni [[nukleofil]] na enzimu napadne s aksijalne strane galaktozilnj ugljika u β-glikozidnoj vezi.&lt;ref name = &quot;pmid11732897&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Juers DH, Heightman TD, Vasella A, McCarter JD, Mackenzie L, Withers SG, Matthews BW | title = A structural view of the action of Escherichia coli (lacZ) beta-galactosidase | journal = Biochemistry | volume = 40 | issue = 49 | pages = 14781–94 | date = Dec 2001 | pmid = 11732897 | doi = 10.1021/bi011727i }}&lt;/ref&gt;  Uklanjanje odlazeće grupe D-glukoze može biti olakšano kiselinskom katalizom zavisnom od Mg.&lt;ref name = &quot;pmid11732897&quot;/&gt; Enzim se oslobađa iz α-galaktozilnog dijela, nakon ekvatorskog nukleofilnog napada pomoću vode, koja proizvodi D-galaktozu.&lt;ref name = &quot;doi10.1021/bi011727i&quot;/&gt;

Studije modifikacije supstrata pokazale su da su 3'-OH i 2'-OH dijelovi na galaktopiranoznom prstenu bitni za enzimsko prepoznavanje i hidrolizu.&lt;ref name = &quot;pmid7648581&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fernandez P, Cañada FJ, Jiménez-Barbero J, Martín-Lomas M | title = Substrate specificity of small-intestinal lactase: study of the steric effects and hydrogen bonds involved in enzyme-substrate interaction | url = https://archive.org/details/sim_carbohydrate-research_1995-07-10_271_1/page/30 | journal = Carbohydrate Research | volume = 271 | issue = 1 | pages = 31–42 | date = Jul 1995 | pmid = 7648581 | doi = 10.1016/0008-6215(95)00034-Q }}&lt;/ref&gt; 3'-hidroksi grupa je uključena u početno vezivanje za supstrat, dok 2'- grupa nije neophodna za prepoznavanje, ali je potrebna u narednim koracima. Ovo se pokazuje činjenicom da je 2-dezoksi analog efikasan kompetitivni inhibitor (K&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt; = 10mM).&lt;ref name = &quot;pmid7648581&quot;/&gt; Eliminacija specifičnih hidroksilnih grupa na glukopiranoznom dijelu čini ne eliminiše katalizu.&lt;ref name = &quot;pmid7648581&quot;/&gt;
[[slika:LactaseMechanism2.png|500px|Predloženi mehanizam hidrolize laktoze pomoću enzima laktaze]]
{{clear left}}
Laktaza također [[kataliza|katalizira]] konverziju [[florizin]]a u [[floretin]] i glukozu.

== Struktura i biosinteza ==

Preprolaktaza, primarni translacijski proizvod, ima jednu polipeptidnu primarnu strukturu koja se sastoji od 1927 [[aminokiselina]].&lt;ref name=&quot;pmid2460343&quot;/&gt; Može se podijeliti na pet domena: (1) 19-amino-kiselina cijepanje [[Signalni peptid|signalna sekvenca]],  (2) veliki domen prosekvencije koji nije prisutan u zreloj laktazi, (3) segment zrele laktaze, (4) [[hidrofob]]no sidro koje se proteže kroz membranu i (5) kratki [[hidrofil]]ni karboksilni završetak.&lt;ref name=&quot;pmid2460343&quot;/&gt; Signalna sekvenca cijepa se u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] (ER), a rezultirajući pro-LPH od 215 kDa se šalje u [[Golgijev aparat ]], gdje je jako glikoziliran i proteolitski obrađen do svog zrelog oblika.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Naim HY, Sterchi EE, Lentze MJ | title = Biosynthesis and maturation of lactase-phlorizin hydrolase in the human small intestinal epithelial cells | journal = The Biochemical Journal | volume = 241 | issue = 2 | pages = 427–34 | date = Jan 1987 | pmid = 3109375 | pmc = 1147578 | doi=10.1042/bj2410427}}&lt;/ref&gt;  Pokazalo se da prodomen djeluje kao unutarmolekulsk [[šaperon]] u ER-u, sprečavajući cijepanje [[tripsin]]a i omogućavajući LPH-u da dobije potrebnu 3-D strukturu za transport do Golgijevog aparata..&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Naim HY, Jacob R, Naim H, Sambrook JF, Gething MJ | title = The pro region of human intestinal lactase-phlorizin hydrolase | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-10-28_269_43/page/26932 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 269 | issue = 43 | pages = 26933–43 | date = Oct 1994 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)47109-8 | pmid = 7523415 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

[[slika:Lactase Processing.png|thumb|left|500px| Shema obrade i lokalizacije translacijskog proizvoda ljudskee laktaze]]
{{clear left}}

Zrela ljudska laktaza sastoji se od jednog [[polipeptid]]nog lanca od 160 kDa koji se nalazi na membranskoj četkici crijevnih epitelnih ćelija. Orijentiran je a [[N-terminal]]om  izvan ćelije i [[C-terminal]]om u [[citosol]]u.&lt;ref name = &quot;pmid2460343&quot;/&gt; LPH sadrži dva mjesta katalitske [[glutamat|glutaminske kiseline]]. U ljudskom enzimu, aktivnost laktaze je povezana sa Glu-1749, dok je Glu-1273 mjesto funkcije florizin hidrolaze.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zecca L, Mesonero JE, Stutz A, Poirée JC, Giudicelli J, Cursio R, Gloor SM, Semenza G | title = Intestinal lactase-phlorizin hydrolase (LPH): the two catalytic sites; the role of the pancreas in pro-LPH maturation | journal = FEBS Letters | volume = 435 | issue = 2–3 | pages = 225–8 | date = Sep 1998 | pmid = 9762914 | doi = 10.1016/S0014-5793(98)01076-X | s2cid = 33421778 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Genetička ekspresija i regulacija ==

Laktaza je kodirana jednim [[genski lokus|genskim lokusom]] na [[hromosom 2|kromosomu 2]].&lt;ref name = &quot;pmid9148757&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Troelsen JT, Mitchelmore C, Spodsberg N, Jensen AM, Norén O, Sjöström H | title = Regulation of lactase-phlorizin hydrolase gene expression by the caudal-related homoeodomain protein Cdx-2 | journal = The Biochemical Journal | volume = 322 ( Pt 3) | issue = Pt. 3 | pages = 833–8 | date = Mar 1997 | pmid = 9148757 | pmc = 1218263 | doi = 10.1042/bj3220833 }}&lt;/ref&gt;  Eksprimira se isključivo putem [[enterocit]]a tankog crijeva sisara i to u vrlo niskim razinama u debelom crijevu, tokom [[fetus]]nog razvoja.&lt;ref name=&quot;pmid9148757&quot;/&gt; Ljudi se rađaju s visokim nivoom ekspresije laktaze. U većini svjetske populacije, transkripcija laktaze je smanjena nakon [[odbijanje|odbijanja]], što rezultira smanjenom ekspresijom laktaze u tankom crijevu,&lt;ref name = &quot;pmid9148757&quot;/&gt; i uzrokuje uobičajene simptome hipolaktazije odraslog tipa ili netolerancije na laktozu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/gene/LCT|title=LCT gene|first=Genetics Home|last=Reference|website=Genetics Home Reference|access-date=3. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Neki segmenti populacije pokazuju perzistenciju laktaze koja je posljedica [[mutacije]] za koju se pretpostavlja da se dogodila prije 5.000–10.000 godina, što se poklapa s porastom pripitomljavanja goveda.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bersaglieri T, Sabeti PC, Patterson N, Vanderploeg T, Schaffner SF, Drake JA, Rhodes M, Reich DE, Hirschhorn JN | title = Genetic signatures of strong recent positive selection at the lactase gene | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2004-06_74_6/page/1110 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 74 | issue = 6 | pages = 1111–20 | date = Jun 2004 | pmid = 15114531 | pmc = 1182075 | doi = 10.1086/421051 }}&lt;/ref&gt;  Ova mutacija omogućila je skoro polovini svjetske populacije da metabolizira laktozu bez simptoma. Studije su povezale pojavu perzistencije laktaze sa dva različita [[SNP|jednonukleotidna polimorfizma]] od oko 14 i 22 kilobaze uzvodno od 5'-kraja LPH gena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kuokkanen M, Enattah NS, Oksanen A, Savilahti E, Orpana A, Järvelä I | title = Transcriptional regulation of the lactase-phlorizin hydrolase gene by polymorphisms associated with adult-type hypolactasia | journal = Gut | volume = 52 | issue = 5 | pages = 647–52 | date = maj 2003 | pmid = 12692047 | pmc = 1773659 | doi = 10.1136/gut.52.5.647 }}&lt;/ref&gt;  Obje mutacije, [[citozin|C]]→[[timin|T]] na poziciji -13910 i [[guanin|G]]→ [[adenin|A]] na poziciji -22018, nezavisno su povezane sa perzistencijom laktaze.&lt;ref name = &quot;pmid15777735&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Troelsen JT | title = Adult-type hypolactasia and regulation of lactase expression | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - General Subjects | volume = 1723 | issue = 1–3 | pages = 19–32 | date = maj 2005 | pmid = 15777735 | doi = 10.1016/j.bbagen.2005.02.003 }}&lt;/ref&gt;

[[Promotor (genetika)|Promotor]]  laktaze je dug 150 [bazni par|[parova baza]] i nalazi se odmah uzvodno od mjesta inicijacije transkripcije.&lt;ref name = &quot;pmid15777735&quot;/&gt; Sekvenca je visoko konzervirana kod sisara, što sugerira da se kritični cis-transkripcijski regulatori nalaze u blizini.&lt;ref name = &quot;pmid15777735&quot;/&gt; [[CDX2|Cdx-2]], [[HNF1A|HNF-1α]] i [[transkripcijski faktor GATA|GATA]] identifikovani su kao [[faktori transkripcije]].]&lt;ref name = &quot;pmid15777735&quot;/&gt; Studije o početku hipolaktazije pokazale su da uprkos polimorfizmima, postoji mala razlika u ekspresiji laktaze kod [[novorođenčad]]i, ispoljavajući da mutacije postaju sve relevantnije tokom razvoja.&lt;ref name = &quot;pmid9609760&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wang Y, Harvey CB, Hollox EJ, Phillips AD, Poulter M, Clay P, Walker-Smith JA, Swallow DM | title = The genetically programmed down-regulation of lactase in children | url = https://archive.org/details/sim_gastroenterology_1998-06_114_6/page/1230 | journal = Gastroenterology | volume = 114 | issue = 6 | pages = 1230–6 | date = Jun 1998 | pmid = 9609760 | doi = 10.1016/S0016-5085(98)70429-9 }}&lt;/ref&gt; Razvojno regulirani proteini koji se vezuju za [[DNK]] mogu smanjiti transkripciju ili destabilizirati transkripte [[iRNK]], uzrokujući smanjenu ekspresiju LPH nakon odvikavanja.&lt;ref name = &quot;pmid9609760&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[MCM6]]
* [[Laktoza]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Lactase}}
*[http://macromoleculeinsights.com/lactase.php The Lactase Protein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130826153728/http://macromoleculeinsights.com/lactase.php |date=26. 8. 2013 }}
* ''E. coli'' β-galactosidase: {{PDB|1JYY}}
*[http://www.ebi.ac.uk/ego/DisplayGoTerm?id=GO:0000016 Gene Ontology for Lactase]
*[http://www.hhmi.org/biointeractive/making-fittest-got-lactase-co-evolution-genes-and-culture Making of the Fittest: Got Lactase? The Co-evolution of Genes and Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190310030702/https://www.hhmi.org/biointeractive/making-fittest-got-lactase-co-evolution-genes-and-culture |date=10. 3. 2019 }}
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23252911 Lactase persistence shows indication of association with Obesity]
* [https://www.ebi.ac.uk/pdbe/pdbe-kb/proteins/P16278 PDBe-KB] provides an overview of all the structure information available in the PDB for Human Beta-galactosidase 
* [https://www.ebi.ac.uk/pdbe/pdbe-kb/proteins/P16278 PDBe-KB] provides an overview of all the structure information available in the PDB for Escherichia coli Beta-galactosidase
{{Portal|Biologija}}

{{Metabolizam fruktoze i galaktoze}}
{{Hidroliza šećera}}
{{Enzimi}}

[[Kategorija:Prehrambeni aditivi]]
[[Kategorija:Antiflatulensi]]
[[Kategorija:EC 3.2.1]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]</text>
      <sha1>oi7ldlnod1pduiiyr8pb0nx115xzwmd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Dalmacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490537</id>
    <revision>
      <id>3923148</id>
      <parentid>3913656</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:32:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48270" sha1="33285ocdl4drkc4ym5cfaszapz9ssds" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Dalmacija
| izvorno_ime                    = Kraljevina Dalmacija
| genitiv                        = Kraljevine Dalmacije
| razdoblje                      = 1815–1918
| država_prije1                  = 
| država_prije_zastava1          = 
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          = 
| država_prije5                  = 
| država_prije_zastava5          = 
| država_poslije1                = 
| država_poslije_zastava1        = 
| država_poslije2                = 
| država_poslije_zastava2        = 
| država_poslije3                = 
| država_poslije_zastava3        = 
| država_poslije4                = 
| država_poslije_zastava4        = 
| država_poslije5                = 
| država_poslije_zastava5        = 
| zastava                        = Flag of the Kingdom of Dalmatia.svg
| grb                            = Coat of arms of Dalmatia 1495.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          =  ''[[Carevka]] ([[Gott erhalte Franz den Kaiser]])''
| karta                          = Kingdom of Dalmatia.jpg
| glavni_grad                    = [[Zadar]]
| glavni_grad_kordinati          = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[hrvatski]], [[njemački]], [[talijanski]]
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = [[Monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = Namjesnik
| godina_prve_vlasti             = 1815.-1831.
| vladar_prva_vlast              = Franjo Tomašić (prvi)
| godina_druge_vlasti            = 1911.-1918.
| vladar_druga_vlast             = Mario Attems (zadnji)
| godina_treće_vlasti            = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = Austro-ugarska kruna
| vremenska_zona                 = UTC+1
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}'''Kraljevina Dalmacija''' bila je to austrijska krunska zemlja u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (1815-1867) i [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarskoj Monarhiji]] (1867-1918). Preustrojem Monarhije 1867. ostaje u austrijskom dijelu, odvojen od Hrvatske i Slavonije (tada u mađarskoj polovini). Međutim, [[Dalmacija]] je pravno bila sastavni dio [[Trojedne Kraljevine Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], koja ju je stoga nosila u svom nazivu i grbu (Dalmacija je priznata kao sastavni dio Trojedne Kraljevine i član 66. Hrvatsko-ugarske naseljavanje), iako do stvarnog ujedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom i Slavonijom nikada nije došlo. Od 1861. Kraljevina Dalmacija ima svoju saborsku skupštinu: Dalmatinski sabor sa sjedištem u Zadru. Pokrajinski odbor, koji je birao Sabor (osim predsjednika, i predsjednik Sabora, kojeg su imenovali car i kralj), predstavljao je Vladu Kraljevine Dalmacije u samoupravnim poslovima. Centralnu vlast predstavljao je C. kr. Vlada u [[Zadar|Zadru]] (tal. Imperial Regio Governo della Dalmazia), koja se od 1852. zove C. kr. Namjesništvo (talijanski: Imperial Regia Luogotenenza della Dalmazia) vodi guverner ili guverner kojeg imenuju car i [[Kralj|kral]]&lt;nowiki/&gt;j, kao i u drugim krunskim zemljama austrijskog dijela Austro-Ugarske. Nestao je krajem oktobra 1918, kada je [[Hrvatski sabor]] proglasio neovisnost Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Rijeka (grad)|Rijekom]] i priključenje Državi SHS. Gotovo u isto vrijeme velike dijelove Dalmacije okupirala je Kraljevina [[Italija]] na osnovu tajnog Londonskog ugovora sklopljenog sa [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]], [[Francuska|Francuskom]] i [[Rusija|Rusijom]]..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/29748|title=https://hrcak.srce.hr/file/29748|last=https://hrcak.srce.hr/file/29748|first=https://hrcak.srce.hr/file/29748|access-date=22. 4. 2022|archive-date=29. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221029231125/https://hrcak.srce.hr/file/29748|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Prva austrijska uprava ===
Vijest o padu Venecije revoltirana je od strane seljaka i pučana diljem Dalmacije. Osim toga, pojavio se snažan pokret za ujedinjenje sa Hrvatskom. Franjevci i drugi kler održali su skupove, na primjer u Karinu, tražeći ujedinjenje. Pridružili su im se splitski nadbiskup Cipiko, makarski biskup, ali i pravoslavno sveštenstvo. U junu 1797. formirali su izaslanstvo za odlazak u Beč da traže od cara ujedinjenje, ali ih je spriječio mirovni ugovor, pa su adresu poslali hrvatskom banu. Kampoformijskim mirom 1797. podijeljena su nekadašnja venecijanska imanja između Francuske i Habsburške Monarhije. Cijela Dalmacija i Istra pripadale su Habsburškoj Monarhiji. Austrijsku vojsku sa oko 4.000 vojnika u posjedu Dalmacije predvodio je podmaršal Matija Rukavina, pristalica ujedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom, koji je postavljen i za vojnog namjesnika Dalmacije. Narod i sveštenstvo s oduševljenjem su dočekali dolazak vojske sastavljene uglavnom od Hrvata, koju je predvodio hrvatski podmaršal. Međutim, Beč je Dalmaciju tretirao kao novoosvojenu državu i predao je direktno vladi u Beču. Tako je 1798. C. kr. Vlada u Zadru (tal. Cesareo Regio Governo in Zara) na čelu s guvernerom. Članove vlade i guvernera postavljao je car, a bili su podređeni C. kr. Dvorskoj komisiji za Istru, Dalmaciju i Albaniju u Veneciji (tal. Ces. Reg. Commissione aulica per l'Istria, Dalmazia ed Albania), a od 1802. Odsjeku za Dalmaciju i Boku Dvorske kancelarije u Beču. Sama pokrajina je bila podijeljena na upravno-sudske okruge, odnosno mjesne starješine (tal. superiorità locale), na čijem čelu je bio rektor (tal. rettore) ili sudija-administrator (tal. giudice dirigente). Sjedišta mjesnih starješina bila su u Cresu, Krku, Rabu, Pagu, Zadru, Ninu, Novigradu, Skradinu, Šibeniku, Kninu, Sinju, Trogiru, Splitu, Klisu, Omišu, Braču, Hvaru, Korčuli, Imotskom, Makarskoj, Poljicima i Metkoviću. . Sud je 1802. službeno odbio zahtjev za ujedinjenjem. U svojoj kratkoj administraciji, austrijska vlada nije mnogo promijenila sadašnji venecijanski sistem, već je samo provela ograničene reforme u obrazovanju i pravosuđu. U Zadru je 1803. otvorena gimnazija. Nakon austrijskog poraza protiv Napoleona, Požunskim mirom 1805. Dalmacija je predata Francuzima, koji su je pripojili Napoleonovoj satelitskoj Kraljevini Italiji.

=== Francuski interregnum ===
Austrija se 26. decembra 1805. Požunskim mirom morala odreći Istre, Dalmacije i svih jadranskih otoka, pa je u veljači 1806. Francuska preuzela vlast u Dalmaciji. Mlečanin Vincenzo Dandolo postao je generalni providur i civilni upravitelj francuske pokrajine Dalmacije (1806-10), dok je francuski general Auguste Marmont preuzeo sve vojne ovlasti. Novim povećanjem francuskih struja na račun Austrije (mir u Šenbrunu, 14. oktobra 1809.) Dalmacija je uključena u sastav Ilirskih provincija, a Napoleon je 15. aprila 1811. izdao dekret o uređenju Ilirije koju je podelio na 6 civilnih provincija, od kojih je jedna bila Dalmacija i Dubrovnik.

=== Godine vojne uprave i Druga austrijska uprava ===
Već 1811. Britanci su od Francuza preuzeli Vis, a 1812. Lastovo, Korčulu, Pelješac, Hvar, Cavtat, dubrovačke otoke i Split. Kotor su držali Rusi. Nakon bitke kod Leipziga i pada Napoleona, Habsburgovci su 1813. odlučili zauzeti ostatak Dalmacije. Akciju je izveo general bojnik barun Franjo Tomašić sa 2.900 vojnika iz Hrvatske. Knin je zauzeo većinu svojih snaga, a nakon kratke opsade Zadar, dok je njegov pomoćnik general Todor Milutinović sa odredom banskih husara osvojio Kotor i Dubrovnik i protjerao Crnogorce.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp|title=Hrvatski vojnik - Internet izdanje|date=23. 9. 2013|website=web.archive.org|access-date=22. 4. 2022|archive-date=23. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130923191653/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Uredbama Bečkog kongresa 1814. i 1815. cijela Dalmacija je formalno pripojena Austrijskom carstvu kao krunska zemlja, a Dalmaciji je pripojena Dubrovačka Republika, koja je prestala postojati 1808. kada je ukinuta god. francuski. Za namjesnika je postavljen Barun Tomašić, a upravu je preuzela zemaljska vlada na čijem je čelu bio. Kako bi što bolje integrirao prostor od otoka Raba do Budve, bečki dvor je osnovao posebnu teritorijalnu jedinicu: Kraljevinu Dalmaciju. S istom namjerom, papinska bula Locum Beati Petri uspostavila je jedinstvenu zadarsku crkvenu metropolu, kojoj su podređene sve dalmatinske biskupije, uključujući Split i Dubrovnik, nekadašnja nadbiskupijska središta, dok su mnoge dalmatinske biskupije ukinute (Stonsko-korčulanska, Trogirska, Ninska). , Skradin i Rab). ). ), a Makarska biskupija pripojena je Splitu.

U periodu od 1816. do 1822. osnivaju se svi središnji zemaljski organi u Zadru (na čelu s K.Kr. vladom Dalmacije - talijanskim I.R. Governo della Dalmazia - s guvernerom kao upraviteljem i &quot;predsjednikom&quot; vlade), tj. područnih organa uprave (okruga, okruga i općina), a izvršena je i sudska reorganizacija. Ovi upravni i sudski organi će djelovati do 1852/1854. i 1868, kada je uspostavljena nova upravno-sudska organizacija pokrajinskih organa u Zadru (umjesto Vlade, C.kr. namjesništvo za Dalmaciju - talijanski I.R. Luogotenenza della Dalmazia - na čelu s namjesnikom) i nižih upravnih i sudskih organa. . , sudbene oblasti, općine), takva organizacija, uz manje izmjene, ostat će na snazi ​​do 1918. (na temelju februarskog patenta iz 1861. osnovan je Dalmatinski sabor). Austrija je u Dalmaciju dovodila i strane zvaničnike, uglavnom iz sjeverne Italije (tada dio Monarhije) i Austrije. Godine 1832. otvorena je nova cesta (koju je izgradio Josip Kajetan Knežić) preko prijevoja Mali Alan, tek druga veza s kontinentalnom Hrvatskom. Austrijska uprava povećala je broj škola: do 1839. bilo ih je oko 50, a do 1846. oko 150, koje je pohađala trećina školske djece. Međutim, hrvatski je bio gotovo izuzetak u školama na štetu talijanskog.[[Datoteka:Jakob_Alt_-_Piazza_Grande_mit_der_Domkirche_von_Sebenico_-_1841.jpeg|mini|Jakob Alt - Piazza Grande mit der Domkirche von Sebenico - 1841]]
====Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji====

Pokreti hrvatskog narodnog preporoda u tzv Banska Hrvatska počela se osjećati i u Dalmaciji. Godine 1835. Božidar Petranović je u Zadru počeo izdavati Srpsko-dalmatinski časopis, a 1844. Ante Kuzmanić pokrenuo je časopis Zora dalmatinska u Zadru i započeo rad na jezičnoj i nacionalnoj svijesti Dalmatinaca, koju je do sada podsticalo samo sveštenstvo. Revolucionaran 1848, u početku je donio stidljivu političku podjelu na marksiste (pristalice obnove Republike Svetog Marka) i monarhiste (pristalice Habsburške monarhije). Kako su bogati talijanski građani i plemstvo zbog izbornih pravila imali potpunu kontrolu nad gradovima i njihovim skupštinama, prijedlog županijskih i gradskih skupština Kraljevine Hrvatske „Braći Dalmatinima iste krvi i jezika“ 1848. za ujedinjenje sa Hrvatskom je glatko odbijena. Međutim, hrvatske nacionalne struje i pokreti su još uvijek bili jaki. Župnici i stanovništvo Dalmatinske zagore reagirali su na autonomaštvo pismom Jelačiću, u kojem su ipak tražili ujedinjenje, jer su protivnici u velikoj manjini. U prosincu 1848. Franjo Josip I. imenovao je bana Jelačića za namjesnika Dalmacije. Njegovom imenovanju protivile su se općine Split i Zadar (tada u autonomnim rukama), a preporoditelji u Dalmaciji, posebno u Dubrovniku, dočekali su ga s velikim očekivanjima. Ali oni se uglavnom ne ispunjavaju. Jelačićeva vladavina ostala je uglavnom formalna, a sud je odbio da se ujedini s Hrvatskom. Godine 1851. Jelačić je posjetio Dalmaciju, a u Dobroti (Boka Kotorska) dočekan je s posebnim oduševljenjem. Kako bi se suprotstavili italijanskom državljanstvu, osnivane su javne čitaonice i društva, uglavnom pod &quot;slavenskim&quot; imenom. Mali korak naprijed bila je odluka vlade da se hrvatski kao drugi nacionalni jezik uči u srednjim školama. Unatoč tome, škole s hrvatskim nastavnim jezikom mogle bi se izbrojati na prste jedne ruke. Zato su franjevci u Sinju 1854. osnovali prvu hrvatsku gimnaziju u provinciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.matica.hr/kolo/306/Kulturni%20%C5%BEivot%20Boke%20i%20preporodna%20gibanja/|title=Matica hrvatska - Kolo 3, 2007. - Kulturni život Boke i preporodna gibanja|website=www.matica.hr|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bust_of_Miho_Klaić_in_Zadar.jpg|mini|Miho klaić]]
[[Datoteka:Mihovil_Pavlinovic_(Zadar).JPG|mini|Mihovil Pavlinovic (Zadar)]]
====Sukob narodnjaka i autonomaša====

Godine 1860. car je odlučio obnoviti ustavni i politički život i sazvao prošireni carski savjet. Predstavnici Hrvatske i Slavonije, Vranyczany i Strossmayer, pokrenuli su pitanje ujedinjenja Dalmacije. Predstavnik Dalmacije Frane Borelli priznao je da su Italijani u manjini, ali smatra da još nije došlo vrijeme za taj korak. Tada je u Dalmaciji počelo okupljanje u dvije struje: Narodna stranka pod vodstvom Mihe Klaića i don Mihovila Pavlinovića i autonomaši predvođeni Antoniom Bajamontijem i Luigijem Lapennom. Autonomaši (Tolomaši) su uglavnom bili pripadnici talijanske nacionalne manjine i zagovarali su talijanski identitet Dalmacije, a kasnije su podržavali teoriju o posebnoj dalmatinskoj naciji, italijansko-slavenskoj umjesto hrvatske i srpske. Uz autonomaše bili su namjesnik Lazar Mamula, gradovi Zadar i Split, kojima su se pridružili i mnogi drugi gradovi i općine, te bečki dvor, koji se bojao da će u slučaju ujedinjenja oslabiti Austriju na račun Hrvatske i Ugarske. U narod su se odmah pridružili Stari Grad, Vrboska, Metković, Bol, a posebno Dubrovnik i Kotor. Populisti su se u početku kandidirali pod neutralnim, slovenskim ili narodnim imenom, kako bi bili prihvatljiviji italijanskom biračkom tijelu. Glavna točka njihovog programa bilo je ujedinjenje s Hrvatskom i uvođenje hrvatskog jezika u administraciju i obrazovanje.

Povodom sazivanja Hrvatske banske konferencije u Zagrebu 1860. pozvani su predstavnici Dalmacije da razgovaraju o ujedinjenju, ali su autonomaši, predvođeni guvernerom Mamulom, osujetili inicijativu. Godine 1861. u Zadru je prvi put sazvan Dalmatinski sabor. Autonomaši su izabrani u parlament velikom većinom, zahvaljujući izbornim pravilima - većinu glasova dobili su zemljoposjednici, službenici i predstavnici bogatih građana (zajedno oko 20% stanovništva Dalmacije). Sabor je odbio ujedinjenje sa Hrvatskom i Slavonijom. Austrijski rat s Pruskom i Italijom rezultirao je i pomorskom bitkom kod Visa 1866., koja je odjeknula u Dalmaciji. Nakon austrougarske nagodbe 1867., koja je učvrstila podjele i svela na najmanju moguću mjeru šanse za ujedinjenje s Hrvatskom, narod se okreće političkoj i kulturnoj borbi za pohrvaćenje Dalmacije, fokusirajući se na škole, želeći uvesti hrvatsko kao jezik nastave. Dakle, njihov cilj je bio da osvoje vlast u opštinama, jer je jezik nastave bio u nadležnosti opština. Već 1862. pokrenuli su list na italijanskom jeziku Il Nazionale, kasnije Narodni list, kako bi dobili državljanstvo koje je prvenstveno govorilo italijansko. Don Mihovil Pavlinović je 1869. formirao cjelovit, izrazito hrvatski politički program, Hrvatsku misao. U njemu se zalagao za hrvatsko pravo na samostalnu, cjelovitu i ustavnu hrvatsku državu koja bi obuhvatila sve hrvatske zemlje, pa i Dalmaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://povijest.net/2018/|title=Naslovnica|website=Hrvatski povijesni portal|language=hr|access-date=22. 4. 2022|archive-date=27. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127130924/http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2011/rikard-lang/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kad svi uživamo jednu hrvatsku slobodu, jedno te isto pravo hrvatske države, kad smo svi sinovi jedne hrvatske domovine; svi smo dužni biti ponosni na svoje hrvatsko državljanstvo; svi smo dužni govoriti pred svijetom, rođena braćo majke Hrvatske. Ako grčko-istočna braća u Hrvatskoj ne žele da ih njihov narod naziva Hrvatima, neka priznaju da svi živi znaju da su Hrvati u hrvatskoj zemlji i u hrvatskoj državi; još uvek ne zahtevamo; dovoljno nam je da hrvatski nacionalni-državni integritet ostane ograđen (...) U mjeri u kojoj tražimo neovisnost i integritet za Hrvatsku, mjerimo isto za Srbiju.

- don Mihovil Pavlinović, Hrvatska misao, 1869.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_15_STANCIC.pdf|title=Wayback Machine|website=web.archive.org|access-date=22. 4. 2022|archive-date=7. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107030712/http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_15_STANCIC.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Listopada 1869. je godine izbio ustanak u Boki kotorskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_S/Schoenfeld_Anton_1827_1898.xml|title=Schönfeld, Anton (Maria Emmerich Wilhelm) Frh. von|last=Dokumentation|first=Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische|date=2003|website=ISBN 978-3-7001-3213-4|language=de|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Glavnina ustanka bila je u Krivošijama, učestvovali su i stanovnici drugih mjesta: Grblja, Pobora, Majine i Brajića, a imao je podršku susjedne Crne Gore. Ustanak je izbio nakon poraza Austrije od Pruske u bici kod Sadove 1866. Bečki i mađarski parlamenti doneli su zakon o opštoj vojnoj službi, koji predviđa da do tada oslobođeni stanovnici kotorskog i dubrovačkog okruga prestaju oslobađanje od služenja vojnog roka, zatim predaju oružja i sl. Višegodišnje vojno pomorstvo , a oni u brdskom razoružanju uskratili su im mogućnost da čavrljaju po tadašnjoj turskoj Hercegovini i hvataju plijen u sitnoj i krupnoj stoci. U Knezlazu je 11. januara 1870. sklopljen mir pobunjenika s austrijskim vlastima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/petrovici_xviii_vijek/cg_i_bokeljski_ustanak1869_t_grgurevic.html|title=MONTENEGRINA - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja -|website=www.montenegrina.net|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Talijani i populisti počinju da se sve više sukobljavaju, a tenzije rastu. Prilikom posjete italijanskog broda hidrografskoj misiji Monzambano Šibeniku 31. srpnja 1869. došlo je do sukoba talijanskih mornara i Hrvata u gradu, koji se pretvorio u vanjskopolitički problem Italije i Austro-Ugarske, poznat kao &quot;Afera Monzambano&quot;. Teško je povrijeđeno 14 italijanskih mornara i nekoliko građana. Ubrzo su se narodnjaci sve bolje organizirali i polako osvajali seoske općine Zagore i otoke, pa su pobijedili na izborima za Dalmatinski sabor 1870. i postali parlamentarna većina. Godine 1873. osvojen je prvi veći grad Šibenik gdje je 15. veljače izabran prvi hrvatski gradonačelnik Ante Šupuk. Godine 1882., uprkos zastrašivanju i nasilju autonomnih paravojnih jedinica, tzv. bersaljera, Gajo Bulat pobijedio je autonomnog gradonačelnika Splita Antonija Bajamontija. Ubrzo nakon toga, općine Stari Grad i Trogir prešle su u hrvatske ruke, a ubrzo je u autonomnim rukama ostala samo zadarska općina koju narod nije uspio osvojiti sve do sloma Monarhije. 1883. hrvatski je proglašen službenim jezikom Dalmatinskog sabora.

Uporedo je rasla i mreža hrvatskih škola - 1866. otvorena je hrvatska učiteljska škola u Arbanasima kod Zadra. Godine 1883. već je postojalo oko 300 osnovnih škola na hrvatskom jeziku, dok je hrvatski polako prodirao u srednje škole. Nakon Dubrovačke i Kotorske gimnazije, hrvatski ulazi u splitske gimnazije, a 1898. otvara se Hrvatska gimnazija u Zadru.[[Datoteka:Fran_Gundulic2.JPG|mini|Svečano otkrivanje spomenika Ivanu Gunduliću, Dubrovnik, 20. svibnja 1893.]]
====Hrvatsko-srpski razlaz====

Od početka Karadžićevog, Garešaninovog i Subotićevog pisanja o Dalmaciji kao srpskoj zemlji, a posebno od priznavanja Srbije kao nezavisne države 1878, na Berlinskom kongresu sve su veće razlike između Hrvata i Srba u Dalmaciji. Srbi sve više počinju da spominju Dalmaciju kao &quot;srpsku zemlju&quot;. Nakon hrvatskog oduševljenja austrougarskom okupacijom BiH, u kojoj su učestvovali brojni vojnici iz Dalmacije, pretrpjeli značajne gubitke, i traženja ujedinjenja BiH sa Hrvatskom i Slavonijom, prekid je bio neminovan. Srbi u Bukovici su 1879. glasali za italijanskog kandidata Autonomaške stranke umjesto Mihovila Klaića, protiveći se Narodnom programu ujedinjenja sa Hrvatskom. Narod je ovaj događaj nazvao izdajom Bukovice. Ubrzo su uspostavljene zasebne hrvatske i srpske stranke, a hrvatske stranke imale su većinu u Dalmatinskom saboru. U novembru 1881. antiaustrijski pokreti među Srbima i Crnogorcima u zaleđu Boke Kotorske, u Kraljevini Dalmaciji, pretvorili su se u oružanu pobunu protiv novačenja, što je bila obaveza svih građana Monarhije. Središte bune bilo je u Krivošijama, a vojska na čelu sa potmaršalom Stjepanom Jovanovićem ga je gušila do maja 1882.

Godine 1891. Frano Supilo nastupa u Dubrovniku sa časopisom Crvena Hrvatska protiv srpskih pretenzija na Dalmaciju i Dubrovnik i za ujedinjenje sa Hrvatskom. 1893, povodom otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku, došlo je do velikih tenzija između Hrvata i Srba. U Dubrovnik su stigli mnogi hrvatski uglednici, političari i umjetnici, a svečanost je, skandiranjem Hrvatska, prerasla u izraz Hrvata južne Dalmacije, suprotno želji Srba i nekolicine Dubrovčana, pristalica srpske ideje, poput srpske Katolik Medo Pucic.

Dolaskom tzv Politika novog kursa se okreće hrvatsko-srpskoj saradnji, što je potvrđeno Zadarskom rezolucijom iz 1904. Frano Supilo je 25. februara 1907. preneo reči dr. Lovre Montija o opštoj hrvatsko-srpskoj saradnji: „Sa Srbima možemo mnogo, bez Srba malo, a protiv Srba ništa.&quot; Godine 1905. za guvernera je prvi put imenovan Dalmatinac Niko Nardelli. Zbog nezadovoljstva djelovanjem Hrvatske stranke (nastale 1905. ujedinjenjem HNS-a i Stranke prava) u Dubrovniku je 1908. osnovana Samostalna organizacija Hrvatske stranke u Dalmaciji na čelu s Perom Čingrijom, a Dalmat. Stranka prava je obnovljena. Godine 1912. talijanski je konačno iskorijenjen u uredima i sudovima, kojih su se službenici držali. Međutim, u službenoj korespondenciji vlasti, kao i na kartama, na primjer, austrijska uprava koristila je prvo talijanske, a zatim i njemačke nazive mjesta i lokaliteta. Tako se Biograd zvao Zara Vecchia i sl.[[Datoteka:23._landwehr_pukovnija,_Zadar,_vježba.jpg|mini|23. c. i kr. domobranska zadarska pukovnija na vježbalištu]]
[[Datoteka:37._dom._puk._za_pale_vojnike.png|mini|37. dom. puk. za pale vojnike medalja]]
[[Datoteka:SMS Erzherzog Ferdinand Max - Anno 1914 oder früher.jpg|mini|Smserzherzogfriedrich]]
====Prvi svjetski rat====

Odmah po izbijanju rata zabranjene su sve organizacije i udruženja za koje je vlast smatrala da se zalažu za Srbiju ili južnoslovensku ideju. Mnogi istaknuti političari bili su proganjani i hapšeni, a neki su emigrirali. Do 1915. i iznenadnog prijelaza Italije u Antantu na Jadranu nije bilo ratnih dešavanja, ali su od tada česti pomorski sukobi. Zbog savezničke blokade Otranta trgovina je potpuno stala. Vlasti su rekvirirale mnoge brodove za vojnu upotrebu, a putnička plovidba je bila gotovo potpuno obustavljena. Pomračenja su naređena i na ostrvima iu lukama zbog straha od bombardovanja, a crkvena zvona su uklonjena kako bi se metal koristio u ratne svrhe. Borbe su se vodile i oko Lastova i udaljenijih ostrva, gdje su pojačane posade i postavljeni bataljoni. 1917, Lastovo je bombardovalo francusko ratno zrakoplovstvo.

U Dalmaciji se počela osjećati glad i oskudica, dok su u isto vrijeme mađarski zakoni zabranjivali izvoz namirnica u austrijsku polovicu Monarhije (kojoj je pripadala Dalmacija) u slučaju rata. Dalmacija je dobivala pomoć u hrani preko luke Trst, ali je ta pomoć bila nedovoljna, ponekad potpuno neupotrebljiva i često kasnila. Pošiljku za 1917. Dalmatinci su primili u veljači 1918. Franjevci su, zajedno sa zagrebačkim dobrotvorima, organizirali akciju slanja djece po hranu u Slavoniju i Moslavinu, u bogatije krajeve. Rat je uništio dalmatinsku poljoprivredu, a na kraju rata izbile su epidemije tifusa, kolere, velikih boginja i španjolske gripe koje su ubile mnoge ljude.

Godine 1915. Hrvati su činili 34% austrougarske mornarice. Osim u mornarici, Dalmatinci su se borili i u kopnenim snagama: popunili su 22.st. i kr. puk, Zadar 23. c. i kr. Domobranska pukovnija, Dubrovnik 37. st. i kr. domobranske pukovnije i elitne postrojbe Dalmatinskih kopnenih strijelaca. Nakon italijanske objave rata, uglavnom su korišteni na talijanskom ratištu zbog očekivanog motiva obrane domovine. Kako je rat odmicao, bilo je slučajeva prebjega iz dalmatinske luke na drugu stranu, a februara 1918. izbila je pobuna mornara u Boki Kotorskoj. Godine 1917. predstavnici Dalmacije u Carskom vijeću, predvođeni Vjekoslavom Spinčićem, Josipom Smodlakom i Ivom Prodanom, donijeli su Majsku deklaraciju, zalažući se za južnoslavensku državu u sastavu Austro-Ugarske. Krajem rata osnovano je Narodno vijeće za Dalmaciju u Zadru i jedinstvena Narodna organizacija za Dalmaciju u Splitu. Ova tijela su ubrzo preuzela vlast od zemaljske vlade i Dalmatinskog sabora.

U posljednjim danima Monarhije, general Stjepan Sarkotić, komandant i šef države BiH, uspio je pridobiti mađarskog premijera Wekerlea i cara Karla I da spoje Dalmaciju sa Hrvatskom, ali to se nije dogodilo sve dok se država raspala. Prilikom raspada Austro-Ugarske, 29. oktobra 1918, Hrvatski sabor je donio odluku o prekidu državnopravnih veza s Bečom i Peštom i priključenju Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sa Rijekom Državi SHS. U Splitu je 2. novembra osnovana Zemaljska vlada za Dalmaciju, na čelu s Ivom Krsteljem, koja će kao Vlada Pokrajine Dalmacije, u okviru Države SHS i Kraljevine SHS, djelovati do 1921. (od 20. siječnja 2014.). 1919. kao Zemaljska vlada za Dalmaciju).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.radio.cz/when-czech-mariners-sailed-seas-8563747|title=When Czech mariners sailed the seas|date=10. 5. 2011|website=Radio Prague International|language=en|access-date=22. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Peričić|first=Šime|url=https://books.google.hr/books?id=gR_tAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Gospodarska povijest Dalmacije od 18. do 20. stoljeća|date=1998|publisher=Matica hrvatska|isbn=978-953-6419-15-9|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Karaman|first=Igor|url=https://books.google.hr/books?id=weVNAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Hrvatska na pragu modernizacije, 1750-1918|date=2000|publisher=Naklada Ljevak|isbn=978-953-178-155-8|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Izvor:&lt;ref name=&quot;Peričić1998&quot;&gt;{{cite book|author=Šime Peričić|url=http://books.google.com/books?id=gR_tAAAAMAAJ|title=Gospodarska povijest Dalmacije od 18. do 20. stoljeća|publisher=Matica hrvatska|year=1998|page=98}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Karaman-151&quot;&gt;{{cite book|author=Igor Karaman|url=http://books.google.com/books?id=weVNAAAAMAAJ|title=Hrvatska na pragu modernizacije, 1750-1918|publisher=Naklada Ljevak|year=2000|isbn=978-953-178-155-8|page=151}}&lt;/ref&gt;
!1857.&lt;ref&gt;Statistische übersichten über die bevölkerung und den viehstand von Österreich nach der zählung vom 31. october 1857, page 49&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refmacan|Macan]], 291.&lt;/ref&gt;
!1850.
!1840.
!1830.
!1825.
!1818.
!1809.&lt;ref&gt;[http://www.zeno.org/nid/20000788872 Dalmatien], Brockhaus Conversations-Lexikon Bd. 7. Amsterdam 1809, S. 256-257.&lt;/ref&gt;
|-
|415.628
|393.715
|390.381
|338.599
|326.739
|297.912
|329.000
|}
Između popisa 1890. i 1900. broj stanovnika narastao je za 1,8%, na 593,784 stanovnika, iako se između 1880. i 1913. iz Dalmacije iselilo oko 100.000 ljudi.&lt;ref&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refbilandzic|Bilandžić]], 291.&lt;/ref&gt; [[1870.]] Zadar je s 20.840 stanovnika na širem području bio drugi najveći grad na području današnje Hrvatske, veći i od Zagreba, Rijeke i Osijeka.&lt;ref&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refstipetic|Stipetić, 153.]]&lt;/ref&gt; 1900. najveći gradovi su bili Zadar s 13.016, Split s 18.547, Šibenik s 10.072 i Dubrovnik s 8.437 stanovnika.&lt;ref&gt;Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder, Bd. 14 Dalmatien&lt;/ref&gt; 1900. na 1000 muškaraca dolazile su 964 žene.

=== Nacionalni sastav ===
[[Cislajtanija|Austrijski]] popisi u Kraljevini Dalmaciji u pravilu su iskazivali jezičnu (i vjersku) pripadnost umjesto nacionalne. Tako su [[Hrvati]] i [[Srbi]] u većini popisa bili smješteni u istu kategoriju. Budući da su zajedno činili ogromnu većinu - u pravilu iznad 95% - te s obzirom na to da su se Hrvati uglavnom poklapali s kategorijom Dalmatinaca koji su se izjašnjavali kao katolici, a Srbi onih koji su se izjašnjavali kao pravoslavci, moguće je prilično precizno odrediti njihov stvarni brojčani odnos.&lt;ref name=&quot;Dalmatia-1910&quot; /&gt; Tako se smatra da je u Dalmaciji 1900. živjelo 475.000 Hrvata (80%) i 95.000 Srba (16%).&lt;ref name=&quot;Dalmatia-1910&quot; /&gt; Udio dalmatinskih Srba uglavnom se kretao oko 19.9% u razdoblju 1830–1850.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot; /&gt; [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] su uglavnom živjeli u zaleđu, u okolici [[Knin]]a, Benkovca i u [[Bukovica|Bukovici]]. Talijanska manjina živjela je u većim gradovima i na otocima. Tako su u gradovima stanovništvo činili 71% Hrvati, 22% Talijani i 7% Srbi.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot; /&gt; Samo je u Kotoru postojala veća urbana zajednica Srba (745), dok ih je u ostalim gradovima uglavnom bilo manje od 400.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot; /&gt; Nijemci su uglavnom bili časnici i činovnici doseljeni iz Austrije ili drugih zemalja Monarhije - tako je austrijski skladatelj Franz von Suppè rođen 1819. u Splitu, dok je slavni pomorski časnik Georg von Trapp službovao u Zadru i Visu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!1910.&lt;ref name=&quot;omm1910.hu&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder I-XII, Wien, 1915–1919|url=http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20130529164005/http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|archive-date=29. svibnja 2013.|access-date=12. siječnja 2022.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
!1900.&lt;ref name=&quot;Dalmatia-1910&quot;&gt;[http://books.google.hr/books?id=jLfX1q3kJzgC&amp;pg=PA343 Piotr Eberhardt: Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis, 2003., str. 343.]&lt;/ref&gt;
!1890.
!1880.&lt;ref&gt;{{sr}} Istorija Jugoslavije; I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972., str. 289.&lt;/ref&gt;
!1869.
!1857.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot;&gt;{{cite book|author=Marino Manini|url=http://books.google.com/books?id=C7M4AAAAMAAJ|title=Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Talijankska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata 1918-1943|publisher=Hrvatski institut za povijest|year=2001|page=312}}&lt;/ref&gt;
!1851.&lt;ref&gt;[[:en:File:Ethnographic_map_of_austrian_monarchy_czoernig_1855.jpg|Etnographic map of the Austrian Monarchy from 1855, made by Karl Freiherrn von Czoernig]]&lt;/ref&gt;
|-
|Hrvati
| colspan=&quot;1&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; |96,2% (610.649)
| colspan=&quot;1&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; |95,2% (565.300)
|
|77,8% (371.565)
| colspan=&quot;1&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; |83,8% (384.180)
|318.500 (76,5%)
| colspan=&quot;1&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; |96,2% (378.676)
|-
|Srbi
|
|16,5% (78.714)
|77.500 (18,5%)
|-
|Talijani
|2,8% (18.028)
|2,6% (15.279)
|
|5,7% (27.305)
|12% (55.020)
|20.000 (5%)
|3,5% (13.701)
|-
|Nijemci
|0,5% (3.081)
|0,4% (2.306)
|
|/
|/
|/
|-
|Ostali
|0,5% (3.077)
|1,8% (10.900)
|
|/
|/
|
|Albanci (944) Židovi (394)
|}

=== Vjerski sastav ===
[[Datoteka:Makarska_Cathedral_Square_Dalmatia_Austro-Hungary.jpg|desno|250x250piksel|Makarska katedrala]]
1828. na poticaj cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II]], a u svrhu bolje integracije Kraljevine, papa [[Lav XII.]] bulom ''Locum Beati Petri'' izvršio je reorganizaciju Katoličke crkve u Dalmaciji, ukidajući ili pripajajući biskupije, poput Trogirske, Makarske, Skradinske i sl.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/95497 Državna uprava u Dalmaciji i crkveni preustroj 1828./1830. godine]&lt;/ref&gt; Katolička crkva bila je od 1828. organizirana u Zadarsku nadbiskupiju i njoj podređene Splitsko-makarsku, Hvarsku, Šibensku, Dubrovačku i Kotorsku biskupiju. Pravoslavnom crkvom u Dalmaciji upravljao je episkop u Zadru. 1820-ih godina javila se namjera vlasti i dijela pravoslavnog svećenstva za unijom s Katoličkom crkvom, što je velika većina pravoslavnih vjernika odlučno odbacila, pa čak i nasiljem prema unijatima.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/60819 Ivan Pederin: Odnos bečkoga dvora prema crkvenoj uniji u Dalmaciji dvadesetih godina 19. stoljeća]&lt;/ref&gt; [[Grkokatolici u Dalmaciji|Grkokatolici]] su se zadržali u svega nekoliko sela u Dalmatinskoj zagori.

1857. među pravoslavnim vjernicima bio je jedan svećenik na 400 vjernika, a kod katolika na 330.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot; /&gt; Katolički svećenici su u prosjeku bili obrazovaniji od pravoslavnih.&lt;ref name=&quot;Manini2001&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!1910.&lt;ref name=&quot;omm1910.hu&quot; /&gt;
!1900.&lt;ref&gt;[http://contentdm.lib.byu.edu/cdm/compoundobject/collection/FHSS/id/32528 Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder, Bd. 14 Dalmatien] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313042436/http://contentdm.lib.byu.edu/cdm/compoundobject/collection/FHSS/id/32528|date=13 ožujka 2012}}&lt;/ref&gt;
!1890.
!1880.
!1869.
|-
|[[rimokatolici]]
|83,5% (539.057)
|83,7% (496.966)
|
|
|
|-
|[[pravoslavni]]
|16,3% (105,332)
|16,2% (96.279)
|
|
|
|-
|ostali
|0,2% (1,257)
|0,1% (539)
|
|
|
|}

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Spalato_from_the_east_Dalmatia_Austro-Hungary.jpg|desno|250x250piksel|Split na prijelazu stoljeća]]
Područje Kraljevine Dalmacije bilo je više puta podijeljeno na manje jedinice: od 1822. do 1868. postojala su 4 okruga ([[Talijanski jezik|tal.]] ''capitanati circolari'') sa sjedištima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru; svaki okrug je bio podijeljen na nekoliko kotara (tzv. preture, [[Talijanski jezik|tal.]] ''preture''): 4 političke preture ([[Talijanski jezik|tal.]] ''preture politiche'') u sjedištima okruga i 23 političko-sudske preture s upravnim i sudskim ovlastima ([[Talijanski jezik|tal.]] ''preture politico-giudiziarie''); općine ([[Talijanski jezik|tal.]] ''comuni'') su bile jedinice lokalne uprave koje su u sjedištima okruga i pretura imale općinsko vijeće ([[Talijanski jezik|tal.]] ''consiglio comunale''),  načelnika ([[Talijanski jezik|tal.]] ''podestà'') i prisjednike ([[Talijanski jezik|tal.]] ''assessori''); dok su ostale imale samo načelnika - sindaka ([[Talijanski jezik|tal.]] ''sindaco'') i zamjenika ([[Talijanski jezik|tal.]] ''vicesindaco''). Sve općinske vijećnike, načelnike i prisjednike imenovala je vlada u Zadru ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Imperial Regio Governo della Dalmazia'', od 1852. ''Imperial Regia Luogotenenza della Dalmazia'') ili (za važnije općine) središnja vlada u Beču. 1868. ova podjela je ukinuta (u skladu s &quot;Prosinačkim zakonima&quot; za austrijske zemlje Austro-Ugarske sudstvo je u svim stupnjevima odijeljeno od uprave) te se područje Kraljevine Dalmacije dijelilo na 12 kotara ([[Talijanski jezik|tal.]] ''distretti politici'' ili ''capitanati distrettuali'') koji su obuhvaćali nekoliko sudskih kotareva ([[Talijanski jezik|tal.]] ''distretti giudiziari''), a ovi općine ([[Talijanski jezik|tal.]] ''comuni''). Od 1864. općine su samoupravne jedinice lokalne uprave - &quot;političke općine&quot; ([[Talijanski jezik|tal.]] ''comuni politici'') s općinskim vijećem ([[Talijanski jezik|tal.]] ''consiglio comunale'') kojeg su birali glasači s aktivnim izbornim pravom, te načelnikom ([[Talijanski jezik|tal.]] ''podestà'') i prisjednicima ([[Talijanski jezik|tal.]] ''assessori'') koje su birala općinska vijeća. Selima je na čelu bio glavar ([[Talijanski jezik|tal.]] ''capovilla'') s pomoćnikom ([[Talijanski jezik|tal.]] ''aggiunto'') imenovanim od strane općinskih vijeća. 1890. bilo je 81 općina s 841 naseljem.&lt;ref name=&quot;Meyers19052&quot;&gt;[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Dalmat%C4%ADen Meyers Großes Konversations-Lexikon, Band 4. Leipzig 1906, S. 428-430, s.v. ''Dalmatien'']&lt;/ref&gt;  Konačna upravna podjela bila je na 13 kotara (''distretti politici'' ili ''capitanati distrettuali''); jedno vrijeme bilo je 14 kotara (uz dolje navedene, i [[Brački kotar|Brač]]).&lt;ref name=&quot;Bralić-732&quot;&gt;Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629014843/https://hrcak.srce.hr/file/29748 |date=29. 6. 2021 }}, ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', br. 3./2007., str. 732.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Kotari &lt;small&gt;(podaci iz 1900.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Meyers19052&quot; /&gt;
!Kotari
!km²
!stanovnika
|-
|[[Benkovački kotar]]
|1581
|38.481
|-
|[[Kotorski kotar]]
|674
|37.096
|-
|[[Korčulanski kotar]]
|590
|27.352
|-
|[[Imotski kotar]]
|646
|36.737
|-
|[[Kninski kotar]]
|1408
|51.608
|-
|[[Hvarski kotar]]
|413
|28.005
|-
|[[Makarski kotar]]
|538
|25.588
|-
|[[Metkovski kotar]]
|384
|14.160
|-
|[[Dubrovački kotar]]
|778
|40.939
|-
|[[Šibenski kotar]]
|962
|51.293
|-
|[[Sinjski kotar]]
|1336
|52.516
|-
|[[Splitski kotar]]
|1889
|114.687
|-
|[[Zadarski kotar]]
|1636
|75.322
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Zara_Erbe_Square_Dalmatia_Austro-Hungary.jpg|lijevo|250x250piksel|Zadarska tržnica na prijelazu stoljeća]]
Iako je 1870. imala veći BDP po stanovniku od Hrvatske i Slavonije,&lt;ref&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refstipetic|Stipetić, 53.]]&lt;/ref&gt; ubrzo ju je i ona pristigla, tako da je Dalmacija do austro-ugarskog zasposjedanja Bosne i Hercegovine 1878. bila najnerazvijenija i najsiromašnija zemlja Austro-Ugarske. Zemaljska uprava Dalmacije imala je svake godine velik deficit, koji je nadoplaćivala vlada u Beču. 1890. čak 86,12% stanovništva živjelo je od poljoprivrede, a tek 4,39% od industrije, rudarstva ili obrta.&lt;ref&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refbilandzic|Bilandžić]], 21.&lt;/ref&gt; U godinama prije Prvog svjetskog rata, Dalmacija je godišnje proizvodila žitarica dovoljno tek za dva do tri mjeseca prehrane vlastitog stanovništva. Gospodarstvo se temeljilo na maslinama, vinovoj lozi, ribarstvu i trgovini s Italijom i Bosnom i Hercegovinom. Nakon epidemija bolesti vinove loze, pepelnice (''lug'') 1850-ih i filoksere (žilogriza) 1868. koje su gotovo uništile nasade vinove loze u Francuskoj i ostatku Europe, procvao je izvoz dalmatinskih vina. Cijena vina je skočila s 4-5 forinta po barilu na čak 20., što je rezultiralo kratkotrajnim razdobljem gospodarskog blagostanja. Krčili su se maslinici da bi se zasadili vinogradi. No, pojava [[Peronospora|peronospore]] 1886. ostavila je teške posljedice za dalmatinsku poljoprivredu, ovisnu o vinu, tako da se dogodio veliki val iseljavanja. Još jedan značajan udarac dalmatinskom gospodarstvu bio je trgovinski ugovor Austro-Ugarske s [[Kraljevina Italija|Italijom]] [[1892.]] Tzv. ''vinskom klauzulom'' tog ugovora Italiji su odobrene velike povlastice za izvoz vina iz sjeverne Italije u Monarhiju, a sva kontrola izvoza prepuštena je Italiji. 1900. Dalmacija je proizvodila 1,155.800 hektolitara vina. Iste godine u Dalmaciji je zabilježeno 1.958 ribarskih brodova, a 1911. 33.460 hektara pod maslinama.

Obrt i industrija u Dalmaciji rasli su izuzetno sporo. Manje manufakture, poput solana u Pagu, Rabu, Ninu i Stonu (696 vagona 1900.), proizvodnje nadaleko poznatog likera maraskina u Zadru ili uljara i mlinova, zapošljavale su većinu obrtnika. Industrija se svodila na konzerviranje ribe, brodogradnju te manje pogone za proizvodnju sapuna i cigle. Uoči Prvog svjetskog rata u Dalmaciji su radile 32 tvornice za preradu ribe, od čega čak 9 na otoku [[Vis]]u. Prva tvornica [[cement]]a otvorena je u Splitu 1865., a između 1908. i 1912. otvorene su još tri u [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Solin]]u zbog kvalitete i dostupnosti sirovine (lapora).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=cemex, povijest|url=http://www.cemex.hr/cx/cx_re_po.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140917192634/http://www.cemex.hr/cx/cx_re_po.asp|archive-date=17. rujna 2014.|access-date=24. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Rudnici [[ugljen]]a u [[Siverić]]u eksploatirani su još od 1834., no pravi zamah rudarstva dogodio se 1873., kada ga kupuje društvo ''Monte Promina'' iz [[Torino|Torina]]. 1895. Šibenik je postao drugi grad u svijetu s električnom rasvjetom, jer je sagrađena HE Jaruga na rijeci Krki.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/74558‎ M. Blažević, Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 51/2009., str. 161–201.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; 1912. proradila je i HE Kraljevac na Cetini.

Iz tog razdoblja važna gospodarska društva u Kraljevini Dalmaciji su: Prva pučka dalmatinska banka (1871.), Pelješko pomorsko društvo u Orebiću (1865.), Dubrovačko pomorsko društvo (1869.), Zemljišno-vjeresijski zavod Kraljevine Dalmacije (po uzoru na Istarski hipotekarni zavod, vidi i Zakon o ustanovljenju zemljišnika u Kraljevini Dalmaciji).&lt;ref name=&quot;Perić&quot;&gt;Ivo Perić: [http://hrcak.srce.hr/file/86653 Ustrojstvo i poslovanje dalmatinskog zemljišno-vjeresijskog zavoda (1898—1924)], RADOVI Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, str. 46., 47., 50., 51.&lt;/ref&gt;

Izaslanik bečkog Ministarstva trgovine Leopold Stockhammer ustvrdio je nakon boravka u Dalmaciji 1875. u izvješću da su u Dalmaciji evidentni »pomanjkanje kapitala« i »pomanjkanje kreditnih ustanova«.&lt;ref name=&quot;Perić&quot; /&gt;

=== Promet ===
[[Datoteka:Liniennetz_Dalmatia.jpg|desno|200x200piksel|Prikaz linija austrijskog brodarskog društva &quot;Dalmacija&quot; [[1900.]] Društvo je promoviralo i dalmatinski turizam.]]
Glavna veza Dalmacije s ostatkom svijeta, ali i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], bio je [[Trst]]. I roba i putnici u Dalmaciju su pristizali uglavnom preko Trsta, a nešto rjeđe preko [[Rijeka|Rijeke]]. Dalmacija je tradicionalno imala živu trgovinu s [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosnom i Hercegovinom]], pogotovo nakon [[1878.]] i uključenja BiH u Austro-Ugarsku. Preko dalmatinskih luka izvozili su se domaći proizvodi kao i roba iz BiH. Ali, izvoz iz BiH i uvoz roba u BiH (nakon zaposjedanja 1878.) nije išao prometnim pravcima koji je odgovarao hrvatskim krajevima. Išao je prometnim smjerovima koji su povezivali BiH s trgovinskim centrima u Mađarskoj i Austriji, čime je dokrajčena višestoljetna karavanska trgovina na relacijama Bosna—Šibenik, Bosna—Split i Hercegovina—Dubrovnik.&lt;ref name=&quot;Perić&quot; /&gt;

Međutim, planirani željeznički spojevi s BiH nisu ostvareni do raspada države, a ceste su bile izuzetno loše. Unatoč velikom potencijalu, [[Cislajtanija|Austrija]] je malo marila za dalmatinske luke, jer je razvijala [[Trst]] kao svoju glavnu luku. 1860-ih i 1870-ih zbog konjukture prekooceanske trgovine dolazi do procvata [[Jedrenjak|jedrenjaštva]], posebno na otocima, u Boki i u Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;Macan, 292&quot;&gt;[[Kraljevina Dalmacija#refmacan|Macan]], 292.&lt;/ref&gt; No, brodari su ubrzo propali, jer nisu bili spremni za natjecanje s parobrodarskom konkurencijom, a nisu imali dovoljno kapitala niti su bili poduprti od strane države. Najveće parobrodarske kompanije bile su &quot;Dalmacija&quot; i &quot;Dubrovačka parobrodarska plovidba&quot;.&lt;ref name=&quot;Macan, 292&quot; /&gt; Dužobalna plovidba ostala je značajna poveznica dalmatinskih luka i otoka. Trgovačka mornarica brojila je 1900. 7.832 broda nosivosti 42.109 tona s posadom od 19.330 ljudi. Iste godine u lukama su zabilježena 50.366 teretna broda sa 7,320,341 tona.

Propašću jedrenjaka, propadalo je domaće pomorstvo, nekad važan izvor domaćeg kapitala, i brodogradnja.&lt;ref name=&quot;Perić&quot; /&gt;

Cestovni pravci iz sjeverne Hrvatske prema Dalmaciji bili su izuzetno loši. Glavni pravac u početku je bio na [[Senj]], pa potom uzduž obale do [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] i Zadra. U listopadu 1832. bojnik Josip Kajetan Knežić, vojni graditelj u Dalmaciji i Hrvatskom primorju, sagradio je cestu preko [[Velebit]]a s prijevojem preko Malog Alana, kojim je značajno skraćen put, a Dalmacija konačno dobila moderniju vezu sa sjeverom.

Na poticaj uprave rudnika Siverić, željeznička [[pruga]] (&quot;dalmatinska željeznica&quot; koja je imala povezati Split i Šibenik s unutrašnjošću Monarhije preko Bosne ili Like&lt;ref name=&quot;Perić&quot; /&gt;) Split – Siverić i [[Siverić]] – [[Perković]] – [[Šibenik]] službeno je otvorena [[1877.]] godine. Dionica Siverić – Knin otvorena je 1888. Danas napuštena uskotračna željeznička pruga Split – Sinj, popularna ''Sinjska rera'', puštena je u pogon 1903. 1901. otvorena je i željeznička pruga Gabela – Zelenika‎, uskotračna željeznica iz BiH preko Dubrovnika do Boke kotorske. No, luke u Dalmaciji nisu dobile željeznički spoj s BiH i Hrvatskom sve do 1925. i dovršetka gradnje Ličke pruge.

Namjesnici su bili:

* Thomas Brady (1797. – 1798.), 1804. – 1806. za Boku kotorsku
* Franjo Tomašić (1815. – 1831.)
* Wenzeslaus Lilienberg Water (1831. – 1841.)
* Ivan August Turszky (1841. – 1848.)
* Franz Ludwig von Welden (1848.)
* Josip Jelačić (1848. – 1859.)
* Lazar Mamula (1859. – 1865.)
* Franjo Filipović (1865. – 1868.)
* Johann Wagner (1868. – 1869.)
* Gottfried Auersperg (1869.)
* Julius Fluk von Leidenkron (1869. – 1870.)
* Gabrijel Rodić (1870. – 1881.)
* Stjepan Jovanović (1882. – 1885.)
* Ludovik Cornaro (1885. – 1886.)
* Dragutin Blažeković (1886. – 1890.)
* Emil David von Rhonfeld (1890. – 1902.)
* Erasmus Handel (1902. – 1905.)
* Niko Nardelli (1905. – 1911.)
* Mario Attems (1911. – 1918.)

== Vidi još ==

* [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]
* [[Povijest Dalmacije]]
* Talijanska okupacija Dalmacije 1918. – 1921.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* [https://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&amp;redir_esc=y&amp;hl=hr Bilandžić, Dušan. 1999].
* [https://books.google.de/books/about/Povijest_hrvatskoga_naroda.html?id=zE6CQgAACAAJ&amp;redir_esc=y Macan, Trpimir. 1992.]
* [[:hr:Međunarodni standardni knjižni broj|Stipetić, Vladimir. 2012.]]
* Franko Mirošević: Prilozi za povijest Dalmacije u 1918. godini

== Vanjski linkovi ==
* [https://deutsche-schutzgebiete.de/wordpress/projekte/oesterreich-ungarn/oesterreich/dalmatien/ Dalmacija u Austro-Ugarskoj monarhiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220524123050/https://deutsche-schutzgebiete.de/wordpress/projekte/oesterreich-ungarn/oesterreich/dalmatien/ |date=24. 5. 2022 }}
* [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-ship1.html#hr~ams Zastave dalmatinskih brodarskih kompanija do 1918.]
* [http://povijest.net/2018/ Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Hrvoje Petrić, povijest.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127130924/http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2011/rikard-lang/ |date=27. 1. 2020 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=OwTZX-YbBtg&amp; &quot;Šibenska luka&quot;, videozapis Šibenika 1904., Frank Mottershow]

{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Kraljevina Dalmacija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1815.]]
[[Kategorija:Historija Dalmacije]]
[[Kategorija:Krunske zemlje u Austrijskom Carstvu (1867–1918)]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1915.]]</text>
      <sha1>33285ocdl4drkc4ym5cfaszapz9ssds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotorski kotar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490544</id>
    <revision>
      <id>3923144</id>
      <parentid>3873922</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:12:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1195" sha1="8hzcko7jxzl41qmxm493rp1o32txzgp" xml:space="preserve">'''Kotorski kotar''' je bio jedan od kotara u austrijskoj carskoj pokrajini [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]].&lt;ref name=&quot;Bralić&quot;&gt;Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629014843/https://hrcak.srce.hr/file/29748 |date=29. 6. 2021 }}, [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733&lt;/ref&gt; Obuhvaćao je općine: ...  Prostirao se je 1900. godine na 674 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;zeno&quot;&gt;[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien&lt;/ref&gt;

1900. je godine u Kotorskom kotaru živjelo 37.096 stanovnika.&lt;ref name=&quot;zeno&quot; /&gt;

== Kotarski poglavari ==

== Literatura ==
* {{cite web | url =https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03014102/1/#topDocAnchor | title =Gemeindelexikon von Dalmatien (14 / 1908) | last = | first = | date = | website =digi.landesbibliothek.at | publisher =Oö. Landesbibliothek | access-date =24. 4. 2022 | language =de }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kotari u Kraljevini Dalmaciji]]</text>
      <sha1>8hzcko7jxzl41qmxm493rp1o32txzgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korčulanski kotar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490546</id>
    <revision>
      <id>3923142</id>
      <parentid>3873976</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:04:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1206" sha1="85r3xmg5znrilcsj2xun4tqu9x87dwj" xml:space="preserve">'''Korčulanski kotar''' je bio jedan od [[Kotar (carska Austrija)|kotara]] u austrijskoj carskoj pokrajini [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]].&lt;ref name=&quot;Bralić&quot;&gt;Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629014843/https://hrcak.srce.hr/file/29748 |date=29. 6. 2021 }}, [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733&lt;/ref&gt; Obuhvaćao je općine: ...  Prostirao se je 1900. godine na 590 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;zeno&quot;&gt;[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien&lt;/ref&gt;

1900. su godine u Korčulanskome kotaru živjela 27.352 stanovnika.&lt;ref name=&quot;zeno&quot; /&gt;

== Literatura ==
* {{cite web | url =https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03014102/1/#topDocAnchor | title =Gemeindelexikon von Dalmatien (14 / 1908) | last = | first = | date = | website =digi.landesbibliothek.at | publisher =Oö. Landesbibliothek | access-date =24. 4. 2022 | language =de }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kotari u Kraljevini Dalmaciji]]</text>
      <sha1>85r3xmg5znrilcsj2xun4tqu9x87dwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kroatizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494652</id>
    <revision>
      <id>3923151</id>
      <parentid>3916412</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38281" sha1="d57jrczts40xjdz678d19mmf0zq0prg" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}{{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Kontroverzno}}

'''Kroatizacija''' ili '''hrvatizacija''' je pojam kojim se označavaju [[Asimilacija|asimilacioni]] procesi prevođenja pojedinaca ili grupacija iz njihovog matičnog [[Etnička grupa|etničkog]] korpusa u [[Hrvati|hrvatski]] etnički, odnosno [[Nacija|nacionalni]] korpus. Tokom [[Historija|historije]], kroatizacija je vršena u nekoliko osnovnih vidova, putem [[Kultura|kulturološke]] asimilacije, odnosno [[Akulturacija|akulturacije]], putem socijalne i političke asimilacije, kao i putem vjerske konverzije u obliku pokatoličavanja ili unijaćenja. U pojedinim historijskim periodima hrvatizacija je sprovođena uz upotrebu prinudnih i nasilnih metoda, koje su poprimile veće razmjere tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941-1945), za vrijeme postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] koja je sprovodila politiku sistematske hrvatizacije, masovnog protjerivanja i genocidnog uništavanja nehrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Gavrilović, Slavko (1996b). „Problem unijaćenja i kroatizacije Srba”. ''Republika Srpska Krajina''. Topusko-Knin-Beograd: Srpsko kulturno društvo &quot;Sava Mrkalj&quot;, Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, Radnička štampa. str. 111—126.&lt;/ref&gt;

Proces hrvatizacije je takođe bio usmjeren protiv [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]], Bosanaca i Hercegovaca, [[Dalmacija|dalmatinskih]] i [[Istra|istarskih]] [[Italijani|Italijana]], kao i pripadnika nekih drugih etničkih zajednica. I pored prava svakog pojedinca da se o svojoj nacionalnoj pripadnosti izjasni po ličnom opredjeljenju, pristalice hrvatizacije npr. Bunjevce tretiraju isključivo kao &quot;bunjevačke Hrvate&quot; ili &quot;hrvatske Bunjevce&quot; čime automatski osporavaju njihovo ustavno pravo na samobitnost i očuvanje nacionalnog identiteta.
[[Datoteka:Ante Starčević portrait.jpg|mini|[[Ante Starčević]] (1823-1896), ideolog i zagovornik hrvatizacije Srba u Hrvatskoj]]

== Hrvatizacija Srba u Hrvatskoj ==
Tokom historije, hrvatizacija pravoslavnih [[Srbi|Srba]] je bila usko povezana sa raznim oblicima vjerske [[Asimilacija|asimilacije]], a prvenstveno sa pojavom unijaćenja, odnosno pokatoličavanja. Ovi procesi su dovodili do odvajanja pounijaćenih, odnosno pokatoličenih Srba od njihove prvobitne vjerske zajednice - [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], što je za posljedicu imalo ne samo vjersku konverziju, već i postepenu [[Akulturacija|akulturaciju]], a potom i potpunu asimilaciju u novu zajednicu, predvođenu hrvatskim [[Svećenik|sveštenstvom]].&lt;ref&gt;Gavrilović, Slavko (1995). „O unijaćenju i pokatoličavanju Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Ugarskoj (XIII-XIX vek)”. ''Zbornik o Srbima u Hrvatskoj''. '''3''': 7—44.&lt;/ref&gt;

Jedan od glavnih instrumenata za sprovođenje ne samo vjerske, već i etničke konverzije Srba bila je unijatska Križevačka biskupija u Hrvatskoj. Međutim, intenzivan rad na unijaćenju pravoslavnih Srba zapčet je znatno prije formalnog osnivanja pomenute [[Biskupija|biskupije]]. Za vrijeme učestalih [[migracija]] tokom 16. i 17. vijeka,&lt;ref&gt;Ivić, Aleksa (1909). ''Seoba Srba u Hrvatsku i Slavoniju: Prilog ispitivanju srpske prošlosti tokom 16. i 17. veka''. Sremski Karlovci.&lt;/ref&gt; pojedine grupe srpskih doseljenika su bile podvrgavane ubrzanoj vjerskoj konverziji i akulturaciji, što je u praksi dovodilo do prihvatanja novog identiteta pod utjecajem hrvatskog sveštenstva. Ova pojava je bila posebno izražena među Srbima koji su bili nastanjeni na posjedima hrvatskih velikaša u banskoj Hrvatskoj, a isti proces je zahvatio i pojedina krajiška područja, o čemu svjedoči poznati primjer akulturacije [[Žumberački Srbi|žumberačkih Srba]].

U razdoblju od 16. do 18. vijeka, znatan broj srpskih sela sa nekoliko hiljada stanovnika u oblasti Žumberka pounijaćen je od strane hrvatskog sveštenstva, prvenstveno uz uporebu raznih pritisaka i drugih sredstava prinude od strane državnih i vojnih vlasti. Proces hrvatizacije žumberačkih Srba bio je sproveden temeljito, tako da su se tokom 19. i 20. vijeka pojedini Žumberčani srpskog porijekla na poseban način isticali vatrenom pripadnošću hrvatskom nacionalnom korpusu,&lt;ref&gt;Gavrilović, Slavko (1996b). „Problem unijaćenja i kroatizacije Srba”. ''Republika Srpska Krajina''. Topusko-Knin-Beograd: Srpsko kulturno društvo &quot;Sava Mrkalj&quot;, Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, Radnička štampa. str. 124.&lt;/ref&gt; o čemu na slikovit način svjedoči i potonji primer unijatskog križevačkog biskupa [[Janko Šimrak|Janka Šimraka]].
[[Datoteka:Josip Frank.jpg|mini|[[Josip Frank]] (1844-1911), ideolog i zagovornik hrvatizacije Srba u Hrvatskoj]]
Slični procesi vjerske i nacionalne konverzije su bili zabilježeni i među Srbima u [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje se organizovano unijaćenje pojavilo 1832. godine uglavnom u naseljima [[Kričke (Drniš)|Kričke]], [[Baljci (Ružić)|Baljci]] i [[Vrlika]]. Takve pojave su dovodile do znatnih sukoba, tako da unijaćenje i odnarođavanje nije zaživjelo. Po pravilu, privremeni unijati su se većim dijelom vraćali u [[Pravoslavlje|pravoslavnu]] vjeru i srpsku zajednicu, a manjim dijelom su prelaskom u [[Katoličanstvo|rimokatolike]] i potom bi se već u prvoj ili drugoj generaciji izjašnjavali kao Hrvati.

U drugoj polovini 19. vijeka, glavni [[Ideologija|ideolog]] i zagovornik potpune hrvatizacije Srba u Hrvatskoj bio je [[Ante Starčević]] (1823-1896), osnivač hrvatske [[Stranka prava|Stranke prava]]. Njegovim publicističkim radovima i javnim pozivima &quot;grko-istočnjacima&quot; (kako je nazivao Srbe) da prihvate projekat &quot;hrvatske političke nacije&quot; i time postanu Hrvati, postavljeni su temelji za ideološku i političku izgradnju organizovanog sistema hrvatizacije Srba, uz upotrebu svih sredstava. Teoriju o postojanju &quot;hrvatske političke nacije&quot; i nepriznavanju drugih narodnosti u Hrvatskoj, a na prvom mjestu srpske, prihvatile su i druge hrvatske političke grupacije,&lt;ref&gt;Krestić, Vasilije (1981). „Srbi u Habsburškoj Monarhiji 1849-1868”. ''Istorija srpskog naroda''. knj. 5, sv. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 145.&lt;/ref&gt; tako da je pomenuta teorija postala glavno političko sredstvo hrvatizacije. Posljedice takve ideologije pokazale su se u 20. vijeku.&lt;ref&gt;Krestić, Vasilije (1983). „Politički, privredni i kulturni život u Hrvatskoj i Slavoniji”. ''Istorija srpskog naroda''. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 375.&lt;/ref&gt;

Kao glavni istrument za sprovođenje unijaćenja i pohrvaćivanja, grkokatolička Križevačka eparhija je i tokom savremene historije odigrala značajnu ulogu u prevođenju pravoslavnih Srba u katolicizam i njihovom uključivanju u hrvatski nacionalni korpus. Ova djelatnost je poprimila velike razmjere za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] (1941-1945), kada je uprava Križevačke eparhije aktivno saučestvovala u prinudnom i nasilnom pokatoličavanju pravoslavnih Srba, koje je sprovođeno na cjelokupnom području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. U tome se posebno istakao klerofašista [[Janko Šimrak]], grkokatolički križevački biskup, koji je počevši od 1941. godine, zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom [[Alojzije Stepinac|Alojzijem Stepincem]] učestvovao u radu posebnog odbora za sprovođenje pokatoličavanja.

Za vrijeme postojanja socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], hrvatizacija se ispoljavala prvenstveno u oblasti kulturnog života. Srbi u Hrvatskoj su bili izloženi procesu tihe akulturacije, prvenstveno u velikim gradovima, dok je ova pojava bila znatno manje izražena na krajiškim područjima u unutrašnjosti. Već od 1970-tih postojala je tendencija postepenog udaljavanja od opšteg standarda u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] u vidu sve izraženijeg zalaganja za upotrebu &quot;čiste&quot; hrvatske jezičke norme. Sve intenzivnija [[Linvgistika|lingvistička]] hrvatizacija, nametana preko javnih glasila i masovnih medija, znatno je utjecala i na jezik urbanih Srba u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Vesna Požgaj Hadži, [https://src-h.slav.hokudai.ac.jp/eng/pdf/20111011Sociolingvisticka_slika.pdf A contemporary sociolinguistic look at former Yugoslavia], Fakulty of Arts, University of Ljubljana&lt;/ref&gt;

Nakon političkih promjena u Hrvatskoj (1990) i dolaska na vlast [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], položaj Srba u ovoj još uvijek jugoslavenskoj republici je počeo naglo da se pogoršava. Promjenom [[ustav]]a Hrvatske, Srbima je oduzet dotadašnji status konstitutivnog naroda, čime su svedeni na manjinu.

== Hrvatizacija na prostorima Srbije ==
[[Datoteka:GNOOV 1040-1945.png|mini|Faksimil dekreta o izjašnjavanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata iz 1945. godine]]
Tokom historije, hrvatizacija je na prostorima današnje [[Srbija|Srbije]] bila prisutna prvenstveno na sjevernim područjima ([[Vojvodina|Vojvodine]], odnosno [[Srem]]a, [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]]), kao i na pojedinim područjima [[Kosova]] ([[Janjevo]]).

=== Hrvatizacija u Vojvodini ===
Na prostorima današnje Vojvodine, hrvatizacija je bila usmjerena prema Srbima u Sremu, prema Bunjevcima i Šokcima u Bačkoj i Baranji, kao i prema Krašovanima u Banatu. Prema popisnim podacima iz 1851, na teritoriji Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata živjelo je 62.936 Bunjevaca i Šokaca, kao i 2.860 Hrvata. Međutim, već tokom 19. vijeka, u sklopu rasprave o nacionalnoj pripadosti Bunjevaca i Šokaca, uobličene su teze o njihovoj navodnoj pripadnosti hrvatskom nacionalnom korpusu. Ova teza je potencirana i u razdoblju između dva svjetska rata, a naročito u vrijeme stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (1939) kada su istaknuti zahtjevi da se [[Baranja]] i dijelovi Bačke uključe u sastav Hrvatske, do čega nije došlo.&lt;ref&gt;Radojević, Mira (1996). „Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918-1941” (PDF). ''Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju''. '''14''' (2): 39—73.&lt;/ref&gt;

Sistematska hrvatizacija ovih zajednica u Vojvodini započela je nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]avljanja komunističkog režima u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;Njegovan, Drago (2008). „Dokumenti o nasilnoj hrvatizaciji Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini posle Drugog svetskog rata”. ''Etnolingvistička i istorijska istraživanja o Bunjevcima''. Novi Sad-Subotica: Matica srpska &amp; Bunjevački informativni centar. str. 105—112.&lt;/ref&gt; Nakon oslobođenja, nove vlasti su uredbom od 14. maja 1945. godine naredile da se pripadnici Bunjevačke i Šokačke etničke grupe brišu iz evidencije narodnosti Vojvodine i kategorizuju kao Hrvati.&lt;ref&gt;Raič, Aleksandar (2011). „[http://bunjevci.net/images/stories/downloads/Broj_69_2011.pdf Po vika brez glasa i priznanja u društvenom životu]” (PDF). ''Bunjevačke novine''. '''7''' (69): 18—20.&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, predstavnici novostvorene federalne jedinice Hrvatske su u komisiji za administrativno razgraničenje obnovili zahtjeve da se Baranja i znatni dijelovi Bačke uključe u sastav Hrvatske, u čemu su djelimično uspeli (u slučaju Baranje). Iako je Bačka ostala u sastavu Vojvodine, odnosno Srbije, komunističke vlasti su nastavile da sprovode hrvatizaciju Bunjevaca i Šokaca.

Najveći broj Bunjevaca živi u selima u okolini [[Subotica|Subotice]]: Bikovo, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Mala Bosna i Stari Žednik. Šokci uglavnom žive u naseljima u okolini [[Sombor]]a: Sonta, Apatin, Bački Breg i Bački Monoštor itd. Tek nakon pada komunističkog režima u Vojvodini (1988-1990), ovim zajednicama je omogućeno da se slobodno razvijaju. Prema popisu iz 2002. godine u Vojvodini je bilo 56.546 stanovnika koji su se izjasnili kao Bunjevci ili Šokci.

Hrvatizacija je zahvatila i stanovništvo u sremskim selima Hrtkovci i Nikinci, koje vodi poreijklo od rimokatoličkih [[Albanci|Albanaca]] (Klimenti) doseljenih 1737. godine zajedno sa Srbima tokom Druge velike seobe Srba.&lt;ref&gt;Jankulov, Borislav (1961). ''Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku''. str. 61, Novi Sad: Matica srpska.&lt;/ref&gt; Prvobitno su govorili [[Albanski jezik|albanskim]], a potom i [[Srpski jezik|srpskim jezikom]], da bi početkom 20. vijeka, posle Svehrvatskog katoličkog kongresa (1900) pod pritiskom rimokatoličkog sveštenstva počeli da se izjašnjavaju kao Hrvati.

=== Hrvatizacija na Kosovu ===
Hrvatizacija je zahvatila čak i pojedine skupine stanovništva na području [[Kosovo|Kosova]]. U sklopu politike [[Prozelitizam|prozelitizma]], rimokatoličkim Janjevcima je nametnut hrvatski nacionalni identitet. Ključnu ulogu u hrvatizaciji Janjevaca odigrali su rimokatolički misionari i sveštenici.

== Hrvatizacija na prostorima Crne Gore ==
Hrvatizacija je na prostorima današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] bila zasnovana na teoriji o postojanju &quot;[[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]]&quot; koja bi navodno obuhvatala najveći dio Crne Gore, sa [[Boka kotorska|Bokom kotorskom]], kao i najveći dio [[Hercegovina|Hercegovine]], sa primorjem do rijeke [[Neretva|Neretve]]. Najveći pobornik ove teorije, a ujedno i hrvatizacije u Crnoj Gori, bio je [[Savić Marković Štedimlija]].&lt;ref&gt;Terzić, Slavenko (2000). „Ideološki koreni crnogorske nacije i nastanak crnogorskog separatizma”. ''Srpska slobodarska misao''. '''1''' (1): 181—198.&lt;/ref&gt;

== Hrvatizacija rimokatoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini ==
Tokom 19. vijeka, s pojavom ideologija i aktivnim političkim angažmanima na uvođenju etnonacionalnog identiteta i nacionalnosti među [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]], težnja vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini od strane vanjskih sila, uglavnom iz Srbije i Hrvatske.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko (2013). Govedarica, Blagoje (ed.). &quot;Kroatizacija bosanskog srednjovjekovlja u svjetlu interkonfesionalnosti stecaka (O jednom modelu promjene historijskog pamcenja)&quot; Godišnjak/Jahrbuch. Centar za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 42: 103–130. doi:10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-40. ISSN 2232-7770.&lt;/ref&gt; Ovoj težnji je postojao određeni otpor, osobito među bosanskim [[franjevci]]ma, od kojih su se neki zalagali protiv kroatiziranja bosanskih katolika s jedne strane, kao i protiv posrbljavanja bosanskih pravoslavaca s druge strane. Bosanski franjevac i historičar [[Antun Knežević]] ih je u svojim djelima nazivao &quot;Bošnjacima katolicima&quot; i &quot;Bošnjacima pravoslavcima&quot;, kao arhaičnog naziva za stanovnike Bosne (usporedivo sa savremenim značenjem pojma &quot;Bosanac&quot;.) Kneževićevi stavovi su bili da su svi stanovnici Bosne jedan trovjerski narod, te da do kraja 19. vijeka u Bosni i Hercegovini hrvatski ili srpski identitet nije bio jako izražen. Slične ideje su promovisali i neki bosanski franjevci kao što je hrvatski pjesnik [[Ivan Franjo Jukić]].&lt;ref&gt;Truhelka, Ć. (1930). Jedno zanimljivo pismo bosanskog historičara fra Ante Kneževića. ''Narodna starina, 9'' (22), 227-233.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejić, Marko, (2004), ''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine,'' str. 182&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1996), ''Bošnjaci u emigraciji - Monografija Bosanskih pogleda 1955-1967'', str. 20&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marko Atilla Hoare, (2007), ''The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day'', str. 60&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jelenić, Julijan, (1915), ''Kultura i bosanski franjevci'', str. 615, Svjetlost&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana'', str. 33&lt;/ref&gt;

Prije 1867. u Bosni se osniva i društvo sa zadatkom da se iskorijeni podrugljivo ime &quot;Šokac&quot;, a umjesto njega da uvodi ime Hrvat kod katoličkih Bosanaca. Ovo društvo su činili franjevci i pruski konzulat [[Klement Božić]].&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanaj bosanskih Muslimana'', str. 49, Zagreb&lt;/ref&gt;

Sve do ovog perioda, prije 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini nije bilo mogućnosti za nacionalno izjašnjavanje. Antun Radić je uočio da: &quot;''na dosta mjesta dovoljno i nehotice uvjerio da je ime hrvatsko po Bosni i Hercegovini seoskom svijetu posve nepoznato''.&quot; Slično zapažanje iznio je i Südland (dr Ivo Pilar) u svome djelu &quot;Südslavische Frage&quot; (Beč, 1918), koji ističe: &quot;''prije 1895. nije bilo nacionalne svijesti među širokim slojevima kod bosanskih katolika. Kod posljednjih se još ni danas nacionalna svijest nije probudila u onolikoj mjeri kao u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji''.&quot;&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'', str. 50, Zagreb&lt;/ref&gt; Bosanski franjevac fra [[Martin Nedić]] je istakao da se &quot;''ime Hrvat glede Bosne u snu zaboravilo'' (...) ''narod prosti u Dalmaciji i Slavoniji u ono vrieme nije poznavao svog hrvatskog poriekla, pa i dan danas veći dio Slavonije za to porieklo nezna''.&quot;&lt;ref&gt;Martin Nedić, (1884), ''Stanje redodržave Bosne Srebrebe poslje pada kraljevstva bosanskoga pak do okupacije u četiri vieka'', str. 23, Đakovo&lt;/ref&gt;

Neposredno nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|uspostavljanja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]] (1878) započeo je proces hrvatizacije bosanskohercegovačkih rimokatolika, među kojima je do tada preovlađivalo regionalno poimanje identiteta. Jedan od instrumenata hrvatizacije bila je novostvorena [[Vrhbosanska nadbiskupija]] na čelu sa nadbiskupom [[Josip Stadler|Josipom Stadlerom]] (1881-1918) koji je bio jedan od glavnih zagovornika administrativnog objedinjavanja ovih oblasti sa Hrvatskom i [[Slavonija|Slavonijom]], odnosno Dalmacijom radi stvaranja Velike Hrvatske pod upravom [[Habsburška dinastija|Habzburške dinastije]].&lt;ref&gt;Kraljačić, Tomislav (1987). ''Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903)''. Sarajevo: Veselin Masleša.&lt;/ref&gt;

== Hrvatizacija Slovenaca ==
Rani oblici hrvatizacije pojedinih grupa slovenskog stanovništva zabilježeni su već tokom 18. i 19. vijeka, kada je nad slovenskim doseljenicima iz Kranjske, koji su se naselili u pojedinim mestima u [[Lika|Lici]], izvršena asimilacija putem njihovog prevođenja u hrvatski nacionalni korpus. Slični procesi su se odvojali u pojedinim mjestima u Istri i Međumurju. Teza o Slovencima kao &quot;Alpskim Hrvatima&quot; snažno je potencirana od strane NDH države.&lt;ref&gt;Šuvar, Stipe (1986). ''Svi naši nacionalizmi''. str. 250 Valjevo: Milić Rakić.&lt;/ref&gt;

== Hrvatizacija Slavonije ==
Krajem 6. i početkom 7. vijeka, na područje dotadašnje rimske provincije Panonije Savije (lat. ''Pannonia Savia'') doselilo se stanovništvo koje je pripadalo posebnoj grupi ''Panonskih Slovena''. Upravo po ovom stanovništvu, čitava oblast je dobila svoje novo, slavensko ime, koje se u [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] latinskim izvorima najčešće javljalo u obliku ''Sclavonia'' ili ''Slavonia'' (doslovno: Slavonija).&lt;ref&gt;Klaić, Nada (1971). ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'' (1. izd.). str. 97, Zagreb: Školska knjiga.&lt;/ref&gt; Tokom čitavog srednjovjekovnog i [[Rani novivijek|ranog novovjekovnog]] razdoblja, tadašnja Slavonija se prema zapadu prostirala sve do rijeke Sutle,&lt;ref&gt;Szoldos, Attila (1998). „Hrvatska i Slavonija u kraljevstvu Arpadovića”. ''Povijesni prilozi''. '''17''': 287—296.&lt;/ref&gt; a njen zapadni deo se nazivao ''Gornja Slavonija'' (lat. Sclavonia superior), obuhvatajući prostor od Sutle do Ilove, dok se preostali deo od reke Ilove prema istoku nazivao ''Donja Slavonija'' (lat. Sclavonia inferior). Tek nakon Bečkog rata (1683-1699), pojam ''Slavonije'' je postepeno sužavan na dotadašnju ''Donju Slavoniju'', koja je sačuvala slavonsko oblasno ime, dok je nekadašnja ''Gornja Slavonija'' preimenovana u ''Sjevernu Hrvatsku''. Time je započeo proces hrvatizacije stanovništva dotadašnje ''Gornje Slavonije'', a isti proces se tokom 18. i 19. vijeka proširio i prema prostorima ''Donje Slavonije''.

Nastojeći da opravda i pospješi ovaj proces, hrvatska nacionalna historiografija je tokom 19. vijeka uobličila tezu o navodnom &quot;hrvatstvu&quot; srednjovjekovnog stanovništva Slavonije, tako da je ranosrednjovjekovna Posavska kneževina u djelima hrvatskih historičara prozvana &quot;Posavskom Hrvatskom&quot;, uz negiranje etničke posebnosti srednjovjekovnih Slavonaca, koji su bili potomci južnog dijela Panonskih Slavena. Tek krajem 20. i početkom 21. vijeka, hrvatska [[historiografija]] se u punoj mjeri suočila sa naučnim rezultatima stranih istraživača, kako evropskih, tako i američkih,&lt;ref&gt;Fine, John Van Antwerp Jr. (2005). ''When Ethnicity did not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods''. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press.&lt;/ref&gt; što je dovelo do postepenog napuštanja dotadašnjih teza,&lt;ref&gt;Klaić, Nada (1971). ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'' (1. izd.). Zagreb: Školska knjiga.&lt;/ref&gt; a potom i do pojave hrvatskih historiografskih radova u kojima se priznaje etnička posebnost starog slavonskog stanovništva.&lt;ref&gt;Petrić, Hrvoje (2007). „Tko su &quot;Slovenci&quot; ili Slavonci u Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini tijekom 17. stoljeća”. ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest''. '''39''': 23—38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Petrić, Hrvoje (2009). „O Kranjcima i &quot;Slovencima&quot; ili Slavoncima (Slovincima) u Križevačkoj županiji te Varaždinskom generalatu od kraja 16. do početka 18. stoljeća”. ''Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci''. '''11''': 30—47.&lt;/ref&gt; Shodno tome, dio hrvatske naučne historiografije je zauzeo kritički stav prema daljim pokušajima podvođenja srednjovjekove Slavonije pod pojam Hrvatske i srednjovjekovnih Slavonaca pod Hrvate.&lt;ref&gt;Gračanin, Hrvoje (2014). „[https://hrcak.srce.hr/file/172446 Povijest Slavonije koja to nije: Stari vijek i rani srednji vijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221128144619/https://hrcak.srce.hr/file/172446 |date=28. 11. 2022 }}”. ''Scrinia Slavonica''. '''14''': 528—532.&lt;/ref&gt;

== Hrvatizacija Italijana u Istri i Dalmaciji ==
Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata, kada su socijalističkoj Jugoslaviji priključene dotadašnje italijanske oblasti na istočnoj obali Jadrana ([[Zadar]], [[Rijeka]] i [[Istra]]), započeo je period progona i represije nad etničkim Italijanima u pomenutim oblastima, koje su priključene jugoslavenskoj federalnoj jedinici Hrvatskoj. Veliki dio italijanske zajednice je bio prinuđen da emigrira u [[Italija|Italiju]], a preostali Italijani u Hrvatskoj su bili izloženi sistematskoj hrvatizaciji.

== Hrvatizacija Albanaca u Dalmaciji ==
Tokom razdoblja mletačke vlasti, u vrijeme čestih migracija na istočnojadranskim prostorima, pojedine skupine etničkih Albanaca su se doseljavale u [[Mletačka Republika|Mletačku Dalmaciju]]. Jedno od najvećih doseljavanja ostvareno je u periodu od 1723. do 1759. godine, kada se nekoliko skupina rimokatoličkih Albanaca iz okoline [[Skadar|Skadra]] postepeno naselio u okolinu Zadra, odnosno u današnja sela Eriko, Arbanasi, [[Zemunik Donji]], [[Zemunik Gornji]], [[Dračevac]], Crno, Ploča, idr.&lt;ref&gt;Ćurković Mijo, (1922), ''Povijest Arbanasa kod Zadra'', Šibenik&lt;/ref&gt; Vremenom su se sve ove porodice pohrvatile i danas se izjašnjavaju kao Hrvati, a među njima se razvio Arbanaski-Šestinski jezik koji predstavlja mješavinu gega narječja, hrvatskog i italijanskog jezika.&lt;ref&gt;Tulio Erber, (1883), ''Albanska Kolonija Arbanasa pored Zadra'',&lt;/ref&gt; Među pohrvaćenim Albancima iz okoline Zadra je i Aleksandar Stipčević.

== Poznate dobrovoljno pohrvaćene osobe ==

* [[August Šenoa]] (njem. ''August Schönoa'') (1838—1881), hrvatski pisac njemačkog porijekla.
* [[Ivan Zajc]] (1832—1914), hrvatski kompozitor i dirigent češkog porijekla.
* [[Vatroslav Lisinski]], rođen kao Ignac Fuhs (Ignaz Fuchs) (1819—1854), hrvatski kompozitor njemačko-jevrejskog porijekla.
* [[Ante Starčević]] (1823—1896), hrvatski političar, književnik, osnivač Hrvatske stranke prava, otac hrvatskog nacionalizma i ideološki vođa Ustaškog pokreta, srpskog porijekla.
* [[Josip Frank]], rođen kao Jozua Frank (Joshua Frank), hrvatski političar jevrejskog porijekla.
* Slavoljub Penkala (1871—1922), hrvatski inženjer i pronalazač poljsko-holandskog porijekla.
* [[Lavoslav Ružička]] (1887—1976), hrvatsko-švajcarsko-jugoslavenski naučnik češkog porijekla.
* Ljudevit Gaj, rođen kao Ludvig Gaj (Ludwig Gay) (1809—1872), hrvatski lingvista, političar i vođa Ilirskog pokreta, njemačkog porijekla.
* Josip Juraj Štrosmajer (njem. ''Joseph Georg Strossmayer''), hrvatski biskup i političar njemačkog porijekla.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Алексић|first=Будимир|title=Црвено-Црна Гора: О унијаћењу и кроатизацији Црне Горе некад и сад|year=2002|location=Никшић|publisher=Омладински интелектуални центар}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Basta|first=Milan|authorlink=Милан Баста|title=Rat je završen 7 dana kasnije|year=1986|edition=5|location=Beograd|publisher=Privredni pregled|url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=sr&amp;id=zT0rAAAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Bulajić|first=Milan|authorlink=Милан Булајић|title=Misija Vatikana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: &quot;Politika Stepinac&quot; razbijanja jugoslovenske države i pokatoličavanja pravoslavnih Srba po cijenu genocida; Stvaranje Civitas Dei - Antemurale Christiantitatis|volume=1|year=1992|location=Beograd|publisher=Politika|url=https://books.google.com/books?id=2nFsAAAAIAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Bulajić|first=Milan|authorlink=Милан Булајић|title=Misija Vatikana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: &quot;Politika Stepinac&quot; razbijanja jugoslovenske države i pokatoličavanja pravoslavnih Srba po cijenu genocida; Stvaranje Civitas Dei - Antemurale Christiantitatis|volume=2|year=1992|location=Beograd|publisher=Politika|url=https://books.google.com/books?id=GyTkAAAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Bulajić|first=Milan|authorlink=Милан Булајић|title=Jasenovac: Uloga Vatikana u nacističkoj Hrvatskoj|year=2007|location=Beograd|publisher=Pešić i sinovi|url=https://books.google.com/books?id=QEhsGQAACAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Velikonja|first=Mitja|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|year=2003|location=College Station|publisher=Texas A&amp;M University Press|url=https://books.google.com/books?id=rqjLgtYDKQ0C}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Гавриловић|first=Славко|authorlink=Славко Гавриловић|title=О унијаћењу и покатоличавању Срба у Хрватској, Славонији и Угарској (XIII-XIX век)|journal=Зборник о Србима у Хрватској|volume=3|year=1995|pages=7-44|url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=sr&amp;id=UbxFAAAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Гавриловић|first=Славко|authorlink=Славко Гавриловић|chapter=Унијаћење Срба у Хрватској, Славонији и Барањи (XVI-XVIII век)|title=Српски народ ван граница данашње СР Југославије од краја XV века до 1914. године|year=1996a|location=Београд|publisher=Завод за уџбенике и наставна средства|pages=37-47}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Гавриловић|first=Славко|authorlink=Славко Гавриловић|chapter=Проблем унијаћења и кроатизације Срба|title=Република Српска Крајина|year=1996b|location=Топуско-Книн-Београд|publisher=Српско културно друштво &quot;Сава Мркаљ&quot;, Српско културно друштво &quot;Зора&quot;, Радничка штампа|pages=111-126|url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=sr&amp;id=20m5AAAAIAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Goldstein|first=Ivo|authorlink=Иво Голдштајн|title=Ustaška ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u časopisu Handžar|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|year=2006|volume=38|issue=1|pages=259-277|url=https://hrcak.srce.hr/file/79289|access-date=28. 11. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128144742/https://hrcak.srce.hr/file/79289|url-status=dead}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Gračanin|first=Hrvoje|title=Povijest Slavonije koja to nije: Stari vijek i rani srednji vijek|journal=Scrinia Slavonica|year=2014|volume=14|pages=528-532|url=https://hrcak.srce.hr/file/172446|access-date=28. 11. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128144619/https://hrcak.srce.hr/file/172446|url-status=dead}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Ђурић|first=Вељко Ђ.|authorlink=Вељко Ђ. Ђурић|title=Прекрштавање Срба у Независној Држави Хрватској: Прилози за историју верског геноцида|year=1991|location=Београд|publisher=Алфа|url=http://books.google.com/books?id=q5eBAAAAIAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Ивић|first=Алекса|authorlink=Алекса Ивић|year=1909|title=Сеоба Срба у Хрватску и Славонију: Прилог испитивању српске прошлости током 16. и 17. века|location=Сремски Карловци|url=https://books.google.com/books?id=QOw7AQAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Jankulov|first=Borislav|title=Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku|year=1961|location=Novi Sad|publisher=Matica srpska|url=https://books.google.com/books?id=0l7FAAAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Klaić|first=Nada|authorlink=Нада Клаић|title=Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku|year=1971|edition=1.|location=Zagreb|publisher=Školska knjiga|url=https://books.google.com/books?id=44u2AAAAIAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last1=Kraljačić|first1=Tomislav|title=Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903)|date=1987|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|url=https://books.google.com/books?id=2VBpAAAAMAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Крестић|first=Василије|authorlink=Василије Крестић|chapter=Срби у Хабсбуршкој Монархији 1849-1868|title=Историја српског народа|url=https://books.google.com/books?id=uL1BAAAAYAAJ|volume=књ. 5, св. 2|year=1981|location=Београд|publisher=Српска књижевна задруга|pages=107-150}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Крестић|first=Василије|authorlink=Василије Крестић|chapter=Политички, привредни и културни живот у Хрватској и Славонији|title=Историја српског народа|url=https://books.google.com/books?id=uHNpAAAAMAAJ|volume=књ. 6, св. 1|year=1983|location=Београд|publisher=Српска књижевна задруга|pages=375-431}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Крестић|first=Василије|authorlink=Василије Крестић|title=Историја Срба у Хрватској и Славонији 1848-1914|year=1991|location=Београд|publisher=Политика|url=http://books.google.com/books?id=5pkMAAAAIAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Крестић|first=Василије|authorlink=Василије Крестић|title=Геноцидом до Велике Хрватске|year=1998|location=Нови Сад-Београд|publisher=Матица српска, Архив Србије|url=http://books.google.com/books?id=7vzEoAEACAAJ}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Novak|first=Viktor|authorlink=Виктор Новак|title=Magnum Crimen: Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj|url=https://books.google.com/books?id=H6uc1D7TwPAC|year=1948|location=Zagreb|publisher=Nakladni zavod Hrvatske}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Његован|first=Драго|chapter=Документи о насилној хрватизацији Буњеваца и Шокаца у Војводини после Другог светског рата|title=Etnolingvistička i istorijska istraživanja o Bunjevcima|year=2008|location=Novi Sad-Subotica|publisher=Matica srpska &amp; Bunjevački informativni centar|pages=105-112}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Petrić|first=Hrvoje|title=Tko su &quot;Slovenci&quot; ili Slavonci u Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini tijekom 17. stoljeća|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest|year=2007|volume=39|pages=23-38|url=https://hrcak.srce.hr/file/75624|access-date=28. 11. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128144725/https://hrcak.srce.hr/file/75624|url-status=dead}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Petrić|first=Hrvoje|title=O Kranjcima i &quot;Slovencima&quot; ili Slavoncima (Slovincima) u Križevačkoj županiji te Varaždinskom generalatu od kraja 16. do početka 18. stoljeća|journal=Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci|year=2009|volume=11|pages=30-47|url=https://hrcak.srce.hr/file/79724|access-date=28. 11. 2022|archive-date=18. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220618150335/https://hrcak.srce.hr/file/79724|url-status=dead}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Поповић|first=Душан Ј.|authorlink=Душан Ј. Поповић|year=1963|title=Срби у Војводини. Књ. 3: Оо Темишварског сабора 1790 до Благовештенског сабора 1861|location=Нови Сад|publisher=Матица српска|url=https://books.google.com/books?id=AFppAAAAMAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Radojević|first=Mira|authorlink=Мира Радојевић|title=Sporazum Cvetković-Maček i pitanje razgraničenja u Sremu|journal=Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju|year=1992|volume=10|issue=1-2|pages=61-72|url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-1992_1-2.pdf}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Radojević|first=Mira|authorlink=Мира Радојевић|title=Bosna i Hercegovina u raspravama o državnom uređenju Kraljevine (SHS) Jugoslavije 1918-1941. godine|journal=Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju|year=1994|volume=12|issue=1|pages=7-41|url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-1994_1.pdf}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Радојевић|first=Мира|authorlink=Мира Радојевић|chapter=Споразум Цветковић-Мачек и Босна и Херцеговина|title=Босна и Херцеговина од средњег века до новијег времена|year=1995|location=Београд|publisher=Историјски институт САНУ|pages=123-133|url=https://books.google.com/books?id=m2MtAQAAIAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Radojević|first=Mira|authorlink=Мира Радојевић|title=Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918-1941|journal=Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju|year=1996|volume=14|issue=2|pages=39-73|url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-1996_2.pdf}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Радовановић|first=Милован|title=Етнички и демографски процеси на Косову и Метохији|year=2004|location=Београд|publisher=Liber press|url=https://books.google.com/books?id=AKotAQAAIAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Raič|first=Aleksandar|title=Po vika brez glasa i priznanja u društvenom životu|journal=Bunjevačke novine|year=2011|volume=7|issue=69|pages=18-20|url=http://bunjevci.net/images/stories/downloads/Broj_69_2011.pdf}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Симић|first=Сима|authorlink=Сима Симић|title=Прекрштавање Срба за време Другог светског рата|year=1958|location=Титоград|publisher=Графички завод|url=https://books.google.com/books?id=L580AAAAIAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Szoldos|first=Attila|title=Hrvatska i Slavonija u kraljevstvu Arpadovića|journal=Povijesni prilozi|year=1998|volume=17|pages=287-296|url=https://hrcak.srce.hr/file/157875|access-date=28. 11. 2022|archive-date=27. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181127193745/https://hrcak.srce.hr/file/157875|url-status=dead}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Терзић|first=Славенко|authorlink=Славенко Терзић|title=Идеолошки корени црногорске нације и настанак црногорског сепаратизма|journal=Српска слободарска мисао|year=2000|volume=1|issue=1|pages=181-198|url=https://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/terzic-ideoloski_korijeni_c.html}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Fine|first=John Van Antwerp Jr.|authorlink=Џон ван Антверп Фајн|title=When Ethnicity did not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods|year=2005|location=Ann Arbor, Michigan|publisher=University of Michigan Press|url=https://books.google.com/books?id=wEF5oN5erE0C}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Šuvar|first=Stipe|authorlink=Стипе Шувар|title=Svi naši nacionalizmi|year=1986|location=Valjevo|publisher=Milić Rakić|url=https://books.google.com/books?id=axa5AAAAIAAJ}}
* [http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/eng/pdf/20111011Sociolingvisticka_slika.pdf Vesna Požgaj Hadži, A contemporary sociolinguistic look at former Yugoslavia, Fakulty of Arts, University of Ljubljana]
* [http://uts.academia.edu/MajaMikula/Papers/132088/Croatias_Independence_and_the_Language_Politics_of_the_1990s Croatia's Independence and the Language Politics of the 1990s, Maja Mikula, Language Australia Ltd, Melbourne (2002)]{{Mrtav link}}{{Мртва веза}}
{{refend}}

[[Kategorija:Kulturološka asimilacija]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]</text>
      <sha1>d57jrczts40xjdz678d19mmf0zq0prg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496666</id>
    <revision>
      <id>3922935</id>
      <parentid>3874125</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T12:24:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Uvodni dio članka uređen (do sekcije Obred), dodate reference.</comment>
      <origin>3922935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4549" sha1="o2gpt2ksw31m3afq9wbdcykq6cd2ew4" xml:space="preserve">[[Datoteka:&quot;Watering of Dodola&quot; by Uroš Predić, published in magazine &quot;Orao&quot; in 1892.jpg|mini|Polivanje dodola, [[Uros Predić]]]]
[[Datoteka:Пеперуда в Добруджа 1950.jpg|180px|mini|desno|Dodole u Bugarskoj]]

'''Dodola''' (također Doda, Dudulja i Didilja) stara je slavenska tradicija.
Prema nekim tumačenjima, Dodola je [[Stari Slaveni|slavenska]] božica kiše&lt;ref&gt;{{cite book |authorlink=Paul Rankov Radosavljevich |title=Who are the Slavs? A Contribution to Race Psychology |publisher=Richard G. Badger |location=Boston |date=1919 |page=19 |url=https://books.google.de/books?id=NlU5AAAAMAAJ&amp;pg=PA19&amp;dq=Dodola+rain+Slavic+goddess&amp;hl=de}}&lt;/ref&gt; i supruga vrhovnog boga [[Perun]]a, boga gromovnika. Predaje govore da su Slaveni vjerovali da kada Dodola pomuze njihove nebeske krave (oblake), pada kiša. Kaže se da Dodola svakog proljeća leti iznad šuma i livada kako bi raširila proljetno zelenilo i okitila drveće cvjetovima.

Naziv ''dodola'' u literaturi se različito etimološki tumači. Jedna od iznesenih hipoteza povezuje naziv s [[Litvanski jezik|litvanskim]] Dundulisom, nazivom povezanim s grmljavinom i baltičkim bogom groma Perkūnasom. Također je predložena moguća udaljena povezanost naziva dodola s grčkim Dodonom i Daedalima, koji se u pojedinim tumačenjima povezuju sa [[Zeus|Zeusovim]] proročištem i kultom povezanim s prirodnim pojavama. Zbog različitih etimoloških tumačenja porijeklo naziva nije jednoznačno utvrđeno.&lt;ref&gt;Walter Puchner, &quot;Notes on the Onomatology and the Etymology of Bulgarian and Greek Names for the Dodola / Perperuna Rite&quot;&lt;/ref&gt;

Obred dodola bio je rasprostranjen među južnoslavenskim narodima, najviše u hrvatskoj i srpskoj tradiciji, a izvodio se u vrijeme suše s ciljem prizivanja kiše. U [[Bugarska|Bugarskoj]] je sličan obred poznat pod nazivom ''paparuda''. Sudionici obreda izvodili su ritualne radnje obraćavši se višim silama s molbom za [[Kiša|kišu]].&lt;ref&gt;Mihai Dragnea, &quot;[https://www.oeaw.ac.at/fileadmin/kommissionen/vanishinglanguages/Collections/Greek_varieties/Thracian_Greek/Bibliography_pdf/Dragnea_2014_-_Paparuda_Dodola.pdf The Thraco-Dacian Origin of the Paparuda/Dodola Rain-Making Ritual]&quot;, Brukenthalia. Romanian Cultural History Review. 2014.&lt;/ref&gt;

== Obred ==
Tokom obreda mlade žene pjevale su određene pjesme za Dodolu, u kombinaciji s plesom za koji su bile odjevene u lišće i granje. Dodolski rituali su paganske ritualne igre i pesme čiji su magični elementi imali za cilj da izazove kišu. U igri su učestvovale uglavnom mlade djevojke, od 5 do 12 godina, jer su ritualna pravila zahtjevala potpunu nevinost.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.likepilates.com/petljanje-boga-peruna/ | title =Petljanja boga Peruna | authorlink = | last = | first = | date =17. 4. 2014 | website =likepilates.com | publisher = | access-date =6. 2. 2023 | language =sr }}&lt;/ref&gt;
Djevojke su zvali dodole i bile su obučene u staru odjeću, uglavnom poderanu, na glavi su nosile vijence od trava, žitarica i cvijeća i bukete cvijeća u rukama. Glavna dodola je morala biti [[siroče]] ili [[posmrče]], s tim da nakon njenog rođenja nije smijelo da se rodi nijedno drugo dete. Išle su selom i igrale i pjevale ispred svake kuće. Dodole su se okupljale tokom ljetnih suša. Nosile su sa sobom grančice [[hrast]]a, jer je hrast po starom indoevropskom vjerovanju drvo boga gromovnika Peruna. Kao neobična i polunaga pojava, dodola se kreće slobodno po selu zajedno sa devojkama koje je horski prate. Kada dođe pred nečije domaćinstvo obred počinje, ona pjeva stih po stih, a devojke u glas pripjev &quot;oj dodo, oj dodole&quot;. U toku pjevanja ona igra tako što se okreće u krug. Kad otpjeva pjesmu dodola biva polivena vodom od strane domaćice. Po završetku obreda biva nagrađena. Obredi se razlikuju od mjesta do mjesta. U prizrenskom kraju djevojke nakon obilaska kuća idu u crkvu. U ovom kraju primjećuje se preplitanje religijskog i magijskog. Danas ovaj ritual još uvijek prakticiraju folklorne skupine.

U turopoljskoj tradiciji, na dan [[Jurjevo|Jurjeva]] bira se pet najljepših djevojaka koje će u haljinama od lišća prikazati božicu Dodolu i pjevati pjesme za selo do kraja blagdana.

Možda postoji veza s [[Lužički Srbi|lužičkosrpskom]] tradicijom uskršnjih pjesama, dodola se pojavljuju se u priči o [[Krabat]]u.

== Literatura ==

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dodola}}

[[Kategorija:Hrvatski folklor]]
[[Kategorija:Srpski folklor]]
[[Kategorija:Bugarski folklor]]</text>
      <sha1>o2gpt2ksw31m3afq9wbdcykq6cd2ew4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki jezički model</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497891</id>
    <revision>
      <id>3923091</id>
      <parentid>3892546</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>GoodBosnian premjestio je stranicu [[Veliki jezički modeli]] na [[Veliki jezički model]] preko preusmjerenja: Standardizacija: Prebacujem u jedninu</comment>
      <origin>3892546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8361" sha1="p1dywu4e677j4ksxpqt3wk4z023e9ly" xml:space="preserve">'''Veliki jezički model''' ({{Jez-en|large language model - LLM}}) jest [[jezički model]] koji se sastoji od [[Umjetna neuronska mreža|neuronske mreže]] s mnogo parametara obučene na velikim količinama neoznačenog teksta upotrebom [[Samonadzirano učenje|samonadziranog učenja]]. Pojavili su se oko 2018. i pokazali su se uspješnim u raznim zadaćama. Njihov uspjeh promijenio je fokus istraživanja [[Obrada prirodnog jezika|obrade prirodnog jezika]], od prethodne paradigme obučavanja specijaliziranih [[Nadzirano učenje|nadziranih modela]] za određene zadatke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amacad.org/publication/human-language-understanding-reasoning|title=Human Language Understanding &amp; Reasoning|date=13. 4. 2022|website=American Academy of Arts &amp; Sciences|language=en|access-date=3. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

Iako pojam &quot;veliki jezički model&quot; nema formalnu definiciju, općenito se odnosi na modele [[Duboko učenje|dubokog učenja]] koji imaju broj parametara veličine milijardi ili više.&lt;ref name=&quot;extracting&quot; /&gt; Ovi opći modeli se izvrsno snalaze u širokom rasponu zadataka, za razliku od treniranja za jedan specifičan zadatak (kao što su analiza sentimenta, prepoznavanje imenovanih entiteta ili matematičko zaključivanje).&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt; Iako su trenirani na jednostavnim zadacima poput predviđanja sljedeće riječi u rečenici, neuronski jezični modeli s dovoljno treniranja i broja parametara pokazuju se sposobni za razumijevanje velikog dijela sintakse i semantike [[Jezik|ljudskog jezika]]. Osim toga, veliki jezički modeli pokazuju značajno opće znanje i sposobni su &quot;zapamtiti&quot; veliku količinu činjenica tokom treninga.&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt;

== Primjena na zadaće  ==
Od 2018. do 2020, standardna metoda korištenja velikih jezičkih modela za specifičan zadatak obrade prirodnog jezika bila je podešavanje modela s dodatnim treniranjem specifičnim za taj zadatak. Naknadno je utvrđeno da moćniji modeli poput [[GPT-3]] mogu rješavati zadatke bez dodatnog treniranja putem tehnika &quot;promptiranja&quot;, u kojima se problem modelu opisuje kroz jedan ili više tekstualnih upita, dodavajući primjere sličnih problema i njihovih rješenja.&lt;ref name=&quot;jm&quot; /&gt;

=== Fino podešavanje ===
Fino podešavanje ({{Jez-en|fine-tuning}}) praksa je modificiranja postojećeg istreniranog jezičkog modela nadziranim treniranjem na specifičnom zadatku (npr. analiza sentimenta, prepoznavanje imenovanih entiteta ili označavanje vrste riječi). To je oblik [[Prenosno učenje|prenosnog učenja]] ({{Jez-en|transfer learning}}). Moguće je obučiti čitavu ili samo određene slojeve neuronske mreže. Obično se postiže sa [[Nadzirano učenje|nadziranim učenjem]], a neke tehnike uključuju i [[polunadzirano učenje]].

=== Promptiranje ===
GPT-3 je popularizirao promptiranje,&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt; rješavanje problema koji se formuliraju tekstualnim upitima koji model mora riješiti pružajući završetak (putem [[Statistička analiza|zaključivanja]]). U [[Promptiranje s malo podataka|promptiranju s malo podataka]] ({{Jez-en|Few-shot prompting}}), upit uključuje mali broj primjera sličnih parova (problema, rješenja).&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt; Na primjer, zadatak analize sentimenta označavanjem sentimenta filmske recenzije mogao bi biti upitan na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt;&lt;pre&gt;Recenzija: Ovaj film je bezveze.
Sentiment: negativan

Recenzija: Ovaj film je sjajan!
Sentiment:&lt;/pre&gt;Ako model izbaci &quot;pozitivan&quot;, onda je tačno riješio zadatak. U promptiranju bez podataka ({{Jez-en|zero-shot prompt}}), nisu dostavljeni primjeri rješenja.&lt;ref name=&quot;Wiggers&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot; /&gt; Primjer takvog prompta za isti zadatak analize sentimenta bio bi &quot;Sentiment povezan s filmskom recenzijom &quot;Ovaj film je fantastičan!&quot; je&quot;.&lt;ref name=&quot;flan-blog&quot; /&gt;

Performanse modela sa malo podataka pokazale su konkurentne rezultate na zadacima obrade prirodnog jezika, ponekad čak i nadmašujući prethodne fino podešene pristupe. Primjeri takvih zadataka su [[Mašinski prevod|prevođenje]], [[Upitnički sistemi|odgovaranje na pitanja]], [[Cloze test|Cloze zadaci]], dešifriranje riječi i korištenje novih riječi u rečenici.&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot; /&gt; Stvaranje i optimizacija takvih promptova naziva se [[inženjering promptova]] ({{Jez-en|prompt engineering}}).

== Reference ==
{{refspisak|refs=&lt;ref name=jm&gt;{{cite book
|last1=Jurafsky |first1=Dan |last2=Martin |first2=James H. 
|title=Speech and Language Processing 
|date=7. 1. 2023 |edition=3rd edition draft
|url=https://web.stanford.edu/~jurafsky/slp3/ed3book_jan72023.pdf
|access-date=24. 5. 2022 
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=extracting&gt;{{Cite conference 
|last1=Carlini |first1=Nicholas |last2=Tramer |first2=Florian |last3=Wallace |first3=Eric |last4=Jagielski |first4=Matthew |last5=Herbert-Voss |first5=Ariel |last6=Lee |first6=Katherine |last7=Roberts |first7=Adam |last8=Brown |first8=Tom B |last9=Song |first9=Dawn |last10=Erlingsson |first10=Ulfar
|title=Extracting Training Data from Large Language Models
|conference=USENIX Security Symposium |volume=6 |year=2021
|url=https://www.usenix.org/system/files/sec21-carlini-extracting.pdf
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Manning-2022&gt;{{cite journal
|last=Manning|first=Christopher D.|author-link=Christopher D. Manning
|title=Human Language Understanding &amp; Reasoning
|journal=Daedalus
|year=2022
|url=https://www.amacad.org/publication/human-language-understanding-reasoning
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Wiggers&gt;{{cite web
|work=TechCrunch
|last=Wiggers|first=Kyle
|date=28. 4. 2022
|title=The emerging types of language models and why they matter
|url=https://techcrunch.com/2022/04/28/the-emerging-types-of-language-models-and-why-they-matter/
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot;&gt;{{cite journal |first1=Tom B.|last1=Brown|first2=Benjamin|last2=Mann|last3=Ryder|last25=Chess|last20=Hesse|first20=Christopher|last21=Chen|first21=Mark|last22=Sigler|first22=Eric|last23=Litwin|first23=Mateusz|last24=Gray|first24=Scott|first26=Jack|first25=Benjamin|last26=Clark|last19=Winter|last27=Berner|first27=Christopher|last28=McCandlish|first28=Sam|last29=Radford|first29=Alec|last30=Sutskever|first30=Ilya|last31=Amodei|first31=Dario|first19=Clemens|first18=Jeffrey|first3=Nick|last10=Askell|last4=Subbiah|first4=Melanie|last5=Kaplan|first5=Jared|last6=Dhariwal|first6=Prafulla|last7=Neelakantan|first7=Arvind|last8=Shyam|first8=Pranav|last9=Sastry|first9=Girish|first10=Amanda|last18=Wu|last11=Agarwal|first11=Sandhini|last12=Herbert-Voss|first12=Ariel|last13=Krueger|first13=Gretchen|last14=Henighan|first14=Tom|last15=Child|first15=Rewon|last16=Ramesh|first16=Aditya|last17=Ziegler|first17=Daniel M. |editor1-last=Larochelle |editor1-first=H. |editor2-last=Ranzato |editor2-first=M. |editor3-last=Hadsell |editor3-first=R. |editor4-last=Balcan |editor4-first=M.F. |editor5-last=Lin |editor5-first=H. |title=Language Models are Few-Shot Learners |journal=Advances in Neural Information Processing Systems |date=Dec 2020 |volume=33 |pages=1877–1901 |url=https://proceedings.neurips.cc/paper/2020/file/1457c0d6bfcb4967418bfb8ac142f64a-Paper.pdf |publisher=Curran Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=flan-blog&gt;{{cite web
|title=Introducing FLAN: More generalizable Language Models with Instruction Fine-Tuning
|date=6. 10. 2021
|work=Google Research
|last1=Bosma|first1=Maarten|last2=Wei|first2=Jason
|url=https://ai.googleblog.com/2021/10/introducing-flan-more-generalizable.html
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wei |first1=Jason |last2=Tay |first2=Yi |last3=Bommasani |first3=Rishi |last4=Raffel |first4=Colin |last5=Zoph |first5=Barret |last6=Borgeaud |first6=Sebastian |last7=Yogatama |first7=Dani |last8=Bosma |first8=Maarten |last9=Zhou |first9=Denny |last10=Metzler |first10=Donald |last11=Chi |first11=Ed H. |last12=Hashimoto |first12=Tatsunori |last13=Vinyals |first13=Oriol |last14=Liang |first14=Percy |last15=Dean |first15=Jeff |last16=Fedus |first16=William |title=Emergent Abilities of Large Language Models |journal=Transactions on Machine Learning Research |date=31. 8. 2022 |url=https://openreview.net/forum?id=yzkSU5zdwD |language=en |issn=2835-8856}}&lt;/ref&gt; }}

{{Generativna umjetna inteligencija}}

[[Kategorija:Veliki jezički modeli| ]]
[[Kategorija:Duboko učenje]]
[[Kategorija:Obrada prirodnih jezika]]</text>
      <sha1>p1dywu4e677j4ksxpqt3wk4z023e9ly</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923094</id>
      <parentid>3923091</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Promptiranje */</comment>
      <origin>3923094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8361" sha1="mraytyozd46n5w71xty7jydzi6i801f" xml:space="preserve">'''Veliki jezički model''' ({{Jez-en|large language model - LLM}}) jest [[jezički model]] koji se sastoji od [[Umjetna neuronska mreža|neuronske mreže]] s mnogo parametara obučene na velikim količinama neoznačenog teksta upotrebom [[Samonadzirano učenje|samonadziranog učenja]]. Pojavili su se oko 2018. i pokazali su se uspješnim u raznim zadaćama. Njihov uspjeh promijenio je fokus istraživanja [[Obrada prirodnog jezika|obrade prirodnog jezika]], od prethodne paradigme obučavanja specijaliziranih [[Nadzirano učenje|nadziranih modela]] za određene zadatke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amacad.org/publication/human-language-understanding-reasoning|title=Human Language Understanding &amp; Reasoning|date=13. 4. 2022|website=American Academy of Arts &amp; Sciences|language=en|access-date=3. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

Iako pojam &quot;veliki jezički model&quot; nema formalnu definiciju, općenito se odnosi na modele [[Duboko učenje|dubokog učenja]] koji imaju broj parametara veličine milijardi ili više.&lt;ref name=&quot;extracting&quot; /&gt; Ovi opći modeli se izvrsno snalaze u širokom rasponu zadataka, za razliku od treniranja za jedan specifičan zadatak (kao što su analiza sentimenta, prepoznavanje imenovanih entiteta ili matematičko zaključivanje).&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt; Iako su trenirani na jednostavnim zadacima poput predviđanja sljedeće riječi u rečenici, neuronski jezični modeli s dovoljno treniranja i broja parametara pokazuju se sposobni za razumijevanje velikog dijela sintakse i semantike [[Jezik|ljudskog jezika]]. Osim toga, veliki jezički modeli pokazuju značajno opće znanje i sposobni su &quot;zapamtiti&quot; veliku količinu činjenica tokom treninga.&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt;

== Primjena na zadaće  ==
Od 2018. do 2020, standardna metoda korištenja velikih jezičkih modela za specifičan zadatak obrade prirodnog jezika bila je podešavanje modela s dodatnim treniranjem specifičnim za taj zadatak. Naknadno je utvrđeno da moćniji modeli poput [[GPT-3]] mogu rješavati zadatke bez dodatnog treniranja putem tehnika &quot;promptiranja&quot;, u kojima se problem modelu opisuje kroz jedan ili više tekstualnih upita, dodavajući primjere sličnih problema i njihovih rješenja.&lt;ref name=&quot;jm&quot; /&gt;

=== Fino podešavanje ===
Fino podešavanje ({{Jez-en|fine-tuning}}) praksa je modificiranja postojećeg istreniranog jezičkog modela nadziranim treniranjem na specifičnom zadatku (npr. analiza sentimenta, prepoznavanje imenovanih entiteta ili označavanje vrste riječi). To je oblik [[Prenosno učenje|prenosnog učenja]] ({{Jez-en|transfer learning}}). Moguće je obučiti čitavu ili samo određene slojeve neuronske mreže. Obično se postiže sa [[Nadzirano učenje|nadziranim učenjem]], a neke tehnike uključuju i [[polunadzirano učenje]].

=== Promptiranje ===
GPT-3 je popularizirao promptiranje,&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt; rješavanje problema koji se formuliraju tekstualnim upitima koji model mora riješiti pružajući završetak (putem [[Statistička analiza|zaključivanja]]). U [[Promptiranje s malo podataka|promptiranju s malo podataka]] ({{Jez-en|Few-shot prompting}}), upit uključuje mali broj primjera sličnih parova (problema, rješenja).&lt;ref name=&quot;Manning-2022&quot; /&gt; Na primjer, zadatak analize sentimenta označavanjem sentimenta filmske recenzije mogao bi biti upitan na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot; /&gt;&lt;pre&gt;Recenzija: Ovaj film je bezveze.
Sentiment: negativan

Recenzija: Ovaj film je sjajan!
Sentiment:&lt;/pre&gt;Ako model izbaci &quot;pozitivan&quot;, onda je tačno riješio zadatak. U promptiranju bez podataka ({{Jez-en|zero-shot prompt}}), nisu dostavljeni primjeri rješenja.&lt;ref name=&quot;Wiggers&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot; /&gt; Primjer takvog prompta za isti zadatak analize sentimenta bio bi &quot;Sentiment povezan s filmskom recenzijom &quot;Ovaj film je fantastičan!&quot; je&quot;.&lt;ref name=&quot;flan-blog&quot; /&gt;

Performanse modela sa malo podataka pokazale su konkurentne rezultate na zadacima obrade prirodnog jezika, ponekad čak i nadmašujući prethodne fino podešene pristupe. Primjeri takvih zadataka su [[Mašinski prevod|prevođenje]], [[Upitnički sistemi|odgovaranje na pitanja]], [[Cloze test|Cloze zadaci]], dešifriranje riječi i korištenje novih riječi u rečenici.&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot; /&gt; Stvaranje i optimizacija takvih promptova naziva se [[promptno inženjerstvo]] ({{Jez-en|prompt engineering}}).

== Reference ==
{{refspisak|refs=&lt;ref name=jm&gt;{{cite book
|last1=Jurafsky |first1=Dan |last2=Martin |first2=James H. 
|title=Speech and Language Processing 
|date=7. 1. 2023 |edition=3rd edition draft
|url=https://web.stanford.edu/~jurafsky/slp3/ed3book_jan72023.pdf
|access-date=24. 5. 2022 
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=extracting&gt;{{Cite conference 
|last1=Carlini |first1=Nicholas |last2=Tramer |first2=Florian |last3=Wallace |first3=Eric |last4=Jagielski |first4=Matthew |last5=Herbert-Voss |first5=Ariel |last6=Lee |first6=Katherine |last7=Roberts |first7=Adam |last8=Brown |first8=Tom B |last9=Song |first9=Dawn |last10=Erlingsson |first10=Ulfar
|title=Extracting Training Data from Large Language Models
|conference=USENIX Security Symposium |volume=6 |year=2021
|url=https://www.usenix.org/system/files/sec21-carlini-extracting.pdf
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Manning-2022&gt;{{cite journal
|last=Manning|first=Christopher D.|author-link=Christopher D. Manning
|title=Human Language Understanding &amp; Reasoning
|journal=Daedalus
|year=2022
|url=https://www.amacad.org/publication/human-language-understanding-reasoning
}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Wiggers&gt;{{cite web
|work=TechCrunch
|last=Wiggers|first=Kyle
|date=28. 4. 2022
|title=The emerging types of language models and why they matter
|url=https://techcrunch.com/2022/04/28/the-emerging-types-of-language-models-and-why-they-matter/
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;few-shot-learners&quot;&gt;{{cite journal |first1=Tom B.|last1=Brown|first2=Benjamin|last2=Mann|last3=Ryder|last25=Chess|last20=Hesse|first20=Christopher|last21=Chen|first21=Mark|last22=Sigler|first22=Eric|last23=Litwin|first23=Mateusz|last24=Gray|first24=Scott|first26=Jack|first25=Benjamin|last26=Clark|last19=Winter|last27=Berner|first27=Christopher|last28=McCandlish|first28=Sam|last29=Radford|first29=Alec|last30=Sutskever|first30=Ilya|last31=Amodei|first31=Dario|first19=Clemens|first18=Jeffrey|first3=Nick|last10=Askell|last4=Subbiah|first4=Melanie|last5=Kaplan|first5=Jared|last6=Dhariwal|first6=Prafulla|last7=Neelakantan|first7=Arvind|last8=Shyam|first8=Pranav|last9=Sastry|first9=Girish|first10=Amanda|last18=Wu|last11=Agarwal|first11=Sandhini|last12=Herbert-Voss|first12=Ariel|last13=Krueger|first13=Gretchen|last14=Henighan|first14=Tom|last15=Child|first15=Rewon|last16=Ramesh|first16=Aditya|last17=Ziegler|first17=Daniel M. |editor1-last=Larochelle |editor1-first=H. |editor2-last=Ranzato |editor2-first=M. |editor3-last=Hadsell |editor3-first=R. |editor4-last=Balcan |editor4-first=M.F. |editor5-last=Lin |editor5-first=H. |title=Language Models are Few-Shot Learners |journal=Advances in Neural Information Processing Systems |date=Dec 2020 |volume=33 |pages=1877–1901 |url=https://proceedings.neurips.cc/paper/2020/file/1457c0d6bfcb4967418bfb8ac142f64a-Paper.pdf |publisher=Curran Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=flan-blog&gt;{{cite web
|title=Introducing FLAN: More generalizable Language Models with Instruction Fine-Tuning
|date=6. 10. 2021
|work=Google Research
|last1=Bosma|first1=Maarten|last2=Wei|first2=Jason
|url=https://ai.googleblog.com/2021/10/introducing-flan-more-generalizable.html
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;emergentpaper&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wei |first1=Jason |last2=Tay |first2=Yi |last3=Bommasani |first3=Rishi |last4=Raffel |first4=Colin |last5=Zoph |first5=Barret |last6=Borgeaud |first6=Sebastian |last7=Yogatama |first7=Dani |last8=Bosma |first8=Maarten |last9=Zhou |first9=Denny |last10=Metzler |first10=Donald |last11=Chi |first11=Ed H. |last12=Hashimoto |first12=Tatsunori |last13=Vinyals |first13=Oriol |last14=Liang |first14=Percy |last15=Dean |first15=Jeff |last16=Fedus |first16=William |title=Emergent Abilities of Large Language Models |journal=Transactions on Machine Learning Research |date=31. 8. 2022 |url=https://openreview.net/forum?id=yzkSU5zdwD |language=en |issn=2835-8856}}&lt;/ref&gt; }}

{{Generativna umjetna inteligencija}}

[[Kategorija:Veliki jezički modeli| ]]
[[Kategorija:Duboko učenje]]
[[Kategorija:Obrada prirodnih jezika]]</text>
      <sha1>mraytyozd46n5w71xty7jydzi6i801f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maxwellove jednačine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501189</id>
    <revision>
      <id>3923072</id>
      <parentid>3749094</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>6akisa</username>
        <id>130435</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10436" sha1="7z2kv8xss2qyzp17w0gercs3o4gtftw" xml:space="preserve">{{Elektromagnetizam}}
'''Maxwellove jednačine''' jesu skup [[Krive drugog reda|parcijalnih diferencijalnih jednačina]] koje, zajedno sa [[Lorencova sila|Lorentzovim zakonom sile]], čine osnovu [[Klasični elektromagnetizam|klasičnog elektromagnetizma]], klasične [[Optika|optike]] i [[Električna mreža|električnih kola]]. Jednačine pružaju matematički model za električne, optičke i radio tehnologije, kao što su proizvodnja energije, električnih motora, [[Bežični|bežične]] komunikacije, objektiva, radara, itd. One opisuju kako se [[Električno polje|električna]] i [[Magnetno polje|magnetska polja]] generiraju [[Električni naboj|nabojima]], [[Električna struja|strujama]] i promjenama polja.&lt;ref group=&quot;napomena&quot;&gt;''Električna i magnetna polja'', prema [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], su komponente jednog elektromagnetskog polja.&lt;/ref&gt; Jednačine su nazvane po fizičaru i matematičaru [[James Clerk Maxwell|Jamesu Clerku Maxwellu]], koji je 1861. i 1862. godine objavio rani oblik jednačina koji je uključivao Lorentzov zakon sile. Maxwell je prvi koristio jednačine da predloži da je svjetlost elektromagnetna pojava. Moderni oblik jednačina u njihovoj najčešćoj formulaciji pripisuje se [[Oliver Heaviside|Oliveru Heavisideu]].&lt;ref name=&quot;Hampshire&quot;&gt;{{Cite journal|last=Hampshire|first=Damian P.|date=29. 10. 2018|title=A derivation of Maxwell's equations using the Heaviside notation|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences|series=|volume=376|issue=2134|arxiv=1510.04309|bibcode=2018RSPTA.37670447H|doi=10.1098/rsta.2017.0447|issn=1364-503X|pmc=6232579|pmid=30373937}}&lt;/ref&gt;

Maxwellove jednačine mogu se kombinirati kako bi se pokazalo kako se fluktuacije u elektromagnetnim poljima (valovima) šire konstantnom brzinom u vakuumu, ''[[Brzina svjetlosti|c]]'' (299 792 458&amp;nbsp;m/s).&lt;ref name=&quot;NIST&quot;&gt;{{Cite web|url=https://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?c|title=The NIST Reference on Constants, Units, and Uncertainty}}&lt;/ref&gt; Poznati kao [[elektromagnetno zračenje]], ovi talasi se javljaju na različitim talasnim dužinama da bi proizveli [[Elektromagnetni spektar|spektar]] zračenja od [[Radiotalas|radio talasa]] do [[Gama zračenje|gama zraka]].

U obliku parcijalne diferencijalne jednačine u [[SI sistem|SI sistemu]], Maxwellove jednačine se mogu napisati kao:

&lt;math&gt;\begin{align}
\nabla \cdot \mathbf{E} \,\,\, &amp;= \frac{\rho}{\varepsilon_0} \\
\nabla \cdot \mathbf{B} \,\,\, &amp;= 0 \\
\nabla \times \mathbf{E} &amp;= -\frac{\partial \mathbf{B}}{\partial t} \\
\nabla \times \mathbf{B} &amp;= \mu_0 \left(\mathbf{J} + \varepsilon_0  \frac{\partial \mathbf{E}}{\partial t} \right)
\end{align}&lt;/math&gt;

Gdje je &lt;math&gt;\mathbf{E}&lt;/math&gt; [[električno polje]], &lt;math&gt;\mathbf{B}&lt;/math&gt; [[magnetno polje]], &lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt; gustoća električnog naboja i &lt;math&gt;\mathbf{J}&lt;/math&gt; [[gustoća struje]]. '''&lt;math&gt;\varepsilon_0&lt;/math&gt;''' je permitivnost vakuuma i &lt;math&gt;\mu_0&lt;/math&gt; propustljivost vakuuma.

Jednačine imaju dvije glavne varijante. ''Mikroskopske'' jednačine imaju univerzalnu primjenu, ali su nespretno za korištenje u uobičajenim proračunima. Oni povezuju električna i magnetska polja sa ukupnim nabojem i ukupnom strujom, uključujući komplikovana naelektrisanja i struje u materijalima na [[Atomska skala|atomskoj skali]]. ''Makroskopske'' jednačine definiraju dva nova pomoćna polja koja opisuju ponašanje materije velikih razmjera bez razmatranja naboja na atomskoj skali i kvantne pojave poput spinova. Međutim, njihova upotreba zahtijeva eksperimentalno određene parametre za fenomenološki opis elektromagnetnog odgovora materijala. Termin &quot;Maxwellove jednačine&quot; se često koristi i za [[Maxwell's equations#Alternative formulations|ekvivalentne alternativne formulacije]]. Verzije Maxwellovih jednačina zasnovane na [[Električni potencijal|električnim]] i [[Magnetski skalarni potencijal|magnetskim skalarnim potencijalima]] preferiraju se isključivo za rješavanje jednačina kao [[Problem graničnih vrijednosti|problema graničnih vrijednosti]], [[Lorenzova sila|analitičke mehanike]] ili za upotrebu u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]]. [[Kovarijantna formulacija klasičnog elektromagnetizma|Kovarijantna formulacija]] (o [[Prostorvrijeme|prostor-vremenu]], a ne o prostoru i vremenu odvojeno) čini da [[Manifestna kovarijansa|se manifestuje]] kompatibilnost Maxwellovih jednačina sa [[Posebna teorija relativnosti|posebnom relativnošću]]. [[Maxwellove jednadžbe u zakrivljenom prostor-vremenu|Maxwellove jednačine u zakrivljenom prostor-vremenu]], koje se obično koriste u fizici [[Fizika elementarnih čestica|visokih energija]] i [[Gravitacija|gravitacije]], kompatibilne su s [[Opća teorija relativnosti|općom relativnošću]].&lt;ref group=&quot;napomena&quot;&gt;U općoj relativnosti, međutim, moraju ući, kroz svoj stres–energetski tenzor, u Einsteinovom polju jednačina koje uključuje prostor-vremensku kurvu.&lt;/ref&gt; U stvari, [[Albert Einstein|Albert Einnstein]] je razvio specijalnu i opštu teoriju relativnosti kako bi prilagodio invarijantnu brzinu svetlosti, posledicu Maxwellovih jednačina, sa principom da samo relativno kretanje ima fizičke posledice.

Objavljivanje jednačina označilo je [[Ujedinjenje (fizika)|ujedinjenje]] teorije za prethodno odvojeno opisane fenomene: magnetizam, elektricitet, svjetlost i pripadajuću radijaciju. Od sredine 20. stoljeća, shvatilo se da Maxwellove jednačine ne daju tačan opis elektromagnetnih pojava, već su umjesto toga [[Klasična teorija polja|klasično]] ograničenje preciznije teorije [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]].

=== Historija ===

==== Gaussov zakon za magnetizam ====
[[Datoteka:VFPt_dipole_magnetic1.svg|desno|mini|[[Gaussov zakon za magnetizam]]: linije magnetnog polja nikada ne počinju niti se završavaju, već formiraju petlje ili se protežu do beskonačnosti kao što je prikazano s magnetskim poljem zbog strujnog prstena.]]
[[Gaussov zakon]] opisuje odnos između [[Električno polje|električnog polja]] i [[Električni naboj|električnih naboja]]: električno polje usmjereno je dalje od pozitivnih naboja, a prema negativnim nabojima, a neto [[Električni tok|otjecanje]] električnog polja kroz [[Gaussova površina|zatvorenu površinu]] proporcionalno je zatvorenom naboju, uključujući vezani naboj zbog polarizacija materijala. Koeficijent proporcije je [[Permitivnost vakuuma|permitivnost slobodnog prostora]].

=== Gaussov zakon ===
[[Datoteka:VFPt_charges_plus_minus_thumb.svg|mini|Električno polje od pozitivnih do negativnih naboja]]
[[Gaussov zakon za magnetizam]] kaže da električni naboji nemaju magnetne analoge, koji se nazivaju [[Magnetski monopol|magnetni monopoli]]; ne postoje sjeverni ili južni magnetni pol u izolaciji.&lt;ref name=&quot;VideoGlossary2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://videoglossary.lbl.gov/#n45|title=Maxwell's equations|last=Jackson|first=John|website=Science Video Glossary|publisher=Berkeley Lab|access-date=15. 10. 2023|archive-date=29. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190129113142/https://videoglossary.lbl.gov/#n45|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Umjesto toga, magnetsko polje materijala pripisuje se [[Dipole|dipolu]], a neto protok magnetnog polja kroz zatvorenu površinu je nula. Magnetski dipoli se mogu predstaviti kao strujne petlje ili neodvojivi parovi jednakih i suprotnih &quot;magnetnih naboja&quot;. Tačnije, ukupni [[magnetni tok]] kroz Gausovu površinu je nula, a magnetsko polje je [[Solenoidalno vektorsko polje|solenoidno vektorsko polje]].

=== Faradejev zakon ===
[[Faradejev zakon indukcije|Maxwell-Faradayeva]] verzija [[Faradejev zakon indukcije|Faradejevog zakona indukcije]] opisuje kako vremenski-promjenjivo magnetsko polje odgovara zavoju [[Električno polje|električnog polja]].&lt;ref name=&quot;VideoGlossary2&quot;/&gt; U integralnom obliku, on kaže da je rad po jedinici naelektrisanja potreban za kretanje naelektrisanja oko zatvorene petlje jednak brzini promjene magnetskog fluksa kroz zatvorenu površinu.

[[Elektromagnetna indukcija]] je princip rada mnogih [[Električni generator|električnih generatora]]: na primjer, rotirajući magnet sa šipkom stvara promjenjivo magnetsko polje i stvara električno polje u obližnjoj žici.

=== Ampèrov zakon sa Maxwellovim dodatkom ===
Originalni Amperov zakon kaže da se magnetna polja odnose na [[Električna struja|električnu struju]]. Maxwellov dodatak navodi da se magnetna polja odnose i na promenljiva električna polja, što je Maxwell nazvao struja pomaka. Integralni oblik kaže da su električne struje i struje pomaka povezane s proporcionalnim magnetskim poljem duž bilo koje okružujuće krive.

Maxwellov dodatak Amperovom zakonu je važan jer se Amperovi i Gaussovi zakoni inače moraju prilagoditi za statička polja.&lt;ref&gt;J. D. Jackson, ''Classical Electrodynamics'', section 6.3&lt;/ref&gt; Kao posledica toga, predviđa da se rotirajuće magnetno polje javlja sa promjenljivim električnim poljem.&lt;ref name=&quot;VideoGlossary2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=1DZz341Pp50C&amp;pg=PA809 ''Principles of physics: a calculus-based text''], by R. A. Serway, J. W. Jewett, page 809.&lt;/ref&gt; Dalja posljedica je postojanje samoodrživih [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnih valova]] koji putuju kroz prazan prostor.

Brzina izračunata za elektromagnetne valove, koja se može predvidjeti iz eksperimenata na naelektrisanju i strujama, odgovara [[Brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]; zaista, [[svjetlost]] ''jeste'' jedan oblik [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] (kao i [[Rendgensko zračenje|rendgenski zraci]], [[Radiotalas|radio valovi]] i drugi). Maxwell je shvatio vezu između elektromagnetnih valova i svjetlosti 1861. godine, čime je ujedinio teorije [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]] i [[Optika|optike]].
[[Datoteka:Magnetic_core.jpg|desno|mini|Primjena Amperovog zakona. Svako [[Magnetno jezgro|jezgro]] pohranjuje jedan [[bit]] podataka.]]

== Također pogledajte ==
* [[Električna mreža]]
* [[Električno polje]]
* [[Magnetni tok]]
* [[Električni naboj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Maxwellove jednačine| ]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Eponimne fizičke jednačine]]
[[Kategorija:Funkcije prostora i vremena]]
[[Kategorija:James Clerk Maxwell]]
[[Kategorija:Parcijalne diferencijalne jednačine]]
[[Kategorija:Naučni zakoni]]</text>
      <sha1>7z2kv8xss2qyzp17w0gercs3o4gtftw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glaž</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506150</id>
    <revision>
      <id>3923036</id>
      <parentid>3627758</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3862" sha1="7y00vivd5r739u9njs13itmx704ezbp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Historical_regions_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|mini|304x304piksel|[[Regije Bosne i Hercegovine#Historijske regije|Historijske regije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].]]
'''Glaž''' jest naziv za [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]], sjedište istoimene regije na području današnje [[Bosna (regija)|Bosne]].{{Sfn|Engel|1998}} Tačan položaj grada nije poznat.

== Historija ==
Prvi put se spominje 1244. kao utvrđeni grad u kojem je tada boravio [[Bela IV, kralj Ugarske|Bela IV]], [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] i [[Spisak hrvatskih kraljeva|Hrvatske]].{{Sfn|Periša|2005|p=203}} Nadalje, spominje se u 1287, pa 1299. U 14. i 15. vijeku Glaž se spominje još desetak puta.

Krajem 14. vijeka u blizini se razvio gradić [[Srida]].

U Glažu je postojao i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], koji se više puta spominje u 1370-im. U posjed [[Hrvatinići|Hrvatinića]] dolazi 1391. Posljednji put se spominje u papinom pismu 1469.{{Sfn|Periša|2005|p=203}}{{Sfn|Hrvatska enciklopedija|2005|pp=223-224}}

U povelji [[Bosna (zemlja)|bosanskog]] [[Spisak bosanskih banova|bana]] [[Prijezda I Kotromanić|Prijezde]] iz 1287. navode se sela na granici Glaške i Zemljaničke regije: ''Bistrica'',{{Sfn|Periša|2005|p=202}} ''Grabroa'' i ''Bulkacka'', ali nije jasno koja su to današnja sela, tako da granica regije nije poznata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/doc/124821377/Povelja-Bana-Prijezde-I-Kojom-Dodeljuje-Zupu-Zemunik-Svojoj-Cerki-i-Zetu-Sinu-Bana-Stjepana-III-Babonica-GPB-5-2012|title=Povelja Bana Prijezde I|website=Scribd|language=en|access-date=17. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Glaška regija je bila unutar [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]].{{Sfn|Periša|2005|p=206}}

O položaju grada se zna samo da je &quot;ležao na granici [[Usora (oblast)|Usore]]&quot; u podatku iz 1334. [[Franjo Rački]] ga je smjestio na rijeku [[Vrbas]],{{Sfn|Hrvatska enciklopedija|2005|pp=223-224}} a [[Vjekoslav Klaić]], [[Ferdo Šišić]] i [[Nikola Bilogrivić]] oko rijeke [[Ukrina|Ukrine]]. [[Darko Periša]] je 2005. predložio smještaj Glaža na gradinu u [[Šušnjari (Laktaši)|Šušnjarima]] na desnoj obali Vrbasa, a za regiju je predložio granice na [[Sava|Savi]], Vrbasu, Ukrini i planini [[Uzlomac]] i donjem toku [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]].{{Sfn|Periša|2005|p=204}}

== Također pogledajte ==

* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Bosna (regija)|Bosna]]
** [[Birač (oblast)|Birač]]
** [[Srednja Bosna]]
** [[Vrhbosna]]
** [[Osat (regija)|Osat]]
* [[Bosanska krajina]]
** [[Cazinska krajina]]
** [[Knešpolje]]
** [[Lijevče polje]]
** [[Prijedorsko polje]]
* [[Donji Kraji]]
* [[Završje (oblast)|Završje]] (Tropolje)
* [[Hum]]
* [[Hercegovina]]
* [[Travunija]]

== Fusnote ==
{{Refspisak}}
== Reference ==

* {{Cite book|title=[[Hrvatska enciklopedija]]|publisher=LZMK|year=2005|isbn=953-6036-34-7|volume=Svezak 4|location=[[Zagreb]]}}
* {{Cite book|last=Engel|first=Pál|url=https://hrcak.srce.hr/file/24121|title=Neki problemi bosansko-ugarskih odnosa|publisher=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU|year=1998|volume=Svezak 16|location=[[Zagreb]]|access-date=17. 5. 2024|archive-date=17. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517155639/https://hrcak.srce.hr/file/24121|url-status=dead}}
* {{Cite book|last=Periša|first=Darko|url=https://hrcak.srce.hr/file/1392|title=Pejo Ćošković, Susret sa zagubljenom poviješću|publisher=Pril. Inst. arheol.|year=2005|volume=Svezak 22|location=[[Zagreb]]|pages=199-216|access-date=17. 5. 2024|archive-date=1. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250501033603/https://hrcak.srce.hr/file/1392|url-status=dead}}
{{Regije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosna (regija)]]
[[Kategorija:Topografija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>7y00vivd5r739u9njs13itmx704ezbp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mate Bulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506897</id>
    <revision>
      <id>3923111</id>
      <parentid>3917883</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47157-24</username>
        <id>185254</id>
      </contributor>
      <origin>3923111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3087" sha1="iu6z8n65598vkrgl9nkdtca2vsqzm21" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Mate Bulić
| počasni_sufiks       = 
| slika                = Mate Bulić ,grudska večer ZG 2009.jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_na_maternjem     = 
| ime_na_maternjem_jezik = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|02|18}}&lt;ref name=&quot;VL&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.vecernji.hr/enciklopedija/mate-bulic-18068| title=Mate Bulić| date=1. 12. 2016| work=[[Večernji list]]| access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja       = [[Blatnica (Čitluk)|Blatnica]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Narodna muzika]]
| zanimanje            = Pjevač
| instrument           = 
| karijera             = 
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = [[Miroslav Škoro]], [[Marko Perković Thompson|Marko Perković]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Mate Bulić''' (18. februar 1957) jest [[Bosna i Hercegovina|hrvatski hercegovački]] [[Pop-muzika|pop]] i [[Folk muzika|folk]] [[Pjevanje|pjevač]]. Od 1990-ih živi i nastupa u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].

== Biografija ==
Školovanje je završio u [[Čitluk]]u i [[Mostar]]u, diplomirao je [[Elektrotehnika|elektrotehniku]]. Preselio se u Frankfurt gdje se oženio i zasnovao porodicu. Tek kasnije počeo je da razvija svoju muzičku karijeru, a početkom 1990-ih počinje snimati vlastite pjesme. Godine 1994. izlazi njegov prvi album &quot;[[Gdje ste noćas prijatelji stari]].&quot; Poznat je po korištenju brojnih elemenata tradicionalne hrvatske muzike koje ugrađuje u svoju glazbu, poput upotrebe lijerice i pjevanja [[Ganga|gange]]. Sarađivao je s mnogim hrvatskim umjetnicima, među kojima se izdvajaju [[Miroslav Škoro]] i [[Marko Perković Thompson|Marko Perković]].&lt;ref name=&quot;CR&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101231| title=Mate Bulić| work=crorec.hr| publisher=[[Croatia Records]]|  access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
# ''[[Gdje ste noćas prijatelji stari]]'' (1994)
# ''[[Dodijalo pajdo]]'' (1997)
# ''[[Hrvatske narodne pjesme (Mate Bulić)|Hrvatske narodne pjesme]]'' (1998)
# ''[[Pjevajte sa mnom]]'' (1999)
# ''[[Sve najbolje]]'' (2001)
# ''[[Gori borovina]]'' (2003)
# ''[[Megamix]]'' (2004)
# ''[[Kako mi je, tako mi je]]'' (2007)
# ''[[Domu mom]]'' (2011)
# ''[[Sretan Božić, moj narode]]'' (2017)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Discogs artist|Mato Bulić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bulić, Mate}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Čitluk]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>iu6z8n65598vkrgl9nkdtca2vsqzm21</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923113</id>
      <parentid>3923111</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3923111|3923111]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-47157-24|~2026-47157-24]] ([[User talk:~2026-47157-24|razgovor]])</comment>
      <origin>3923113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3086" sha1="pp4lz28twiqjzmqdf6shhiup7lxbdr0" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Mate Bulić
| počasni_sufiks       = 
| slika                = Mate Bulić ,grudska večer ZG 2009.jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_na_maternjem     = 
| ime_na_maternjem_jezik = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|02|18}}&lt;ref name=&quot;VL&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.vecernji.hr/enciklopedija/mate-bulic-18068| title=Mate Bulić| date=1. 12. 2016| work=[[Večernji list]]| access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja       = [[Blatnica (Čitluk)|Blatnica]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Narodna muzika]]
| zanimanje            = Pjevač
| instrument           = 
| karijera             = 
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = [[Miroslav Škoro]], [[Marko Perković Thompson|Marko Perković]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Mate Bulić''' (18. februar 1957) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Pop-muzika|pop]] i [[Folk muzika|folk]] [[Pjevanje|pjevač]]. Od 1990-ih živi i nastupa u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].

== Biografija ==
Školovanje je završio u [[Čitluk]]u i [[Mostar]]u, diplomirao je [[Elektrotehnika|elektrotehniku]]. Preselio se u Frankfurt gdje se oženio i zasnovao porodicu. Tek kasnije počeo je da razvija svoju muzičku karijeru, a početkom 1990-ih počinje snimati vlastite pjesme. Godine 1994. izlazi njegov prvi album &quot;[[Gdje ste noćas prijatelji stari]].&quot; Poznat je po korištenju brojnih elemenata tradicionalne hrvatske muzike koje ugrađuje u svoju glazbu, poput upotrebe lijerice i pjevanja [[Ganga|gange]]. Sarađivao je s mnogim hrvatskim umjetnicima, među kojima se izdvajaju [[Miroslav Škoro]] i [[Marko Perković Thompson|Marko Perković]].&lt;ref name=&quot;CR&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101231| title=Mate Bulić| work=crorec.hr| publisher=[[Croatia Records]]|  access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
# ''[[Gdje ste noćas prijatelji stari]]'' (1994)
# ''[[Dodijalo pajdo]]'' (1997)
# ''[[Hrvatske narodne pjesme (Mate Bulić)|Hrvatske narodne pjesme]]'' (1998)
# ''[[Pjevajte sa mnom]]'' (1999)
# ''[[Sve najbolje]]'' (2001)
# ''[[Gori borovina]]'' (2003)
# ''[[Megamix]]'' (2004)
# ''[[Kako mi je, tako mi je]]'' (2007)
# ''[[Domu mom]]'' (2011)
# ''[[Sretan Božić, moj narode]]'' (2017)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Discogs artist|Mato Bulić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bulić, Mate}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Čitluk]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>pp4lz28twiqjzmqdf6shhiup7lxbdr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/To-do lista</title>
    <ns>2</ns>
    <id>513388</id>
    <revision>
      <id>3923149</id>
      <parentid>3922530</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rad, obrazovanje i profesionalni život */</comment>
      <origin>3923149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8758" sha1="ajyl8moy6peemqz5z24taeassb0f4qp" xml:space="preserve">== Portali i projekti ==

* Oživljavanje Portala:Bosna i Hercegovina, Portala:Medicina, Portala:Islam (fokus na džamije i mesdžide u BiH, posebno na one srušene, naći relevante izvore i knjige).
* Kreiranje Portala:Planinarenje i visokogorstvo (vidjeti [[:en:Portal:Mountains/Climbing|ovo]], [[:en:Portal:Mountains|ovo]] i [[:en:Portal:Climbing|ovo]]); kreirati tako da bude jedan portal zbog sličnosti svih tema i to navesti u uvodu.

== ~ ==
Neki prioritetni redoslijed: Život → čovjek → zdravlje → svakodnevica → san → voda → prehrana → tjelesna aktivnost → mentalno zdravlje → odnosi i porodica → rad i obrazovanje → seksualnost i reprodukcija → okolina i stanovanje → bolest i zdravstvena zaštita → novac i materijalni uslovi → pravo i politika → religija/duhovnost → kultura → tehnologija → društvo → starenje i kraj života → smrt i žalovanje.

== Kategorizirati ==
[[Lista (struktura podataka)|Lista (struktura podataka) - Wikipedia]] (pogledati en.wiki), Patti Smith

== Temelji postojanja i životni ciklus ==
Prije svega proći još jednom kroz svu listu članaka i vidjeti šta može jedan članak obuhvatiti od ovih termina ispod.

U slučaju proširivanja to-do liste na još više termina koristiti en.wiki (pod Outline of ____ postoji korisnih stvari).

* Život i egzistencija (razlikovati: življenje, postojanje, čovjek, organizam)
* Biološki procesi i evolucija (porijeklo života, nasljeđivanje, reprodukcija, evolucija)
* '''RAZDVOJITI ČLANKE''': ''Životna dob'' (životna faza/stadij) i ''Očekivana životna dob'' (Life expectancy – napraviti potpuno zaseban članak jer je trenutni članak Životna dob linkovan kao Life expectancy)
* Životni ciklus čovjeka (razvoj i rast čovjeka, začeće, prenatalni razvoj, djetinjstvo, adolescencija, mladost, odrasla dob, srednja dob, starost, starenje, umiranje, smrt)
* Životni tok i tranzicije ([[:de:Kritisches_Lebensereignis|Kritični životni događaj]])
* Životni uslovi i standard (životne potrebe, osnovne ljudske potrebe, životni stil, način života, kvaliteta života - pogledati na en.wiki članke Lifeway i Lifestyle)
* Subjektivni pojmovi (zadovoljstvo životom/životna satisfakcija, sreća, dobrobit, blagostanje i sl. pojmovi)
* Svrhovitost (životna svrha, smisao životna, životni ciljevi, životna ravnoteža)
* Život kao ekološko-održivi pojam (životna sredina, stanište, održivost, društvo, kultura, civilizacija)
* Život kao filozofski pojam (smisao postojanja, egzistencijalizam, žal(ovanje), besmrtnost, zagrobni život, reinkarnacija)
* Obraditi privatni/lični, društveni, javni, porodični, radni(čki), profesionalni, kulturni, duhovni, religiozni život u članku Život, kao i članak Vjera

== Odnosi, porodica i društveni život ==

* Međuljudski odnosi, porodica, brak, prijateljstvo, ljubav, partnerski odnosi, roditeljstvo, usvajanje djece
* Socijalizacija, društvene mreže, društvena povezanost, pripadnost
* Usamljenost, socijalna podrška
* Zajednica
* Izolovanost
* Društveni kapital

== Ljudska priroda, identitet i svijest ==
Korisno: Index of health articles, en.wiki
* Čovjek kao biće (ljudsko biće, ljudska priroda, anatomija, fiziologija, ljudski organizam)
* Svijest i kognicija (ljudska svijest, um, razum, emocije, psihologija ličnosti, vrline, mane)
* Identitet i ličnost (sebstvo/jastvo, identitet, ličnost, ponašanje, karakter)
* Moral i slobodna volja (slobodna volja, moral, vrijednosti)
* Prava čovjeka

== Zdravlje, dobrobit i determinante ==

* Definicije zdravlja (tjelesno, mentalno, duševno, socijalno, emocionalno, seksualno, reproduktivno)
* Dobrobit i osjećaj svrhe (psihološka dobrobit i šestofaktorski model psihološke dobrobiti, subjektivna dobrobit, autonomija, smisao)

* Determinante i promocija zdravlja (determinante zdravlja, promocija zdravlja, zdravstvena pismenost, naučna pismenost)
* Modeli u zdravlju (biopsihosocijalni model, holizam)
* Briga o sebi i komplementarne prakse (self-care, alternativna, komplementarna, integrativna, tradicionalna medicina - u literaturi se vode kao sinonimi za isti pojam)

== Rad, obrazovanje i profesionalni život ==

* Škola, učenje, čitanje, pisanje, govorenje, slušanje

* Rad, zaposlenost/zaposlenje, radno mjesto, nezaposlenost, zanimanje, karijera, profesionalni razvoj, obrazovanje, učenje (cjeloživotno da li obraditi?)
* Radno vrijeme, radno okruženje, ravnoteža između posla i privatnog života, burnout/izgaranje na poslu, stres na poslu (radni stres)

== Okolina, stanovanje i životni prostor ==

* Životna sredina i okolina, stanovanje, dom, urbano okruženje, ruralno okruženje, prirodno okruženje
* Buka, svjetlosno onečišćenje/zagađenost?, zagađenje zraka, kvalitet zraka, temperatura i ugodnost termalnih uslova
* Zelena gradnja, 15-minutni grad
* Održivost

== Svakodnevica, navike i samoregulacija ==

* Dnevna rutina i ritam (svakodnevni život, životni ritam)
* Navike i promjene (stvaranje navika, zdrave/nezdrave navike, promjena ponašanja)
* Organizacija i produktivnost (upravljanje vremenom, lična organizacija, radne navike, navike učenja, produktivnost)
* Samoregulacija (motivacija, samodisciplina, samoregulacija, samoučinkovitost)
* Postavljanje ciljeva (životni ciljevi, lični razvoj)
* '''KONSULTOVATI SE ZA PREVOD''' i potražiti najbolji termin za termin Work-life balance (Ravnoteža između posla i života, balans rada i života?)
* Profesionalni razvoj/profesionalna edukacija
* Slobodno vrijeme i rekreacija (razonoda, rekreacija, aktivan i pasivan odmor, oporavak)

== San, odmor i hronobiologija ==

* Fiziologija i faze sna (REM, NREM, duboki san, drijemanje, mjesečarenje, hrkanje u snu (sleep apnea)
* Higijena i okolina sna (trajanje, kvaliteta, higijena, temperatura, arhitektura sna, uticaj muzike na san, lucidni snovi)
* Cirkadijalni ritam (biološki sat, hronobiologija, sezonske promjene ritma, uticaji na ritam poput izloženosti svjetlosti, umjetno osvjetljenje, plavo svjetlo, društveni ritam, istražiti sveukupni uticaj na kvalitet i dužinu trajanja sna)
* Hronotipovi (jutarnji tip, večernji tip, ritam budnosti i spavanja)
* Poremećaji ritma (rad u smjenama, jet lag, vremenske zone)
* Odmor i regeneracija (odmor, oporavak nakon fiz. akt, oporavak nakon mentalnog napora i sl.)

== Voda, hidratacija i napici ==

* Osnove hidratacije (uloga vode u tijelu, ravnoteža vode, elektroliti)
* Kvaliteta vode za piće (mineralne tvari, izvorska voda, mineralna voda, voda iz česme/slavine, flaširana voda)
* Bezalkoholni napici (vrste, sastav)
* Stimulativna pića (kofeinska pića, energetska pića)
* Zaslađeni napici i biljni čajevi (zaslađeni napici, biljni čajevi)

== Ishrana i prehrambeno ponašanje ==

* Ishrana/prehrana (+ zdrava ishrana, prodavnica zdrave hrane, sigurnost hrane) - pogledati [[:en:Category:Food_and_drink_culture|Category:Food and drink culture - Wikipedia]]
* Spisak pribora za jelo (escajg?)
* Hrana (i hranjive tvari)
* Makronutrijenti i mikronutrijenti
* Ingestivne navike
* Obrok i vrijeme istog (doručak, ručak, večera, užina/međuobrok)
* Glad, apetit i sitost
* Post i autofagija
* Obrasci prehrane (mediteranska prehrana, kuhinje svijeta, veganstvo i vegetarijanstvo i sl.)

== Tjelesna aktivnost, kretanje i fizička kondicija ==

* Tjelesna aktivnost, fizičko vježbaje i kretanje
* Fizička kondicija
* Sjedilački način života
* Izdržljivost, snaga, fleksibilnost i agilnost i sl.
* Hodanje (šetanje)
* Sport i rekreacija
* Zagrijavanje i hlađenje
* Oporavak
* Fizička aktivnost i fizička neaktivnost + svakodnevna fizička aktivnost

== Mentalno zdravlje i psihičko funkcionisanje ==

* Mentalno zdravlje, psihičko zdravlje
* Okidači (triggeri)
* Anksioznost
* Stres
* Suočavanje sa stresom
* Otpornost/rezilijentnost
* Raspoloženje
* Emocije
* Psihička bol/patnja
* Usamljenost
* Socijalna podrška
* Mentalna higijena
* Psihološka pomoć
* Psiholog, psihijatar, neuropsihijatar i sl.

== Seksualno i reproduktivno zdravlje ==

* Ljudska seksualnost i spolni razvoj
* [[Seks]], 
* Seksualno i reproduktivno zdravlje &lt;small&gt;[[:en:Sexual_and_reproductive_health|(en)]]&lt;/small&gt;
* Pubertet
* Reprodukcija u ljudi &lt;small&gt;[[:en:Human_reproduction|(en)]]&lt;/small&gt;; Pogledati [[Plodnost (biologija)|ovo]], pogotovo sekciju Također pogledajte i članke koji fale
* Kontracepcija
* Trudnoća
* Spolno prenosive infekcije

Tek nakon svega gore bih preći na grupe poput ovakvih.::

* bolest
* poremećaj
* simptomi
* dijagnoza
* prevencija
* liječenje
* rehabilitacija
* zdravstvena zaštita
* primarna zdravstvena zaštita
* javno zdravstvo
* medicina
* lijek
* terapija
* zdravstveni sistem
* zdravstvena pismenost
* preventivni pregledi</text>
      <sha1>ajyl8moy6peemqz5z24taeassb0f4qp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faktor induciran hipoksijom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522127</id>
    <revision>
      <id>3923105</id>
      <parentid>3896699</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T21:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3923105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54361" sha1="owi4r8lsrc9lygp6r2496qflwi1hhl1" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| EntrezGene      = 3091
| HGNCid          = 4910
| OMIM            = 603348
| PDB             = 
| RefSeq          = NM_001530
| UniProt         = Q16665
}}
{| class=&quot;infobox&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above&quot; |[[EPAS1|endotelni PAS domen proteina 1]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Identifikatori
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | Simbol
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[EPAS1]]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | Alternativno simboli
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | HIF2A, MOP2, PASD2, HLF
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[National Center for Biotechnology Information|NCBI gen]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?cmd=retrieve&amp;dopt=default&amp;list_uids=2034&amp;rn=1 2034. godine]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[HUGO Gene Nomenclature Committee|HGNC]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.genenames.org/data/gene-symbol-report/#!/hgnc_id/HGNC:3374 3374]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Online Mendelian Inheritance in Man|OMIM]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://omim.org/entry/603349 603349]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[RefSeq]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NM_001430 NM_001430]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Swiss-Prot|UniProt]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.uniprot.org/uniprot/Q99814 Q99814]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Ostali podaci
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Locus (genetics)|Lokus]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[Chromosome 2 (human)|Chr.]] [[Chromosome 2 (human)|2]] ''[https://omim.org/search/?index=geneMap&amp;search=2p21 str. 21-str. 16]'' 
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-full-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; |
|}
{| class=&quot;infobox&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above&quot; |[[ARNT2|nuklearni translokator 2 aril-ugljikovodičnih receptora]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Identifikatori
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | Simbol
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[ARNT2]]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | Alternativno simboli
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | HIF2B, KIAA0307, bHLHe1
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[National Center for Biotechnology Information|NCBI gen]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?cmd=retrieve&amp;dopt=default&amp;list_uids=9915&amp;rn=1 9915]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[HUGO Gene Nomenclature Committee|HGNC]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.genenames.org/data/gene-symbol-report/#!/hgnc_id/HGNC:16876 16876]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Online Mendelian Inheritance in Man|OMIM]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://omim.org/entry/606036 606036]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[RefSeq]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NM_014862 NM_014862]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Swiss-Prot|UniProt]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.uniprot.org/uniprot/Q9HBZ2 Q9HBZ2]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Ostali podaci
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Locus (genetics)|Lokus]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[Chromosome 1 (human)|Chr.]] [[Chromosome 1 (human)|1]] ''[https://omim.org/search/?index=geneMap&amp;search=1q24 q24]'' 
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-full-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; |
|}
{| class=&quot;infobox&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above&quot; |[[HIF3A|faktor 3 inducibilan hipoksijom, alfa podjedinica]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Identifikatori
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | Simbol
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[HIF3A]]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[National Center for Biotechnology Information|NCBI gen]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?cmd=retrieve&amp;dopt=default&amp;list_uids=64344&amp;rn=1 64344]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[HUGO Gene Nomenclature Committee|HGNC]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.genenames.org/data/gene-symbol-report/#!/hgnc_id/HGNC:15825 15825]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Online Mendelian Inheritance in Man|OMIM]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://omim.org/entry/609976 609976]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[RefSeq]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NM_152794 NM_152794]
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Swiss-Prot|UniProt]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [https://www.uniprot.org/uniprot/Q9Y2N7 Q9Y2N7]
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #ddd&quot; | Ostali podaci
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; style=&quot;background-color: #e7dcc3&quot; | [[Locus (genetics)|Lokus]]
| class=&quot;infobox-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; | [[Chromosome 19 (human)|Chr.]] [[Chromosome 19 (human)|19]] ''[https://omim.org/search/?index=geneMap&amp;search=19q13 q13]'' 
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-full-data&quot; style=&quot;background-color: #eee&quot; |
|}
'''Faktori inducirani hipoksijom (HIF-ovi)''' su [[transkripcijski faktor]]i koji reaguju na smanjenje dostupnog [[kisik]]a u ćelijskom okruženju, odnosno na [[Hipoksija|hipoksiju]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Smith|first=Thomas G.|last2=Robbins|first2=Peter A.|last3=Ratcliffe|first3=Peter J.|date=2008|title=The human side of hypoxia‐inducible factor|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2141.2008.07029.x|journal=British Journal of Haematology|language=en|volume=141|issue=3|pages=325–334|doi=10.1111/j.1365-2141.2008.07029.x|issn=0007-1048|pmc=2408651|pmid=18410568}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wilkins|first=Sarah E.|last2=Abboud|first2=Martine I.|last3=Hancock|first3=Rebecca L.|last4=Schofield|first4=Christopher J.|date=2016|title=Targeting Protein–Protein Interactions in the HIF System|url=https://chemistry-europe.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cmdc.201600012|journal=ChemMedChem|language=en|volume=11|issue=8|pages=773–786|doi=10.1002/cmdc.201600012|issn=1860-7179|pmc=4848768|pmid=26997519}}&lt;/ref&gt; Također reaguju i na slučajeve pseudohipoksije, poput nedostatka [[tiamin]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sweet|first=Rebecca L.|last2=Zastre|first2=Jason A.|date=2013|title=HIF1-α-Mediated Gene Expression Induced by Vitamin B 1 Deficiency|url=https://www.imrpress.com/journal/IJVNR/83/3/10.1024/0300-9831/a000159|journal=International Journal for Vitamin and Nutrition Research|language=en|volume=83|issue=3|pages=188–197|doi=10.1024/0300-9831/a000159|issn=0300-9831}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Marrs|first=Chandler|last2=Lonsdale|first2=Derrick|date=2021|title=Hiding in Plain Sight: Modern Thiamine Deficiency|url=https://www.mdpi.com/2073-4409/10/10/2595|journal=Cells|language=en|volume=10|issue=10|pages=2595|doi=10.3390/cells10102595|issn=2073-4409|pmc=8533683|pmid=34685573}}&lt;/ref&gt; I hipoksija i pseudohipoksija dovode do poremećaja u proizvodnji [[Adenozin-trifosfat|adenozin trifosfata]] (ATP) u [[Mitohondrija|mitohondrijima]].

== Otkriće ==
HIF transkripcijski kompleks otkrili su 1995. [[Gregg L. Semenza]] i postdoktorski istraživač [[Guang Wang]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wang|first=Guang L.|last2=Semenza|first2=Gregg L.|date=1995|title=Purification and Characterization of Hypoxia-inducible Factor 1|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0021925818829908|journal=Journal of Biological Chemistry|language=en|volume=270|issue=3|pages=1230–1237|doi=10.1074/jbc.270.3.1230}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Wang|first=G L|last2=Jiang|first2=B H|last3=Rue|first3=E A|last4=Semenza|first4=G L|date=1995|title=Hypoxia-inducible factor 1 is a basic-helix-loop-helix-PAS heterodimer regulated by cellular O2 tension.|url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.92.12.5510|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=92|issue=12|pages=5510–5514|doi=10.1073/pnas.92.12.5510|issn=0027-8424|pmc=41725|pmid=7539918}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Hypoxia and Hypoxia Inducible Factors (HIF) as Important Regulators of Tumor Physiology|url=http://link.springer.com/10.1007/978-1-4419-8871-3_14|publisher=Springer US|date=2004|access-date=18. 6. 2025|isbn=978-1-4613-4699-9|pages=219–248|first=Till|last=Acker|first2=Karl H.|last2=Plate}}&lt;/ref&gt; Godine 2016. [[William Kaelin Jr.|William Kaelin Jr]]., [[Peter J. Ratcliffe]] i [[Gregg L. Semenza]] dobili su [[Laskerova nagrada|Laskerovu nagradu]] za svoj rad na razjašnjavanju uloge HIF-1 u prepoznavanju kisika i njegove uloge u preživljavanju u uslovima niskog nivoa kisika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laskerfoundation.org/winners/oxygen-sensing-an-essential-process-for-survival/|title=Oxygen sensing – an essential process for survival|last=Admin|first=Lasker|website=Lasker Foundation|language=en-US|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Godine 2019. ista trojica zajednički su dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoj rad na razjašnjavanju načina na koji HIF prepoznaje i prilagođava ćelijski odgovor dostupnosti kisika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2019/press-release/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2019 - Press release|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Aerobni organizmi izražavaju visoko konzervirani transkripcijski kompleks HIF-1, koji je heterodimer sastavljen od alfa i beta podjedinice, pri čemu je beta podjedinica konstitutivno izražen nuklearni translokator aril-hidrokarbonskog receptora (ARNT).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jiang|first=Bing-Hua|last2=Rue|first2=Elizabeth|last3=Wang|first3=Guang L.|last4=Roe|first4=Rick|last5=Semenza|first5=Gregg L.|date=1996|title=Dimerization, DNA Binding, and Transactivation Properties of Hypoxia-inducible Factor 1|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0021925819869806|journal=Journal of Biological Chemistry|language=en|volume=271|issue=30|pages=17771–17778|doi=10.1074/jbc.271.30.17771}}&lt;/ref&gt; HIF-1 pripada PER-ARNT-SIM (PAS) podfamiliji unutar porodice transkripcijskih faktora sa osnovnim [[heliks-petlja-heliks (bHLH)]] motivom. Alfa i beta podjedinica su slične po strukturi i obje sadrže sljedeće domene:&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zhulin|first=IB|last2=Taylor|first2=BL|last3=Dixon|first3=R|date=1997|title=PAS domain S-boxes in archaea, bacteria and sensors for oxygen and redox|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0968000497011109|journal=Trends in Biochemical Sciences|language=en|volume=22|issue=9|pages=331–333|doi=10.1016/S0968-0004(97)01110-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ponting|first=Chris P.|last2=Aravind|first2=L.|date=1997|title=PAS: a multifunctional domain family comes to light|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0960982206003526|journal=Current Biology|language=en|volume=7|issue=11|pages=R674–R677|doi=10.1016/S0960-9822(06)00352-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yang|first=Jinsong|last2=Zhang|first2=Lei|last3=Erbel|first3=Paul J.A.|last4=Gardner|first4=Kevin H.|last5=Ding|first5=Kan|last6=Garcia|first6=Joseph A.|last7=Bruick|first7=Richard K.|date=2005|title=Functions of the Per/ARNT/Sim Domains of the Hypoxia-inducible Factor|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0021925820594052|journal=Journal of Biological Chemistry|language=en|volume=280|issue=43|pages=36047–36054|doi=10.1074/jbc.M501755200}}&lt;/ref&gt;

* '''N-terminalni kraj''' – bHLH domen za vezivanje za DNK
* '''Centralni region''' – Per-ARNT-Sim (PAS) domen, koji omogućava heterodimerizaciju
* '''C-terminalni kraj''' – regrutuje koregulatorne proteine uključene u [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]]

{|
|- valign=&quot;top&quot;
|{{Infokutija proteinska porodica
| Pfam            = PF11413
| InterPro        = 
| SMART           = 
| PROSITE         = 
| MEROPS          = 
| SCOP            = 
| TCDB            = 
| OPM_protein     = 
| PDB             = 
}}
|{{Infokutija proteinska porodica
| Pfam            = PF08778
| InterPro        = IPR014887
| SMART           = 
| PROSITE         = 
| MEROPS          = 
| SCOP            = 1l3e
| TCDB            = 
| OPM_protein     = 
| PDB             = {{PDB2|1h2k}}, {{PDB2|1h2l}}, {{PDB2|1l3e}}, {{PDB2|1l8c}}
}}
|}

== Članovi ==
Sljedeći su članovi ljudske HIF porodice (porodice faktora induciranih hipoksijom):
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Član
! Gen
! Proteini
|-
| HIF-1α
| {{Gen|HIF1A}}
| faktor 1 inducibilan hipoksijom, alfa podjedinica
|-
| [[ARNT|HIF-1β]]
| {{Gen|ARNT}}
| nuklearni translokator arilnog ugljikovodičnog receptora
|-
| HIF-2α
| {{Gen|EPAS1}}
| endotelni PAS domen proteina 1
|-
| HIF-2β
| {{Gen|ARNT2}}
| nuklearni translokator 2 aril-ugljikovodičnih receptora
|-
| HIF-3α
| {{Gen|HIF3A}}
| faktor 3 inducibilan hipoksijom, alfa podjedinica
|-
| HIF-3β
| {{Gen|ARNT3}}
| nuklearni translokator 3 aril-ugljikovodičnih receptora
|}

== Funkcija ==
Ekspresija HIF1α u [[Hematopoetske matične ćelije|hematopoetskim matičnim ćelijama]] objašnjava njihovu mirujuću (neaktivnu) prirodu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Srikanth|first=Lokanathan|last2=Sunitha|first2=Manne Mudhu|last3=Venkatesh|first3=Katari|last4=Kumar|first4=Pasupuleti Santhosh|last5=Chandrasekhar|first5=Chodimella|last6=Vengamma|first6=Bhuma|last7=Sarma|first7=Potukuchi Venkata Gurunadha Krishna|date=2015|title=Anaerobic Glycolysis and HIF1α Expression in Haematopoietic Stem Cells Explains Its Quiescence Nature|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27125138|journal=Journal of Stem Cells|volume=10|issue=2|pages=97–106|issn=1556-8539|pmid=27125138}}&lt;/ref&gt; jer se metabolički održavaju na niskom nivou kako bi se očuvala njihova potencija tokom dugih vremenskih perioda u [[Životni ciklus|životnom ciklusu]] organizma.

HIF signalna kaskada posreduje u djelovanju hipoksije, stanja niske koncentracije kisika, na ćeliju. Hipoksija često sprječava [[Ćelijska diferencijacija|diferencijaciju ćelija]]. Ipak, hipoksija podstiče formiranje [[Krvni sud|krvnih sudova]] i igra važnu ulogu u razvoju [[Vaskularni sistem|vaskularnog sistema]] kod [[embrion]]a i [[tumor]]a. Hipoksija u ranama takođe podstiče migraciju [[keratinocit]]a i obnavljanje [[epitel]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Benizri|first=E.|last2=Ginouvès|first2=A.|last3=Berra|first3=E.|date=2008|title=The magic of the hypoxia-signaling cascade|url=http://link.springer.com/10.1007/s00018-008-7472-0|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|language=en|volume=65|issue=7-8|pages=1133–1149|doi=10.1007/s00018-008-7472-0|issn=1420-682X|pmc=11131810|pmid=18202826}}&lt;/ref&gt; Stoga ne iznenađuje da je modulacija HIF-1 identifikovana kao obećavajući terapijski pristup u liječenju rana.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Duscher|first=Dominik|last2=Januszyk|first2=Michael|last3=Maan|first3=Zeshaan N.|last4=Whittam|first4=Alexander J.|last5=Hu|first5=Michael S.|last6=Walmsley|first6=Graham G.|last7=Dong|first7=Yixiao|last8=Khong|first8=Sacha M.|last9=Longaker|first9=Michael T.|date=2017|title=Comparison of the Hydroxylase Inhibitor Dimethyloxalylglycine and the Iron Chelator Deferoxamine in Diabetic and Aged Wound Healing|url=https://journals.lww.com/00006534-201703000-00031|journal=Plastic &amp; Reconstructive Surgery|language=en|volume=139|issue=3|pages=695e–706e|doi=10.1097/PRS.0000000000003072|issn=0032-1052|pmc=5327844|pmid=28234841}}&lt;/ref&gt;

Općenito, HIF faktori su od ključne važnosti za razvoj. Kod [[Sisari|sisara]], [[delecija gena]] za HIF-1 dovodi do smrti u perinatalnom periodu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Duscher|first=Dominik|last2=Maan|first2=Zeshaan N.|last3=Whittam|first3=Alexander J.|last4=Sorkin|first4=Michael|last5=Hu|first5=Michael S.|last6=Walmsley|first6=Graham G.|last7=Baker|first7=Hutton|last8=Fischer|first8=Lauren H.|last9=Januszyk|first9=Michael|date=2015|title=Fibroblast-Specific Deletion of Hypoxia Inducible Factor-1 Critically Impairs Murine Cutaneous Neovascularization and Wound Healing:|url=http://journals.lww.com/00006534-201511000-00016|journal=Plastic and Reconstructive Surgery|language=en|volume=136|issue=5|pages=1004–1013|doi=10.1097/PRS.0000000000001699|issn=0032-1052|pmc=5951620|pmid=26505703}}&lt;/ref&gt; Pokazano je da je HIF-1 od presudnog značaja za preživljavanje [[hondrocit]]a, jer omogućava tim ćelijama prilagođavanje uslovima niskog nivoa kisika unutar rastnih ploča kostiju. HIF takođe ima centralnu ulogu u regulaciji ljudskog [[Metabolizam|metabolizma]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Formenti|first=Federico|last2=Constantin-Teodosiu|first2=Dumitru|last3=Emmanuel|first3=Yaso|last4=Cheeseman|first4=Jane|last5=Dorrington|first5=Keith L.|last6=Edwards|first6=Lindsay M.|last7=Humphreys|first7=Sandy M.|last8=Lappin|first8=Terence R. J.|last9=McMullin|first9=Mary F.|date=2010|title=Regulation of human metabolism by hypoxia-inducible factor|url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1002339107|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=107|issue=28|pages=12722–12727|doi=10.1073/pnas.1002339107|issn=0027-8424|pmc=2906567|pmid=20616028}}&lt;/ref&gt;

== Mehanizam ==
[[Datoteka:HIF_Nobel_Prize_Physiology_Medicine_2019_Hegasy_ENG.png|mini|400x400piksel| Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2019: Kako ćelije osjećaju i prilagođavaju se dostupnosti kisika. U normoksičnim uslovima, Hif-1 alfa je hidroksiliran na dva prolinska ostatka. Zatim se povezuje sa VHL-om i označava ubikvitinom, što rezultira proteasomskom degradacijom. U hipoksičnim uslovima, Hif-1 alfa se premešta u ćelijsko jedro i povezuje se sa Hif-1 beta. Ovaj kompleks se zatim veže za HRE regiju DNK, što rezultira transkripcijom gena koji su uključeni u mnoštvo procesa, uključujući eritropoezu, glikolizu i angiogenezu.]]
Alfa podjedinice HIF-a hidroksiliraju se na konzerviranim prolinskim ostacima pomoću HIF [[prolin-hidroksilaza]], što omogućava njihovo prepoznavanje i [[ubikvitin]]&lt;nowiki/&gt;aciju od strane VHL E3 ubikvitin ligaze, koja ih označava za brzu razgradnju u [[proteasom]]u.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Maxwell|first=Patrick H.|last2=Wiesener|first2=Michael S.|last3=Chang|first3=Gin-Wen|last4=Clifford|first4=Steven C.|last5=Vaux|first5=Emma C.|last6=Cockman|first6=Matthew E.|last7=Wykoff|first7=Charles C.|last8=Pugh|first8=Christopher W.|last9=Maher|first9=Eamonn R.|date=1999|title=The tumour suppressor protein VHL targets hypoxia-inducible factors for oxygen-dependent proteolysis|url=https://www.nature.com/articles/20459|journal=Nature|language=en|volume=399|issue=6733|pages=271–275|doi=10.1038/20459|issn=0028-0836}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-scientist.com/seeking-a-cellular-oxygen-sensor-54701|title=Seeking a Cellular Oxygen Sensor|website=The Scientist|language=en|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovo se dešava samo u normoksičnim uslovima. U hipoksičnim uslovima, HIF prolin-hidroksilaza je inhibirana, jer koristi kisik kao kosubstrat.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Semenza|first=Gregg L.|date=2004|title=Hydroxylation of HIF-1: Oxygen Sensing at the Molecular Level|url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/physiol.00001.2004|journal=Physiology|language=en|volume=19|issue=4|pages=176–182|doi=10.1152/physiol.00001.2004|issn=1548-9213}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-scientist.com/hot-paper/discovering-hif-regulation-51758|title=Discovering HIF Regulation|website=The Scientist Magazine®|language=en|access-date=18. 6. 2025|archive-date=2. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200802163908/https://www.the-scientist.com/hot-paper/discovering-hif-regulation-51758|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Inhibicija prenosa [[elektron]]a u kompleksu [[sukcinat]] dehidrogenaze uslijed mutacija u genima [[SDHB]] ili SDHD može izazvati nakupljanje sukcinata koji inhibira HIF prolin-hidroksilazu, stabilizujući HIF-1α. Ovo se naziva pseudohipoksija.

HIF-1, kada je stabilizovan uslovima hipoksije, pojačava ekspresiju nekoliko gena koji omogućavaju preživljavanje u uslovima niskog nivoa kisika. To uključuje enzime [[Glikoliza|glikolize]], koji omogućavaju sintezu ATP-a nezavisno od kisika, kao i faktor rasta [[Vaskularni endotelni faktor rasta|vaskularnog endotela]] (VEGF), koji pospješuje [[Angiogeneza|angiogenezu]]. HIF-1 djeluje vezujući se za elemente odgovornih na hipoksiju (HRE) u promotorima koji sadrže sekvencu 5'-RCGTG-3' (gdje je R purin, odnosno A ili G). Studije pokazuju da hipoksija moduliše [[Metilacija histona|metilaciju histona]] i reprogramira [[hromatin]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Batie|first=Michael|last2=Frost|first2=Julianty|last3=Frost|first3=Mark|last4=Wilson|first4=James W.|last5=Schofield|first5=Pieta|last6=Rocha|first6=Sonia|date=2019|title=Hypoxia induces rapid changes to histone methylation and reprograms chromatin|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aau5870|journal=Science|language=en|volume=363|issue=6432|pages=1222–1226|doi=10.1126/science.aau5870|issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; Ovaj rad je objavljen istovremeno sa radom dobitnika [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 2019, [[William Kaelin Jr.|Williama Kaelina Jr.]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chakraborty|first=Abhishek A.|last2=Laukka|first2=Tuomas|last3=Myllykoski|first3=Matti|last4=Ringel|first4=Alison E.|last5=Booker|first5=Matthew A.|last6=Tolstorukov|first6=Michael Y.|last7=Meng|first7=Yuzhong Jeff|last8=Meier|first8=Samuel R.|last9=Jennings|first9=Rebecca B.|date=2019|title=Histone demethylase KDM6A directly senses oxygen to control chromatin and cell fate|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaw1026|journal=Science|language=en|volume=363|issue=6432|pages=1217–1222|doi=10.1126/science.aaw1026|issn=0036-8075|pmc=7336390|pmid=30872525}}&lt;/ref&gt; Ovo djelo je istaknuto u nezavisnoj uredničkoj napomeni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gallipoli|first=Paolo|last2=Huntly|first2=Brian J. P.|date=2019|title=Histone modifiers are oxygen sensors|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaw8373|journal=Science|language=en|volume=363|issue=6432|pages=1148–1149|doi=10.1126/science.aaw8373|issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt;

Pokazano je da mAKAP (protein koji veže [[Protein-kinaza|protein kinazu A]]) organizira E3 ubikvitin ligaze, što utiče na stabilnost i pozicioniranje HIF-1 unutar [[Jedro (biologija)|jedra]], na mjestu njegovog djelovanja. Smanjenje nivoa mAKAP-a ili ometanje njegovog usmjeravanja ka području oko jedra (u [[kardiomiocit]]ima) narušava stabilnost HIF-1 i transkripcijsku aktivaciju gena koji učestvuju u odgovoru na hipoksiju. Ovo sugerira da prostorna organizacija signalnih komponenti osjetljivih na kisik može imati značajnu ulogu u ćelijskom odgovoru na smanjeni nivo kisika.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wong|first=Wei|last2=Goehring|first2=April S.|last3=Kapiloff|first3=Michael S.|last4=Langeberg|first4=Lorene K.|last5=Scott|first5=John D.|date=2008|title=mAKAP Compartmentalizes Oxygen-Dependent Control of HIF-1α|url=https://www.science.org/doi/10.1126/scisignal.2000026|journal=Science Signaling|language=en|volume=1|issue=51|doi=10.1126/scisignal.2000026|issn=1945-0877|pmc=2828263|pmid=19109240}}&lt;/ref&gt;

Napredno znanje o molekularnim regulatornim mehanizmima aktivnosti HIF-1 u hipoksičnim uslovima oštro se razlikuje od oskudnih informacija o mehanističkim i funkcionalnim aspektima regulacije HIF-1 posredovane NF-κB-om u normoksičnim uslovima. Ipak, stabilizacija HIF-1α je zabilježena i u nehipoksičnim uslovima putem još uvijek nepoznatog mehanizma. Pokazano je da je NF-κB (nuklearni faktor κB) direktan modulator ekspresije HIF-1α u prisustvu normalnog pritiska kisika. Studije koje koriste [[siRNK]] (mala interferirajuća RNK) za pojedine članove NF-κB pokazale su različite efekte na nivoe HIF-1α [[Informacijska RNK|mRNK]], što ukazuje na to da NF-κB može regulisati bazalnu ekspresiju HIF-1α. Na kraju, pokazano je da, kada se endogeni NF-κB indukuje tretmanom sa [[TNF-α|TNFα]] (tumorski nekrotični faktor α), nivoi HIF-1α se takođe mijenjaju na NF-κB-zavisan način.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=van Uden|first=Patrick|last2=Kenneth|first2=Niall S.|last3=Rocha|first3=Sonia|date=2008|title=Regulation of hypoxia-inducible factor-1alpha by NF-kappaB|url=https://portlandpress.com/biochemj/article/412/3/477/44611/Regulation-of-hypoxia-inducible-factor-1-by-NF-B|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=412|issue=3|pages=477–484|doi=10.1042/BJ20080476|issn=0264-6021|pmc=2474706|pmid=18393939}}&lt;/ref&gt; HIF-1 i HIF-2 imaju različite fiziološke uloge. HIF-2 reguliše proizvodnju [[eritropoetin]]a u odraslom dobu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Haase|first=Volker H.|date=2010|title=Hypoxic regulation of erythropoiesis and iron metabolism|url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/ajprenal.00174.2010|journal=American Journal of Physiology-Renal Physiology|language=en|volume=299|issue=1|pages=F1–F13|doi=10.1152/ajprenal.00174.2010|issn=1931-857X|pmc=2904169|pmid=20444740}}&lt;/ref&gt;

=== Popravak, regeneracija i podmlađivanje ===
U normalnim okolnostima nakon povrede, HIF-1α (hipoksijski-inducibilni faktor 1-alfa) se razgrađuje djelovanjem [[prolil hidroksilaza (PHD)]]. U junu 2015, naučnici su otkrili da kontinuirano povećanje nivoa HIF-1α putem inhibitora PHD enzima može regenerisati izgubljeno ili oštećeno tkivo kod sisara koji imaju urođeni odgovor na regeneraciju, dok smanjenje HIF-1α kod sisara koji su ranije pokazivali sposobnost regeneracije vodi ka zacjeljivanju uz stvaranje ožiljka. Regulacija HIF-1α može, dakle, ili uključiti ili isključiti ključni mehanizam [[Regeneracija (biologija)|regeneracije]] kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurekalert.org/pub_releases/2015-06/mlhl-sal060215.php|title=Scientist at LIMR leads study demonstrating drug-induced tissue regeneration|website=EurekAlert!|language=en|access-date=18. 6. 2025|archive-date=28. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428202620/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2015-06/mlhl-sal060215.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zhang|first=Yong|last2=Strehin|first2=Iossif|last3=Bedelbaeva|first3=Khamilia|last4=Gourevitch|first4=Dmitri|last5=Clark|first5=Lise|last6=Leferovich|first6=John|last7=Messersmith|first7=Phillip B.|last8=Heber-Katz|first8=Ellen|date=2015|title=Drug-induced regeneration in adult mice|url=https://www.science.org/doi/10.1126/scitranslmed.3010228|journal=Science Translational Medicine|language=en|volume=7|issue=290|doi=10.1126/scitranslmed.3010228|issn=1946-6234|pmc=4687906|pmid=26041709}}&lt;/ref&gt;

Jedan od procesa regeneracije u kojem je HIF-1α uključen jeste zacjeljivanje kože.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hong|first=Wan Xing|last2=Hu|first2=Michael S.|last3=Esquivel|first3=Mikaela|last4=Liang|first4=Grace Y.|last5=Rennert|first5=Robert C.|last6=McArdle|first6=Adrian|last7=Paik|first7=Kevin J.|last8=Duscher|first8=Dominik|last9=Gurtner|first9=Geoffrey C.|date=2014|title=The Role of Hypoxia-Inducible Factor in Wound Healing|url=http://www.liebertpub.com/doi/10.1089/wound.2013.0520|journal=Advances in Wound Care|language=en|volume=3|issue=5|pages=390–399|doi=10.1089/wound.2013.0520|issn=2162-1918|pmc=4005494|pmid=24804159}}&lt;/ref&gt; Istraživači sa Medicinskog fakulteta [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] pokazali su da aktivacija HIF-1α može spriječiti i liječiti hronične rane kod dijabetičnih i starih miševa. Ne samo da su rane kod miševa brže zacijelile, već je i kvalitet nove kože bio bolji od originalne.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Duscher|first=Dominik|last2=Neofytou|first2=Evgenios|last3=Wong|first3=Victor W.|last4=Maan|first4=Zeshaan N.|last5=Rennert|first5=Robert C.|last6=Inayathullah|first6=Mohammed|last7=Januszyk|first7=Michael|last8=Rodrigues|first8=Melanie|last9=Malkovskiy|first9=Andrey V.|date=2015|title=Transdermal deferoxamine prevents pressure-induced diabetic ulcers|url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1413445112|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=112|issue=1|pages=94–99|doi=10.1073/pnas.1413445112|issn=0027-8424|pmc=4291638|pmid=25535360}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Duscher|first=Dominik|last2=Trotsyuk|first2=Artem A.|last3=Maan|first3=Zeshaan N.|last4=Kwon|first4=Sun Hyung|last5=Rodrigues|first5=Melanie|last6=Engel|first6=Karl|last7=Stern-Buchbinder|first7=Zachary A.|last8=Bonham|first8=Clark A.|last9=Barrera|first9=Janos|date=2019|title=Optimization of transdermal deferoxamine leads to enhanced efficacy in healing skin wounds|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168365919303967|journal=Journal of Controlled Release|language=en|volume=308|pages=232–239|doi=10.1016/j.jconrel.2019.07.009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bonham|first=Clark A.|last2=Rodrigues|first2=Melanie|last3=Galvez|first3=Michael|last4=Trotsyuk|first4=Artem|last5=Stern‐Buchbinder|first5=Zachary|last6=Inayathullah|first6=Mohammed|last7=Rajadas|first7=Jayakumar|last8=Gurtner|first8=Geoffrey C.|date=2018|title=Deferoxamine can prevent pressure ulcers and accelerate healing in aged mice|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/wrr.12667|journal=Wound Repair and Regeneration|language=en|volume=26|issue=3|pages=300–305|doi=10.1111/wrr.12667|issn=1067-1927|pmc=6238634|pmid=30152571}}&lt;/ref&gt;

Dodatno, opisan je regenerativni učinak modulacije HIF-1α na ćelije stare kože,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/?term=duscher%20hif|title=duscher hif - Search Results - PubMed|website=PubMed|language=en|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pagani|first=Andrea|last2=Kirsch|first2=B Manuela|last3=Hopfner|first3=Ursula|last4=Aitzetmueller|first4=Matthias M|last5=Brett|first5=Elizabeth A|last6=Thor|first6=Dominik|last7=Mela|first7=Petra|last8=Machens|first8=Hans-Guenther|last9=Duscher|first9=Dominik|date=2021|title=Deferiprone Stimulates Aged Dermal Fibroblasts via HIF-1α Modulation|url=https://academic.oup.com/asj/article/41/4/514/5849938|journal=Aesthetic Surgery Journal|language=en|volume=41|issue=4|pages=514–524|doi=10.1093/asj/sjaa142|issn=1090-820X}}&lt;/ref&gt; kao i pomlađujući efekat na kožu lica kod starijih pacijenata.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Duscher|first=Dominik|last2=Maan|first2=Zeshaan N.|last3=Hu|first3=Michael S.|last4=Thor|first4=Dominik|date=2020|title=A single‐center blinded randomized clinical trial to evaluate the anti‐aging effects of a novel HSF™‐based skin care formulation|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jocd.13356|journal=Journal of Cosmetic Dermatology|language=en|volume=19|issue=11|pages=2936–2945|doi=10.1111/jocd.13356|issn=1473-2130}}&lt;/ref&gt; Modulacija HIF-a povezana je i sa povoljnim učinkom na gubitak kose.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Houschyar|first=KS|last2=Borrelli|first2=MR|last3=Tapking|first3=C|last4=Popp|first4=D|last5=Puladi|first5=B|last6=Ooms|first6=M|last7=Chelliah|first7=MP|last8=Rein|first8=S|last9=Pförringer|first9=D|date=2020|title=Molecular Mechanisms of Hair Growth and Regeneration: Current Understanding and Novel Paradigms|url=https://karger.com/article/doi/10.1159/000506155|journal=Dermatology|language=en|volume=236|issue=4|pages=271–280|doi=10.1159/000506155|issn=1018-8665}}&lt;/ref&gt;

Biotehnološka kompanija [[Tomorrowlabs GmbH]], osnovana 2016. u [[Beč]]u od strane ljekara [[Dominik Duscher|Dominika Duschera]] i farmaceuta [[Dominik Thor|Dominika Thora]], koristi ovaj mehanizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tomorrowlabs.eu/|title=Tomorrowlabs. Science for your skin.|website=Tomorrowlabs|language=en|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Na osnovu patentirane aktivne supstance HSF (&quot;HIF-jačajući faktor&quot;), razvijeni su proizvodi koji imaju za cilj promovisati regeneraciju kože i kose.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.handelsblatt.com/unternehmen/mittelstand/familienunternehmer/kosmetikbranche-wie-das-beauty-start-up-tomorrowlabs-den-markt-erobert/25523424.html|title=Handelsblatt|website=www.handelsblatt.com|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.handelszeitung.ch/unternehmen/das-neue-beauty-investment-von-michael-pieper-289383|title=Das neue Beauty-Investment von Michael Pieper|website=Handelszeitung|language=de-CH|access-date=18. 6. 2025|archive-date=23. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250223134846/https://www.handelszeitung.ch/unternehmen/das-neue-beauty-investment-von-michael-pieper-289383|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kurier.at/wirtschaft/wirtschaft-von-innen/milliardenmarkt-anti-aging-start-up-aus-oesterreich-mischt-mit/400989071|title=Milliardenmarkt Anti-Aging: Start-up aus Österreich mischt mit|last=andrea.hodoschek|date=3. 8. 2020|website=kurier.at|language=de|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nachrichten.at/wirtschaft/wirtschaftsraumooe/ein-protein-gegen-das-altern-und-fuer-das-geldverdienen;art467,3277897|title=Ein Protein gegen das Altern und für das Geldverdienen|website=nachrichten.at|language=de|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Kao terapijska meta ==

=== Anemija ===
Razvijeno je nekoliko lijekova koji djeluju kao selektivni inhibitori HIF prolin-hidroksilaze.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=K. Bruegge|last2=W. Jelkmann|last3=E. Metzen|date=2007|title=Hydroxylation of Hypoxia-Inducible Transcription Factors and Chemical Compounds Targeting the HIF-α Hydroxylases|url=http://www.eurekaselect.com/openurl/content.php?genre=article&amp;issn=0929-8673&amp;volume=14&amp;issue=17&amp;spage=1853|journal=Current Medicinal Chemistry|language=en|volume=14|issue=17|pages=1853–1862|doi=10.2174/092986707781058850}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Maxwell|first=Patrick H.|last2=Eckardt|first2=Kai-Uwe|date=2016|title=HIF prolyl hydroxylase inhibitors for the treatment of renal anaemia and beyond|url=https://www.nature.com/articles/nrneph.2015.193|journal=Nature Reviews Nephrology|language=en|volume=12|issue=3|pages=157–168|doi=10.1038/nrneph.2015.193|issn=1759-5061}}&lt;/ref&gt; Najznačajniji spojevi su: [[roksadustat]] (FG-4592),&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Becker|first=Kimberly|last2=Saad|first2=Maha|date=2017|title=A New Approach to the Management of Anemia in CKD Patients: A Review on Roxadustat|url=http://link.springer.com/10.1007/s12325-017-0508-9|journal=Advances in Therapy|language=en|volume=34|issue=4|pages=848–853|doi=10.1007/s12325-017-0508-9|issn=0741-238X}}&lt;/ref&gt; [[vadadustat]] (AKB-6548),&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Pergola|first=Pablo E.|last2=Spinowitz|first2=Bruce S.|last3=Hartman|first3=Charlotte S.|last4=Maroni|first4=Bradley J.|last5=Haase|first5=Volker H.|date=2016|title=Vadadustat, a novel oral HIF stabilizer, provides effective anemia treatment in nondialysis-dependent chronic kidney disease|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S008525381630357X|journal=Kidney International|language=en|volume=90|issue=5|pages=1115–1122|doi=10.1016/j.kint.2016.07.019}}&lt;/ref&gt; [[daprodustat]] (GSK1278863),&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|last=Ariazi|first=Jennifer L.|last2=Duffy|first2=Kevin J.|last3=Adams|first3=David F.|last4=Fitch|first4=Duke M.|last5=Luo|first5=Lusong|last6=Pappalardi|first6=Melissa|last7=Biju|first7=Mangatt|last8=DiFilippo|first8=Erin Hugger|last9=Shaw|first9=Tony|date=2017|title=Discovery and Preclinical Characterization of GSK1278863 (Daprodustat), a Small Molecule Hypoxia Inducible Factor–Prolyl Hydroxylase Inhibitor for Anemia|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022356524271305|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|language=en|volume=363|issue=3|pages=336–347|doi=10.1124/jpet.117.242503}}&lt;/ref&gt; [[desidustat]] (ZYAN-1)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kansagra|first=Kevinkumar A.|last2=Parmar|first2=Deven|last3=Jani|first3=Rajendra H.|last4=Srinivas|first4=Nuggehally R.|last5=Lickliter|first5=Jason|last6=Patel|first6=Harilal V.|last7=Parikh|first7=Devang P.|last8=Heading|first8=Heather|last9=Patel|first9=Hardik B.|date=2018|title=Phase I Clinical Study of ZYAN1, A Novel Prolyl-Hydroxylase (PHD) Inhibitor to Evaluate the Safety, Tolerability, and Pharmacokinetics Following Oral Administration in Healthy Volunteers|url=http://link.springer.com/10.1007/s40262-017-0551-3|journal=Clinical Pharmacokinetics|language=en|volume=57|issue=1|pages=87–102|doi=10.1007/s40262-017-0551-3|issn=0312-5963|pmc=5766731|pmid=28508936}}&lt;/ref&gt; i [[molidustat]] (Bay 85-3934),&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Flamme|first=Ingo|last2=Oehme|first2=Felix|last3=Ellinghaus|first3=Peter|last4=Jeske|first4=Mario|last5=Keldenich|first5=Jörg|last6=Thuss|first6=Uwe|date=2014|editor-last=Bussolati|editor-first=Benedetta|title=Mimicking Hypoxia to Treat Anemia: HIF-Stabilizer BAY 85-3934 (Molidustat) Stimulates Erythropoietin Production without Hypertensive Effects|url=https://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0111838|journal=PLoS ONE|language=en|volume=9|issue=11|pages=e111838|doi=10.1371/journal.pone.0111838|issn=1932-6203|pmc=4230943|pmid=25392999}}&lt;/ref&gt; a svi su namijenjeni za oralnu primjenu u liječenju [[Anemija|anemije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://clarivate.com/life-sciences-healthcare/clarivate-is-no-longer-hosting-journals-on-the-web-publications/|title=Clarivate is no longer hosting Journals on the Web publications {{!}} Clarivate|website=clarivate.com|language=en-US|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Drugi značajni spojevi iz ove grupe, koji se koriste u istraživačke svrhe, ali nisu razvijeni za medicinsku upotrebu kod [[Čovjek|ljudi]], uključuju: MK-8617,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Debenham|first=John S.|last2=Madsen-Duggan|first2=Christina|last3=Clements|first3=Matthew J.|last4=Walsh|first4=Thomas F.|last5=Kuethe|first5=Jeffrey T.|last6=Reibarkh|first6=Mikhail|last7=Salowe|first7=Scott P.|last8=Sonatore|first8=Lisa M.|last9=Hajdu|first9=Richard|date=2016|title=Discovery of N -[Bis(4-methoxyphenyl)methyl]-4-hydroxy-2-(pyridazin-3-yl)pyrimidine-5-carboxamide (MK-8617), an Orally Active Pan-Inhibitor of Hypoxia-Inducible Factor Prolyl Hydroxylase 1–3 (HIF PHD1–3) for the Treatment of Anemia|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.jmedchem.6b01242|journal=Journal of Medicinal Chemistry|language=en|volume=59|issue=24|pages=11039–11049|doi=10.1021/acs.jmedchem.6b01242|issn=0022-2623}}&lt;/ref&gt; YC-1,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yeo|first=E.-J.|last2=Chun|first2=Y.-S.|last3=Cho|first3=Y.-S.|last4=Kim|first4=J.|last5=Lee|first5=J.-C.|last6=Kim|first6=M.-S.|last7=Park|first7=J.-W.|date=2003|title=YC-1: A Potential Anticancer Drug Targeting Hypoxia-Inducible Factor 1|url=https://academic.oup.com/jnci/article-lookup/doi/10.1093/jnci/95.7.516|journal=JNCI Journal of the National Cancer Institute|language=en|volume=95|issue=7|pages=516–525|doi=10.1093/jnci/95.7.516|issn=0027-8874}}&lt;/ref&gt; IOX-2,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Deppe|first=Janina|last2=Popp|first2=Tanja|last3=Egea|first3=Virginia|last4=Steinritz|first4=Dirk|last5=Schmidt|first5=Annette|last6=Thiermann|first6=Horst|last7=Weber|first7=Christian|last8=Ries|first8=Christian|date=2016|title=Impairment of hypoxia-induced HIF-1α signaling in keratinocytes and fibroblasts by sulfur mustard is counteracted by a selective PHD-2 inhibitor|url=http://link.springer.com/10.1007/s00204-015-1549-y|journal=Archives of Toxicology|language=en|volume=90|issue=5|pages=1141–1150|doi=10.1007/s00204-015-1549-y|issn=0340-5761}}&lt;/ref&gt; 2-metoksiestradiol,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wang|first=R.|last2=Zhou|first2=S.|last3=Li|first3=S.|title=Cancer Therapeutic Agents Targeting Hypoxia-Inducible Factor-1|url=https://www.eurekaselect.com/article/19539|journal=Current Medicinal Chemistry|language=en|volume=18|issue=21|pages=3168–3189|doi=10.2174/092986711796391606}}&lt;/ref&gt; GN-44028,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Minegishi|first=Hidemitsu|last2=Fukashiro|first2=Shinji|last3=Ban|first3=Hyun Seung|last4=Nakamura|first4=Hiroyuki|date=2013|title=Discovery of Indenopyrazoles as a New Class of Hypoxia Inducible Factor (HIF)-1 Inhibitors|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/ml3004632|journal=ACS Medicinal Chemistry Letters|language=en|volume=4|issue=2|pages=297–301|doi=10.1021/ml3004632|issn=1948-5875|pmc=4027554|pmid=24900662}}&lt;/ref&gt; AKB-4924,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Okumura|first=Cheryl Y. M.|last2=Hollands|first2=Andrew|last3=Tran|first3=Dan N.|last4=Olson|first4=Joshua|last5=Dahesh|first5=Samira|last6=von Köckritz-Blickwede|first6=Maren|last7=Thienphrapa|first7=Wdee|last8=Corle|first8=Courtney|last9=Jeung|first9=Seung Nam|date=2012|title=A new pharmacological agent (AKB-4924) stabilizes hypoxia inducible factor-1 (HIF-1) and increases skin innate defenses against bacterial infection|url=http://link.springer.com/10.1007/s00109-012-0882-3|journal=Journal of Molecular Medicine|language=en|volume=90|issue=9|pages=1079–1089|doi=10.1007/s00109-012-0882-3|issn=0946-2716|pmc=3606899|pmid=22371073}}&lt;/ref&gt; Bay 87-2243,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Görtz|first=Gina-Eva|last2=Horstmann|first2=Mareike|last3=Aniol|first3=Barbara|last4=Reyes|first4=Buena Delos|last5=Fandrey|first5=Joachim|last6=Eckstein|first6=Anja|last7=Berchner-Pfannschmidt|first7=Utta|date=2016|title=Hypoxia-Dependent HIF-1 Activation Impacts on Tissue Remodeling in Graves' Ophthalmopathy—Implications for Smoking|url=https://academic.oup.com/jcem/article-lookup/doi/10.1210/jc.2016-1279|journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism|language=en|volume=101|issue=12|pages=4834–4842|doi=10.1210/jc.2016-1279|issn=0021-972X}}&lt;/ref&gt; FG-2216&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Beuck|first=Simon|last2=Schänzer|first2=Wilhelm|last3=Thevis|first3=Mario|date=2012|title=Hypoxia‐inducible factor stabilizers and other small‐molecule erythropoiesis‐stimulating agents in current and preventive doping analysis|url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/dta.390|journal=Drug Testing and Analysis|language=en|volume=4|issue=11|pages=830–845|doi=10.1002/dta.390|issn=1942-7603}}&lt;/ref&gt; i FG-4497.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Silva|first=Pedro Leme|last2=Rocco|first2=Patricia RM|last3=Pelosi|first3=Paolo|date=2015|title=FG-4497: a new target for acute respiratory distress syndrome?|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1586/17476348.2015.1065181|journal=Expert Review of Respiratory Medicine|language=en|volume=9|issue=4|pages=405–409|doi=10.1586/17476348.2015.1065181|issn=1747-6348}}&lt;/ref&gt; Inhibicijom enzima prolin-hidroksilaze povećava se stabilnost HIF-2α u [[Bubreg|bubrezima]], što dovodi do povećane endogene proizvodnje [[eritropoetin]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hsieh|first=Matthew M.|last2=Linde|first2=N. Seth|last3=Wynter|first3=Aisha|last4=Metzger|first4=Mark|last5=Wong|first5=Carol|last6=Langsetmo|first6=Ingrid|last7=Lin|first7=Al|last8=Smith|first8=Reginald|last9=Rodgers|first9=Griffin P.|date=2007|title=HIF–prolyl hydroxylase inhibition results in endogenous erythropoietin induction, erythrocytosis, and modest fetal hemoglobin expression in rhesus macaques|url=https://ashpublications.org/blood/article/110/6/2140/24192/HIFprolyl-hydroxylase-inhibition-results-in|journal=Blood|language=en|volume=110|issue=6|pages=2140–2147|doi=10.1182/blood-2007-02-073254|issn=0006-4971|pmc=1976368|pmid=17557894}}&lt;/ref&gt;

Oba spoja kompanije FibroGen dospjela su do II faze kliničkih ispitivanja, ali su ona privremeno obustavljena u maju 2007. nakon smrti učesnika ispitivanja koji je uzimao FG-2216 usljed fulminantnog [[hepatitis]]a (zatajenja jetre), iako nije jasno da li je smrt zaista bila uzrokovana ovim spojem. Zabrana daljeg testiranja FG-4592 ukinuta je početkom 2008, nakon što je FDA pregledala i odobrila detaljan odgovor kompanije FibroGen. Roksadustat, vadadustat, daprodustat i molidustat su sada svi prošli u III fazu kliničkih ispitivanja za liječenje renalne anemije.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Upala i rak ===
U drugim okolnostima, i u suprotnosti s prethodno opisanom terapijom, istraživanja sugeriraju da indukcija HIF-a u normoksičnim uslovima može imati ozbiljne posljedice u bolestima koje uključuju hronične upalne procese.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Eltzschig|first=Holger K.|last2=Bratton|first2=Donna L.|last3=Colgan|first3=Sean P.|date=2014|title=Targeting hypoxia signalling for the treatment of ischaemic and inflammatory diseases|url=https://www.nature.com/articles/nrd4422|journal=Nature Reviews Drug Discovery|language=en|volume=13|issue=11|pages=852–869|doi=10.1038/nrd4422|issn=1474-1776|pmc=4259899|pmid=25359381}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Salminen|first=Antero|last2=Kaarniranta|first2=Kai|last3=Kauppinen|first3=Anu|date=2016|title=AMPK and HIF signaling pathways regulate both longevity and cancer growth: the good news and the bad news about survival mechanisms|url=http://link.springer.com/10.1007/s10522-016-9655-7|journal=Biogerontology|language=en|volume=17|issue=4|pages=655–680|doi=10.1007/s10522-016-9655-7|issn=1389-5729}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Taylor|first=Cormac T.|last2=Doherty|first2=Glen|last3=Fallon|first3=Padraic G.|last4=Cummins|first4=Eoin P.|date=2016|title=Hypoxia-dependent regulation of inflammatory pathways in immune cells|url=https://www.jci.org/articles/view/84433|journal=Journal of Clinical Investigation|language=en|volume=126|issue=10|pages=3716–3724|doi=10.1172/JCI84433|issn=0021-9738|pmc=5096820|pmid=27454299}}&lt;/ref&gt; Također je pokazano da je hronična upala samoodrživa i da narušava mikrookruženje kao rezultat abnormalno aktivnih transkripcionih faktora. Kao posljedica toga dolazi do poremećaja ravnoteže [[Faktor rasta|faktora rasta]], [[hemokin]]a, [[citokin]]a i reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) u ćelijskom miljeu, što zatim stvara osnovu za rast i preživljavanje neophodnu za ''de novo'' razvoj raka i metastaza. Ovi rezultati imaju brojne implikacije za niz patoloških stanja u kojima su NF-κB i HIF-1 deregulirani, uključujući [[reumatoidni artritis]] i [[tumor]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cummins|first=Eoin P.|last2=Keogh|first2=Ciara E.|last3=Crean|first3=Daniel|last4=Taylor|first4=Cormac T.|date=2016|title=The role of HIF in immunity and inflammation|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0098299715001016|journal=Molecular Aspects of Medicine|language=en|volume=47-48|pages=24–34|doi=10.1016/j.mam.2015.12.004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hua|first=Susan|last2=Dias|first2=Thilani H.|date=2016|title=Hypoxia-Inducible Factor (HIF) as a Target for Novel Therapies in Rheumatoid Arthritis|url=http://journal.frontiersin.org/Article/10.3389/fphar.2016.00184/abstract|journal=Frontiers in Pharmacology|volume=7|doi=10.3389/fphar.2016.00184|issn=1663-9812|pmc=4921475|pmid=27445820}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezzeddini|first=Rana|last2=Taghikhani|first2=Mohammad|last3=Somi|first3=Mohammad Hossein|last4=Samadi|first4=Nasser|last5=Rasaee|first5=Mohammad Javad|date=2019|title=Clinical importance of FASN in relation to HIF-1α and SREBP-1c in gastric adenocarcinoma|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0024320519302206|journal=Life Sciences|language=en|volume=224|pages=169–176|doi=10.1016/j.lfs.2019.03.056}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Singh|first=Davinder|last2=Arora|first2=Rohit|last3=Kaur|first3=Pardeep|last4=Singh|first4=Balbir|last5=Mannan|first5=Rahul|last6=Arora|first6=Saroj|date=2017|title=Overexpression of hypoxia-inducible factor and metabolic pathways: possible targets of cancer|url=https://cellandbioscience.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13578-017-0190-2|journal=Cell &amp; Bioscience|language=en|volume=7|issue=1|doi=10.1186/s13578-017-0190-2|issn=2045-3701|pmc=5683220|pmid=29158891}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Huang|first=Yanqing|last2=Lin|first2=Daniel|last3=Taniguchi|first3=Cullen M.|date=2017|title=Hypoxia inducible factor (HIF) in the tumor microenvironment: friend or foe?|url=http://link.springer.com/10.1007/s11427-017-9178-y|journal=Science China Life Sciences|language=en|volume=60|issue=10|pages=1114–1124|doi=10.1007/s11427-017-9178-y|issn=1674-7305|pmc=6131113|pmid=29039125}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezzeddini|first=Rana|last2=Taghikhani|first2=Mohammad|last3=Salek Farrokhi|first3=Amir|last4=Somi|first4=Mohammad Hossein|last5=Samadi|first5=Nasser|last6=Esfahani|first6=Ali|last7=Rasaee|first7=Mohammad Javad|date=2021|title=Downregulation of fatty acid oxidation by involvement of HIF-1α and PPARγ in human gastric adenocarcinoma and related clinical significance|url=https://link.springer.com/10.1007/s13105-021-00791-3|journal=Journal of Physiology and Biochemistry|language=en|volume=77|issue=2|pages=249–260|doi=10.1007/s13105-021-00791-3|issn=1138-7548}}&lt;/ref&gt; Stoga se smatra da će razumijevanje međusobne komunikacije između ova dva ključna transkripciona faktora, NF-κB i HIF-a, u velikoj mjeri unaprijediti proces razvoja lijekova.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=D'Ignazio|first=Laura|last2=Bandarra|first2=Daniel|last3=Rocha|first3=Sonia|date=2016|title=NF ‐κB and HIF crosstalk in immune responses|url=https://febs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/febs.13578|journal=The FEBS Journal|language=en|volume=283|issue=3|pages=413–424|doi=10.1111/febs.13578|issn=1742-464X|pmc=4864946|pmid=26513405}}&lt;/ref&gt;

=== Neurologija ===
Istraživanja provedena na miševima ukazuju da stabilizacija HIF-a putem inhibitora HIF prolil-hidroksilaze poboljšava memoriju povezanu s [[hipokampus]]om, najvjerovatnije zahvaljujući povećanoj ekspresiji [[eritropoetin]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Adamcio|first=Bartosz|last2=Sperling|first2=Swetlana|last3=Hagemeyer|first3=Nora|last4=Walkinshaw|first4=Gail|last5=Ehrenreich|first5=Hannelore|date=2010|title=Hypoxia inducible factor stabilization leads to lasting improvement of hippocampal memory in healthy mice|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0166432809006755|journal=Behavioural Brain Research|language=en|volume=208|issue=1|pages=80–84|doi=10.1016/j.bbr.2009.11.010}}&lt;/ref&gt; Aktivatori HIF puta, poput spoja ML-228, mogu imati neuroprotektivne efekte i predstavljaju potencijalne terapije za [[moždani udar]] i [[Povreda kičmene moždine|povrede kičmene moždine.]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xing|first=Jihong|last2=Lu|first2=Jian|date=2016|title=HIF-1α Activation Attenuates IL-6 and TNF-α Pathways in Hippocampus of Rats Following Transient Global Ischemia|url=https://karger.com/article/doi/10.1159/000445643|journal=Cellular Physiology and Biochemistry|language=en|volume=39|issue=2|pages=511–520|doi=10.1159/000445643|issn=1015-8987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chen|first=Hailong|last2=Li|first2=Junjie|last3=Liang|first3=Shuhan|last4=Lin|first4=Bin|last5=Peng|first5=Qi|last6=Zhao|first6=Peng|last7=Cui|first7=Jiawei|last8=Rao|first8=Yaojian|date=2017|title=Effect of hypoxia-inducible factor-1/vascular endothelial growth factor signaling pathway on spinal cord injury in rats|url=https://www.spandidos-publications.com/10.3892/etm.2017.4049|journal=Experimental and Therapeutic Medicine|language=en|volume=13|issue=3|pages=861–866|doi=10.3892/etm.2017.4049|issn=1792-0981|pmc=5403438|pmid=28450910}}&lt;/ref&gt;

=== Karcinom bubrežnih ćelija povezan s von Hippel-Lindauovom bolešću ===
[[Belzutifan]] je inhibitor hipoksijom inducibilnog faktora-2α (HIF-2α)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Choueiri|first=Toni K.|last2=Bauer|first2=Todd M.|last3=Papadopoulos|first3=Kyriakos P.|last4=Plimack|first4=Elizabeth R.|last5=Merchan|first5=Jaime R.|last6=McDermott|first6=David F.|last7=Michaelson|first7=M. Dror|last8=Appleman|first8=Leonard J.|last9=Thamake|first9=Sanjay|date=2021|title=Inhibition of hypoxia-inducible factor-2α in renal cell carcinoma with belzutifan: a phase 1 trial and biomarker analysis|url=https://www.nature.com/articles/s41591-021-01324-7|journal=Nature Medicine|language=en|volume=27|issue=5|pages=802–805|doi=10.1038/s41591-021-01324-7|issn=1078-8956|pmc=9128828|pmid=33888901}}&lt;/ref&gt; koji se istražuje kao potencijalni lijek za karcinom bubrežnih ćelija povezan s [[Von Hippel–Lindauov sindrom|von Hippel–Lindauovom bolešću]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Belzutifan|url=https://www.sps.nhs.uk/medicines/belzutifan/|newspaper=SPS - Specialist Pharmacy Service|access-date=18. 6. 2025|language=en-GB|archive-date=26. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210426052135/https://www.sps.nhs.uk/medicines/belzutifan/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.raps.org//news-and-articles/news-articles/2021/2/mhra-awards-first-innovation-passport-under-new-pa|title=MHRA awards first ‘innovation passport’ under new pathway|website=www.raps.org|language=en|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cancernetwork.com/view/fda-grants-priority-review-to-belzutifan-for-von-hippel-lindau-disease-associated-rcc|title=FDA Grants Priority Review to Belzutifan for von Hippel-Lindau Disease–Associated RCC|date=16. 3. 2021|website=Cancer Network|language=en|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Transkripcijski faktori]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]
[[Kategorija:Epigenetika]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 14]]</text>
      <sha1>owi4r8lsrc9lygp6r2496qflwi1hhl1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kručići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527815</id>
    <revision>
      <id>3923152</id>
      <parentid>3872244</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5505" sha1="mr6y0vg0rbd37avx768n41n8ym6rpej" xml:space="preserve">{|align=&quot;right&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=
!colspan=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=background-color:#ffcc87;color:#DFAFF|Kručić
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Coa fam ITA croce.jpg|thumb|190px|Porodični grb]]
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#ffcc87&quot;|'''hrvatska plemićka porodica'''
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | 
|-
| '''Država''' || [[Dubrovačka republika]]
|-
| '''Etničko porijeklo''' || [[Hrvati|hrvatsko]]
|-
| '''Matična kuća''' || 
|-
| '''Osnivanje''' || 12. vijek
|-
| '''Osnivač''' || 
|-
| '''Sadašnji&lt;br&gt;rodonačelnik''' || izumrli 
|-
|}
[[Datoteka:Stema.dubrovcani.vlastela.jpg|mini|295px|Grb porodice Kručić (posljednji desni u drugom redu) među ostalim grbovima dubrovačkih patricijskih porodica]]
'''Kručići''' ([[Italijanski jezik|ital.]]: ''Croce''), u nekim izvorima i Krusići, Krušići ili Kružići, [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|plemićka]] porodica, jedna od starih patricijskih porodica iz [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Prvi put se pominje u [[12. vijek]]u, a u [[14. vijek]]u, iako ukupnim brojem članova malobrojna, spadala je u gradu među deset najbogatijih [[Aristokratija|aristokratskih]] rodova.

== Porodična historija ==

O najstarijoj prošlosti porodice ima veoma malo podataka. Poznato je da je jedan od najviđenijih članova porodice bio Ivan Kručić,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zupaorebic.hr/povijest1.html |title=Povijest župe Orebić |website=zupaorebic.hr |language=hr|access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; dubrovački [[Dominikanci|dominikanac]], i od [[1291]]. godine [[ston]]sko-[[korčula]]nski [[biskup]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://db.hr/korculanski-dekanat/ |title=Korčulanski dekanat |website=db.hr |language=hr |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Kručići se pominju kod raspodjele zemlje na nekim novostečenim i postojećim teritorijama Dubrovačke komune (kako se u to doba nazivalo podruje buduće republike&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/18640/
|title=Dubrovačka Republika |website=proleksis.lzmk.hr |language=hr|access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;), koja je provedena [[1333]]. godine na poluostrvu [[Pelješac|Pelješcu]], zatim [[1366]]. godine, kada su se zemljišta raspoređivala na području Astareje (najstarijeg područja pod upravom Dubrovnika, koje se nalazilo uza sâm grad), te [[1399]]. prilikom raspodjele zemlje u [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkom primorju]], sjeverozapadnom dijelu republike, koji je kupljen od [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskog kralja]].

U 14. vijeku pominje se Marin Kručić koji je živio vjerovatno između [[1312]]. i [[1372]]. godine i imao sina Jakova&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.geni.com/people/Jakov-Kru%C4%8Di%C4%87-Crosio-de-Croce/6000000083683595052 |title=Jakov Kručić |website=geni.com  |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto ranije u Dubrovniku je zabilježeno da je Nikola Krusić bio pravni zastupnik u jednom sporu oko kupoprodaje kuća u Dubrovniku [[1282]]. i [[1283]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/349862 |title=Mlečani u Dubrovniku i Dubrovčani u Mlecima kao vlasnici nekretnina u XIV. stoljeću (str.9) |website=hrcak.srce.hr |language=hr |access-date=13. 11. 2025 |archive-date=8. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230808040232/https://hrcak.srce.hr/file/349862 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U 14. vijeku se Marin Kručić ([[1363]]-[[1399]].) pominje  kao zamjenik dubrovačkog kneza, a njegov potomak Junije [[1414]]. godine izabran je za [[hvar]]skog i kasnije [[korčula]]nskog kneza.

U periodu između [[1440]]. i [[1640]]. godine ukupno je deset članova porodice bilo u [[Veliko vijeće|Velikom vijeću]] Dubrovačke republike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/18042 |title=Sudjelovanje vlasteoskih rodova u vlasti (1440-1640) - (str.157) |website=hrcak.srce.hr |language=hr |access-date=13. 11. 2025 |archive-date=26. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250326121121/https://hrcak.srce.hr/file/18042 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;   Samo su dva puta birani u Vijeće umoljenih (organ vlasti koji se sastoji od dubrovačkih senatora), jednom za dubrovačkog kneza, a nijednom u Malo vijeće, što govori da je porodica imala sve manji uticaj. Jedan od posljednjih značajnijih članova porodice bio je [[Juraj Krusić]], [[1492]]. godine izabran za [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjskog i mrkanskog biskupa]], a od [[1505]]. upravljao jest Dubrovačkom nadbiskupijom kao generalni vikar.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/krusic-juraj |title=Krusić, Juraj |website=hbl.lzmk.hr |language=hr |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Iako relativno malobrojna, porodica se održala sve do [[18. vijek]]a, kada su izumrli njeni posljednji članovi.
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            
== Također pogledajte ==

* [[Dubrovačko plemstvo]]
* [[Historija Dubrovnika]]
* [[Historija Hrvatske]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Dubrovačko plemstvo]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]</text>
      <sha1>mr6y0vg0rbd37avx768n41n8ym6rpej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Australije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528505</id>
    <revision>
      <id>3922965</id>
      <parentid>3906625</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:52:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28095" sha1="83dfuac3t09qk4revfsmc3vw1lqoeoq" xml:space="preserve">{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Australije
| slika                     = 
| kontinent                 = [[Australija (kontinent)|Australija]]
| regija                    = [[Okeanija]]
| koordinate                = {{coord|23|33|09.89|S|133|23|46.00|E|type:country}}&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(geodetska medijalna tačka)&lt;/small&gt;
| površina                  = 7.688.287&lt;ref name=areas&gt;{{cite web | url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/area-of-australia-states-and-territories | title=Area of Australia – States and Territories | date=27. 6. 2014|website=[[Geoscience Australia]]}}&lt;/ref&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 1,79
| po_površini_na_svijetu    = 6
| dužina_obale              = 59.681 km
| granice                   = Nema
| najviša_tačka             = [[Mount Kosciuszko]] 2228 m &lt;small&gt;(kopno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Mawson Peak]] 2745 m &lt;small&gt;(Australska teritorija)&lt;/small&gt;
| najniža_tačka             = [[Eyre (jezero)|Eyre]] -15 m
| najduža_rijeka            = [[Murray]] 2.375 km
| najveće_ostrvo            = 
| najveće_jezero            = [[Eyre (jezero)|Eyre]] 9500 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
'''Australija''', službeno Commonwealth Australije, suverena je država koja obuhvata kopneni dio [[Australija (kontinent)|australskog kontinenta]], ostrvsku državu [[Tasmanija|Tasmaniju]] i niz priobalnih i vanjskih teritorija. Zauzima ukupnu površinu od približno 7,7 miliona kvadratnih kilometara, što je čini šestom najvećom državom na svijetu. Smještena na južnoj hemisferi između [[Indijski okean|Indijskog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]], jurisdikcija Australije proteže se na nekoliko različitih pomorskih regija, uključujući [[Ostrvo Norfolk]], [[Božićno ostrvo|Božićni ostrvo]], [[Kokosova ostrva]], [[Ostrva Koralnog mora]], [[Ostrva Ashmore i Cartier]], te [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]] u južnom [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], kao i [[Australska antarktička teritorija|Australsku antarktičku teritoriju]]. Geografija zemlje obuhvata širok raspon okruženja, od sušnih i polusušnih unutrašnjih regija do tropskih prašuma, umjerenih šuma i alpskih područja. Većina stanovništva živi u umjerenim obalnim zonama istoka, jugoistoka i jugozapada, dok je unutrašnjost - poznata kao Outback - rijetko naseljena i karakteriziraju je polusušni i pustinjski pejzaži. Geografska izolacija i raznolikost okoliša Australije doprinijeli su njenim prepoznatljivim oblicima reljefa i izuzetno visokim nivoima endemske biološke raznolikosti.

== Fizička geografija ==
=== Lokacija i dimenzije ===
Australija je država koja se nalazi na istoimenom kontinentu,{{Refn|With the exception of [[Lord Howe Island|Lord Howe]] and [[Norfolk Island|Norfolk]] islands (which are part of [[Zealandia]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.virtualoceania.net/newzealand/maps/zealandia.shtml#:~:text=Zealandia,%20The%20Hidden%20Continent&amp;text=This%20opens%20in%20a%20new,sq%20mi%20or%2093%25).|title=The Lost Continent of Zealandia|website=Virtual Oceania|access-date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;) and other overseas territories.|group=&quot;N&quot;}} unutar labavo definisane regije [[Australazija]]/[[Okeanija]] na južnoj hemisferi [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Zvanično poznata kao Commonwealth Australije, njena teritorija obuhvata kopneni dio, ostrvsku državu [[Tasmanija|Tasmaniju]] i oko 8222 priobalna ostrva, od manjih otočića do većih kopnenih masa. To je čini šestom najvećom državom na svijetu po površini jurisdikcije, koja obuhvata 7.688.287&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;areas&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/landforms/islands|title=Islands|website=Geoscience Australia|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Geografski, kontinent se proteže između geografskih širina 10° 41' 21' i 43° 38' 40' J (39° 08' 20' J ako se uzme u obzir samo kopneno područje, isključujući Tasmaniju), i geografskih dužina 113° 09' 18' i 153° 38' 14&quot; I.&lt;ref name=contextremities&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/continental-extremities|title=Continental Extremities|website=Geoscience Australia|access-date=30. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Kopnena masa se proteže približno 3860&amp;nbsp;km od svoje najsjevernije do najjužnije tačke u Tasmaniji, i skoro 4000&amp;nbsp;km od istoka prema zapadu.&lt;ref name=contextremities/&gt; Australska geodetska medijana, izračunata kao središnja tačka između ekstremnih geografskih širina i dužina kontinentalnih proširenja, leži na 23° 33' 09,89&quot; J i 133° 23' 46,00&quot; I.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/centre-of-australia-states-territories|title=Centre of Australia States and Territories|website=Geoscience Australia|access-date=1. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

Izvan svojih kontinentalnih granica, suverena teritorija Australije proteže se daleko u okolne okeane. Ova vanjska i udaljena ostrva su raštrkana hiljadama kilometara po okeanu u prostranstvu koje se proteže od [[Antarktik]]a gotovo do [[ekvator]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/remote-offshore-territories|title=Remote Offshore Territories|website=Geoscience Australia|access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Iako nema kopnene granice, Australija dijeli granice sa [[Istočni Timor|Istočnim Timorom]], [[Papua Nova Gvineja|Papuom Novom Gvinejom]], [[Indonezija|Indonezijom]], [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Novi Zeland|Novim Zelandom]] putem svoje opsežne pomorske jurisdikcije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/marine/jurisdiction/map-series|title=Australia's Maritime Jurisdiction Map Series|website=Geoscience Australia|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Topografija ===
[[File:Reliefmap of Australia.png|thumb|left|Reljefna mapa Australije]]

Kontinentalna Australija može se podijeliti na četiri glavne regije reljefa: Obalne ravnice, Istočna visoravan, Centralne nizine i Zapadna visoravan.&lt;ref name=skw /&gt;

Duž istočne obale kopna nalaze se Obalne ravnice; uski pojas zemlje duž istočne kontinentalne obale Australije od [[Queensland]]a do [[Victoria (Australija)|Victorije]]. Ovo područje je ravno i ima relativno velike padavine, što ga čini pogodnim za naseljavanje ljudi.&lt;ref name=skw&gt;{{cite web |title=Landforms of Australia |url=https://www.skwirk.com.au/skwirk/uploadFiles/content/database/files/chapter.2820.body.html |website=Skwirk.com.au |date=2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20220331131547/https://www.skwirk.com.au/skwirk/uploadFiles/content/database/files/chapter.2820.body.html|archive-date=31. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; To je najgušće naseljeno područje u Australiji.&lt;ref name=popdensity&gt;{{Cite web|last=Capuano|first=Glenn|url=https://blog.id.com.au/2015/population/demographic-trends/australian-population-grid-a-new-view-of-population-density|title=Australian Population Grid – a new view of population density|website=id.com.au|date=22. 1. 2015|access-date=3. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Veliki dio centra kopnene Australije je također ravan, ali postoje brojni planinski lanci poput planinskih lanaca [[MacDonnell (planinski lanac)|MacDonnell]] i [[Musgrave (planinski lanac)|Musgrave]], kao i neke pojedinačne strukture, od kojih je najpoznatija [[Uluru]].&lt;ref name=landforms&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/landforms/australian-landforms-and-their-history|title=Australian Landforms and their History|website=Geoscience Australia|access-date=29. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Prema istoku, ravnica se uzdiže do Velike vododjelnice koja se proteže paralelno s istočnom obalom od vrha [[Cape York (poluostrvo)|poluostrva Cape York]] u Queenslandu, gotovo 4000&amp;nbsp;km južno do [[Grampians (regija)|Grampiansa]] u Victoriji. Ovo odvaja rijeke koje teku prema zapadu i sjeveru od onih koje teku u [[Tihi okean]]. Istočno gorje sastoji se od niza planina na jugu na čijem se vrhu nalazi planina [[Mount Kosciuszko]], a sjevernije vulkanski čepovi, kupole od pepela i ostaci tokova.&lt;ref name=landforms/&gt; Zapadna visoravan je relativno ravno područje na oko 183 m nadmorske visine s niskim planinskim lancima na sjeveru Zapadne Australije i izoliranim visoravnima na Sjevernoj teritoriji. Ovo područje čini više od polovine zemlje.&lt;ref name=taa&gt;{{Cite web|url=https://turkey.embassy.gov.au/files/anka/TellMeAboutAustralia.pdf|title=Tell me about Australia|website=turkey.embassy.gov.au|access-date=2. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;{{rp|4}}

[[Tasmanija]], ostrvska država, ima svoje topološke posebnosti. Centralnoistočno područje Tasmanije, poznato kao [[Midlands (Tasmanija)|Midlands]], prilično je ravno u usporedbi s tim i pretežno se koristi za poljoprivredu. Najplaninska regija je područje Centralnog gorja, koje pokriva većinu centralno-zapadnih dijelova države. Tasmanijski planinski lanci imaju 'zaobljenu glatkoću', sličnu onoj na kopnu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ourtasmania.com.au/natural-tasmania.html|title=Natural Tasmania|website=Our Tasmania|access-date=3. 6. 2025|archive-date=3. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603145016/https://www.ourtasmania.com.au/natural-tasmania.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Australija je najniži kontinent na svijetu s prosječnom nadmorskom visinom od samo 330 m; Oko 86,77% površine zemlje (isključujući ostrva) ne prelazi nadmorsku visinu od 500 m.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/landforms/elevations|title=Elevations|website=Geoscience Australia|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Najviša tačka kopnene Australije je planina [[Mount Kosciuszko]] (visoka 2.228 m), koja se nalazi unutar Australskih Alpa, dok je najviša tačka na australskoj suverenoj teritoriji [[Mawson Peak]] na [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald|ostrvu Heard]], koji je visok 2.745 m i predstavlja vrh aktivnog vulkana [[Big Ben (Ostrvo Heard)|Big Ben]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/landforms/highest-mountains#heading-5|title=Highest Mountains|website=Geoscience Australia|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Regije ===
{{Glavni|Regije Australije}}

Australska kontinentalna kopnena masa sastoji se od šest različitih reljefnih podjela.&lt;ref name=&quot;portrait&quot;&gt;{{cite book|title=Australia:Portrait of a continent|last=Loffler|first=Ernst|author2=Anneliese Loffler |author3=A. J. Rose |author4=Denis Warner |year=1983|publisher=Hutchinson Group|isbn=0-09-130460-1|pages=18}}&lt;/ref&gt; To su:
* Istočna visoravani - uključujući Veliki razvodni lanac, plodni pojas travnjaka [[Brigalow Belt]] iza istočne obale i Istočne visoravni
* Istočne aluvijalne ravnice i nizine - sliv Murray Darling pokriva južni dio; također uključuje dijelove sliva jezera Eyre i proteže se do zaljeva Carpentaria
* Južne australske visoravani - uključujući [[Flindersov lanac]], poluostrvo Eyre i poluostrvo Yorke
* Zapadna visoravan - uključujući ravnicu Nullarbor
* Centralne pustinje
* Sjeverna visoravan i slivovi - uključujući [[Top End]]

=== Geologija ===
Australija se nalazi na najnižoj, najravnijoj i najstarijoj kontinentalnoj kopnenoj masi na Zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Pain, C.F., Villans, B.J., Roach, I.C., Worrall, L. &amp; Wilford, J.R.|year=2012|chapter=Old, flat and red – Australia's distinctive landscape|title=Shaping a Nation: A Geology of Australia|publisher=Geoscience Australia &amp; ANU E Press|pages=227–275|isbn=978-1-922103-43-7}}&lt;/ref&gt; Većina topografije zemlje rezultat je dugotrajne erozije vjetrom i vodom, a njen oblik je proizvod tektonskih pokreta Zemlje i dugoročnih promjena nivoa mora.&lt;ref name=landforms/&gt; Ove geološke sile poput tektonskog izdizanja planinskih lanaca i sudara između tektonskih ploča dogodile su se uglavnom u njenoj ranoj prahistoriji, kada je još bila dio [[Gondvana|Gondvane]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theaustralianalpsnationalparks.org/the-alps-partnership/education/geology/|title=Geology|website=Australian Alps National Parks|access-date=29. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Raspad Gondvane započeo je prije otprilike 165 miliona godina, iako je odvajanje [[Australska ploča|Australske ploče]] bio spor proces. U stvari, Australska ploča, zajedno s Antarktikom, bila je jedna od posljednjih velikih kontinentalnih ploča Gondvane koja se odvojila, prije otprilike 45 miliona godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nre.tas.gov.au/documents/gondwana.pdf|title=Gondwana: The great supercontinent|website=Parks and Wildlife Service Tasmania|format=PDF|access-date=29. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Tokom [[pleistocen]]a (prije 2,6 miliona do 11.700 godina), Australija je bila dio Sahula, paleokontinenta koji je uključivao kopnene mase Australije i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], kao i kopnene mostove koji su ih nekada povezivali.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sahul|title=Sahul|website=[[Encyclopædia Britannica]]|access-date=11. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Australska kopnena geologija podijeljena je u pet glavnih provincija: [[Arhaik|arhejske]] do [[Paleoproterozoik|paleoproterozojske]] [[kraton]]e, paleo-[[Mezoproterozoik|mezoproterozojske]] [[Orogeni pojas|orogene pojaseve]], mezo-[[Neoproterozoik|neoproterozojske]] [[Sedimentni bazen|sedimentne bazene]], [[Paleozoik|paleozojske]] stijene Tasmanskog naboranog pojasa i mezozojske stijene [[Veliki arteški basen|Velikog arteškog bazena]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://eolss.net/sample-chapters/C01/E6-15-07-04.pdf|last=Geoffrey L.|first=Clarke|title=The Geology of Australia|journal=[[Geology (journal)|Geology]]|volume=4|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Zemlja sadrži neke od najstarijih geoloških karakteristika na svijetu, s najstarijim poznatim stijenama koje datiraju od prije više od 3000 miliona godina i rijetkim kristalima cirkona koji datiraju od prije 4400 miliona godina. Međutim, druge regije su geološki mnogo mlađe, oblikovane vulkanskom aktivnošću koja se nastavila do prije samo nekoliko hiljada godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/landforms/significant-rock-features|title=Significant Rock Features|website=Geoscience Australia|access-date=7. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Geomorfolog [[Charles Rowland Twidale]] procijenio je da se između 10% i 20% današnjih pejzaža Australije razvilo tokom [[Mezozoik|mezozojske]] ere, kada je kontinent bio dio Gondvane.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rowland |first1=C.R. |author-link=Charles Rowland Twidale |title=Gondwanan (Late Jurassic and Cretaceous) palaeosurfaces of the Australian craton|url=https://archive.org/details/sim_palaeogeography-palaeoclimatology-palaeoecology_1994-11_112_1-2/page/157 |journal=[[Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology]] |volume=112 |issue=1–2 |pages=157–186 |date=1994 |doi=10.1016/0031-0182(94)90139-2|bibcode=1994PPP...112..157T}}&lt;/ref&gt;

Većina Australije leži blizu središta istoimene tektonske ploče kontinenta, što je čini jednom od geološki najstabilnijih kopnenih masa na Zemlji.&lt;ref name=taa/&gt;{{rp|3}}  Iako se u zemlji nalazi Provincija novijih vulkana - vulkansko polje na jugoistoku koje je uspavano oko 5.000 godina - značajna vulkanska aktivnost je rijetka. Jedini trenutno aktivni vulkani pod australskom jurisdikcijom nalaze se oko 4.000&amp;nbsp;km jugozapadno od Pertha, na [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald|ostrvu Heard]] i obližnjim [[McDonald ostrva|ostrvima McDonald]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/education/natural-hazards/volcano|title=Volcano|website=Geoscience Australia|access-date=2. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Zemljotres]]i se redovno dešavaju, iako je većina manjih i ne uzrokuje štetu; veći događaji koji prelaze magnitudu 6 obično se dešavaju otprilike jednom svakih pet godina.&lt;ref name=&quot;ag&quot;&gt;{{cite web |last=Mccue |first=Kevin |title=Land of earthquakes and volcanoes? |url=http://www.australiangeographic.com.au/journal/land-of-earthquakes-and-volcanoes.htm |url-status=dead |magazine=[[Australian Geographic]] |date=26. 2. 2010 |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100306150520/http://www.australiangeographic.com.au/journal/land-of-earthquakes-and-volcanoes.htm |archive-date=6. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Hidrologija ===
[[File:Drainage_Divisions_of_Australia.svg|thumb|left|Mapa [[Spisak drenažnih bazena Australije|glavnih drenažnih bazena]] kako je definisano od Biroa za meteorologiju&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bom.gov.au/water/geofabric/documents/BOM002_Map_Poster_A3_Web.pdf|title=Australian Hydrological Geospatial Fabric (Geofabric): Topographic Drainage Divisions and River Regions|access-date=27. 5. 2023|website=Bureau of Meteorology|year=2012|format=PDF}}&lt;/ref&gt;]]

S obzirom na to da se nalazi na najsušnijem naseljenom kontinentu, Australija ima malo velikih, brzih rijeka ili stalnih jezera. Mnoge rijeke imaju vrlo nepravilne obrasce toka, s produženim periodima niskog protoka nakon čega slijede povremene godine poplava.&lt;ref name=&quot;dcceew&quot;&gt;{{Cite web|url=https://soe.dcceew.gov.au/inland-water/environment/natural-water-systems|title=Natural water systems|website=Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water|access-date=27. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Oko polovine australskih rijeka [[Endoreički bazen|otiče u unutrašnjost]], često završavajući u prolaznim [[Slano jezero|slanim jezerima]].&lt;ref name=landforms /&gt; Prirodna slatkovodna jezera u zemlji javljaju se uglavnom duž obale kao jezera ili lagune, dok su kopnena vodena tijela obično močvare ili slana jezera smještena u sušnoj unutrašnjosti. [[Lednička jezera]] i jezera vulkanskih kratera nalaze se prvenstveno u Tasmaniji.&lt;ref name=&quot;dcceew&quot; /&gt; U svjetskom poređenju visine, australski vodopadi su skromne veličine, s najvišim rangiranim tek na 135. mjestu po ukupnom padu prema Svjetskoj bazi podataka o vodopadima.&lt;ref name=&quot;geowat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ga.gov.au/education/geoscience-basics/landforms/tallest-waterfalls.jsp |title=Significant Waterfalls |access-date=11. 6. 2010 |website=Geoscience Australia|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525195932/http://www.ga.gov.au/education/geoscience-basics/landforms/tallest-waterfalls.jsp |archive-date=25. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Nacija također sadrži oko 758 [[estuarij]]a, od kojih se većina nalazi u tropskim i suptropskim regijama.&lt;ref name=&quot;mbs&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennison |first1=William C. |last2=Abal |first2=Eva G. |title=Moreton Bay Study: A Scientific Basis for the Healthy Waterways Campaign |url=https://archive.org/details/moretonbaystudys0000unse |publisher=South East Queensland Regional Water Quality Management Strategy Team |location=Brisbane |year=1999 |page=[https://archive.org/details/moretonbaystudys0000unse/page/220 220] |isbn=0-9586368-1-8}}&lt;/ref&gt;

Režim padavina u Australiji je vrlo varijabilan, s niskom prosječnom godišnjom količinom padavina na većem dijelu kontinenta i obilnim sezonskim padavinama u tropima, koncentričnim oko opsežnog sušnog jezgra kontinenta. Efekti ovog raznolikog obrasca padavina i australskog sistema odvodnje mogu rezultirati time da dijelovi kontinenta budu u suši, ali poplavljeni vodom od padavina udaljenih hiljadama kilometara.&lt;ref name=&quot;clim&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/climatic-extremes|title=Climatic Extremes|website=Geoscience Australia|access-date=26. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Padavine se uglavnom povećavaju prema obali kako se poboljšava blizina izvora [[Vlaga|vlage]] i pouzdanih vremenskih sistema koji proizvode kišu. Nadmorska visina također ima važan utjecaj na padavine, pri čemu planinska područja sjeveroistočnog [[Queensland]]a, jugoistočne Australije i zapadne Tasmanije primaju veće količine padavina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bom.gov.au/climate/maps/averages/rainfall/|title=Average annual, seasonal and monthly rainfall maps|website=Bureau of Meteorology|access-date=7. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; U prosjeku, samo 9% padavina u Australiji pretvara se u površinsko oticanje, a oko 2% procijedi kroz zemlju kako bi obnovilo podzemne vode.&lt;ref name=&quot;dcceew&quot; /&gt;

Kontinentalna Australija je podijeljena na drenažne divizije, koje su dalje podijeljene na vodene regije, a zatim na riječne slivove. Drenažne divizije prikazuju gdje voda teče preko kontinenta i identificiraju glavne hidrološke slivove.&lt;ref name=waterresources&gt;{{Cite web|url=https://soe.dcceew.gov.au/inland-water/environment/water-sources#rainfall|title=Water sources|website=Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Zbog velikih varijacija u padavinama i protoku vode u Australiji, izgrađeni su veliki rezervoari kako bi se osigurala pouzdana opskrba; u stvari, nacionalni kapacitet skladištenja površinske vode po osobi u 2018. bio je oko 3,25 ML, što je relativno visoko u poređenju s drugim zemljama. [[Podzemna voda|Podzemne vode]] također igraju značajnu ulogu kao snabdijevanje pitkom vodom, industrijom, poljoprivredom i drugim primarnim industrijama u mnogim regijama gdje su jedini pouzdani izvor vode.&lt;ref name=waterresources/&gt; [[Veliki arteški bazen]] jedan je od najvećih podzemnih resursa slatke vode na svijetu i najveći podzemni bazen u Australiji. Prostire se na gotovo 1.700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je više od jedne petine australskog kontinenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dcceew.gov.au/water/policy/national/great-artesian-basin|title=Great Artesian Basin|website=Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Okeanografija ==
[[File:Australian ocean currents.png|thumb|left|Morske površinske i podzemne [[Morska struja|struje]] i vrtlozi oko Australije]]

Australski okeani i mora uključuju one uz kopno i njegove priobalne teritorije u [[Tihi okean|Tihom]], [[Indijski okean|Indijskom]] i [[Južni okean|Južnom okeanu]], kao i [[Timorsko more|Timorsko]], [[Tasmanovo more|Tasmanovo]], [[Koralno more|Koralno]] i [[Arafursko more]].&lt;ref name=seas&gt;{{Cite web|url=https://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/oceans-and-seas|title=Oceans and Seas|website=Geoscience Australia|access-date=1  June 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncei.noaa.gov/archive/archive-management-system/OAS/bin/prd/jquery/seaname/details/37#|title=OAS seaname Detail for Arafura Sea|website=[[National Oceanic and Atmospheric Administration]]|access-date=5. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Australsko kopno ima ukupnu dužinu obale od 35.821&amp;nbsp;km  s dodatnih 23.860&amp;nbsp;km otočnih obala.&lt;ref name=&quot;gsa&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/border-lengths#heading-1|title=Border Lengths – States and Territories|access-date=18. 8. 2016|date=2004|website=Geoscience Australia}}&lt;/ref&gt; Australija ima treće najveće područje okeanske jurisdikcije od bilo koje zemlje na Zemlji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dcceew.gov.au/environment/marine|title=Marine|website=Department of Climate Change, Energy, the Environment and Water|access-date=5. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; i treću najveću [[Ekskluzivna ekonomska zona|ekskluzivnu ekonomsku zonu]] (IEZ).&lt;ref name=seas/&gt; Kontinentalna granica unutar australske IEZ može se podijeliti na šest različitih geomorfoloških dijelova oko glavne kopnene mase i uzvišenja Lord Howe i Norfolk; granice Kokos-Keeling, Božićnog ostrva i ostrva Macquarie oko prekomorskih teritorija.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Harris, P., Heap, A., Passlow, V., Sbaffi, L. Fellows, M., Porter-Smith, R., Buchanan, C., &amp; Daniell, J.|url=https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/documents/nmb-geomorphic-report.pdf|title=Geomorphic Features of the Continental Margin of Australia|publisher=Geoscience Australia|location=Canberra, ACT|format=PDF|year=2005|isbn= 0 642 46791 9}}&lt;/ref&gt;

Australiju okružuju razne okeanske struje koje imaju snažan kontrolirajući utjecaj na stvari poput [[Klima|klime]], [[ekosistem]]a, migracija riba, transporta okeanskog otpada i kvalitete vode. Površinske vode Tihog okeana dominiraju tople [[Istočnoaustralska struja|Istočnoaustralske struje]], dok na zapadnim obalama Australije prevladava [[Leeuwinova struja]]. Postoji i niz podzemnih protustruja hladnijih temperatura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theconversation.com/a-current-affair-the-movement-of-ocean-waters-around-australia-96779|title=A current affair: the movement of ocean waters around Australia|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|date=15. 1. 2019|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Nedavna globalna analiza daljinskog istraživanja sugerisala je da u Australiji postoji 8.866&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; plimne ravnice, što je čini trećeplasiranom zemljom po količini plimne ravnice.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Murray |first1=N.J. |last2=Phinn |first2=S.R. |last3=DeWitt |first3=M. |last4=Ferrari|first4=R. |last5=Johnston |first5=R. |last6=Lyons |first6=M.B. |last7=Clinton |first7=N. |last8=Thau |first8=D. |last9=Fuller |first9=R.A. |title=The global distribution and trajectory of tidal flats |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |date=2019 |volume=565 |issue=7738 |pages=222–225 |doi=10.1038/s41586-018-0805-8 |pmid=30568300 |s2cid=56481043 |url=https://www.nature.com/articles/s41586-018-0805-8|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Plima je dominantna na sjeverozapadnoj obali, gdje se javlja najveći raspon plime u zemlji, s najvišom astronomskom plimom višom od 10 m.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ausmarinescience.com/marine-science-basics/tides/|title=Tides|website=Marine Science Australia|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Sjeverno i južno od kontinenta, okeanska područja imaju nižu slanost zbog unosa slatke vode od velikih padavina i topljenja morskog leda, u poređenju s okeanskim područjima koja okružuju veći dio Australije; slanost okeanskih regija južno od tropa i iznad Južnog okeana je veća zbog visokog isparavanja i malih padavina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ausmarinescience.com/marine-science-basics/oceanography-of-australia/#salinity|title=Salinity of Australian Waters|website=Marine Science Australia|access-date=11. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{refspisak|group=&quot;N&quot;}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Miller |first1=Gifford |last2=Mangan |first2=Jennifer |last3=Pollard |first3=David |last4=Thompson |first4=Starley |last5=Felzer |first5=Benjamin |last6=Magee |first6=John |title=Sensitivity of the Australian Monsoon to insolation and vegetation: Implications for human impact on continental moisture balance |url=https://archive.org/details/sim_geology_2005-01_33_1/page/64 |journal=Geology |date=2005 |volume=33 |issue=1 |pages=65–68 |doi=10.1130/G21033.1|bibcode=2005Geo....33...65M }}
* {{cite web|title=Highest Mountains|work=National Mapping – Fab Facts, Landforms, Australian Mountains|url=http://www.ga.gov.au/eon/facts/landforms/highmtns.htm|access-date=7. 7. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050617084805/http://www.ga.gov.au/education/facts/landforms/highmtns.htm &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date=17. 6. 2005}}
* {{cite book |editor-last=Weatherley |editor-first=A.H. |title=Australian Inland Waters and their Fauna. Eleven Studies |url=https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/114850/2/b11819790.pdf |year=1967 |format=PDF, 19Mb |publisher=Australian National University Press |location=Canberra |oclc=594806492}}

==External links==
{{Commonscat|Geography of Australia}}
* [https://digital.atlas.gov.au/ Digitalni atlas Australije]
* [http://www.wdl.org/en/item/56 Mapa Australije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211109051705/https://www.wdl.org/en/item/56/ |date=9. 11. 2021 }} iz 1826.
* {{wikiatlas|Australia}}
* [http://www.bushmantanks.com.au/blog/water-by-numbers/44237 Potrošnja vode u Australiji]

{{Geografija Okeanije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Australije]]</text>
      <sha1>83dfuac3t09qk4revfsmc3vw1lqoeoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin Okeanijski mjesec 2025.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>528571</id>
    <revision>
      <id>3923042</id>
      <parentid>3786112</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:28:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Wikipedia:Okeanijski mjesec]]: &quot;2026.&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="ddrc8etbw4g08ih6a5s9qdv5shzv120" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Okeanijski mjesec|2026.]]</text>
      <sha1>ddrc8etbw4g08ih6a5s9qdv5shzv120</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923043</id>
      <parentid>3923042</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:28:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Wikipedia:Okeanijski mjesec]]: &quot;2025.&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="gr5tckl5cbnvriagfuajypue0j892qc" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Okeanijski mjesec|2025.]]</text>
      <sha1>gr5tckl5cbnvriagfuajypue0j892qc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mjesec Antarktika/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>529780</id>
    <revision>
      <id>3922973</id>
      <parentid>3793481</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1044" sha1="n0okly9l03aoo1yh2slbnhky0qi3jvw" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt;
&lt;!-- Dokumentacija --&gt;
== Korištenje ==
Ovaj šablon može se koristi u korisničkom Babelu kako bi pokazao koje godine je korisnik učestvovao na projektu [[Wikipedia:Mjesec Antarktika|Wikipedijin Mjesec Antarktika]].
=== Primjer ===
{{Mjesec Antarktika|{{TRENUTNAGODINA}}}}

=== Parametri ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!1
| Godina
|}
== Kôd ==
&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Mjesec Antarktika|GODINA}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Šablon:CEE Proljeće]]
* [[Šablon:Azijski mjesec]]
* [[Šablon:Američki mjesec]]
* [[Šablon:Okeanijski mjesec]]
* [[Šablon:Feminizam i folklor]]
* [[Šablon:Wiki voli ramazan]]
* [[Šablon:Mjesec ukrajinske kulturne diplomatije]]
* [[Šablon:Europride]]

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Korisnički šabloni po projektima|Wikipedia:Mjesec Antarktika]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>n0okly9l03aoo1yh2slbnhky0qi3jvw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec Antarktika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>529973</id>
    <revision>
      <id>3922950</id>
      <parentid>3793344</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2373" sha1="pbakau3txbogmti5ae06nfaadyj9p0s" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec Antarktika 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:HSAntarctica.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Wikipedijin mjesec Antarktika 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Mjesec Antarktika''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje članaka o [[Antarktik]]u. Održava se svakog januara, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za podučja Antarktika. 

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za Antarktik (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom januara.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. januara i 23:59 31. januara 2026. (UTC).
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Antarktik]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec Antarktika ==
* [[Wikipedia:Mjesec Antarktika/2026.|Mjesec Antarktika 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec Antarktika|*]]</text>
      <sha1>pbakau3txbogmti5ae06nfaadyj9p0s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922951</id>
      <parentid>3922950</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:44:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2368" sha1="bs35s134akn3czhsweednu7fbq44vap" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec Antarktika}}}&lt;div style=&quot;margin-right:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:HSAntarctica.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Wikipedijin mjesec Antarktika}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Mjesec Antarktika''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje članaka o [[Antarktik]]u. Održava se svakog januara, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za podučja Antarktika. 

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za Antarktik (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom januara.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. januara i 23:59 31. januara (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Antarktik]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec Antarktika ==
* [[Wikipedia:Mjesec Antarktika/2026.|Mjesec Antarktika 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec Antarktika|*]]</text>
      <sha1>bs35s134akn3czhsweednu7fbq44vap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Adelijina zemlja</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530036</id>
    <revision>
      <id>3922977</id>
      <parentid>3794094</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:02:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="947" sha1="ey2z2an2et3y0wp9uezf9brydfkp86f" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}

== Adèle Dumont d'Urville ==
Ali je moguće i Adelina zemlja. Vidi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Ad%C3%A8le_Dumont_d%27Urville članak na fr.wiki]! Kako se &quot;e&quot; u francuskom na kraju ne izgovarane izgovara, moglo bi po mom mišljenju biti i ''Adelina zemlja'' od fonetskog Adel.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:45, 1 januar 2026 (CET)

:Tačno, ali na francuskom su za zvanični naziv uzeli hipokoristik. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:49, 1 januar 2026 (CET)</text>
      <sha1>ey2z2an2et3y0wp9uezf9brydfkp86f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Južni magnetni pol</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530059</id>
    <revision>
      <id>3922978</id>
      <parentid>3794180</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Čileanska antarktička teritorija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530089</id>
    <revision>
      <id>3922979</id>
      <parentid>3794349</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="610" sha1="tozkesaoodf4rf6iajpn0q05swoicpd" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}
== Naslov ==

Da li da ostavimo &quot;Čileanski Antarktik&quot; ili da promijenimo u &quot;Čileanska antarktička teritorija&quot;? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:06, 2 januar 2026 (CET)</text>
      <sha1>tozkesaoodf4rf6iajpn0q05swoicpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:90. meridijan (zapad)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530093</id>
    <revision>
      <id>3922980</id>
      <parentid>3794356</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:02:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:UTC+06:00</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530100</id>
    <revision>
      <id>3922982</id>
      <parentid>3794402</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:UTC+05:00</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530103</id>
    <revision>
      <id>3922983</id>
      <parentid>3794419</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:UTC−06:00</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530108</id>
    <revision>
      <id>3922984</id>
      <parentid>3794461</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jules Dumont d'Urville</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530135</id>
    <revision>
      <id>3922985</id>
      <parentid>3799220</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zapadni Antarktik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530151</id>
    <revision>
      <id>3922986</id>
      <parentid>3799358</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Istočni Antarktik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530165</id>
    <revision>
      <id>3922987</id>
      <parentid>3799548</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="796" sha1="k9795evcyby0h1bgrxa6adubcq45afq" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}

== Pocetak clanka ==

{{Spomeni|Z1KA}} pogledaj početak clanka pa ispravi, ostalo ti je zapadni Antarktik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:28, 5 januar 2026 (CET)

:Hvala, desi se ponekad kada kopiram sličan uvodni paragraf. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 15:48, 5 januar 2026 (CET)
::Isto se i meni dešava, napisao sam ti jer nisam bio siguran je li samo naziv ili cijeli odlomak, pa sam poslije skontao i izmjenio sam. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:53, 5 januar 2026 (CET)</text>
      <sha1>k9795evcyby0h1bgrxa6adubcq45afq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktička regija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530197</id>
    <revision>
      <id>3922988</id>
      <parentid>3799657</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dan sredine zime</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530217</id>
    <revision>
      <id>3922981</id>
      <parentid>3799784</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktički krug</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530240</id>
    <revision>
      <id>3922990</id>
      <parentid>3799968</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Vremenske zone na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530268</id>
    <revision>
      <id>3922991</id>
      <parentid>3800104</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zastava Antarktika</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530278</id>
    <revision>
      <id>3922992</id>
      <parentid>3800137</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktički morski led</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530317</id>
    <revision>
      <id>3922993</id>
      <parentid>3800522</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:CECs jezera</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530326</id>
    <revision>
      <id>3922994</id>
      <parentid>3800559</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jezero Mercer (Antarktik)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530328</id>
    <revision>
      <id>3922995</id>
      <parentid>3800561</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Greben A</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530330</id>
    <revision>
      <id>3922996</id>
      <parentid>3800677</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mount Terror</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530337</id>
    <revision>
      <id>3922997</id>
      <parentid>3800603</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Mill</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530350</id>
    <revision>
      <id>3922999</id>
      <parentid>3800695</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Masson</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530353</id>
    <revision>
      <id>3922998</id>
      <parentid>3800713</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Carney</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530355</id>
    <revision>
      <id>3923000</id>
      <parentid>3800721</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Sturge</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530357</id>
    <revision>
      <id>3923001</id>
      <parentid>3800724</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ameryjeva ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530359</id>
    <revision>
      <id>3923002</id>
      <parentid>3800737</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ekströmova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530374</id>
    <revision>
      <id>3923003</id>
      <parentid>3800829</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Riiser-Larsenova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530376</id>
    <revision>
      <id>3923004</id>
      <parentid>3800832</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Shackletonova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530378</id>
    <revision>
      <id>3923005</id>
      <parentid>3800835</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Vojejkovljeva ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530380</id>
    <revision>
      <id>3923006</id>
      <parentid>3800853</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktički ugovor</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530386</id>
    <revision>
      <id>3923007</id>
      <parentid>3800955</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:05:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktička ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530388</id>
    <revision>
      <id>3923008</id>
      <parentid>3800963</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zapadna ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530390</id>
    <revision>
      <id>3923009</id>
      <parentid>3800976</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Abbotova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530392</id>
    <revision>
      <id>3923010</id>
      <parentid>3800998</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Filchner–Ronneova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530396</id>
    <revision>
      <id>3923011</id>
      <parentid>3801068</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Getzova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530408</id>
    <revision>
      <id>3923012</id>
      <parentid>3801195</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Larsenova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530410</id>
    <revision>
      <id>3923013</id>
      <parentid>3801198</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sulzbergerova ledena ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530412</id>
    <revision>
      <id>3923014</id>
      <parentid>3801211</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Antarktička ploča</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530422</id>
    <revision>
      <id>3923015</id>
      <parentid>3801271</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="735" sha1="52ktgs2c4jho1daynn83cion0znj6hs" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}

== Trostruki spoj ili trojni spoj ==

''Triple junction'' profesor geologije Dragan Milovanović u svojoj knjizi ''Od velikog praska do stijene'' prevodi kao trojni spoj/trojnu tačku, mada je poprilično zbunjujuć termin jer se u literaturi pronalaze i kao trostruke i trojne tačke. Idealno bi bilo da sa našeg područja imamo nekog profesora geologije sa lingvističkim hobijima, ali ipak bih dao prednost trojnom umjesto trostrukom, jer trostruko uglavnom koristimo kada naglašavamo umnožavanje, a trojni kada naglašavamo strukturu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 17:45, 16 januar 2026 (CET)</text>
      <sha1>52ktgs2c4jho1daynn83cion0znj6hs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Istočnoantarktički ledeni pokrivač</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530475</id>
    <revision>
      <id>3923016</id>
      <parentid>3801896</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zapadnoantarktički ledeni pokrivač</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530477</id>
    <revision>
      <id>3923017</id>
      <parentid>3801903</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Istočnoantarktički štit</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530489</id>
    <revision>
      <id>3923018</id>
      <parentid>3801992</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dan Antarktika</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530511</id>
    <revision>
      <id>3923019</id>
      <parentid>3802195</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Religija na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530513</id>
    <revision>
      <id>3923020</id>
      <parentid>3802204</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kriminal na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530533</id>
    <revision>
      <id>3923021</id>
      <parentid>3802499</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Demografija Antarktika</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530535</id>
    <revision>
      <id>3923022</id>
      <parentid>3802503</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Gašenje požara na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530537</id>
    <revision>
      <id>3923023</id>
      <parentid>3802505</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Hrana na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530585</id>
    <revision>
      <id>3923024</id>
      <parentid>3802873</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Transport na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530587</id>
    <revision>
      <id>3923025</id>
      <parentid>3802878</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Turizam na Antarktiku</title>
    <ns>1</ns>
    <id>530610</id>
    <revision>
      <id>3923026</id>
      <parentid>3803561</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3923026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r" xml:space="preserve">{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>3zhh8iu1g58mlgmmsuxq14jbc6lk52r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin Mjesec Antarktika 2026.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>531021</id>
    <revision>
      <id>3923041</id>
      <parentid>3809230</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:28:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec Antarktika]]: &quot;2026.&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="e6fsk7m47ootbb0uixk9codmjxn1wct" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec Antarktika|2026.]]</text>
      <sha1>e6fsk7m47ootbb0uixk9codmjxn1wct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mjesec Antarktika 2026 - članak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>531022</id>
    <revision>
      <id>3923028</id>
      <parentid>3809233</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="no19zcxr9dmw6uwbs86sxzik2lgfr44" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nepotrebno, ima {{tl|Mjesec Antarktika - članak}}}}
{{Mjesec Antarktika - članak|2026}}</text>
      <sha1>no19zcxr9dmw6uwbs86sxzik2lgfr44</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradina (Kopači, Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533767</id>
    <revision>
      <id>3923059</id>
      <parentid>3838658</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4092" sha1="t4w16hvmfhg7qrh8b5c4cbiglghdh1s" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv          = Gradina
| izvorni_naziv  = 
| slika          = 
| opis_slike     = 
| lokacija       = [[Kopači (Visoko)|Kopači]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate     = 
| status         = ruševine
| tip            = srednjovjekovna utvrda
| namjena        = odbrambena građevina
| stil           = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura
| materijal      = kamen
}}

'''Gradina''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Kopači (Visoko)|Kopači]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], istočno od starog visočkog središta, i u stručnoj literaturi se ubraja među utvrđene lokalitete koji su činili širi [[Visoko u srednjem vijeku|prostorni sistem srednjovjekovnog Visokog]].&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192, 302–303}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mijocevic2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026 |archive-date=22. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622055735/https://hrcak.srce.hr/file/354398 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Lokalitet nije sistematski [[Arheologija|arheološki]] istražen, ali se u pregledima srednjovjekovne baštine visočkog kraja vodi kao utvrda I kategorije.&lt;ref name=&quot;al1988&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |title=Gradina (Kopači, Visoko) |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Gradina se nalazi u Kopačima, naselju u sastavu grada Visokog, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Lokalitet je smješten na desnoj obali rijeke Bosne, približno 2 km istočno od Visokog prema starijim pregledima spomeničke građe, odnosno oko 4 km istočno od starog grada Visokog.&lt;ref name=&quot;al1988&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mijocevic2020&quot;/&gt; Takav položaj vezao ga je za komunikacijski pravac koji je iz visočke doline vodio prema istočnim područjima i prostoru [[Vrhbosna|Vrhbosne]].&lt;ref name=&quot;mijocevic2020&quot;/&gt;

U srednjovjekovnom prostornom rasporedu visočkog kraja Gradina se navodi uz druge utvrđene lokalitete oko centralnog naselja Visoko, među kojima su [[Čajangrad]], [[Bedem (Visoko)|Bedem]] u [[Grajani|Grajanima]], Grad kod [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinja]] i [[Sebinjski grad]].&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mijocevic2020&quot;/&gt;   

== Historijski i arheološki kontekst ==
Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od bitnih područja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]], s gradom Visokim, podgrađem [[Podvisoki|Podvisokim]], [[Mile (Visoko)|Milima]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] i drugim lokalitetima u neposrednoj okolini.&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;/&gt; U takvom okruženju Gradina u Kopačima imala je ulogu jedne od manjih utvrda ili nadzornih tačaka na rubu centralnog prostora. Prema interpretaciji Mijočevića, put prema istočnim krajevima prolazio je kroz područje Gradine u Kopačima, čime se lokalitet može dovesti u vezu s kontrolom komunikacije između Visokog i Vrhbosne.&lt;ref name=&quot;mijocevic2020&quot;/&gt;

Nisu vršena sistematska istraživanja i zbog toga nisu pouzdano utvrđeni oblik, tačna hronologija gradnje, unutrašnja organizacija ni faze korištenja. Njegovo datiranje i funkcija uglavnom se određuju prema položaju u mreži srednjovjekovnih utvrda visočkog kraja i prema poređenju s drugim, bolje poznatim lokalitetima u okolini.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Visokog]]
[[Kategorija:Tvrđave u Visokom]]</text>
      <sha1>t4w16hvmfhg7qrh8b5c4cbiglghdh1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grad (Dobrinje, Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533768</id>
    <revision>
      <id>3923057</id>
      <parentid>3838657</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4044" sha1="64bh3x54ti81r8fvxuax3tlv38793wq" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv          = Grad
| izvorni_naziv  = 
| slika          = 
| opis_slike     = 
| lokacija       = [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate     = 
| status         = ruševine
| tip            = srednjovjekovna utvrda
| namjena        = odbrambena građevina
| stil           = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura
| materijal      = kamen
}}

'''Grad''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], sjeverozapadno od Visokog, i ubraja se među utvrđena mjesta koja su činila širi prostorni sistem [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne visočke oblasti]].&lt;ref name=&quot;al&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |title=Grad, Dobrinje, Visoko |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988 |page=18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192}}&lt;/ref&gt; Lokalitet je u pregledima kulturno-historijskog naslijeđa označen kao utvrda I kategorije, ali na njemu nisu vršena sistematska arheološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;al&quot;/&gt;

== Položaj ==
Grad se nalazi kod sela Dobrinje, sjeverozapadno od Visokog. U starijim pregledima spomeničke građe lokalitet se navodi kao Zavidovići, na desnoj obali Bosne, oko 7 km sjeverozapadno od Visokog, dok novija prostorno-historijska literatura utvrdu smješta oko 9 km sjeverozapadno od starog grada Visokog.&lt;ref name=&quot;al&quot;/&gt; Položaj na rubu visočke doline vezuje ga za pravce koji su iz srednjovjekovnog Visokog vodili prema sjeverozapadnim krajevima Bosne.&lt;ref name=&quot;mijocevic&quot;&gt;{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu – primjer Visokoga |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026 |archive-date=22. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622055735/https://hrcak.srce.hr/file/354398 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U prostornoj organizaciji srednjovjekovnog Visokog Grad kod Dobrinja navodi se zajedno s [[Gradina (Kopači, Visoko)|Gradinom]] u [[Kopači (Visoko)|Kopačima]], [[Čajangrad|Čajangradom]], [[Bedem (Visoko)|Bedemom]] u [[Grajani|Grajanima]] i [[Sebinjski grad|Sebinjskim gradom]].&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;/&gt; Ti lokaliteti su u literaturi opisani kao manja utvrđena mjesta kružno raspoređena oko centralnog naselja Visoko, pri čemu su pojedinačno nadzirala pristupe dolini i puteve prema okolnim oblastima.

== Historijski kontekst ==
Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od političkih, privrednih i sakralnih središta [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Uz kraljevski grad [[Stari grad Visoki|Visoki]], podgrađe [[Podvisoki]], [[Mile (Visoko)|Mile]], Moštre i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]], u njegovoj okolini razvila se mreža manjih utvrđenja i naselja koja su služila za nadzor prostora i puteva.&lt;ref name=&quot;andjelic1984&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mijocevic&quot;/&gt;  

Ruševine lokaliteta opisane su kao ostaci srednjovjekovnog grada na planinskom obronku. Prema podacima iz ''Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine'', perimetralni zidovi, vjerovatno zemljano-kameni nasipi, upućuju na fortifikacijski karakter lokaliteta.&lt;ref name=&quot;al&quot;/&gt; 

U Dobrinju se bilježe i srednjovjekovne nekropole sa [[stećak|stećcima]], među kojima se navodi lokalitet Dobrinjac uz put prema [[Buzići|Buzićima]].  

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Grad, Dobrinje}}
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tvrđave u Visokom]]</text>
      <sha1>64bh3x54ti81r8fvxuax3tlv38793wq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Joseph Stiglitz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534116</id>
    <revision>
      <id>3923128</id>
      <parentid>3922830</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T23:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11735" sha1="cvhp1u2eaoqha4ynpnvirwrzxdaikzg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Joseph Eugene Stiglitz
| slika              = Joseph E. Stiglitz, 2019 (cropped).jpg
| alt_slike          =
| opis               = Stiglitz 2019. godine
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|2|9}}
| mjesto_rođenja     = [[Gary (Indiana)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          = ekonomista
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          = 
| značajna_djela     =
}}
'''Joseph Eugene Stiglitz''' (/ˈstɪɡlɪts/; rođen 9. februara 1943.) je američki ekonomista novog kejnzijanskog pravca,&lt;ref&gt;Free, Rhona C. (2010). 21st Century Economics: A Reference Handbook. Sage Publications. p. 317. ISBN 978-1452266312.&lt;/ref&gt; analitičar javnih politika, politički aktivista i profesor na Univerzitetu Columbia. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomske nauke]] (2001.)&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2001/stiglitz/biographical/ Joseph E. Stiglitz, Biographical]. The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001&quot;. NobelPrize.org.&lt;/ref&gt; i medalje John Bates Clark (1979.). Bivši je viši potpredsjednik i glavni ekonomista Svjetske banke. Također je bivši član i predsjedavajući Američkog vijeća ekonomskih savjetnika. Poznat je po svojoj podršci teoriji javnih finansija Georgija&lt;ref&gt;Gochenour, Zachary, and Bryan Caplan. [https://ideas.repec.org/a/kap/revaec/v26y2013i4p483-491.html &quot;An entrepreneurial critique of Georgism.&quot;] The Review of Austrian Economics 26.4 (2013): 483–491.&lt;/ref&gt; i po svom kritičkom stavu o upravljanju globalizacijom, o ekonomistima laissez-faire principa (koje naziva &quot;fundamentalistima slobodnog tržišta&quot;) i o međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Stiglitz je 2000. osnovao Inicijativu za politički dijalog (IPD), istraživački centar o međunarodnom razvoju sa sjedištem na Univerzitetu Columbia. Član je [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]] od 2001, a najviši akademski rang univerziteta (univerzitetski profesor) dobio je 2003. godine. Bio je osnivač i predsjedavajući univerzitetskog Komiteta za globalnu misao. Također, predsjedava Institutom za svjetsko siromaštvo Brooks Univerziteta u Manchesteru. Bio je član Papinske akademije društvenih nauka. 2009, predsjednik [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] Miguel d'Escoto Brockmann imenovao je Stiglitza za predsjedavajućeg Komisije UN-a za reforme međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema, gdje je nadgledao predložene prijedloge i naručio izvještaj o reformi međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema. Bio je predsjedavajući Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka, koju je imenovao francuski predsjednik Sarkozy, a koja je 2010. objavila svoj izvještaj pod nazivom „Pogrešno mjerenje naših života: Zašto se BDP ne sabira“,&lt;ref&gt;Stiglitz, Joseph E.; Sen, Amartya; Fitoussi, Jean-Paul (2010). Mismeasuring Our Lives: Why GDP Doesn't Add Up. The New Press. ISBN 978-1595585196.&lt;/ref&gt; a trenutno je kopredsjedavajući njenog nasljednika, Grupe stručnjaka na visokom nivou za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka. Od 2011. do 2014, Stiglitz je bio predsjednik Međunarodnog ekonomskog udruženja (IEA). Predsjedavao je organizacijom trogodišnjeg svjetskog kongresa IEA održanog u blizini [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] u Jordanu u junu 2014. godine.

== Život i karijera ==
Rođen je u Garyju, Indiana&lt;ref&gt;Kern, Jamie (18 September 2003). &quot;Interview with Professor Joseph Stiglitz&quot;. Columbia Business School. The Tamer Center for Social Enterprise.&lt;/ref&gt;, u jevrejskoj porodici. Njegova majka je bila Charlotte (rođena Fishman), učiteljica, a otac Nathaniel David Stiglitz, prodavač osiguranja.&lt;ref&gt;&quot;Stiglitz, Joseph E. 1943– (Joseph Eugene Stiglitz)&quot;. encyclopedia.com. Cengage Learning.&lt;/ref&gt; Pohađao je Amherst College, gdje je bio dobitnik Nacionalnog stipendije za zasluge, aktivan u debatnom timu i predsjednik studentske vlade. Tokom završne godine na Amherst Collegeu, studirao je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT), gdje je kasnije nastavio postdiplomski studij. Ljeti 1965. preselio se na Univerzitet u Chicagu kako bi istraživao kod Hirofumija Uzawe, koji je bio dobitnik NSF granta.&lt;ref&gt;Aoki, Masahiko (2018). Transboundary Game of Life: Memoir of Masahiko Aoki. Springer. p. 59. ISBN 978-9811327575.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na MIT-u od 1966. do 1967, period kada je također obavljao funkciju docenta na MIT-u. Stiglitz je izjavio da mu poseban stil MIT ekonomije dobro odgovara, opisujući ga kao &quot;jednostavne i konkretne modele, usmjerene na odgovaranje na važna i relevantna pitanja&quot;.

Od 1966. do 1970. bio je istraživački saradnik na Univerzitetu u Cambridgeu. Prvobitno je stigao na Fitzwilliam College u Cambridgeu kao Fulbrightov stipendista 1965, a kasnije je osvojio Tapp Junior Research Fellowship na Gonville and Caius Collegeu u Cambridgeu, što je bilo ključno za oblikovanje njegovog razumijevanja Keynesa i [[Makroekonomija|makroekonomske]] teorije.&lt;ref&gt;&quot;A shilling in the meter and a penny for your thoughts ... An Interview with Professor Joseph E Stiglitz&quot;. Optima. 2005.&lt;/ref&gt; U narednim godinama, obavljao je akademske pozicije na [[Univerzitet Yale|Yaleu]], [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]], [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]] - gdje je bio Drummond profesor političke ekonomije - i [[Univerzitet Princeton|Princetonu]]. Od 2001, Stiglitz je profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], uz imenovanje na Poslovnu školu, Odsjek za ekonomiju i Školu za međunarodne i javne poslove (SIPA), te je urednik časopisa The Economists' Voice zajedno s J. Bradfordom DeLongom i Aaronom Edlinom.&lt;ref&gt;Uchitelle, Louis (2001-07-21). &quot;Columbia University Hires Star Economist&quot;. The New York Times. ISSN 0362-4331.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

=== Članci u popularnoj štampi ===

* {{cite web|url=http://www.project-syndicate.org/search?query=joseph+stiglitz|title=Joseph E. Stiglitz|last=Stiglitz|first=Joseph E.|publisher=[[Project Syndicate]]|access-date=October 29, 2013|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105074631/http://www.project-syndicate.org/search?query=joseph+stiglitz|url-status=dead}}
* {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=What I learned at the world economic crisis: the insider|magazine=[[The New Republic]]|publisher=[[Chris Hughes]]|date=17 April 2000|url=https://www.yorku.ca/drache/talks/2000/pdf/stiglitz_worldban.pdf}}
** See also: {{cite journal|last=Wade|first=Robert|author-link=Robert Wade (development scholar)|date=January–February 2001|title=Showdown at the World Bank|url=https://newleftreview.org/II/7/robert-wade-showdown-at-the-world-bank|journal=[[New Left Review]]|publisher=New Left Review|volume=II|issue=7|pages=124–37|doi=10.64590/xzs|article-number=2305|url-access=subscription}}
* {{Cite journal|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Orszag|first2=Peter R.|author-link2=Peter R. Orszag|last3=Orszag|first3=Jonathan M.|date=March 2, 2002|title=Implications of the new Fannie Mae and Freddie Mac risk-based capital standard|url=http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|journal=Fannie Mae Press|publisher=[[Fannie Mae]]|volume=I|issue=2|pages=1–10|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122094851/http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|archive-date=November 22, 2009|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=December 2007|title=The economic consequences of Mr. Bush|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2007/12/bush200712|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}
* {{Cite magazine|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Bilmes|first2=Linda J.|author-link2=Linda Bilmes|title=Report: the $10 trillion hangover: paying the price for eight years of Bush|magazine=[[Harper's Magazine]]|volume=318|issue=1904|publisher=Harper's Magazine Foundation|date=January 2009|url=https://harpers.org/archive/2009/01/the-10-trillion-hangover/}} ''[http://www.democracynow.org/2008/12/22/linda_bilmes_the_10_trillion_hangover Non-subscription version.]''
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=January 2009|title=Capitalist fools|url=https://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150129172732/http://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|archive-date=2015-01-29|access-date=2020-02-20|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Stiglitz|first=Joseph|title=America's socialism for the rich|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2009/jun/12/america-corporate-banking-welfare|work=[[The Guardian]]|date=June 12, 2009|location=London}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=July 2009|title=Wall Street's toxic message|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2009/07/third-world-debt200907-2|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}

* Review of the book: {{cite book|last=Skidelsky|first=Robert|url=https://archive.org/details/keynesreturnofma0000skid|title=Keynes: the return of the master|publisher=Allen Lane|year=2009|isbn=978-1846142581|author-link=Robert Skidelsky|url-access=registration}}

* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=May 2011|title=Of the 1%, by the 1%, for the 1%|url=https://www.vanityfair.com/society/features/2011/05/top-one-percent-201105|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}}
* {{cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=July 12, 2011|title=The ideological crisis of Western capitalism|url=http://www.socialeurope.eu/2011/07/the-ideological-crisis-of-western-capitalism/|journal=[[Social Europe Journal|Social Europe]]}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=January 2013|title=The post-crisis crises|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=May 4, 2013|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=April 2013|title=The promise of abenomics|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=May 4, 2013|url-status=dead}}
* {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=The Chinese Century|magazine=Vanity Fair|publisher=Condé Nast|date=January 2015|url=https://www.vanityfair.com/business/2015/01/china-worlds-largest-economy}}
* {{Cite news|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=Joseph Stiglitz: how I would vote in the Greek referendum|work=[[The Guardian]]|date=June 29, 2015|url=https://www.theguardian.com/business/2015/jun/29/joseph-stiglitz-how-i-would-vote-in-the-greek-referendum}}
* Joseph E. Stiglitz, &quot;Measuring What Matters: Obsession with one financial figure, [[GDP]], has worsened people's health, happiness and the environment, and economists want to replace it&quot;, ''[[Scientific American]]'', vol. 323, no. 2 (August 2020), pp.&amp;nbsp;24–31.
{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Stigliz, Josef}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]]
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>cvhp1u2eaoqha4ynpnvirwrzxdaikzg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Generativna umjetna inteligencija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>535157</id>
    <revision>
      <id>3923093</id>
      <parentid>3892570</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T17:53:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5931" sha1="bg0q6vb7bi33nzrjywec2gxphh40znb" xml:space="preserve">{{navbox
| name = Generativna umjetna inteligencija
| title = [[Generativna umjetna inteligencija]]
| state = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}}
| bodyclass = hlist

| group1 = Pojmovi
| list1 =
* [[Autoenkoder]]
* [[Duboko učenje]]
* [[Fino podešavanje (duboko učenje)|Fino podešavanje]]
* [[Osnovni model]]
* [[Generativna suparnička mreža|Generativna suparnička mreža (GAN)]]
* [[Generativni prethodno obučeni transformator|Generativni prethodno obučeni transformator (GPT)]]
* [[Veliki jezički model|Veliki jezički model (LLM)]]
* [[Model Context Protocol|Model Context Protocol (MCP)]]
* [[Vještačka neuronska mreža|Neuronska mreža]]
* [[Promptno inženjerstvo]]
* [[Podržano učenje na osnovu povratnih informacija od ljudi|Podržano učenje na osnovu povratnih informacija od ljudi (RLHF)]]
* [[Generiranje prošireno pretraživanjem|Generiranje prošireno pretraživanjem (RAG)]]
* [[Samonadzirano učenje]]
* [[Stohastički papagaj]]
* [[Sintetički podaci]]
* [[Top-p uzorkovanje]]
* [[Transformer (model mašinskog učenja)|Transformer]]
* [[Varijacijski autoenkoder|Varijacijski autoenkoder (VAE)]]
* [[Vibe coding]]
* [[Vision transformer|Vision transformer (ViT)]]
* [[Ugrađivanje riječi]]

| group2 = Modeli
| list2 = {{Navbox|child
| group21 = Tekst
| list21 =
* [[Amazon Nova]]
* [[Character.ai]]
* [[Claude (jezički model)|Claude]]
* [[Cohere#Proizvodi|Command]]
* [[DeepSeek (chatbot)|DeepSeek]]
* [[Doubao]]
* [[Ernie Bot|Ernie]]
* [[ESTsoft#Državni projekt K-EXAONE|EXAONE]]
* [[Google Gemini|Gemini]]
* [[Gemma (jezički model)|Gemma]]
* [[Z.ai#Historija|GLM]]
* [[Generativni prethodno obučeni transformator|GPT]]
** [[ChatGPT]]
* [[Grok (chatbot)|Grok]]
* [[IBM Granite]]
* [[Kimi (chatbot)|Kimi]]
* [[Microsoft AI#Historija|MAI]]
* [[Microsoft Copilot]]
* [[Mistral AI#Modeli|Mistral]]
* [[MiniMax (kompanija)#Tehnologija|MiniMax]]
* [[Meta Superintelligence Labs#Modeli|Muse Spark]]
* [[Nemotron]]
* [[Perplexity AI|Perplexity]]
* [[Upstage (kompanija)#Modeli|Solar]]
* [[Quora#Poe|Poe]]
* [[HKChat]]
* [[Qwen]]
* [[Tencent#2021–danas: regulatorni nadzor|Tencent Hunyuan]]
* [[Xiaomi MiMo]]
* [[You.com]]

| group22 = [[Model pretvaranja teksta u sliku|Slika]]
| list22 =
* [[Adobe Firefly]]
* [[Flux (model pretvaranja teksta u sliku)|Flux]]
* [[GPT Image]]
* [[Ideogram (model pretvaranja teksta u sliku)|Ideogram]]
* [[Midjourney]]
* [[Nano Banana]]
* [[Recraft]]
* [[ByteDance#Seedream|Seedream]]
* [[Stabilna difuzija]]

| group23 = [[Model pretvaranja teksta u video|Video]]
| list23 =
* [[Dream Machine (model pretvaranja teksta u video)|Dream Machine]]
* [[Genie (world model)|Genie]]
** [[World model (vještačka inteligencija)|world model]]
* [[MiniMax (kompanija)#Hailuo AI|Hailuo AI]]
* [[Kling AI]]
* [[LTX (model pretvaranja teksta u video)|LTX]]
* [[Runway (kompanija)#Usluge i tehnologije|Runway Gen]]
* [[Seedance 2.0|Seedance]]
* [[Sora (model pretvaranja teksta u video)|Sora]]
* [[Veo (model pretvaranja teksta u video)|Veo]]

| group24 = [[Sinteza govora#Sistemi pretvaranja teksta u govor|Govor]]
| list24 =
* [[15.ai]]
* [[ElevenLabs#Proizvodi|Eleven]]
* [[Gemini (jezički model)|Gemini Speech]]
* [[MiniMax (kompanija)#Tehnologija|MiniMax Speech]]

| group25 = [[Vještačka inteligencija u muzici|Muzika]]
| list25 =
* [[ElevenLabs#Proizvodi|Eleven Music]]
* [[Endel (aplikacija)|Endel]]
* [[MiniMax (kompanija)#Tehnologija|MiniMax Music]]
* [[Riffusion]]
* [[Suno (platforma)|Suno]]
* [[Udio]]
}}

| group3 = Proizvodi
| list3 = {{Navbox|child
| group31 = [[Spisak softverskih alata za razvoj uz pomoć vještačke inteligencije|Programerski alati]]
| list31 =
* [[Claude Code]]
* [[Codex (AI agent)|Codex]]
* [[Cursor (uređivač koda)|Cursor]]
* [[Devin AI]]
* [[GitHub Copilot]]
* [[Google Antigravity]]
* [[Replit]]

| group32 = [[AI agent|Agenti]]
| list32 =
* [[AutoGPT]]
* [[ChatGPT agent]]
* [[Claude Cowork]]
* [[Gemini Spark]]
* [[Manus (AI agent)|Manus]]
* [[MiniMax (kompanija)#Tehnologija|MiniMax Agent]]
* [[OpenClaw]]
}}

| group4 = Primjene
| list4 =
* [[Deepfake]]
** [[Audio deepfake|audio]]
* [[AI slop|slop]]
** [[slopaganda]]

| group5 = [[Spisak kompanija za vještačku inteligenciju|Kompanije]]
| list5 =
* [[Aleph Alpha]]
* [[Anthropic]]
* [[Cursor (kompanija)|Anysphere]]
* [[Baichuan]]
* [[Canva]]
* [[Cognition AI]]
* [[Cohere]]
* [[Contextual AI]]
* [[DeepSeek]]
* [[DeepL Translator|DeepL]]
* [[EleutherAI]]
* [[ElevenLabs]]
* [[Google]]
** [[Google AI|AI]]
** [[Google DeepMind|DeepMind]]
* [[HeyGen]]
* [[Hugging Face]]
* [[Inflection AI]]
* [[Kuaishou]]
* [[Lightricks]]
* [[Lovable (kompanija)|Lovable]]
* [[Luma Labs]]
* [[Meta AI]]
* [[Meta Superintelligence Labs]]
* [[Microsoft AI]]
* [[MiniMax Group|MiniMax]]
* [[Mistral AI]]
* [[Moonshot AI]]
* [[OpenAI]]
* [[Perplexity AI]]
* [[Runway (kompanija)|Runway]]
* [[Safe Superintelligence Inc.|Safe Superintelligence]]
* [[Sakana AI]]
* [[Salesforce]]
* [[Scale AI]]
* [[SoundHound AI]]
* [[SpaceXAI]]
* [[Stability AI]]
* [[StepFun]]
* [[Synthesia (kompanija)|Synthesia]]
* [[Thinking Machines Lab]]
* [[Upstage (kompanija)|Upstage]]
* [[Xiaomi]]
* [[Z.ai]]

| group6 = [[Kontroverze oko vještačke inteligencije|Kontroverze]]
| list6 =
* [[Pornografija generirana vještačkom inteligencijom]]
** [[Deepfake pornografija]]
*** [[Seksualni deepfake skandal na Groku|na Groku]]
*** [[Kontroverza oko deepfake pornografije Taylor Swift|Taylor Swift]]
* [[Pause Giant AI Experiments: An Open Letter|Pause Giant AI Experiments]]
* [[Smjena Sama Altmana iz OpenAI-ja]]
* [[Statement on AI Risk]]
* [[Tay (chatbot)]]
* ''[[Théâtre D'opéra Spatial]]''
* [[Voiceverse NFT plagiarism scandal|Plagijat Voiceverse NFT-a]]

| below =
* {{icon|category}} [[:Kategorija:Vještačka inteligencija|Kategorija]]
* {{icon|commons}} [[commons:Category:Generative artificial intelligence|Commons]]
}}&lt;noinclude&gt; 
[[Kategorija:Šabloni tehnologije i primijenjenih nauka]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bg0q6vb7bi33nzrjywec2gxphh40znb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kate Bush</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535291</id>
    <revision>
      <id>3923190</id>
      <parentid>3914057</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T10:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>uređivanje referenci</comment>
      <origin>3923190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143248" sha1="0bzodqqqafwevpbxts17piq0brkh79s" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot;{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot;{{r|Guardian20200214}} Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBeaumont-Thomas-2019&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |title=Kate Bush clarifies political stance: 'I am not a Tory supporter' |last=Beaumont-Thomas |first=Ben |date=8. 1. 2019 |newspaper=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=8. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190108213850/https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;officialcharts.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |title=Kate Bush – Never For Ever |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=13. 9. 2019 |archive-date=3. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403020724/https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brits&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush – Brits Profile |url=http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |website=[[Brit Awards]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20141009070353/http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |archive-date=9. 10. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Soundscape&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |title=Kate Bush: Enigmatic chanteuse as pop pioneer |last=Kruse |first=Holly |date=novembar 2000 |journal=Soundscapes.info, Online Journal on Media Culture |volume=3 |issn=1567-7745 |postscript=none |access-date=31. 7. 2008 |archive-date=1. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101025121/http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |url-status=live}}, originally published in ''Tracking: Popular Music Studies''. '''1''' (1). Spring 1988&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mercer&quot;&gt;{{cite news |url=https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&amp;pg=6211,4646428&amp;dq=kate-bush&amp;hl=en |title=Show fuses music, theater |author=Brown, Mick |date=21. 9. 1979 |newspaper=Wilmington Morning Star |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=2. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211202181637/https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&amp;pg=6211%2C4646428&amp;dq=kate-bush&amp;hl=en |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MightyBush&quot;&gt;{{cite news |title=The Mighty Bush |work=[[Scotland on Sunday]] |date=2. 10. 2005 |last=Williamson |first=Nigel}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Guinness World Records&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |title=First artist to write every song on a million-selling album (female) |website=[[Guinness World Records]] |language=en-GB |access-date=8. 1. 2019 |archive-date=8. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908065310/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;The Official Charts&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/#singles |title=Kate Bush in the UK singles charts |work=The Official Charts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush#singles |archive-date=1. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OfficialCharts&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/ |title=Kate Bush |publisher=TheOfficialCharts.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush |archive-date=1. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Queens&quot;&gt;{{citation |title=Queens of British pop (including an interview with Lily Allen about Kate Bush) |work=BBC Television |date=1. 4. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Kate Bush}} 
{{Kate Bush pjesme}} 
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>0bzodqqqafwevpbxts17piq0brkh79s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923193</id>
      <parentid>3923190</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>uređivanje referenci</comment>
      <origin>3923193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139393" sha1="2ewquf62iohd32vk8c1hc252xhw2icz" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot;{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>2ewquf62iohd32vk8c1hc252xhw2icz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923195</id>
      <parentid>3923193</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139381" sha1="ewwzt3x7o5btrk4f55myj6rq829di1j" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>ewwzt3x7o5btrk4f55myj6rq829di1j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923197</id>
      <parentid>3923195</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:03:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ako neko uoči još neku grešku (a sigurno ih ima), neka ispravi, pa da imamo još jedan istaknuti članak :)</comment>
      <origin>3923197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139362" sha1="a7canbh6v637xa0hz6tfa4d9kezyemp" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>a7canbh6v637xa0hz6tfa4d9kezyemp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923198</id>
      <parentid>3923197</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:13:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139347" sha1="2a3exwvpsnsyk8ed71xvujfx8m3kfos" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[UK Singles Chart|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studijski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na [[UK Albums Chart|britanskoj listi albuma]]. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>2a3exwvpsnsyk8ed71xvujfx8m3kfos</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923200</id>
      <parentid>3923198</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:24:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dupli razmak uklonjen.</comment>
      <origin>3923200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139346" sha1="d57d9is37ba4jm80gr8jq7bcbr7d0uc" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[UK Singles Chart|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studijski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na [[UK Albums Chart|britanskoj listi albuma]]. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste. Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>d57d9is37ba4jm80gr8jq7bcbr7d0uc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923201</id>
      <parentid>3923200</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:40:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Razne manje izmjene, par referenci.</comment>
      <origin>3923201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="140345" sha1="f6eid4kw11qebtij1qm0pyt3ij2gdmz" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/kate-bush-esque-mn0000855423|title=Kate Bush — Biography, Discography, Albums &amp; Expert Reviews|website=AllMusic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rhino.com/aod/the-kick-inside-2018-remaster-kate-bush|title=The Kick Inside (2018 Remaster)|date=30. 7. 2020|website=Rhino|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loudersound.com/features/id-get-up-in-the-morning-practise-scales-at-my-piano-go-off-dancing-and-then-in-the-evening-id-come-back-and-play-the-piano-all-night-how-kate-bush-broke-through-with-her-debut-album-the-kick-inside|title=“I’d get up in the morning, practise scales at my piano, go off dancing, and then in the evening I’d come back and play the piano all night.” The story of Kate Bush's debut album The Kick Inside|last=Jo|first=Kendall|last2=|first2=|date=17. 2. 2025|website=Louder|language=en|access-date=31. 8. 2026|last3=|first3=}}&lt;/ref&gt; Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[UK Singles Chart|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studijski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na [[UK Albums Chart|britanskoj listi albuma]]. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimiku kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste. Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>f6eid4kw11qebtij1qm0pyt3ij2gdmz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923204</id>
      <parentid>3923201</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T11:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Male izmjene.</comment>
      <origin>3923204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="140340" sha1="qulo8wmzy7616zfvts6ee628euy2ekr" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/kate-bush-esque-mn0000855423|title=Kate Bush — Biography, Discography, Albums &amp; Expert Reviews|website=AllMusic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rhino.com/aod/the-kick-inside-2018-remaster-kate-bush|title=The Kick Inside (2018 Remaster)|date=30. 7. 2020|website=Rhino|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loudersound.com/features/id-get-up-in-the-morning-practise-scales-at-my-piano-go-off-dancing-and-then-in-the-evening-id-come-back-and-play-the-piano-all-night-how-kate-bush-broke-through-with-her-debut-album-the-kick-inside|title=“I’d get up in the morning, practise scales at my piano, go off dancing, and then in the evening I’d come back and play the piano all night.” The story of Kate Bush's debut album The Kick Inside|last=Jo|first=Kendall|last2=|first2=|date=17. 2. 2025|website=Louder|language=en|access-date=31. 8. 2026|last3=|first3=}}&lt;/ref&gt; Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[UK Singles Chart|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studijski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na [[UK Albums Chart|britanskoj listi albuma]]. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17. 3. 2014|url-status=live|access-date=11. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29. 12. 2012|access-date=20. 6. 2018|archive-date=30. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29. 12. 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath]]u (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6. 2. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2. 10. 2005|access-date=2. 9. 2017|archive-date=21. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham]]u blizu [[Welling]]a, koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2. 12. 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2. 9. 1999|access-date=30. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9. 12. 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood]]u. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23. 3. 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7. 2. 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14. 12. 2014|access-date=11. 12. 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7. 4. 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimiku kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=septembar 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14. 6. 2022 |work=The Guardian |date=19. 5. 2020 |archive-date=30. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12. 2. 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=14. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2. 3. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15. 2. 2020|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5. 1. 2022|archive-date=30. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20. 10. 2013 |access-date=28. 3. 2014 |archive-date=18. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[sintisajzer]]i i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14. 6. 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8. 10. 2005|location=Australia|access-date=21. 11. 2010|archive-date=6. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4. 3. 2018|url-status=live|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24. 9. 2009|url-status=dead|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17. 11. 2021|access-date=18. 3. 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18. 3. 2018|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16. 10. 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2. 10. 2005|location=London|access-date=4. 4. 2007|archive-date=13. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popevši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26. 6. 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19. 9. 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19. 1. 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1. 3. 2021|url-status=live|access-date=19. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26. 11. 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21. 11. 2021|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6. 8. 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead|access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24. 11. 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17. 1. 2012|url-status=live|access-date=21. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=live|access-date=15. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=decembar 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=novembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9. 5. 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27. 7. 2013|url-status=live|access-date=25. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odu njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otpjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix]]ove serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste. Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17. 6. 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6. 6. 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7. 6. 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13. 6. 2022|magazine=Billboard|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25. 7. 2022|access-date=25. 7. 2022|archive-date=25. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10. 6. 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20. 6. 2022|url-status=live|access-date=6. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7. 6. 2022|access-date=7. 6. 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10. 6. 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10. 6. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24. 6. 2022|website=Official Charts|access-date=30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1. 9. 2022|website=NME|access-date=2. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=8. 9. 2023|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18. 5. 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=januar 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23. 2. 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1. 11. 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall23&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5. 5. 2023|url-status=live|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4. 11. 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4. 11. 2023|url-status=live|access-date=4. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28. 2. 2024|website=The Independent|access-date=3. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25. 10. 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26. 10. 2024|url-status=live|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=8. 11. 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=25. 2. 2025|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=25. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6. 3. 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6. 3. 2025|url-status=live|access-date=9. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=26. 6. 2025|website=Classic Pop Magazine|access-date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22. 9. 2025|website=NME|access-date=22. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3. 10. 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24. 3. 2014|access-date=19. 12. 2020|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2. 10. 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13. 10. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23. 4. 2016|url-status=dead|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead]]u (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon]]u.&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28. 10. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=live|access-date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8. 11. 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15. 2. 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12. 8. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15. 4. 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26. 4. 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=januar 2015|access-date=22. 1. 2021|archive-date=8. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29. 11. 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22. 4. 2021|url-status=live|access-date=22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8. 1. 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30. 8. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20. 4. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=dead|access-date=22. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=mart 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7. 5. 2016 |archive-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13. 5. 2020 |access-date=18. 6. 2022 |archive-date=28. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=oktobar 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |access-date=9. 8. 2023 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22. 1. 2024 |access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17. 11. 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14. 10. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=decembar 1985 |access-date=1. 10. 2014 |archive-date=13. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17. 5. 2011 |access-date=17. 5. 2011 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=novembar 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=juni 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19. 3. 2012 |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31. 10. 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10. 10. 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7. 10. 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12. 6. 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24. 11. 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25. 8. 2014 |website=The Guardian |access-date=21. 5. 2018 |archive-date=22. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10. 11. 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16. 10. 2018 |language=en-US |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu. Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26. 8. 2014 |access-date=26. 8. 2014 |archive-date=26. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima. Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21. 9. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19. 9. 2011 |access-date=28. 9. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30. 1. 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=13. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12. 6. 2022 |archive-date=15. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena. Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13. 6. 2022 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29. 5. 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29. 11. 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=21. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26. 8. 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24. 7. 2014 |archive-date=26. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4. 3. 2009 |access-date=6. 3. 2009 |archive-date=16. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=14. 3. 2011 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=30. 12. 2024 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7. 7. 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11. 7. 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26. 8. 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8. 6. 2022|url-status=live|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]], [[Big Boi]], [[Regina Spektor]], [[Teddy Sinclair]], [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8. 12. 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22. 1. 2022|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19. 8. 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1. 7. 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]], [[Kyros (grupa)|Kyros]], [[Aisles]], [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=8. 4. 2026|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=9. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7. 1. 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30. 7. 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17. 8. 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28. 10. 2021|access-date=16. 10. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]], [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8. 3. 2024|work=MusicRadar|access-date=20. 3. 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=22. 10. 2019|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23. 3. 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=1. 9. 2022|website=NME|language=en-GB|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=15. 10. 2021|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=13. 9. 2017|website=Medium|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]], [[Caroline Polachek]],&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=13. 1. 2023|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13. 1. 2023|url-status=live|access-date=12. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7. 5. 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25. 6. 2024|url-status=live|access-date=31. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2. 12. 2015|access-date=12. 1. 2020|archive-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4. 4. 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20. 1. 2017|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3. 10. 2003|access-date=20. 1. 2017|archive-date=9. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31. 1. 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17. 6. 2011|access-date=2. 1. 2017|archive-date=22. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9. 11. 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18. 10. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18. 7. 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15. 1. 2017|url-status=live|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26. 6. 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19. 8. 2014|url-status=live|access-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6. 9. 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im, a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8. 9. 2014|access-date=31. 8. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15. 11. 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3. 4. 2019|url-status=dead|access-date=20. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23. 3. 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10. 11. 2010|url-status=live|access-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3. 7. 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5. 2. 2017|url-status=live|access-date=4. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot; Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31. 8. 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6. 8. 2017|url-status=live|access-date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=mart 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9. 8. 2021|url-status=live|access-date=18. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;. [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols]]a) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot; Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila. Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull. [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12. 10. 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona. Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]]. Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush. Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot; Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15. 2. 2020|archive-date=21. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18. 5. 2021|access-date=19. 6. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14. 3. 2020|url-status=live|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5. 1. 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24. 9. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8. 11. 2020|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11. 11. 2020|url-status=live|access-date=4. 5. 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vjetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9. 7. 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9. 2. 2019|url-status=live|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21. 4. 2021|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15. 7. 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4. 4. 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5. 5. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9. 5. 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4. 5. 2011 |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=15. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21. 8. 2014 |work=The Guardian |access-date=12. 12. 2016 |archive-date=9. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13. 5. 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12. 12. 2016|archive-date=26. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21. 3. 2014 |publisher=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=mart 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21. 3. 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17. 9. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22. 9. 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5. 9. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5. 10. 2020 |archive-date=29. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22. 12. 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26. 9. 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28. 10. 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1. 10. 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1. 6. 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30. 7. 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12. 7. 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski pijanisti]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski kantautori]]
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]]
[[Kategorija:Art pop muzičari]]
[[Kategorija:Art rok muzičari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]]
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>qulo8wmzy7616zfvts6ee628euy2ekr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536447</id>
    <revision>
      <id>3923140</id>
      <parentid>3919203</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T02:34:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Započeta dorada članka Aleksandar Hemon. Nastaviti sa naslovima književni rad (počeci i pisanje na engleskom), eventualno najvažnija djela, tematske i stilske karakteristike, esejistika i publicistika, film i televizija, akademska karijera, nagrade i priznanja, privatni život, bibliografija i na kraju reference.</comment>
      <origin>3923140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16360" sha1="ew9spd4t8ahzs58umx66ice9osjo7e4" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je romana, zbirki pripovijetki, memoarske i esejističke proze, novinskih tekstova i scenarija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''</text>
      <sha1>ew9spd4t8ahzs58umx66ice9osjo7e4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923153</id>
      <parentid>3923140</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T03:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Obrađeni piščevi počeci, pisanje na engleskom i tematske i stilske karakteristike (doraditi estetski). Nastaviti sa esejistikom, publicistikom, filmom i televizijom, akademskom karijerom, nagradom i priznanjima, privatnim životom i na kraju bibliografijom i referencama.</comment>
      <origin>3923153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27608" sha1="5ul0afw8wfxbyzyugpiw6za3s5jwjdo" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Jezik i bilingvalnostHemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku,koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države. U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao karakteristiku njegove proze.Adam Mars-Jones je u ''The Guardianu'' 2008.pisao o Hemonovoj sposobnosti da na engleskom izmišlja i proširuje riječi, navodeći izraze poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;.  Hemon je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da jezik ne doživljava kao gotov sistem koji pisac samo koristi, nego kao nešto što se može preoblikovati.

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao &quot;opportunities&quot;, odnosno mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i višesmjernim procesima sjećanja u njegovim djelima, dok Nathan AllenJung Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;time-geography&quot;, odnosno preplitanja različitih historija migracije unutar istih prostora.

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosanskoameričkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti,

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu.''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice,Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>5ul0afw8wfxbyzyugpiw6za3s5jwjdo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923158</id>
      <parentid>3923153</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Dorada započetog.</comment>
      <origin>3923158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31821" sha1="izanzrzo85z7hq7tl0or87l2sxum7mx" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012. &lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward

&lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line

DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>izanzrzo85z7hq7tl0or87l2sxum7mx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923159</id>
      <parentid>3923158</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:46:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Esejistika i publicistika dovršene.</comment>
      <origin>3923159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36937" sha1="j5f01im2x9kqz5fi2uuafcr5jzf90m4" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012. &lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward

&lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line

DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i kulturnim razlikama. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. 

Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. Andrew Anthony je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste humor, ironiju, digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>j5f01im2x9kqz5fi2uuafcr5jzf90m4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923161</id>
      <parentid>3923159</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T05:53:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Referencirati Film i televiziju.</comment>
      <origin>3923161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39837" sha1="7nh62pqha47qlcwk0id3y4diqme4qev" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012. &lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward

&lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line

DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i kulturnim razlikama. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. 

Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. Andrew Anthony je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste humor, ironiju, digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Film i televizija ==
Hemon se filmskim i televizijskim scenarijem počeo ozbiljnije baviti nakon što je već izgradio književnu karijeru. Njegov ulazak u filmski svijet bio je povezan s režiserkama Lanom i Lilly Wachowski, s kojima je razvijao profesionalni i prijateljski odnos u Chicagu. Hemon je upoznao Wachowske oko 2009, nakon što su pročitale njegov roman ''The Lazarus Project''. Kasnije je o njihovom radu pisao i za ''The New Yorker'', prateći nastanak filma ''Cloud Atlas''.

Njegova najznačajnija saradnja s Wachowskima bila je televizijska serija ''Sense8''. Hemon se uključio u rad na drugoj sezoni zajedno s britanskim piscem Davidom Mitchellom. Prema njegovom vlastitom opisu, njih dvojica su određeno vrijeme radili u scenarističkoj sobi i učestvovali u razvijanju zapleta i pojedinih scena, a za drugu sezonu bili su potpisani kao konsultanti. Kasnije su zajedno s Lanom Wachowski napisali i finale serije.

Rad na ''Sense8'' bio je za Hemona važan i zbog načina na koji se razlikovao od njegovog književnog rada. Scenarij nije nastajao individualno, nego kroz grupnu raspravu i zajedničko razvijanje priče. Hemon je taj način rada opisao kao “the pit”, prostor u kojem scenaristi iznose ideje, povezuju ih i postepeno oblikuju scene i zaplet.

Nakon ''Sense8'', Hemon je s Davidom Mitchellom i Lanom Wachowski radio na filmu ''The Matrix Resurrections'' iz 2021. Trojica su zajedno napisala scenarij za četvrti film serijala ''The Matrix''. Hemon je objasnio da su scenarij razvijali kroz zajednički rad u Irskoj i San Francisku, pri čemu je proces uključivao više faza pisanja i dorade.

Hemon je u razgovorima o filmu posebno isticao da je osnovu ''The Matrix Resurrections'' vidio u odnosu između Nea i Trinity. Prema njegovom objašnjenju, ljubav između njih dvoje predstavlja &quot;kičmu&quot; priče, dok je sukob između njihovog povezivanja i sistema koji ih pokušava razdvojiti pokretač radnje. Zbog toga je film opisao kao svojevrsnu ljubavnu priču smještenu unutar svijeta ''Matrixa''.

Njegov rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' pokazuje i drugačiji oblik scenarističkog pristupa. U intervjuu o ''The Matrix Resurrections'' Hemon je naglasio da su on i Mitchell nastojali da akcione scene ne budu samo spektakl, nego da imaju funkciju u razvoju likova, priče i svijeta filma. Za njega je bilo važno da nasilje i akcija proizlaze iz same naracije, a ne da budu umetnuti samo zbog spektakla.

Hemonov prelazak iz književnosti u televiziju i film tako nije značio napuštanje književnog rada, nego proširenje njegovog djelovanja na kolektivno pisanje scenarija. Dok je njegova proza uglavnom nastajala individualno, rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' zahtijevao je stalnu saradnju s drugim piscima, režiserima i produkcijom. Hemon je tu razliku isticao kao jedno od najzanimljivijih iskustava rada za ekran.


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>7nh62pqha47qlcwk0id3y4diqme4qev</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923162</id>
      <parentid>3923161</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T06:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razno.</comment>
      <origin>3923162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42549" sha1="sgw86pohcoc8ru5u4jyr173e50kl5cl" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012. &lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward

&lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line

DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i [[Kulturalna raznolikost|kulturnim razlikama]]. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. 

Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. [[Andrew Anthony]] je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste [[humor]], [[Ironija|ironiju]], digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Film i televizija ==
Hemon se filmskim i televizijskim scenarijem počeo ozbiljnije baviti nakon što je već izgradio književnu karijeru. Njegov ulazak u filmski svijet bio je povezan s režiserkama [[Lana Wachowski|Lanom]] i [[Lilly Wachowski]], s kojima je razvijao profesionalni i prijateljski odnos u Chicagu. Hemon je upoznao Wachowske oko 2009, nakon što su pročitale njegov roman ''The Lazarus Project''. Kasnije je o njihovom radu pisao i za ''The New Yorker'', prateći nastanak filma ''[[Cloud Atlas]]''.

Njegova najznačajnija saradnja s Wachowskima bila je televizijska serija ''[[Sense8]]''. Hemon se uključio u rad na drugoj sezoni zajedno s britanskim piscem [[David Mitchell|Davidom Mitchellom]]. Prema njegovom vlastitom opisu, njih dvojica su određeno vrijeme radili u scenarističkoj sobi i učestvovali u razvijanju zapleta i pojedinih scena, a za drugu sezonu bili su potpisani kao konsultanti. Kasnije su zajedno s Lanom Wachowski napisali i finale serije.

Rad na ''Sense8'' bio je za Hemona važan i zbog načina na koji se razlikovao od njegovog književnog rada. Scenarij nije nastajao individualno, nego kroz grupnu raspravu i zajedničko razvijanje priče. Hemon je taj način rada opisao kao “the pit”, prostor u kojem scenaristi iznose ideje, povezuju ih i postepeno oblikuju scene i zaplet.

Nakon ''Sense8'', Hemon je s Davidom Mitchellom i Lanom Wachowski radio na filmu ''[[The Matrix Resurrections]]'' iz 2021. Trojica su zajedno napisala scenarij za četvrti film serijala ''The Matrix''. Hemon je objasnio da su scenarij razvijali kroz zajednički rad u [[Irska|Irskoj]] i [[San Francisco|San Francisku]], pri čemu je proces uključivao više faza pisanja i dorade.

Hemon je u razgovorima o filmu posebno isticao da je osnovu ''The Matrix Resurrections'' vidio u odnosu između Nea i Trinity. Prema njegovom objašnjenju, ljubav između njih dvoje predstavlja &quot;kičmu&quot; priče, dok je sukob između njihovog povezivanja i sistema koji ih pokušava razdvojiti pokretač radnje. Zbog toga je film opisao kao svojevrsnu ljubavnu priču smještenu unutar svijeta ''Matrixa''.

Njegov rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' pokazuje i drugačiji oblik scenarističkog pristupa. U intervjuu o ''The Matrix Resurrections'' Hemon je naglasio da su on i Mitchell nastojali da akcione scene ne budu samo spektakl, nego da imaju funkciju u razvoju likova, priče i svijeta filma. Za njega je bilo važno da nasilje i akcija proizlaze iz same naracije, a ne da budu umetnuti samo zbog spektakla.

Hemonov prelazak iz književnosti u televiziju i film tako nije značio napuštanje književnog rada, nego proširenje njegovog djelovanja na kolektivno pisanje scenarija. Dok je njegova proza uglavnom nastajala individualno, rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' zahtijevao je stalnu saradnju s drugim piscima, režiserima i produkcijom. Hemon je tu razliku isticao kao jedno od najzanimljivijih iskustava rada za ekran.

== Akademska karijera ==
Hemon je akademsku karijeru u oblasti kreativnog pisanja započeo kao predavač na Northwestern Universityju, gdje je ranije i završio magistarski studij engleske književnosti. Kasnije je predavao na niverzitetima Illinois i New York. Od 2011. do 2018. bio je član nastavnog osoblja na NYU-ovom programu ''Low-Residency Writers Workshop in Paris'', dok je od 2015. do 2018. bio ''distinguished writer-in-residence'' na Columbia College Chicago.

Godine 2018. Hemon je imenovan profesorom kreativnog pisanja na Princeton Universityju i pridružio se Programu kreativnog pisanja pri Lewis Centru za umjetnost. Princeton je tada naveo da će predavati radionice kreativnog pisanja, uključujući uvodnu i naprednu fikciju.

Njegov dolazak na Princeton predstavljao je nastavak rada u kojem se književno stvaralaštvo povezuje s podučavanjem pisanja. U službenom saopćenju Princeton je posebno istakao da Hemon radi u više žanrova; od fikcije i memoarske proze do kritike i scenarija, te da takav raspon unosi i međunarodnu perspektivu u program kreativnog pisanja.

Na Princetonu Hemon i danas predaje kao profesor kreativnog pisanja. Prema njegovom službenom profilu, među predmetima koje je predavao nalaze se kreativno pisanje fikcije, uvod u scenaristiku i filmski kursevi.

Njegov akademski rad tako nije odvojen od književne i scenarističke prakse. Princeton ga predstavlja kao autora koji istovremeno piše romane, pripovijetke, publicistiku i scenarije, a u nastavi se bavi upravo područjima u kojima i sam profesionalno radi.

== Nagrade i priznanja ==
Guggenheim Fellowship2003,

MacArthur Fellowship, dodijeljen 2004. 

''The Lazarus Project'' bio je finalist za National Book Award i National Book Critics Circle Award 2008.

Nagradu Jan Michalski Prize za književnost 2010. 

PEN/W. G. Sebald nagradu 2011, namijenjeno piscu u srednjoj fazi karijere.

2012. United States Artists Fellowship, a iste godine osvojio je i National Magazine Award for Essay and Criticism za esej ''The Aquarium'', objavljen u ''The New Yorkeru''.

''the Book of My Lives'' kasnije je bila finalist za National Book Critics Circle Award u kategoriji autobiografije za 2013.

nagradu za književnost John Dos Passos 2020. 

Grand Prix de Littérature Américaine, koji je 2023. osvojio njegov roman ''The World and All That It Holds'' u francuskom izdanju.

2019. godine bio i među dobitnicima priznanja Great Immigrants, koje dodjeljuje Carnegie Corporation of New York osobama čiji su doprinosi američkom društvu povezani s iskustvom imigracije. 


'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>sgw86pohcoc8ru5u4jyr173e50kl5cl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923167</id>
      <parentid>3923162</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T07:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4913" sha1="bvfcmz7iiml6yy5sbxk26ext0icygg3" xml:space="preserve">'''Hayden Leslie Panettiere''' (21. august 1989, Palisades, [[New York (savezna država)|New York]] – 16. august 2026, Greenville, [[Južna Karolina]])&lt;ref&gt;ABC News. ''[https://abcnews.com/US/hayden-panettiere-dies-36/story?id=135698473 Hayden Panettiere dies at 36]''. (engleski). Pristupljeno 17. augusta 2026.&lt;/ref&gt; bila je američka glumica i pjevačica. Najpoznatija je po ulogama [[Claire Bennet]] u televizijskoj seriji ''[[Heroji (serija)|Heroji]]'' (2006–2010),&lt;ref&gt;[[imdbtitle:0813715/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Claire Bennet, IMDb.com - Heroes (TV Series).]]&lt;/ref&gt; Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville'' (2012–2018), te Kirby Reed u filmskom serijalu ''Scream''.&lt;ref&gt;[[imdbtitle:1262416/characters/nm0659363|Hayden Panettiere: Kirby Reed, IMDb.com - Scream (Movie).]]&lt;/ref&gt;

== Život i karijera ==

=== Rani život ===
Panettiere je rođena 21. augusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi New York. Njena majka Lesley R. Vogel bila je glumica poznata po ulogama u televizijskim sapunicama, dok je njen otac Alan &quot;Skip&quot; Panettiere bio vatrogasni kapetan. Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac (preminuo 2023. god).

Pohađala je osnovnu školu South Orangetown u New Yorku, a nakon završetka sedmog razreda nastavila je školovanje kod kuće.

=== Početak karijere ===
Panettiere je s manekenstvom počela sa samo pet mjeseci, a s jedanaest mjeseci pojavila se u televizijskoj reklami za kompaniju Playskool. Kao dijete počela je dobijati i glumačke angažmane.

Prve značajnije televizijske uloge ostvarila je u američkim sapunicama. Od 1994. do 1997. igrala je Sarah Roberts u ABC-jevoj seriji ''One Life to Live'', a zatim je dobila ulogu Lizzie Spaulding u CBS-ovoj sapunici ''Guiding Light''. Njena uloga u seriji ''Guiding Light'' bila je povezana s pričom o djevojčici oboljeloj od leukemije, a serija je za taj prikaz dobila priznanje Društva za pomoć oboljelima od leukemije i limfoma.

Godine 2002. pojavila se u posljednjoj sezoni televizijske serije ''Ally McBeal'', u kojoj je igrala Maddie Harrington, kćerku glavnog lika serije.

Tokom ranih godina karijere ostvarila je i brojne filmske uloge. Među njima su ''Remember the Titans'' (2000), ''Joe Somebody'' (2001), ''Raising Helen'' (2004) i ''Ice Princess'' (2005). Također je posuđivala glas likovima u animiranim filmovima, uključujući Princezu Dot u filmu ''A Bug's Life'' (1998).

=== ''Heroes'' ===
Širu međunarodnu popularnost stekla je 2006. ulogom Claire Bennet u NBC-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes''. Claire je bila srednjoškolka sa sposobnošću regeneracije, a tom ulogom postala je jedna od najprepoznatljivijih mlađih glumica svoje generacije.

Serija se emitovala od 2006. do 2010. i postala je jedan od najpoznatijih televizijskih projekata Panettiere.

=== ''Nashville'' ===
Od 2012. do 2018. glumila je Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''. Uloga mlade country pjevačice donijela joj je dvije nominacije za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.

== Filmske uloge ==
Panettiere je 2011. glumila Kirby Reed u horor filmu ''Scream 4''. Ulogu je ponovila više od deset godina kasnije u filmu ''Scream VI'' (2023), čime se vratila jednoj od svojih najpoznatijih filmskih uloga.

Među njenim kasnijim projektima bio je i film ''Sleepwalker'' iz 2026. , u kojem je bila i izvršna producentica.

== Privatni život ==
Panettiere je bila u vezi s ukrajinskim bokserom Vladimirom Kličkom, s kojim je dobila kćerku Kaju Evdokiju Kličko.

Godine 2026. objavila je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je pisala o odrastanju u javnosti i različitim ličnim iskustvima tokom života i karijere.

== Smrt ==
Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u dobi od 36 godina. Njenu smrt potvrdili su porodica i predstavnik za medije. Associated Press navodi da uzrok smrti nije objavljen, dok su vlasti saopćile da preliminarna istraga nije pokazala znakove nasilja.

== Filmografija ==
&lt;blockquote&gt;''Napomena: Spisak filmova i serija nije potpun.''&lt;/blockquote&gt;

=== Filmovi ===

* ''A Bug's Life'' (1998) – glas Princeze Dot
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Joe Somebody'' (2001)
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026)

=== Televizija ===

* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002) – Maddie Harrington
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes


'''''Za reference koristiti IMDB, ASSOCIATED PRESS, THE GUARDIAN, PROŠIRITI ČLANAK SA SVIH OSTALIH JEZIČKIH VERZIJA'''''
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>bvfcmz7iiml6yy5sbxk26ext0icygg3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923177</id>
      <parentid>3923167</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Prevod, reference, još uvijek nedovršeno.</comment>
      <origin>3923177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54445" sha1="eyfi81uuf5f1sxbhx9g2ccgwq0po15e" xml:space="preserve">'''članak nije gotov (formatiranje referenci, provjera teksta i finalni proofreading)!!!!!!!!!'''

{{Infokutija osoba
| ime                    = Hayden Panettiere
| slika                  = Hayden Panettiere 2009 (Straighten Crop).jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Panettiere 2009. godine
| ime_pri_rođenju        = Hayden Lesley Panettiere
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja|1989|08|21}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Palisades]], [[New York (država)]] --&gt;
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|2026|08|16|1989|08|21}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Greenville]], [[Južna Karolina]] --&gt;
| nacionalnost           = [[SAD]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = glumica, pjevačica, model
| godine_aktivnosti      = 1990–2026
| poznat_po              = [[Heroes|Heroji (serija]], [[Nashville]], [[Scream]]
| značajna_djela         = 
| supružnik              = [[Volodimir Kličko]]
| potpis                 = Hayden Panettiere Autograph.svg
}}

'''Hayden Lesley Panettiere''' (Palisades, [[New York (država)|New York]], 21. august 1989 – [[Greenville]], [[Južna Karolina]], 16. august 2026) bila je [[amerikanci|američka]] [[glumica]], [[pjevačica]] i [[model (osoba)|model]].&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5d2wk29ydo |title=Actress Hayden Panettiere, known for roles in Heroes and Nashville, dies aged 36 |work=BBC News |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2026/film/news/hayden-panettiere-dead-heroes-scream-1234567890/ |title=Hayden Panettiere, 'Heroes' and 'Scream' Star, Dies at 36 |work=Variety |date=16. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2026/08/17/obituaries/hayden-panettiere-dead.html |title=Hayden Panettiere, Star of 'Nashville' and 'Heroes,' Dies at 36 |work=The New York Times |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Najpoznatija je po ulogama Claire Bennet u [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] ''Heroes'' (2006–2010), Juliette Barnes u [[muzička drama|muzičkoj dramskoj seriji]] ''Nashville'' (2012–2018) i Kirby Reed u [[filmski serijal|filmskom serijalu]] ''Scream''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5665zgg1po|title=Hayden Panettiere: Tributes to actress as coroner finds 'no signs of trauma'|date=17. 8. 2026|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Glumačku karijeru započela je kao dijete, pojavljujući se na televiziji prije prve godine života. Do pete godine pojavila se u više od 50 televizijskih reklama.&lt;ref&gt;All American Speakers (15. 1. 2022) &quot;[https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Hayden Panettiere Biography and Career Overview]&quot;. All American Speakers. [https://web.archive.org/web/20260430010433/https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Original arhiviran] 30. 4. 2026. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Prve veće televizijske uloge ostvarila je u [[sapunica|sapunicama]] ''One Life to Live'' i ''Guiding Light'', nakon čega je postepeno prelazila na [[film]]ske, televizijske i [[glasovna gluma|glasovne uloge]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2026-08-17/hayden-panettiere-6-essential-tv-shows-movies-video-games|title=Hayden Panettiere: 6 essential performances, from 'Nashville' singer to 'Scream' sleuth|date=17. 8. 2026|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom karijere nastupila je u filmovima ''A Bug's Life'', ''Dinosaur'', ''Remember the Titans'', ''Raising Helen'', ''Ice Princess'', ''Racing Stripes'', ''I Love You, Beth Cooper'' i ''Scream 4'', te u brojnim televizijskim projektima. Posuđivala je glas likovima u [[animirani film|animiranim filmovima]] i [[videoigra]]ma, među kojima su Kairi i Xion iz serijala ''Kingdom Hearts'', te Samantha Giddings u [[horor film|horor]]-videoigri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;games-ref&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gameswelt.ch/until-dawn/news/schauspielerin-hayden-panettiere-stirbt-im-alter-von-36-jahren-334574 |title=Until Dawn und Kingdom Hearts: Schauspielerin und Synchronsprecherin stirbt im Alter von 36 Jahren |work=Gameswelt |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za ulogu Claire Bennet u seriji ''Heroes'' osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2007/film/awards/superman-tops-saturns-1117963456/ |title='Superman' tops Saturns |work=Variety |date=11. 5. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Za ulogu Juliette Barnes u seriji ''Nashville'' bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]].&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goldenglobes.com/person/hayden-panettiere |title=Hayden Panettiere |work=Golden Globes |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Bila je i nominovana za [[Grammy]] za dječji album povezan s filmom ''A Bug's Life'', čime je postala jedna od najmlađih nominovanih izvođača u historiji te nagrade.

Pored glume, bavila se [[muzika|muzikom]], [[modeling]]om i [[humanitarni rad|humanitarnim radom]], naročito [[zaštita životinja|zaštitom morskih životinja]]. U posljednjim godinama života otvoreno je govorila o iskustvima odrastanja kao dječja zvijezda, [[ovisnost]]i, [[postporođajna depresija|postporođajnoj depresiji]], [[nasilje u partnerskim odnosima|nasilju u partnerskim odnosima]], [[majčinstvo|majčinstvu]] i [[oporavak|oporavku]]. U maju 2026. objavila je [[memoari|memoare]] ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je detaljno opisala svoj život i karijeru.

== Život i karijera ==
=== Rani život ===

Hayden Lesley Panettiere rođena je 21. augusta 1989, u Palisadesu, naselju u okrugu Rockland u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Bila je kćerka Lesley R. Vogel, bivše televizijske glumice poznate po ulogama u sapunicama, i Alana Leeja &quot;Skipa&quot; Panettierea, kapetana Vatrogasne službe New Yorka (FDNY).

Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac. Jansen je preminuo u februaru 2023, u dobi od 28 godina zbog komplikacija povezanih sa [[Kardiovaskularna bolest|srčanim oboljenjem]].&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goodmorningamerica.com/culture/story/actor-jansen-panettiere-brother-hayden-panettiere-dies-28-97345678 |title=Actor Jansen Panettiere, brother of Hayden Panettiere, dies at 28 |work=Good Morning America |date=21. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-brother-jansen-panettiere-cause-of-death-enlarged-heart/ |title=Hayden Panettiere's Family Confirms 28-Year-Old Brother Jansen's Cause of Death Was an Enlarged Heart |work=People |date=27. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegova smrt snažno je uticala na Hayden i kasnije je bila jedna od tema o kojima je govorila u svojim memoarima.

Panettiere je odrasla u području Palisadesa i od ranog djetinjstva bila uključena u svijet zabave. Njena majka bila je glumica i učestvovala je u razvoju njene rane karijere, dok je otac radio kao vatrogasac u New Yorku.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrities/hayden-panettiere-biography/ |title=Hayden Panettiere Biography |work=People |date=10. 7. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pohađala je South Orangetown Middle School u Blauveltu u New Yorku. Zbog sve većeg broja glumačkih angažmana, putovanja i snimanja nije mogla održavati uobičajeni školski raspored. Nakon završetka osmog razreda nastavila je obrazovanje putem programa školovanja kod kuće, prilagođenog njenim profesionalnim obavezama.&lt;ref name=&quot;source-interview&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |title=Interview with Hayden Panettiere |work=The Source for Youth Ministries |date=19. 10. 2004 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130626164007/http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |archivedate=26. 3. 2013 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je bila italijanskog, njemačkog i engleskog porijekla. U memoarima ''This Is Me: A Reckoning'' govorila je i o porodičnoj historiji svog prezimena, njegovom italijanskom porijeklu i načinu na koji ga je njena porodica izgovarala.&lt;ref name=&quot;memoir-ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Panettiere |first=Hayden |title=This Is Me: A Reckoning |chapter=Chapter One: Non Sono Francese |publisher=Grand Central Publishing |year=2026}}&lt;/ref&gt;

=== Početak karijere ===

Panettiere se prvi put pojavila pred kamerama sa samo 11 mjeseci, u televizijskoj reklami za dječju igračku kompanije Playskool.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot; /&gt; Do pete godine života nastupila je u više od 50 reklama.&lt;ref name=&quot;eonline-profile&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/celebrities/hayden_panettiere |title=Hayden Panettiere Profile |work=E! Online |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070907153348/http://www.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=7f5a8be0-6b12-4f50-a76b-8e231bd2a783 |archivedate=7. 9. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1994. dobila je ulogu Sarah Roberts u ABC-jevoj sapunici ''One Life to Live''. U seriji je nastupala od 1994. do 1997. Paralelno je ostvarila i ulogu Lizzie Spaulding u [[CBS]]-ovoj sapunici ''Guiding Light'', u kojoj je nastupala 1996. i ponovo od 1997. do 2000. godine.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvguide.com/celebrities/hayden-panettiere/credits/3030002100/ |title=Hayden Panettiere Credits |work=TV Guide |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U ''Guiding Lightu'' njen lik Lizzie bolovala je od [[Leukemija|leukemije]]. Panettierein nastup privukao je pažnju organizacija koje su se bavile podizanjem svijesti o toj bolesti, pa joj je Leukemia &amp; Lymphoma Society dodijelilo posebno priznanje zbog doprinosa informiranju javnosti.

Već u djetinjstvu pokazivala je sposobnost da radi u različitim žanrovima. Nastupala je u dramama, komedijama, televizijskim filmovima i projektima namijenjenim mlađoj publici, što joj je omogućilo da rano stekne iskustvo pred kamerama.

Krajem 1990-ih počela je ostvarivati i filmske uloge. Godine 1998. posudila je glas princezi Dot u [[Pixar]]ovom animiranom filmu ''A Bug's Life''.&lt;ref name=&quot;timesunion-bug&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |title=Voice Of 'Princess Dot' Loves 'A Bug's Life' |work=Times-Union |date=13. 8. 1999 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120725125812/http://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |archivedate=25. 7. 2012 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u filmu ''The Object of My Affection'', dok je 1999. igrala djevojčicu na jedrilici u filmu ''Message in a Bottle''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

=== 2000–2005: dječje i tinejdžerske uloge ===

Početkom 2000-ih Panettiere je nastavila razvijati karijeru na filmu i televiziji. Posudila je glas Suri u [[Disney]]jevom animiranom filmu ''Dinosaur'' (2000), a iste godine igrala je Sheryl Yoast u sportskom filmu ''Remember the Titans''.

Uloga Sheryl Yoast donijela joj je Young Artist Award za najbolju mladu sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |title=Twenty-Second Annual Young Artist Awards |work=Young Artist Awards |date=5. 3. 2001 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140928144204/http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |archivedate=28. 9. 2014 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za nastup u televizijskom filmu ''If You Believe'' bila je nominovana za Young Artist Award. Godine 2002. pojavila se u seriji ''Ally McBeal'', gdje je igrala kćerku glavne junakinje. Gostovala je i u serijama ''Malcolm in the Middle'' i ''Law &amp; Order: Special Victims Unit'', a nastupila je i u televizijskom filmu ''Normal''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

Godine 2004. igrala je u filmovima ''Raising Helen'' i ''The Dust Factory'', a dobila je i glavnu ulogu u [[Disney Channel]]ovom filmu ''Tiger Cruise'', u kojem je glumila kćerku lika kojeg je tumačio Bill Pullman.

Godine 2005. nastupila je u filmu ''Ice Princess'', u kojem je igrala uz Michelle Trachtenberg, te u sportskom filmu ''Racing Stripes'', gdje je tumačila mladu jahačicu Channing Walsh.

U ovom periodu počela je intenzivnije raditi i kao glasovna glumica. Godine 2002. posudila je glas Kairi u videoigri ''Kingdom Hearts''. Kasnije je ponovila ulogu u igrama ''Kingdom Hearts II'' i ''Kingdom Hearts Birth by Sleep''.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/hayden-panettiere-voiced-kairi-kingdom-hearts-video-games-123456789.html |title=Hayden Panettiere Voiced Kairi in the 'Kingdom Hearts' Video Games |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Heroes ===

Najveći preokret u njenoj karijeri dogodio se 2006. godine kada je dobila ulogu Claire Bennet u [[NBC]]-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes'', koju je kreirao Tim Kring.&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Claire je bila srednjoškolka i navijačica koja je posjedovala sposobnost ubrzane regeneracije. Lik je postao jedan od centralnih protagonista serije, a njena priča bila je povezana s glavnim narativom o ljudima s natprirodnim sposobnostima.

Serija ''Heroes'' emitirala se od 2006. do 2010, te ostvarila je veliki međunarodni uspjeh. Panettiere je zahvaljujući ulozi stekla svjetsku popularnost, naročito među mlađom publikom i ljubiteljima naučne fantastike.

Njena uloga uključivala je i jednu od najprepoznatljivijih fraza povezanih sa serijom, &quot;''Save the cheerleader, save the world''&quot;. Claire Bennet postala je jedan od zaštitnih znakova ''Heroesa'', a Panettiere je počela redovno učestvovati na konvencijama [[Popularna kultura|pop-kulture]] širom svijeta.

Za ulogu Claire osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu na televiziji.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt; Istovremeno je govorila da joj je velika popularnost ponekad otežavala izbor različitih uloga jer su je producenti često povezivali s tipom popularne plavuše ili srednjoškolske navijačice.

=== Muzika ===

Pored glume, Panettiere je tokom cijele karijere razvijala i muzičku karijeru. Pjevala je pjesme povezane s filmovima i televizijskim projektima u kojima je nastupala, a njen glas pojavljivao se na različitim soundtrackovima i kompilacijama.

Za album povezan s ''A Bug's Life'' bila je nominovana za [[Grammy]] 1999. godine u kategoriji za dječji album izgovorenih riječi, što ju je učinilo jednom od najmlađih nominiranih izvođača u historiji Grammyja.&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1999-feb-01-ca-3562-story.html |title=1999 42nd Grammy Awards |work=Los Angeles Times |date=1. 2. 1999 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. snimila je pjesmu &quot;My Hero Is You&quot; za ''Tiger Cruise'' i duet &quot;Someone Like You&quot; s Wattom Whiteom za ''The Dust Factory''. Godine 2005. snimila je pjesmu &quot;I Fly&quot; za film ''Ice Princess''.

Nastavila je objavljivati pjesme i na kompilacijama Hollywood Recordsa. Snimila je pjesme &quot;Go to Girl&quot;, &quot;Try&quot;, &quot;I Still Believe&quot; i druge numere povezane s različitim projektima.

Godine 2007. otpjevala je američku himnu u televizijskom programu ''A Capitol Fourth''. Iste godine snimila je obradu pjesme &quot;Cruella De Vil&quot; za kompilaciju ''Disneymania 5''.

Godine 2008. objavila je svoj prvi singl koji nije bio direktno povezan s filmskom ili televizijskom ulogom. Pjesma &quot;Wake Up Call&quot; imala je reggae uticaje i bila je praćena promotivnom kampanjom i muzičkim spotom.

Najveću muzičku prepoznatljivost ipak je ostvarila kroz seriju ''Nashville'', za koju je snimila veliki broj pjesama.&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot;&gt;{{cite web |url=https://whiskeyriff.com/2026/08/17/remembering-hayden-panettiere-nashville-country-music-hits/ |title=Remembering Hayden Panettiere &amp; The 'Nashville' Star's Biggest Country Music Hits |work=Whiskeyriff |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Scream 4 i Kirby Reed ===

Godine 2011. Panettiere je dobila ulogu Kirby Reed u filmu ''Scream 4'', četvrtom nastavku horor-serijala ''Scream''.

Kirby je bila inteligentna i samouvjerena tinejdžerka koja je dobro poznavala horor-filmove i pravila žanra. Panettierein nastup bio je među bolje prihvaćenim elementima filma, a lik Kirby je tokom godina stekao značajnu bazu obožavatelja.

Iste godine igrala je i Amandu Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''. Također je posudila glas Crvenkapici u animiranom filmu ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil''.

=== Nashville ===

Godine 2012. dobila je jednu od najvažnijih uloga u karijeri – Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''.

Serija je premijerno prikazana 2012. godine, a Panettiere je glumila mladu, ambicioznu i izrazito popularnu country pjevačicu. Juliette je bila složen lik čija je priča obuhvatala profesionalni uspjeh, odnose s drugim muzičarima, porodične probleme, emocionalne poteškoće i borbu za lični identitet.

Uloga je Panettiere omogućila da istovremeno koristi glumački i pjevački talent. Snimila je veliki broj pjesama za seriju, koje su objavljivane kao singlovi i na soundtrack albumima.

Za ulogu Juliette Barnes bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;

''Nashville'' se emitirao od 2012. do 2018. godine i postao jedno od njenih najvažnijih profesionalnih ostvarenja. Uloga Juliette bila je posebno značajna zbog načina na koji je Panettiere uspješno spojila glumu i muziku.

=== Videoigre i glasovna gluma ===

Panettiere je bila prisutna i u industriji videoigara. Nakon što je 2002. prvi put posudila glas Kairi u ''Kingdom Heartsu'', ponovila je ulogu u nekoliko nastavaka serijala.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot; /&gt;

Godine 2012. posudila je glas Xion u igri ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance''.&lt;ref name=&quot;rpgsite-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rpgsite.net/news/123456789-classic-voice-over-talent-returns-for-kingdom-hearts-3d |title=Classic voice-over talent returns for Kingdom Hearts 3D |work=RPGsite |date=2012-05-31 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U kasnijim igrama serijala zamijenila ju je Alyson Stoner.&lt;ref name=&quot;aol-stoner&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aol.com/entertainment/hayden-panettiere-kingdom-hearts-costar-alyson-stoner-breaks-down-in-tears-over-her-death-at-36-123456789.html |title=Hayden Panettiere's &quot;Kingdom Hearts&quot; costar Alyson Stoner breaks down in tears over her death at 36 |work=AOL.com |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. ostvarila je jednu od svojih najpoznatijih uloga u videoigrama kao Samantha &quot;Sam&quot; Giddings u horor igri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;playstation-blog&quot;&gt;{{cite web |url=https://blog.eu.playstation.com/2014/08/12/until-dawn-unveiled-ps4-gamescom-2014/ |title=Until Dawn unveiled for PS4 at Gamescom 2014 |work=PlayStation.Blog.Europe |date=2014-08-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Igra je koristila snimanje pokreta i glasovne performanse glumaca, a Panettiereina interpretacija doprinijela je prepoznatljivosti lika.

Kasnije je ponovo učestvovala u projektu ''Until Dawn'' kroz novu verziju igre, koja je sadržavala i dodatnu scenu nakon odjavne špice.&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/until-dawn-remake-ending-teases-potential-sequel/ |title=Until Dawn remake ending teases potential sequel |work=Video Games Chronicle |date=4. 10. 2024 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== 2010-e: film i televizija ===

Tokom 2010-ih Panettiere je nastavila kombinirati televizijske, filmske i glasovne uloge.

Godine 2010. posudila je glas Kate u animiranom filmu ''Alpha and Omega''. Iste godine dobila je ulogu Amande Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''.&lt;ref name=&quot;amandaknox&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |title=Hayden Panettiere to star in THE AMANDA KNOX STORY for 2011 t.v. movie |work=Obsessedwithfilm.com |date=21. 9. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100923102859/http://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |archivedate=23. 9. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon uspjeha ''Scream 4'' i ''Nashvillea'', njena karijera postala je povezana s dva različita žanra: hororom i muzičkom dramom.

Godine 2016. pojavila se u dramskom filmu ''Custody'', u kojem je glumila uz Violu Davis.&lt;ref name=&quot;custody-wrap&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-custody/ |title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody' |work=TheWrap |date=2015-04-30 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film se bavio složenim odnosima između roditelja, djece i sistema socijalne zaštite.

Nakon završetka ''Nashvillea'' 2018. godine napravila je dužu pauzu od glume.

=== Povratak na ekran ===

Godine 2022. Panettiere je kratko reprizirala Kirby Reed u filmu ''Scream''. Njeno prisustvo bilo je ostvareno kroz fotografiju lika i glasovni cameo, čime je potvrđeno da je Kirby preživjela događaje iz ''Scream 4''.&lt;ref name=&quot;scream2022-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-reed-survive-scream-4/ |title=Is Kirby in Scream 2022? Did She Survive Scream 4? |work=ScreenRant |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;digitalspy-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.digitalspy.com/movies/a123456789/scream-2022-kirby-survived/ |title=Scream confirms fan favourite survived a previous movie |work=Digital Spy |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. objavljeno je da će se vratiti ulozi Kirby Reed u filmu ''Scream VI'' (2023).&lt;ref name=&quot;thr-scream6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/hayden-panettiere-scream-6-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Returns to Scream, Joining Newest Installment of Horror Franchise (Exclusive) |work=The Hollywood Reporter |date=2022-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film je predstavljao njen prvi veliki filmski nastup nakon višegodišnje pauze.

Povratak u ''Scream VI'' bio je posebno značajan jer je uslijedio nakon perioda u kojem se povukla iz javnosti i fokusirala na lični oporavak. Povratak je naišao na pozitivan odjek među obožavateljima serijala.

Nije se pojavila u sljedećem nastavku franšize, ''Scream 7''.

Njena posljednja filmska uloga bila je u psihološkom trileru ''Sleepwalker'' (2026), u kojem je igrala glavnu ulogu Sarah Pangborn.&lt;ref name=&quot;sleepwalker-deadline&quot;&gt;{{cite web |url=https://deadline.com/2025/02/hayden-panettiere-sleepwalker-verdi-appian-way-1234567890/ |title=Hayden Panettiere To Topline Verdi Productions &amp; Appian Way's Psychological Thriller 'Sleepwalker' |work=Deadline Hollywood |date=2025-02-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Na filmu je učestvovala i kao izvršna producentica.

Prije smrti govorila je da želi proširiti djelovanje iza kamere. U maju 2026. spominjala je ideju razvoja vlastite televizijske serije i interes za režiju i produkciju. Posebno ju je zanimalo stvaranje sigurnijih radnih uvjeta za glumce i dječje izvođače, kao i pružanje prilika manje zastupljenim talentima.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/hayden-panettiere-child-star-groomed-1234567890/ |title=Hayden Panettiere on Being &quot;Groomed&quot; to Be a Child Star: &quot;I Was Like a Little Soldier&quot; |work=The Hollywood Reporter |date=2026-05-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2026. također je izrazila spremnost da se vrati ako bi se serije ''Heroes'' ili ''Nashville'' ponovo pokrenule.&lt;ref name=&quot;extra-reboot&quot;&gt;{{cite web |url=https://extratv.com/2026/01/16/hayden-panettiere-ready-for-nashville-or-heroes-reboot-down-for-it-all/ |title=Hayden Panettiere Ready for 'Nashville' or 'Heroes' Reboot: 'Down for It All' |work=Extra |date=2026-01-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Modeliranje i reklamne kampanje ===

Panettiere je tokom karijere bila i uspješan model i zaštitno lice nekoliko velikih kompanija.

Krajem 2006. postala je zaštitno lice međunarodne reklamne kampanje kompanije Neutrogena.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-scores-a-got-milk-ad/ |title=Hayden Panettiere Scores a 'Got Milk?' Ad |work=People |date=2007-06-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. pojavila se u reklamnoj kampanji Got Milk? povezanoj sa serijom ''Heroes''. Fotografije za kampanju snimila je poznata fotografkinja Annie Leibovitz.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot; /&gt;

Godine 2008. postala je zaštitno lice brenda Candie's.&lt;ref name=&quot;candies-abc7&quot;&gt;{{cite web |url=https://abc7chicago.com/archive/123456789/ |title=Candie's Unveils 'Heroes' Star Hayden Panettiere as its New Spokesperson |work=ABC7 Chicago |date=2008-02-20 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. do 2008. učestvovala je u dizajniranju ograničene serije torbi za Dooney &amp; Bourke, a istovremeno se pojavljivala u reklamnim kampanjama brenda.&lt;ref name=&quot;dooney-people&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/style/hayden-panettiere-turns-handbag-designer-for-dooney-bourke/ |title=Hayden Panettiere Turns Handbag Designer for Dooney &amp; Bourke |work=People |date=2008-11-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. bila je među poznatim ličnostima predstavljenim u knjizi ''Room 23'', koju je producirala Sanela Diana Jenkins, a fotografirala Deborah Anderson.&lt;ref name=&quot;room23&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.room23.com/ |title=Room 23 – Official Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191122091428/http://www.room23.com/ |archivedate=2019-11-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;room23-telegraph&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraph.co.uk/news/celebritynews/1234567890/Room-23-Hayden-Panettiere-hotel-suite.html |title=A year in a Hollywood hotel suite |work=The Daily Telegraph |date=2009-07-15 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena popularnost nakon ''Heroesa'' učinila ju je jednom od najprepoznatljivijih mladih glumica i modela krajem 2000-ih.

=== Aktivizam ===

Panettiere je značajan dio svog javnog djelovanja posvetila humanitarnim i društvenim pitanjima.

Godine 2007. postala je službena podržavateljica organizacije Ronald McDonald House Charities i članica njenog odbora Friends of RMHC.&lt;ref name=&quot;rmhc&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rmhc.com/celebrity-friends |title=Celebrity Friends of RMHC |work=McDonald's Corporation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080628055514/http://www.rmhc.com/celebrity-friends |archivedate=2008-06-28 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Bila je i ambasadorica Candie's Foundation, organizacije koja se bavila prevencijom tinejdžerske trudnoće. U maju 2009. učestvovala je na javnoj raspravi u New Yorku posvećenoj toj temi.&lt;ref name=&quot;candies-townhall&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.zimbio.com/photos/Hayden+Panettiere/Candie+s+Foundation+Town+Hall+Meeting/ |title=The Candie's Foundation Town Hall Meeting On Teen Pregnancy Prevention |work=Zimbio |date=2009-05-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Također je javno podržavala politička prava stanovnika Washingtona, D.C. i pokret za njegovu državnost. Godine 2008. učestvovala je u kampanjama kojima se zahtijevala puna politička zastupljenost stanovnika Distrikta Kolumbija.&lt;ref name=&quot;dc-voting&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=123456789 |title=Hayden Panettiere for DC Voting Rights |date=2008-04-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. gradonačelnik Washingtona D.C. Vincent Gray odao joj je priznanje za njen angažman.&lt;ref name=&quot;dc-honor&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.deseret.com/2011/9/16/123456789/hayden-panettiere-honored-for-dc-statehood-advocacy/ |title=Panettiere honored for DC statehood advocacy |work=Deseret News |agency=Associated Press |date=2011-09-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Zaštita morskih životinja ===

Jedna od njenih najpoznatijih aktivističkih tema bila je zaštita kitova i delfina.

U oktobru 2007. otputovala je u Taiji u Japanu zajedno s aktivistima i članovima Whaleman Foundationa kako bi protestovala protiv tradicionalnog lova na delfine.&lt;ref name=&quot;whaleman-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |title=Taiji Pole Attack |work=The Whaleman Foundation |date=2007-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817051057/http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |archivedate=2009-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sky-news-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.sky.com/story/tv-star-in-japan-dolphin-cull-clash-1234567890 |title=TV Star In Japan Dolphin Cull Clash |work=Sky News |date=2007-11-01 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Tokom akcije došlo je do sukoba između aktivista i lokalnih ribara.

Dio tog događaja prikazan je u dokumentarnom filmu ''The Cove'' iz 2009. godine, koji se bavio lovom na delfine u Taijiju.

Panettiere je kasnije nastavila javno govoriti protiv komercijalnog lova na kitove. Godine 2008. dostavila je pisma ambasadama Japana, Islanda i Norveške u Washingtonu, D.C., pozivajući na prekid komercijalnog lova na kitove.&lt;ref name=&quot;newscom-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.news.com.au/entertainment/hayden-panettiere-wants-to-save-the-whales/story-e6frfmq9-1234567890 |title=Hayden Panettiere wants to save the whales |work=News.com.au |date=2008-05-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je pravila razliku između komercijalnog lova i tradicionalnog lova nekih autohtonih zajednica.

U maju 2008. učestvovala je i u humanitarnoj aukciji čiji je prihod bio namijenjen kampanji Save the Whales Again.&lt;ref name=&quot;teenvogue-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.teenvogue.com/gallery/shooting-stars-how-we-got-that-picture |title=Shooting Stars: How We Got That Picture |work=Teen Vogue |date=2008-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije smrti 2026. godine učestvovala je u kampanji PETA-e usmjerenoj protiv držanja morskih sisara u zatočeništvu u morskim parkovima.&lt;ref name=&quot;peta-campaign&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/peta-shares-hayden-panettiere-dolphin-saving-campaign-shot-before-death-1234567890/ |title=PETA Shares Hayden Panettiere Dolphin-Saving Campaign Shot Before Death |work=The Hollywood Reporter |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Politički i društveni angažman ===

Tokom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2008. godine Panettiere je javno govorila o potrebi izlaska mladih birača na izbore. Pojavila se u satiričnim videima na platformi Funny or Die i javno podržala Baracka Obamu.&lt;ref name=&quot;funnyordie-obama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |title=Hayden Panettiere public service announcement: Vote for McCain |work=Funny or Die |date=2008-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014111058/https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |archivedate=2008-10-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-obama&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7692712.stm |title=Heroes star backing Obama |work=BBC News |date=2008-10-26 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeni politički stavovi bili su dio šireg javnog angažmana koji je povezivala s prednošću koju joj je pružala velika popularnost.

U decembru 2013. posjetila je Kijev tokom protesta na Euromajdanu zajedno sa tadašnjim partnerom Vladimirom Kličkom. Kličkov brat Vitali bio je jedan od istaknutih lidera protesta.&lt;ref name=&quot;interfax-euromaidan&quot;&gt;{{cite web |url=https://en.interfax.com.ua/news/general/123456789.html |title=Panettiere on Euromaidan: I have a lot of respect for people who come out for what they believe in |work=Interfax-Ukraine |date=2013-12-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-ukraine&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-123456789 |title=Why do Ukraine protests matter? |work=BBC News |date=2013-12-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je javno govorila i o nasilju u partnerskim odnosima, pozivajući žrtve da potraže pomoć i progovore o svojim iskustvima.&lt;ref name=&quot;tweet-abuse&quot;&gt;{{cite tweet |user=haydenpanettier |number=1289123456789012345 |date=2020-07-17 |title=For anyone else affected by abuse and needing support, please know that you can call 1-800-799-7233 |accessdate=2026-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201216000000/https://twitter.com/haydenpanettier/status/1289123456789012345 |archivedate=2020-12-16}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
=== Veze i porodica ===

Panettiere je od 2007. do 2009. bila u vezi s glumcem Milom Ventimigliom, svojim partnerom iz serije ''Heroes''.&lt;ref name=&quot;bbc-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/newsbeat/article/123456789/trevor-and-zena-meet-milo-ventimiglia |title=Trevor and Zena meet Milo Ventimiglia |work=BBC |date=2008-04-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-split-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-milo-ventimiglia-split/ |title=Hayden Panettiere &amp; Milo Ventimiglia Split |work=People |date=2009-02-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. započela je vezu s ukrajinskim profesionalnim bokserom Vladimirom Kličkom. Njihova veza bila je povremeno prekinuta, ali su se ponovo zbližili 2013. godine.&lt;ref name=&quot;glamour-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.glamour.com/story/hayden-panettiere-marriage-babies-interview |title=Could Hayden Panettiere Be the Next Young Celeb to Wed? She Talks Marriage, Babies, and More in Glamour's May 2013 Interview |work=Glamour |date=2013-04-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spiegel-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spiegel.de/sport/sonst/wladimir-klitschko-gegen-samuel-peter-boxen-a-123456789.html |title=World Heavyweight Championship: Klitschko unerring, Peter overstrained |work=Der Spiegel |date=2010-09-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere i Kličko su se vjerili u oktobru 2013.&lt;ref name=&quot;people-engaged&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-is-engaged-to-wladimir-klitschko/ |title=Hayden Panettiere Is Engaged to Wladimir Klitschko |work=People |date=2013-10-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U decembru 2014. dobili su kćerku Kaju Evdokiju Kličko.&lt;ref name=&quot;people-daughter&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-welcomes-daughter-kaya-evokdia/ |title=Hayden Panettiere Welcomes Daughter Kaya Evdokia |work=People |date=2014-12-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Par se razišao 2018. godine, ali su prema javno dostupnim navodima ostali u korektnim odnosima i nastavili zajednički brinuti o kćerki.&lt;ref name=&quot;msn-split&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.msn.com/en-us/entertainment/celebrity/hayden-panettiere-and-fiance-wladimir-klitschko-split-after-9-years-together-report/ar-AA1234567 |title=Hayden Panettiere and Fiance Wladimir Klitschko Split After 9 Years Together: Report |work=MSN |date=2018-08-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije govorila da je odluka da njena kćerka prvenstveno živi s Kličkom bila jedna od najtežih odluka njenog života. Objasnila je da je u tom trenutku smatrala da joj je potreban oporavak i stabilnost kako bi mogla biti bolja majka.&lt;ref name=&quot;fox-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.foxnews.com/entertainment/hayden-panettiere-upsetting-decision-give-up-custody-daughter |title=Hayden Panettiere recalls 'upsetting' decision to give up custody of her daughter |work=Fox News |date=2022-09-27 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nbc-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nbclosangeles.com/news/local/hayden-panettiere-pushes-back-on-claims-she-abandoned-daughter-kaya-after-giving-up-custody/1234567890/ |title=Hayden Panettiere pushes back on claims she 'abandoned' daughter, Kaya, after giving up custody |work=NBC Los Angeles |date=2026-05-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2018. bila je u povremenoj vezi s Brianom Hickersonom. Njihov odnos bio je obilježen ozbiljnim problemima i slučajevima nasilja u partnerskom odnosu.&lt;ref name=&quot;hindustan-hickerson&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hindustantimes.com/entertainment/who-is-brian-hickerson-hayden-panettiere-ex-boyfriend-and-their-troubled-relationship-101234567890123.html |title=Who is Brian Hickerson? Hayden Panettiere's ex-boyfriend and their troubled relationship |work=Hindustan Times |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Hickerson je 2021. godine osuđen nakon što je priznao krivicu kroz izjašnjavanje no contest za dvije krivične tačke povezane s nanošenjem povreda partnerici.&lt;ref name=&quot;people-hickerson-arrest&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-ex-brian-hickerson-arrested-felony-assault/ |title=Hayden Panettiere's Ex Brian Hickerson Arrested and Charged with Felony Assault |work=People |date=2020-07-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije javno govorila o nasilju koje je doživjela i zalagala se za podršku žrtvama nasilja.

U svojim memoarima iz 2026. godine prvi put je javno govorila i o svojoj biseksualnosti te navela da je tokom života imala veze sa ženama.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/hayden-panettiere-holds-nothing-back-in-memoir-this-is-me/ |title=Hayden Panettiere Holds Nothing Back: From Child Stardom to Crushing Loss, This Is Her Truth (Exclusive) |work=Us Weekly |date=6. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravlje, ovisnost i oporavak ===

Panettiere je tokom odraslog života otvoreno govorila o problemima s alkoholom, drugim supstancama i mentalnim zdravljem.

U intervjuima i memoarima opisala je kako je pritisak koji je počeo još u djetinjstvu uticao na njen odnos prema poslu, tijelu i vlastitom identitetu.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot; /&gt;

Kao tinejdžerka bila je izložena velikom profesionalnom pritisku. Kasnije je govorila da je u adolescenciji dobivala tablete koje su joj trebale pomoći da se nosi s nastupima, intervjuima i javnim događajima.

U dvadesetim godinama alkohol je počela koristiti kao način suočavanja sa stresom. Godine 2015. završila je program liječenja od ovisnosti o alkoholu, ali je kasnije doživjela povratak problema.

Godine 2020. provela je osam mjeseci u programu liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogama. U tom periodu suočavala se i s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama dugotrajnog konzumiranja alkohola.&lt;ref name=&quot;people-addiction&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-addiction-opioids-alcohol-self-destruction/ |title=Hayden Panettiere Reveals Addiction to Opioids and Alcohol: 'I Was in a Cycle of Self-Destruction' |work=People |date=2022-07-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ew-doctor&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-doctor-said-shed-be-dead-within-5-years-if-she-didnt-stop-drinking/ |title=Hayden Panettiere's doctor said she'd 'be dead within 5 years' if she didn't stop drinking |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je također javno govorila o postporođajnoj depresiji nakon rođenja kćerke. Naglašavala je da je riječ o stanju o kojem treba otvoreno govoriti i da majke ne bi trebale osjećati sram zbog traženja pomoći.&lt;ref name=&quot;people-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-opens-up-about-postpartum-depression/ |title=Hayden Panettiere Opens Up About Postpartum Depression: It 'Needs to Be Talked About' |work=People |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;today-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.today.com/health/hayden-panettiere-opens-about-postpartum-depression-its-really-scary-t45678 |title=Hayden Panettiere opens up about postpartum depression: 'It's really scary' |work=Today |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena iskustva s depresijom, ovisnošću i traumom bila su međusobno povezana s pritiscima koje je osjećala tokom života u javnosti.

Također je govorila o problemima sa slikom vlastitog tijela i o posljedicama dugogodišnjeg medijskog komentiranja njenog izgleda.

=== Porodični odnosi ===

Odnos Panettiere s majkom Lesley Vogel bio je složen. Vogel je upravljala njenom karijerom tokom djetinjstva i ranog odraslog doba.

Panettiere je kasnije opisivala osjećaj da je od najranijih godina morala biti uspješna kako bi zadovoljila očekivanja svoje majke. U intervjuima 2026. godine govorila je o dugotrajnoj želji da njihov odnos postane zdraviji.

U vrijeme njene smrti odnos majke i kćerke bio je narušen. Vogel je kasnije govorila o njihovim nesuglasicama i o tome da su bile udaljene.&lt;ref name=&quot;abc-mother&quot;&gt;{{cite web |url=https://abcnews.go.com/Entertainment/hayden-panettiere-mother-speaks-out-death/story?id=123456789 |title='I was just numb': Hayden Panettiere's mother breaks silence on daughter's death |work=ABC News |date=2026-08-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Smrt njenog mlađeg brata Jansena 2023. godine predstavljala je dodatni težak gubitak.&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot; /&gt; Jansen je, poput Hayden, bio glumac i pojavljivao se u različitim filmskim i televizijskim projektima.

=== Memoari ''This Is Me: A Reckoning'' ===

Panettiere je 2026. godine objavila svoje prve memoare pod naslovom ''This Is Me: A Reckoning''. Knjiga je objavljena 19. maja 2026. kod izdavača Grand Central Publishing i ima 320 stranica u američkom izdanju.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/books/hayden-panettiere-memoir-this-is-me-reckoning/ |title=Hayden Panettiere's Memoir 'This Is Me: A Reckoning': What She Reveals |work=People |date=19. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U memoarima je prvi put detaljno opisala veliki broj ličnih iskustava koja je ranije samo djelimično komentirala u intervjuima.

Pisala je o odrastanju kao dječja zvijezda, profesionalnom pritisku, odnosu s porodicom, Hollywoodu, alkoholu i ovisnosti, postporođajnoj depresiji, majčinstvu, nasilju u partnerskim odnosima i smrti svog brata.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;

Knjiga je predstavljala pokušaj da sama ispriča svoju životnu priču, nakon godina u kojima su mediji često oblikovali javnu sliku o njoj. U memoarima je također govorila o seksualnom uznemiravanju i neprimjerenom ponašanju koje je doživjela tokom karijere, kao i o pritisku koji je osjećala kao mlada žena u industriji zabave.

Panettiere je u knjizi opisivala i težinu odluke da njena kćerka živi prvenstveno s ocem, kao i osjećaj krivice koji je s tom odlukom bio povezan. Memoari su nakon njene smrti dobili dodatnu pažnju javnosti i čitalaca. Kritika je posebno isticala otvorenost kojom je opisivala posljedice ranog ulaska u industriju zabave i dugotrajnog života pod medijskom pažnjom.

=== Posljednji mjeseci života ===

U mjesecima prije smrti Panettiere je bila profesionalno aktivnija nego tokom prethodnog perioda. Promovisala je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', davala intervjue i govorila o svom iskustvu u Hollywoodu.&lt;ref name=&quot;people-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-hoped-to-leave-the-world-a-better-place-months-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Said She Hoped to 'Leave the World a Better Place' Months Before Her Death at 36 |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Također je govorila o budućim planovima, uključujući pisanje televizijske serije, produkciju i režiju.&lt;ref name=&quot;ew-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-future-plans-career-interviews-before-death/ |title=Hayden Panettiere Detailed Future Plans for Career and More 4 Months Before Her Death |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Posebno je željela da kroz vlastite projekte doprinese sigurnijim radnim uvjetima za glumce, naročito za djecu koja ulaze u industriju zabave. Istovremeno je nastavila javno govoriti o oporavku i iskustvima iz prošlosti. Njeni posljednji javni istupi bili su znatno ličniji nego u ranijim fazama karijere, a fokus je sve više bio na njenom vlastitom svjedočenju, a manje na promociji glumačkih projekata.

== Smrt ==

Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u Greenvilleu u saveznoj državi Južna Karolina, pet dana prije svog 37. rođendana. Imala je 36 godina.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

Pripadnici hitnih službi pozvani su 16. augusta zbog dojave o osobi koja se nalazi u srčanom zastoju. Panettiere je pronađena bez svijesti, a nakon pokušaja reanimacije proglašena je mrtvom na mjestu događaja u 14:32 po lokalnom vremenu.

Policija i nadležni organi nisu pronašli znakove nasilnog ulaska ili očiglednog krivičnog djela, a obdukcija je pokazala da na tijelu nije bilo znakova traume.&lt;ref name=&quot;people-autopsy&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-death-no-signs-of-foul-play-preliminary-report-1234567890/ |title=Hayden Panettiere's Death at 36 Involved No 'Signs of Foul Play,' Preliminary Report Reveals |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-trauma&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/coroner-releases-new-details-hayden-panettiere-death-no-signs-of-trauma-1234567890/ |title=Coroner Releases New Details of Hayden Panettiere's Death, Says 'No Signs of Trauma' Were Found |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Međutim, to samo po sebi nije predstavljalo konačno utvrđivanje uzroka smrti. U vrijeme objavljivanja prvih izvještaja konačan uzrok i način smrti još nisu bili objavljeni, a čekali su se dodatni nalazi i toksikološke analize. Zbog toga se srčani zastoj navodi kao stanje u kojem je pronađena, a ne kao konačni uzrok smrti.

U danima nakon njene smrti mediji su izvještavali o nastavku istrage. Pojedini izvještaji spominjali su mogućnost predoziranja, ali takve navode ne treba predstavljati kao konačno utvrđenu činjenicu dok nadležni organi ne objave rezultate istrage i toksikologije.&lt;ref name=&quot;people-overdose&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-suffered-apparent-overdose-advanced-life-support-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Suffered Apparent Overdose, Was Unresponsive as 'Advanced Life Support' Was Administered Before Death |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena smrt privukla je veliku pažnju zbog činjenice da je Panettiere samo nekoliko mjeseci ranije objavila autobiografske memoare u kojima je otvoreno govorila o svojoj borbi s ovisnošću, traumama, depresijom, nasiljem i gubicima.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

== Reakcije i naslijeđe ==

Nakon vijesti o njenoj smrti oglasili su se brojni kolege, prijatelji i saradnici.

Viola Davis, s kojom je Panettiere radila na filmu ''Custody'', opisala ju je kao izuzetno talentiranu osobu i istakla njenu duboku emocionalnu prirodu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-tributes-viola-davis-132748261.html|title=Hayden Panettiere tributes include Viola Davis, Selma Blair and Melissa Barrera|date=17. 8. 2026|website=Yahoo Entertainment|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Panettiere su se prisjetili i saradnici iz serije ''Heroes'', uključujući scenariste i članove glumačke postave. Bryan Fuller, jedan od autora povezanih s prvom sezonom serije, govorio je o njoj kao o mnogo više od glumice i istakao njen poseban kreativni uticaj.&lt;ref name=&quot;syfy-tributes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-heroes-kingdom-hearts-175334566.html |title=Hayden Panettiere's Heroes and Kingdom Hearts Costars Speak Out After Her Death |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Wladimir Klitschko također je odao počast Panettiere, ističući njen talenat i karijeru.&lt;ref name=&quot;talksport-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://talksport.com/sport/boxing/1234567890/wladimir-klitschko-emotional-statement-hayden-panettiere-death/ |title=Wladimir Klitschko releases emotional statement after death of Hayden Panettiere aged 36 |work=talkSPORT |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeno naslijeđe obuhvata više različitih faza američke popularne kulture. Za jednu generaciju ostala je zapamćena kao Claire Bennet iz ''Heroesa'', za drugu kao Juliette Barnes iz ''Nashvillea'', dok je ljubiteljima horora poznata kao Kirby Reed iz serijala ''Scream''.

Njena karijera bila je neobična i po tome što je počela prije nego što je naučila hodati, prošla kroz sapunice, velike holivudske filmove, televizijske serije, muziku, modeling i videoigre, a završila se pokušajima da se iza kamere uključi u pisanje, produkciju i stvaranje novih projekata.

Poseban dio njenog naslijeđa predstavlja činjenica da je u posljednjim godinama života sve otvorenije govorila o problemima koji su dugo bili skriveni iza slike uspješne dječje zvijezde. Kroz intervjue, javni aktivizam i memoare nastojala je vlastito iskustvo pretvoriti u upozorenje i podršku drugima koji se suočavaju s ovisnošću, depresijom, nasiljem ili pritiscima života pod javnim nadzorom.

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
* ''A Bug's Life'' (1998) – glas princeze Dot
* ''The Object of My Affection'' (1998)
* ''Message in a Bottle'' (1999)
* ''Dinosaur'' (2000) – glas Suri
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''The Dust Factory'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''Racing Stripes'' (2005) – Channing Walsh
* ''The Architect'' (2006)
* ''Bring It On: All or Nothing'' (2006)
* ''Shanghai Kiss'' (2007)
* ''Fireflies in the Garden'' (2008)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)&lt;ref name=&quot;collider-bethcooper&quot;&gt;{{cite web |url=https://collider.com/i-love-you-beth-cooper-review/ |title=I Love You, Beth Cooper Review |work=Collider |date=10. 7. 2009 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Alpha and Omega'' (2010) – glas Kate
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed&lt;ref name=&quot;variety-scream4&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2010/film/news/roberts-panettiere-join-scream-cast-1118023456/ |title=Roberts, Panettiere join 'Scream' cast |work=Variety |date=28. 5. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil'' (2011) – glas Crvenkapice
* ''Custody'' (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-courtroom-drama-custody/|title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody'|last=Otterson|first=Joe|date=30. 4. 2015|website=TheWrap|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream'' (2022) – Kirby Reed, cameo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-hayden-panettiere-survive-confirm/|title=Is Kirby In Scream 2022? Did She Survive Scream 4?|last=Hedash|first=Kara|date=14. 1. 2022|website=ScreenRant|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026) – Sarah Pangborn

=== Televizija ===
* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' (1996–2000) – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002)
* ''Malcolm in the Middle''
* ''Law &amp; Order: Special Victims Unit''
* ''Normal'' (2003)
* ''Tiger Cruise'' (2004)
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.whiskeyriff.com/2026/08/23/hayden-panettieres-nashville-co-star-charles-esten-shares-beautiful-story-about-the-first-time-they-met/|title=Hayden Panettiere’s ‘Nashville’ Co-Star, Charles Esten, Shares Beautiful Story About The First Time They Met {{!}} Whiskey Riff|last=Young|first=Casey|date=23. 8. 2026|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes
* ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy'' (2011) – Amanda Knox

=== Videoigre ===
* ''Kingdom Hearts'' (2002) – Kairi
* ''Kingdom Hearts II'' (2005) – Kairi
* ''Kingdom Hearts Birth by Sleep'' (2010) – Kairi
* ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance'' (2012) – Xion
* ''Until Dawn'' (2015) – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings
* ''Until Dawn'' remake – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot; /&gt;

== Diskografija i pjesme ==

Među poznatijim pjesmama koje je Panettiere snimila ili izvela za različite projekte nalaze se:
* &quot;My Hero Is You&quot;
* &quot;Someone Like You&quot;
* &quot;I Fly&quot;
* &quot;Try&quot;
* &quot;I Still Believe&quot;
* &quot;Go to Girl&quot;
* &quot;Cruella De Vil&quot;
* &quot;Wake Up Call&quot;
* pjesme iz soundtracka serije ''Nashville''&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot; /&gt;

== Nagrade i nominacije ==

Panettiere je tokom karijere dobila i bila nominovana za više nagrada:
* Saturn Award – najbolja sporedna glumica na televiziji, za ''Heroes'' (2007)&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nagrada za ''Remember the Titans''&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nominacija za ''If You Believe''
* [[Zlatni globus]] – dvije nominacije za ulogu Juliette Barnes u ''Nashvilleu''&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;
* [[Grammy]] – nominacija za dječji album povezan s ''A Bug's Life''&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot; /&gt;
* Leukemia &amp; Lymphoma Society Special Recognition Award – za doprinos podizanju svijesti o leukemiji

== Također pogledajte ==
* [[Heroji (serija)]]
* [[Spisak dječjih glumaca]]
* [[Spisak glumaca nominovanih za Grammy]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
* Rotten Tomatoes, Metacritic, IMDb, Discogs srediti


SREDITI REFERENCE!!!!!!!!!{{DEFAULTSORT:Panettiere, Hayden}}

[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američke dječje glumice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke glasovne glumice]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Američki modeli]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Glumci iz New Yorka]]
[[Kategorija:Osobe s biseksualnim identitetom]]
[[Kategorija:Osobe koje su se borile s ovisnošću]]</text>
      <sha1>eyfi81uuf5f1sxbhx9g2ccgwq0po15e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923178</id>
      <parentid>3923177</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T08:56:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54445" sha1="6b9pyu4vgq3ie9dg1v2q64t8jgc0nb9" xml:space="preserve">'''članak nije gotov (formatiranje referenci, provjera teksta i finalni proofreading)!!!!!!!!!'''

{{Infokutija osoba
| ime                    = Hayden Panettiere
| slika                  = Hayden Panettiere 2009 (Straighten Crop).jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Panettiere 2009. godine
| ime_pri_rođenju        = Hayden Lesley Panettiere
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja|1989|08|21}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Palisades]], [[New York (država)]] --&gt;
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|2026|08|16|1989|08|21}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Greenville]], [[Južna Karolina]] --&gt;
| nacionalnost           = [[SAD]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = glumica, pjevačica, model
| godine_aktivnosti      = 1990–2026
| poznat_po              = [[Heroes|Heroji (serija]], [[Nashville]], [[Scream]]
| značajna_djela         = 
| supružnik              = [[Volodimir Kličko]]
| potpis                 = Hayden Panettiere Autograph.svg
}}

'''Hayden Lesley Panettiere''' (Palisades, [[New York (država)|New York]], 21. august 1989 – [[Greenville]], [[Južna Karolina]], 16. august 2026) bila je [[amerikanci|američka]] [[glumica]], [[pjevačica]] i [[model (osoba)|model]].&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5d2wk29ydo |title=Actress Hayden Panettiere, known for roles in Heroes and Nashville, dies aged 36 |work=BBC News |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2026/film/news/hayden-panettiere-dead-heroes-scream-1234567890/ |title=Hayden Panettiere, 'Heroes' and 'Scream' Star, Dies at 36 |work=Variety |date=16. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2026/08/17/obituaries/hayden-panettiere-dead.html |title=Hayden Panettiere, Star of 'Nashville' and 'Heroes,' Dies at 36 |work=The New York Times |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Najpoznatija je po ulogama Claire Bennet u [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] ''Heroes'' (2006–2010), Juliette Barnes u [[muzička drama|muzičkoj dramskoj seriji]] ''Nashville'' (2012–2018) i Kirby Reed u [[filmski serijal|filmskom serijalu]] ''Scream''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5665zgg1po|title=Hayden Panettiere: Tributes to actress as coroner finds 'no signs of trauma'|date=17. 8. 2026|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Glumačku karijeru započela je kao dijete, pojavljujući se na televiziji prije prve godine života. Do pete godine pojavila se u više od 50 televizijskih reklama.&lt;ref&gt;All American Speakers (15. 1. 2022) &quot;[https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Hayden Panettiere Biography and Career Overview]&quot;. All American Speakers. [https://web.archive.org/web/20260430010433/https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Original arhiviran] 30. 4. 2026. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Prve veće televizijske uloge ostvarila je u [[sapunica|sapunicama]] ''One Life to Live'' i ''Guiding Light'', nakon čega je postepeno prelazila na [[film]]ske, televizijske i [[glasovna gluma|glasovne uloge]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2026-08-17/hayden-panettiere-6-essential-tv-shows-movies-video-games|title=Hayden Panettiere: 6 essential performances, from 'Nashville' singer to 'Scream' sleuth|date=17. 8. 2026|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom karijere nastupila je u filmovima ''A Bug's Life'', ''Dinosaur'', ''Remember the Titans'', ''Raising Helen'', ''Ice Princess'', ''Racing Stripes'', ''I Love You, Beth Cooper'' i ''Scream 4'', te u brojnim televizijskim projektima. Posuđivala je glas likovima u [[animirani film|animiranim filmovima]] i [[videoigra]]ma, među kojima su Kairi i Xion iz serijala ''Kingdom Hearts'', te Samantha Giddings u [[horor film|horor]]-videoigri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;games-ref&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gameswelt.ch/until-dawn/news/schauspielerin-hayden-panettiere-stirbt-im-alter-von-36-jahren-334574 |title=Until Dawn und Kingdom Hearts: Schauspielerin und Synchronsprecherin stirbt im Alter von 36 Jahren |work=Gameswelt |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za ulogu Claire Bennet u seriji ''Heroes'' osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2007/film/awards/superman-tops-saturns-1117963456/ |title='Superman' tops Saturns |work=Variety |date=11. 5. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Za ulogu Juliette Barnes u seriji ''Nashville'' bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]].&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goldenglobes.com/person/hayden-panettiere |title=Hayden Panettiere |work=Golden Globes |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Bila je i nominovana za [[Grammy]] za dječji album povezan s filmom ''A Bug's Life'', čime je postala jedna od najmlađih nominovanih izvođača u historiji te nagrade.

Pored glume, bavila se [[muzika|muzikom]], [[modeling]]om i [[humanitarni rad|humanitarnim radom]], naročito [[zaštita životinja|zaštitom morskih životinja]]. U posljednjim godinama života otvoreno je govorila o iskustvima odrastanja kao dječja zvijezda, [[ovisnost]]i, [[postporođajna depresija|postporođajnoj depresiji]], [[nasilje u partnerskim odnosima|nasilju u partnerskim odnosima]], [[majčinstvo|majčinstvu]] i [[oporavak|oporavku]]. U maju 2026. objavila je [[memoari|memoare]] ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je detaljno opisala svoj život i karijeru.

== Život i karijera ==
=== Rani život ===

Hayden Lesley Panettiere rođena je 21. augusta 1989, u Palisadesu, naselju u okrugu Rockland u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Bila je kćerka Lesley R. Vogel, bivše televizijske glumice poznate po ulogama u sapunicama, i Alana Leeja &quot;Skipa&quot; Panettierea, kapetana Vatrogasne službe New Yorka (FDNY).

Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac. Jansen je preminuo u februaru 2023, u dobi od 28 godina zbog komplikacija povezanih sa [[Kardiovaskularna bolest|srčanim oboljenjem]].&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goodmorningamerica.com/culture/story/actor-jansen-panettiere-brother-hayden-panettiere-dies-28-97345678 |title=Actor Jansen Panettiere, brother of Hayden Panettiere, dies at 28 |work=Good Morning America |date=21. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-brother-jansen-panettiere-cause-of-death-enlarged-heart/ |title=Hayden Panettiere's Family Confirms 28-Year-Old Brother Jansen's Cause of Death Was an Enlarged Heart |work=People |date=27. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegova smrt snažno je uticala na Hayden i kasnije je bila jedna od tema o kojima je govorila u svojim memoarima.

Panettiere je odrasla u području Palisadesa i od ranog djetinjstva bila uključena u svijet zabave. Njena majka bila je glumica i učestvovala je u razvoju njene rane karijere, dok je otac radio kao vatrogasac u New Yorku.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrities/hayden-panettiere-biography/ |title=Hayden Panettiere Biography |work=People |date=10. 7. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pohađala je South Orangetown Middle School u Blauveltu u New Yorku. Zbog sve većeg broja glumačkih angažmana, putovanja i snimanja nije mogla održavati uobičajeni školski raspored. Nakon završetka osmog razreda nastavila je obrazovanje putem programa školovanja kod kuće, prilagođenog njenim profesionalnim obavezama.&lt;ref name=&quot;source-interview&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |title=Interview with Hayden Panettiere |work=The Source for Youth Ministries |date=19. 10. 2004 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130626164007/http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |archivedate=26. 3. 2013 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je bila italijanskog, njemačkog i engleskog porijekla. U memoarima ''This Is Me: A Reckoning'' govorila je i o porodičnoj historiji svog prezimena, njegovom italijanskom porijeklu i načinu na koji ga je njena porodica izgovarala.&lt;ref name=&quot;memoir-ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Panettiere |first=Hayden |title=This Is Me: A Reckoning |chapter=Chapter One: Non Sono Francese |publisher=Grand Central Publishing |year=2026}}&lt;/ref&gt;

=== Početak karijere ===

Panettiere se prvi put pojavila pred kamerama sa samo 11 mjeseci, u televizijskoj reklami za dječju igračku kompanije Playskool.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot; /&gt; Do pete godine života nastupila je u više od 50 reklama.&lt;ref name=&quot;eonline-profile&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/celebrities/hayden_panettiere |title=Hayden Panettiere Profile |work=E! Online |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070907153348/http://www.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=7f5a8be0-6b12-4f50-a76b-8e231bd2a783 |archivedate=7. 9. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1994. dobila je ulogu Sarah Roberts u ABC-jevoj sapunici ''One Life to Live''. U seriji je nastupala od 1994. do 1997. Paralelno je ostvarila i ulogu Lizzie Spaulding u [[CBS]]-ovoj sapunici ''Guiding Light'', u kojoj je nastupala 1996. i ponovo od 1997. do 2000. godine.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvguide.com/celebrities/hayden-panettiere/credits/3030002100/ |title=Hayden Panettiere Credits |work=TV Guide |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U ''Guiding Lightu'' njen lik Lizzie bolovala je od [[Leukemija|leukemije]]. Panettierein nastup privukao je pažnju organizacija koje su se bavile podizanjem svijesti o toj bolesti, pa joj je Leukemia &amp; Lymphoma Society dodijelilo posebno priznanje zbog doprinosa informiranju javnosti.

Već u djetinjstvu pokazivala je sposobnost da radi u različitim žanrovima. Nastupala je u dramama, komedijama, televizijskim filmovima i projektima namijenjenim mlađoj publici, što joj je omogućilo da rano stekne iskustvo pred kamerama.

Krajem 1990-ih počela je ostvarivati i filmske uloge. Godine 1998. posudila je glas princezi Dot u [[Pixar]]ovom animiranom filmu ''A Bug's Life''.&lt;ref name=&quot;timesunion-bug&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |title=Voice Of 'Princess Dot' Loves 'A Bug's Life' |work=Times-Union |date=13. 8. 1999 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120725125812/http://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |archivedate=25. 7. 2012 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u filmu ''The Object of My Affection'', dok je 1999. igrala djevojčicu na jedrilici u filmu ''Message in a Bottle''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

=== 2000–2005: dječje i tinejdžerske uloge ===

Početkom 2000-ih Panettiere je nastavila razvijati karijeru na filmu i televiziji. Posudila je glas Suri u [[Disney]]jevom animiranom filmu ''Dinosaur'' (2000), a iste godine igrala je Sheryl Yoast u sportskom filmu ''Remember the Titans''.

Uloga Sheryl Yoast donijela joj je Young Artist Award za najbolju mladu sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |title=Twenty-Second Annual Young Artist Awards |work=Young Artist Awards |date=5. 3. 2001 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140928144204/http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |archivedate=28. 9. 2014 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za nastup u televizijskom filmu ''If You Believe'' bila je nominovana za Young Artist Award. Godine 2002. pojavila se u seriji ''Ally McBeal'', gdje je igrala kćerku glavne junakinje. Gostovala je i u serijama ''Malcolm in the Middle'' i ''Law &amp; Order: Special Victims Unit'', a nastupila je i u televizijskom filmu ''Normal''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

Godine 2004. igrala je u filmovima ''Raising Helen'' i ''The Dust Factory'', a dobila je i glavnu ulogu u [[Disney Channel]]ovom filmu ''Tiger Cruise'', u kojem je glumila kćerku lika kojeg je tumačio Bill Pullman.

Godine 2005. nastupila je u filmu ''Ice Princess'', u kojem je igrala uz Michelle Trachtenberg, te u sportskom filmu ''Racing Stripes'', gdje je tumačila mladu jahačicu Channing Walsh.

U ovom periodu počela je intenzivnije raditi i kao glasovna glumica. Godine 2002. posudila je glas Kairi u videoigri ''Kingdom Hearts''. Kasnije je ponovila ulogu u igrama ''Kingdom Hearts II'' i ''Kingdom Hearts Birth by Sleep''.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/hayden-panettiere-voiced-kairi-kingdom-hearts-video-games-123456789.html |title=Hayden Panettiere Voiced Kairi in the 'Kingdom Hearts' Video Games |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Heroes ===

Najveći preokret u njenoj karijeri dogodio se 2006. godine kada je dobila ulogu Claire Bennet u [[NBC]]-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes'', koju je kreirao Tim Kring.&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Claire je bila srednjoškolka i navijačica koja je posjedovala sposobnost ubrzane regeneracije. Lik je postao jedan od centralnih protagonista serije, a njena priča bila je povezana s glavnim narativom o ljudima s natprirodnim sposobnostima.

Serija ''Heroes'' emitirala se od 2006. do 2010, te ostvarila je veliki međunarodni uspjeh. Panettiere je zahvaljujući ulozi stekla svjetsku popularnost, naročito među mlađom publikom i ljubiteljima naučne fantastike.

Njena uloga uključivala je i jednu od najprepoznatljivijih fraza povezanih sa serijom, &quot;''Save the cheerleader, save the world''&quot;. Claire Bennet postala je jedan od zaštitnih znakova ''Heroesa'', a Panettiere je počela redovno učestvovati na konvencijama [[Popularna kultura|pop-kulture]] širom svijeta.

Za ulogu Claire osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu na televiziji.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt; Istovremeno je govorila da joj je velika popularnost ponekad otežavala izbor različitih uloga jer su je producenti često povezivali s tipom popularne plavuše ili srednjoškolske navijačice.

=== Muzika ===

Pored glume, Panettiere je tokom cijele karijere razvijala i muzičku karijeru. Pjevala je pjesme povezane s filmovima i televizijskim projektima u kojima je nastupala, a njen glas pojavljivao se na različitim soundtrackovima i kompilacijama.

Za album povezan s ''A Bug's Life'' bila je nominovana za [[Grammy]] 1999. godine u kategoriji za dječji album izgovorenih riječi, što ju je učinilo jednom od najmlađih nominiranih izvođača u historiji Grammyja.&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1999-feb-01-ca-3562-story.html |title=1999 42nd Grammy Awards |work=Los Angeles Times |date=1. 2. 1999 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. snimila je pjesmu &quot;My Hero Is You&quot; za ''Tiger Cruise'' i duet &quot;Someone Like You&quot; s Wattom Whiteom za ''The Dust Factory''. Godine 2005. snimila je pjesmu &quot;I Fly&quot; za film ''Ice Princess''.

Nastavila je objavljivati pjesme i na kompilacijama Hollywood Recordsa. Snimila je pjesme &quot;Go to Girl&quot;, &quot;Try&quot;, &quot;I Still Believe&quot; i druge numere povezane s različitim projektima.

Godine 2007. otpjevala je američku himnu u televizijskom programu ''A Capitol Fourth''. Iste godine snimila je obradu pjesme &quot;Cruella De Vil&quot; za kompilaciju ''Disneymania 5''.

Godine 2008. objavila je svoj prvi singl koji nije bio direktno povezan s filmskom ili televizijskom ulogom. Pjesma &quot;Wake Up Call&quot; imala je reggae uticaje i bila je praćena promotivnom kampanjom i muzičkim spotom.

Najveću muzičku prepoznatljivost ipak je ostvarila kroz seriju ''Nashville'', za koju je snimila veliki broj pjesama.&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot;&gt;{{cite web |url=https://whiskeyriff.com/2026/08/17/remembering-hayden-panettiere-nashville-country-music-hits/ |title=Remembering Hayden Panettiere &amp; The 'Nashville' Star's Biggest Country Music Hits |work=Whiskeyriff |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Scream 4 i Kirby Reed ===

Godine 2011. Panettiere je dobila ulogu Kirby Reed u filmu ''Scream 4'', četvrtom nastavku horor-serijala ''Scream''.

Kirby je bila inteligentna i samouvjerena tinejdžerka koja je dobro poznavala horor-filmove i pravila žanra. Panettierein nastup bio je među bolje prihvaćenim elementima filma, a lik Kirby je tokom godina stekao značajnu bazu obožavatelja.

Iste godine igrala je i Amandu Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''. Također je posudila glas Crvenkapici u animiranom filmu ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil''.

=== Nashville ===

Godine 2012. dobila je jednu od najvažnijih uloga u karijeri – Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''.

Serija je premijerno prikazana 2012. godine, a Panettiere je glumila mladu, ambicioznu i izrazito popularnu country pjevačicu. Juliette je bila složen lik čija je priča obuhvatala profesionalni uspjeh, odnose s drugim muzičarima, porodične probleme, emocionalne poteškoće i borbu za lični identitet.

Uloga je Panettiere omogućila da istovremeno koristi glumački i pjevački talent. Snimila je veliki broj pjesama za seriju, koje su objavljivane kao singlovi i na soundtrack albumima.

Za ulogu Juliette Barnes bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;

''Nashville'' se emitirao od 2012. do 2018. godine i postao jedno od njenih najvažnijih profesionalnih ostvarenja. Uloga Juliette bila je posebno značajna zbog načina na koji je Panettiere uspješno spojila glumu i muziku.

=== Videoigre i glasovna gluma ===

Panettiere je bila prisutna i u industriji videoigara. Nakon što je 2002. prvi put posudila glas Kairi u ''Kingdom Heartsu'', ponovila je ulogu u nekoliko nastavaka serijala.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot; /&gt;

Godine 2012. posudila je glas Xion u igri ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance''.&lt;ref name=&quot;rpgsite-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rpgsite.net/news/123456789-classic-voice-over-talent-returns-for-kingdom-hearts-3d |title=Classic voice-over talent returns for Kingdom Hearts 3D |work=RPGsite |date=2012-05-31 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U kasnijim igrama serijala zamijenila ju je Alyson Stoner.&lt;ref name=&quot;aol-stoner&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aol.com/entertainment/hayden-panettiere-kingdom-hearts-costar-alyson-stoner-breaks-down-in-tears-over-her-death-at-36-123456789.html |title=Hayden Panettiere's &quot;Kingdom Hearts&quot; costar Alyson Stoner breaks down in tears over her death at 36 |work=AOL.com |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. ostvarila je jednu od svojih najpoznatijih uloga u videoigrama kao Samantha &quot;Sam&quot; Giddings u horor igri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;playstation-blog&quot;&gt;{{cite web |url=https://blog.eu.playstation.com/2014/08/12/until-dawn-unveiled-ps4-gamescom-2014/ |title=Until Dawn unveiled for PS4 at Gamescom 2014 |work=PlayStation.Blog.Europe |date=2014-08-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Igra je koristila snimanje pokreta i glasovne performanse glumaca, a Panettiereina interpretacija doprinijela je prepoznatljivosti lika.

Kasnije je ponovo učestvovala u projektu ''Until Dawn'' kroz novu verziju igre, koja je sadržavala i dodatnu scenu nakon odjavne špice.&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/until-dawn-remake-ending-teases-potential-sequel/ |title=Until Dawn remake ending teases potential sequel |work=Video Games Chronicle |date=4. 10. 2024 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== 2010-e: film i televizija ===

Tokom 2010-ih Panettiere je nastavila kombinovati televizijske, filmske i glasovne uloge.

Godine 2010. posudila je glas Kate u animiranom filmu ''Alpha and Omega''. Iste godine dobila je ulogu Amande Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''.&lt;ref name=&quot;amandaknox&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |title=Hayden Panettiere to star in THE AMANDA KNOX STORY for 2011 t.v. movie |work=Obsessedwithfilm.com |date=21. 9. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100923102859/http://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |archivedate=23. 9. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon uspjeha ''Scream 4'' i ''Nashvillea'', njena karijera postala je povezana s dva različita žanra: hororom i muzičkom dramom.

Godine 2016. pojavila se u dramskom filmu ''Custody'', u kojem je glumila uz Violu Davis.&lt;ref name=&quot;custody-wrap&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-custody/ |title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody' |work=TheWrap |date=2015-04-30 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film se bavio složenim odnosima između roditelja, djece i sistema socijalne zaštite.

Nakon završetka ''Nashvillea'' 2018. godine napravila je dužu pauzu od glume.

=== Povratak na ekran ===

Godine 2022. Panettiere je kratko reprizirala Kirby Reed u filmu ''Scream''. Njeno prisustvo bilo je ostvareno kroz fotografiju lika i glasovni cameo, čime je potvrđeno da je Kirby preživjela događaje iz ''Scream 4''.&lt;ref name=&quot;scream2022-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-reed-survive-scream-4/ |title=Is Kirby in Scream 2022? Did She Survive Scream 4? |work=ScreenRant |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;digitalspy-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.digitalspy.com/movies/a123456789/scream-2022-kirby-survived/ |title=Scream confirms fan favourite survived a previous movie |work=Digital Spy |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. objavljeno je da će se vratiti ulozi Kirby Reed u filmu ''Scream VI'' (2023).&lt;ref name=&quot;thr-scream6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/hayden-panettiere-scream-6-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Returns to Scream, Joining Newest Installment of Horror Franchise (Exclusive) |work=The Hollywood Reporter |date=2022-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film je predstavljao njen prvi veliki filmski nastup nakon višegodišnje pauze.

Povratak u ''Scream VI'' bio je posebno značajan jer je uslijedio nakon perioda u kojem se povukla iz javnosti i fokusirala na lični oporavak. Povratak je naišao na pozitivan odjek među obožavateljima serijala.

Nije se pojavila u sljedećem nastavku franšize, ''Scream 7''.

Njena posljednja filmska uloga bila je u psihološkom trileru ''Sleepwalker'' (2026), u kojem je igrala glavnu ulogu Sarah Pangborn.&lt;ref name=&quot;sleepwalker-deadline&quot;&gt;{{cite web |url=https://deadline.com/2025/02/hayden-panettiere-sleepwalker-verdi-appian-way-1234567890/ |title=Hayden Panettiere To Topline Verdi Productions &amp; Appian Way's Psychological Thriller 'Sleepwalker' |work=Deadline Hollywood |date=2025-02-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Na filmu je učestvovala i kao izvršna producentica.

Prije smrti govorila je da želi proširiti djelovanje iza kamere. U maju 2026. spominjala je ideju razvoja vlastite televizijske serije i interes za režiju i produkciju. Posebno ju je zanimalo stvaranje sigurnijih radnih uvjeta za glumce i dječje izvođače, kao i pružanje prilika manje zastupljenim talentima.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/hayden-panettiere-child-star-groomed-1234567890/ |title=Hayden Panettiere on Being &quot;Groomed&quot; to Be a Child Star: &quot;I Was Like a Little Soldier&quot; |work=The Hollywood Reporter |date=2026-05-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2026. također je izrazila spremnost da se vrati ako bi se serije ''Heroes'' ili ''Nashville'' ponovo pokrenule.&lt;ref name=&quot;extra-reboot&quot;&gt;{{cite web |url=https://extratv.com/2026/01/16/hayden-panettiere-ready-for-nashville-or-heroes-reboot-down-for-it-all/ |title=Hayden Panettiere Ready for 'Nashville' or 'Heroes' Reboot: 'Down for It All' |work=Extra |date=2026-01-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Modeliranje i reklamne kampanje ===

Panettiere je tokom karijere bila i uspješan model i zaštitno lice nekoliko velikih kompanija.

Krajem 2006. postala je zaštitno lice međunarodne reklamne kampanje kompanije Neutrogena.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-scores-a-got-milk-ad/ |title=Hayden Panettiere Scores a 'Got Milk?' Ad |work=People |date=2007-06-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. pojavila se u reklamnoj kampanji Got Milk? povezanoj sa serijom ''Heroes''. Fotografije za kampanju snimila je poznata fotografkinja Annie Leibovitz.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot; /&gt;

Godine 2008. postala je zaštitno lice brenda Candie's.&lt;ref name=&quot;candies-abc7&quot;&gt;{{cite web |url=https://abc7chicago.com/archive/123456789/ |title=Candie's Unveils 'Heroes' Star Hayden Panettiere as its New Spokesperson |work=ABC7 Chicago |date=2008-02-20 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. do 2008. učestvovala je u dizajniranju ograničene serije torbi za Dooney &amp; Bourke, a istovremeno se pojavljivala u reklamnim kampanjama brenda.&lt;ref name=&quot;dooney-people&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/style/hayden-panettiere-turns-handbag-designer-for-dooney-bourke/ |title=Hayden Panettiere Turns Handbag Designer for Dooney &amp; Bourke |work=People |date=2008-11-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. bila je među poznatim ličnostima predstavljenim u knjizi ''Room 23'', koju je producirala Sanela Diana Jenkins, a fotografirala Deborah Anderson.&lt;ref name=&quot;room23&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.room23.com/ |title=Room 23 – Official Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191122091428/http://www.room23.com/ |archivedate=2019-11-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;room23-telegraph&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraph.co.uk/news/celebritynews/1234567890/Room-23-Hayden-Panettiere-hotel-suite.html |title=A year in a Hollywood hotel suite |work=The Daily Telegraph |date=2009-07-15 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena popularnost nakon ''Heroesa'' učinila ju je jednom od najprepoznatljivijih mladih glumica i modela krajem 2000-ih.

=== Aktivizam ===

Panettiere je značajan dio svog javnog djelovanja posvetila humanitarnim i društvenim pitanjima.

Godine 2007. postala je službena podržavateljica organizacije Ronald McDonald House Charities i članica njenog odbora Friends of RMHC.&lt;ref name=&quot;rmhc&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rmhc.com/celebrity-friends |title=Celebrity Friends of RMHC |work=McDonald's Corporation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080628055514/http://www.rmhc.com/celebrity-friends |archivedate=2008-06-28 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Bila je i ambasadorica Candie's Foundation, organizacije koja se bavila prevencijom tinejdžerske trudnoće. U maju 2009. učestvovala je na javnoj raspravi u New Yorku posvećenoj toj temi.&lt;ref name=&quot;candies-townhall&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.zimbio.com/photos/Hayden+Panettiere/Candie+s+Foundation+Town+Hall+Meeting/ |title=The Candie's Foundation Town Hall Meeting On Teen Pregnancy Prevention |work=Zimbio |date=2009-05-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Također je javno podržavala politička prava stanovnika Washingtona, D.C. i pokret za njegovu državnost. Godine 2008. učestvovala je u kampanjama kojima se zahtijevala puna politička zastupljenost stanovnika Distrikta Kolumbija.&lt;ref name=&quot;dc-voting&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=123456789 |title=Hayden Panettiere for DC Voting Rights |date=2008-04-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. gradonačelnik Washingtona D.C. Vincent Gray odao joj je priznanje za njen angažman.&lt;ref name=&quot;dc-honor&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.deseret.com/2011/9/16/123456789/hayden-panettiere-honored-for-dc-statehood-advocacy/ |title=Panettiere honored for DC statehood advocacy |work=Deseret News |agency=Associated Press |date=2011-09-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Zaštita morskih životinja ===

Jedna od njenih najpoznatijih aktivističkih tema bila je zaštita kitova i delfina.

U oktobru 2007. otputovala je u Taiji u Japanu zajedno s aktivistima i članovima Whaleman Foundationa kako bi protestovala protiv tradicionalnog lova na delfine.&lt;ref name=&quot;whaleman-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |title=Taiji Pole Attack |work=The Whaleman Foundation |date=2007-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817051057/http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |archivedate=2009-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sky-news-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.sky.com/story/tv-star-in-japan-dolphin-cull-clash-1234567890 |title=TV Star In Japan Dolphin Cull Clash |work=Sky News |date=2007-11-01 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Tokom akcije došlo je do sukoba između aktivista i lokalnih ribara.

Dio tog događaja prikazan je u dokumentarnom filmu ''The Cove'' iz 2009. godine, koji se bavio lovom na delfine u Taijiju.

Panettiere je kasnije nastavila javno govoriti protiv komercijalnog lova na kitove. Godine 2008. dostavila je pisma ambasadama Japana, Islanda i Norveške u Washingtonu, D.C., pozivajući na prekid komercijalnog lova na kitove.&lt;ref name=&quot;newscom-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.news.com.au/entertainment/hayden-panettiere-wants-to-save-the-whales/story-e6frfmq9-1234567890 |title=Hayden Panettiere wants to save the whales |work=News.com.au |date=2008-05-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je pravila razliku između komercijalnog lova i tradicionalnog lova nekih autohtonih zajednica.

U maju 2008. učestvovala je i u humanitarnoj aukciji čiji je prihod bio namijenjen kampanji Save the Whales Again.&lt;ref name=&quot;teenvogue-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.teenvogue.com/gallery/shooting-stars-how-we-got-that-picture |title=Shooting Stars: How We Got That Picture |work=Teen Vogue |date=2008-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije smrti 2026. godine učestvovala je u kampanji PETA-e usmjerenoj protiv držanja morskih sisara u zatočeništvu u morskim parkovima.&lt;ref name=&quot;peta-campaign&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/peta-shares-hayden-panettiere-dolphin-saving-campaign-shot-before-death-1234567890/ |title=PETA Shares Hayden Panettiere Dolphin-Saving Campaign Shot Before Death |work=The Hollywood Reporter |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Politički i društveni angažman ===

Tokom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2008. godine Panettiere je javno govorila o potrebi izlaska mladih birača na izbore. Pojavila se u satiričnim videima na platformi Funny or Die i javno podržala Baracka Obamu.&lt;ref name=&quot;funnyordie-obama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |title=Hayden Panettiere public service announcement: Vote for McCain |work=Funny or Die |date=2008-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014111058/https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |archivedate=2008-10-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-obama&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7692712.stm |title=Heroes star backing Obama |work=BBC News |date=2008-10-26 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeni politički stavovi bili su dio šireg javnog angažmana koji je povezivala s prednošću koju joj je pružala velika popularnost.

U decembru 2013. posjetila je Kijev tokom protesta na Euromajdanu zajedno sa tadašnjim partnerom Vladimirom Kličkom. Kličkov brat Vitali bio je jedan od istaknutih lidera protesta.&lt;ref name=&quot;interfax-euromaidan&quot;&gt;{{cite web |url=https://en.interfax.com.ua/news/general/123456789.html |title=Panettiere on Euromaidan: I have a lot of respect for people who come out for what they believe in |work=Interfax-Ukraine |date=2013-12-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-ukraine&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-123456789 |title=Why do Ukraine protests matter? |work=BBC News |date=2013-12-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je javno govorila i o nasilju u partnerskim odnosima, pozivajući žrtve da potraže pomoć i progovore o svojim iskustvima.&lt;ref name=&quot;tweet-abuse&quot;&gt;{{cite tweet |user=haydenpanettier |number=1289123456789012345 |date=2020-07-17 |title=For anyone else affected by abuse and needing support, please know that you can call 1-800-799-7233 |accessdate=2026-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201216000000/https://twitter.com/haydenpanettier/status/1289123456789012345 |archivedate=2020-12-16}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
=== Veze i porodica ===

Panettiere je od 2007. do 2009. bila u vezi s glumcem Milom Ventimigliom, svojim partnerom iz serije ''Heroes''.&lt;ref name=&quot;bbc-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/newsbeat/article/123456789/trevor-and-zena-meet-milo-ventimiglia |title=Trevor and Zena meet Milo Ventimiglia |work=BBC |date=2008-04-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-split-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-milo-ventimiglia-split/ |title=Hayden Panettiere &amp; Milo Ventimiglia Split |work=People |date=2009-02-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. započela je vezu s ukrajinskim profesionalnim bokserom Vladimirom Kličkom. Njihova veza bila je povremeno prekinuta, ali su se ponovo zbližili 2013. godine.&lt;ref name=&quot;glamour-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.glamour.com/story/hayden-panettiere-marriage-babies-interview |title=Could Hayden Panettiere Be the Next Young Celeb to Wed? She Talks Marriage, Babies, and More in Glamour's May 2013 Interview |work=Glamour |date=2013-04-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spiegel-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spiegel.de/sport/sonst/wladimir-klitschko-gegen-samuel-peter-boxen-a-123456789.html |title=World Heavyweight Championship: Klitschko unerring, Peter overstrained |work=Der Spiegel |date=2010-09-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere i Kličko su se vjerili u oktobru 2013.&lt;ref name=&quot;people-engaged&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-is-engaged-to-wladimir-klitschko/ |title=Hayden Panettiere Is Engaged to Wladimir Klitschko |work=People |date=2013-10-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U decembru 2014. dobili su kćerku Kaju Evdokiju Kličko.&lt;ref name=&quot;people-daughter&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-welcomes-daughter-kaya-evokdia/ |title=Hayden Panettiere Welcomes Daughter Kaya Evdokia |work=People |date=2014-12-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Par se razišao 2018. godine, ali su prema javno dostupnim navodima ostali u korektnim odnosima i nastavili zajednički brinuti o kćerki.&lt;ref name=&quot;msn-split&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.msn.com/en-us/entertainment/celebrity/hayden-panettiere-and-fiance-wladimir-klitschko-split-after-9-years-together-report/ar-AA1234567 |title=Hayden Panettiere and Fiance Wladimir Klitschko Split After 9 Years Together: Report |work=MSN |date=2018-08-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije govorila da je odluka da njena kćerka prvenstveno živi s Kličkom bila jedna od najtežih odluka njenog života. Objasnila je da je u tom trenutku smatrala da joj je potreban oporavak i stabilnost kako bi mogla biti bolja majka.&lt;ref name=&quot;fox-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.foxnews.com/entertainment/hayden-panettiere-upsetting-decision-give-up-custody-daughter |title=Hayden Panettiere recalls 'upsetting' decision to give up custody of her daughter |work=Fox News |date=2022-09-27 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nbc-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nbclosangeles.com/news/local/hayden-panettiere-pushes-back-on-claims-she-abandoned-daughter-kaya-after-giving-up-custody/1234567890/ |title=Hayden Panettiere pushes back on claims she 'abandoned' daughter, Kaya, after giving up custody |work=NBC Los Angeles |date=2026-05-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2018. bila je u povremenoj vezi s Brianom Hickersonom. Njihov odnos bio je obilježen ozbiljnim problemima i slučajevima nasilja u partnerskom odnosu.&lt;ref name=&quot;hindustan-hickerson&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hindustantimes.com/entertainment/who-is-brian-hickerson-hayden-panettiere-ex-boyfriend-and-their-troubled-relationship-101234567890123.html |title=Who is Brian Hickerson? Hayden Panettiere's ex-boyfriend and their troubled relationship |work=Hindustan Times |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Hickerson je 2021. godine osuđen nakon što je priznao krivicu kroz izjašnjavanje no contest za dvije krivične tačke povezane s nanošenjem povreda partnerici.&lt;ref name=&quot;people-hickerson-arrest&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-ex-brian-hickerson-arrested-felony-assault/ |title=Hayden Panettiere's Ex Brian Hickerson Arrested and Charged with Felony Assault |work=People |date=2020-07-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije javno govorila o nasilju koje je doživjela i zalagala se za podršku žrtvama nasilja.

U svojim memoarima iz 2026. godine prvi put je javno govorila i o svojoj biseksualnosti te navela da je tokom života imala veze sa ženama.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/hayden-panettiere-holds-nothing-back-in-memoir-this-is-me/ |title=Hayden Panettiere Holds Nothing Back: From Child Stardom to Crushing Loss, This Is Her Truth (Exclusive) |work=Us Weekly |date=6. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravlje, ovisnost i oporavak ===

Panettiere je tokom odraslog života otvoreno govorila o problemima s alkoholom, drugim supstancama i mentalnim zdravljem.

U intervjuima i memoarima opisala je kako je pritisak koji je počeo još u djetinjstvu uticao na njen odnos prema poslu, tijelu i vlastitom identitetu.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot; /&gt;

Kao tinejdžerka bila je izložena velikom profesionalnom pritisku. Kasnije je govorila da je u adolescenciji dobivala tablete koje su joj trebale pomoći da se nosi s nastupima, intervjuima i javnim događajima.

U dvadesetim godinama alkohol je počela koristiti kao način suočavanja sa stresom. Godine 2015. završila je program liječenja od ovisnosti o alkoholu, ali je kasnije doživjela povratak problema.

Godine 2020. provela je osam mjeseci u programu liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogama. U tom periodu suočavala se i s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama dugotrajnog konzumiranja alkohola.&lt;ref name=&quot;people-addiction&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-addiction-opioids-alcohol-self-destruction/ |title=Hayden Panettiere Reveals Addiction to Opioids and Alcohol: 'I Was in a Cycle of Self-Destruction' |work=People |date=2022-07-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ew-doctor&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-doctor-said-shed-be-dead-within-5-years-if-she-didnt-stop-drinking/ |title=Hayden Panettiere's doctor said she'd 'be dead within 5 years' if she didn't stop drinking |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je također javno govorila o postporođajnoj depresiji nakon rođenja kćerke. Naglašavala je da je riječ o stanju o kojem treba otvoreno govoriti i da majke ne bi trebale osjećati sram zbog traženja pomoći.&lt;ref name=&quot;people-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-opens-up-about-postpartum-depression/ |title=Hayden Panettiere Opens Up About Postpartum Depression: It 'Needs to Be Talked About' |work=People |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;today-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.today.com/health/hayden-panettiere-opens-about-postpartum-depression-its-really-scary-t45678 |title=Hayden Panettiere opens up about postpartum depression: 'It's really scary' |work=Today |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena iskustva s depresijom, ovisnošću i traumom bila su međusobno povezana s pritiscima koje je osjećala tokom života u javnosti.

Također je govorila o problemima sa slikom vlastitog tijela i o posljedicama dugogodišnjeg medijskog komentiranja njenog izgleda.

=== Porodični odnosi ===

Odnos Panettiere s majkom Lesley Vogel bio je složen. Vogel je upravljala njenom karijerom tokom djetinjstva i ranog odraslog doba.

Panettiere je kasnije opisivala osjećaj da je od najranijih godina morala biti uspješna kako bi zadovoljila očekivanja svoje majke. U intervjuima 2026. godine govorila je o dugotrajnoj želji da njihov odnos postane zdraviji.

U vrijeme njene smrti odnos majke i kćerke bio je narušen. Vogel je kasnije govorila o njihovim nesuglasicama i o tome da su bile udaljene.&lt;ref name=&quot;abc-mother&quot;&gt;{{cite web |url=https://abcnews.go.com/Entertainment/hayden-panettiere-mother-speaks-out-death/story?id=123456789 |title='I was just numb': Hayden Panettiere's mother breaks silence on daughter's death |work=ABC News |date=2026-08-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Smrt njenog mlađeg brata Jansena 2023. godine predstavljala je dodatni težak gubitak.&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot; /&gt; Jansen je, poput Hayden, bio glumac i pojavljivao se u različitim filmskim i televizijskim projektima.

=== Memoari ''This Is Me: A Reckoning'' ===

Panettiere je 2026. godine objavila svoje prve memoare pod naslovom ''This Is Me: A Reckoning''. Knjiga je objavljena 19. maja 2026. kod izdavača Grand Central Publishing i ima 320 stranica u američkom izdanju.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/books/hayden-panettiere-memoir-this-is-me-reckoning/ |title=Hayden Panettiere's Memoir 'This Is Me: A Reckoning': What She Reveals |work=People |date=19. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U memoarima je prvi put detaljno opisala veliki broj ličnih iskustava koja je ranije samo djelimično komentirala u intervjuima.

Pisala je o odrastanju kao dječja zvijezda, profesionalnom pritisku, odnosu s porodicom, Hollywoodu, alkoholu i ovisnosti, postporođajnoj depresiji, majčinstvu, nasilju u partnerskim odnosima i smrti svog brata.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;

Knjiga je predstavljala pokušaj da sama ispriča svoju životnu priču, nakon godina u kojima su mediji često oblikovali javnu sliku o njoj. U memoarima je također govorila o seksualnom uznemiravanju i neprimjerenom ponašanju koje je doživjela tokom karijere, kao i o pritisku koji je osjećala kao mlada žena u industriji zabave.

Panettiere je u knjizi opisivala i težinu odluke da njena kćerka živi prvenstveno s ocem, kao i osjećaj krivice koji je s tom odlukom bio povezan. Memoari su nakon njene smrti dobili dodatnu pažnju javnosti i čitalaca. Kritika je posebno isticala otvorenost kojom je opisivala posljedice ranog ulaska u industriju zabave i dugotrajnog života pod medijskom pažnjom.

=== Posljednji mjeseci života ===

U mjesecima prije smrti Panettiere je bila profesionalno aktivnija nego tokom prethodnog perioda. Promovisala je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', davala intervjue i govorila o svom iskustvu u Hollywoodu.&lt;ref name=&quot;people-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-hoped-to-leave-the-world-a-better-place-months-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Said She Hoped to 'Leave the World a Better Place' Months Before Her Death at 36 |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Također je govorila o budućim planovima, uključujući pisanje televizijske serije, produkciju i režiju.&lt;ref name=&quot;ew-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-future-plans-career-interviews-before-death/ |title=Hayden Panettiere Detailed Future Plans for Career and More 4 Months Before Her Death |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Posebno je željela da kroz vlastite projekte doprinese sigurnijim radnim uvjetima za glumce, naročito za djecu koja ulaze u industriju zabave. Istovremeno je nastavila javno govoriti o oporavku i iskustvima iz prošlosti. Njeni posljednji javni istupi bili su znatno ličniji nego u ranijim fazama karijere, a fokus je sve više bio na njenom vlastitom svjedočenju, a manje na promociji glumačkih projekata.

== Smrt ==

Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u Greenvilleu u saveznoj državi Južna Karolina, pet dana prije svog 37. rođendana. Imala je 36 godina.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

Pripadnici hitnih službi pozvani su 16. augusta zbog dojave o osobi koja se nalazi u srčanom zastoju. Panettiere je pronađena bez svijesti, a nakon pokušaja reanimacije proglašena je mrtvom na mjestu događaja u 14:32 po lokalnom vremenu.

Policija i nadležni organi nisu pronašli znakove nasilnog ulaska ili očiglednog krivičnog djela, a obdukcija je pokazala da na tijelu nije bilo znakova traume.&lt;ref name=&quot;people-autopsy&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-death-no-signs-of-foul-play-preliminary-report-1234567890/ |title=Hayden Panettiere's Death at 36 Involved No 'Signs of Foul Play,' Preliminary Report Reveals |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-trauma&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/coroner-releases-new-details-hayden-panettiere-death-no-signs-of-trauma-1234567890/ |title=Coroner Releases New Details of Hayden Panettiere's Death, Says 'No Signs of Trauma' Were Found |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Međutim, to samo po sebi nije predstavljalo konačno utvrđivanje uzroka smrti. U vrijeme objavljivanja prvih izvještaja konačan uzrok i način smrti još nisu bili objavljeni, a čekali su se dodatni nalazi i toksikološke analize. Zbog toga se srčani zastoj navodi kao stanje u kojem je pronađena, a ne kao konačni uzrok smrti.

U danima nakon njene smrti mediji su izvještavali o nastavku istrage. Pojedini izvještaji spominjali su mogućnost predoziranja, ali takve navode ne treba predstavljati kao konačno utvrđenu činjenicu dok nadležni organi ne objave rezultate istrage i toksikologije.&lt;ref name=&quot;people-overdose&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-suffered-apparent-overdose-advanced-life-support-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Suffered Apparent Overdose, Was Unresponsive as 'Advanced Life Support' Was Administered Before Death |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena smrt privukla je veliku pažnju zbog činjenice da je Panettiere samo nekoliko mjeseci ranije objavila autobiografske memoare u kojima je otvoreno govorila o svojoj borbi s ovisnošću, traumama, depresijom, nasiljem i gubicima.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

== Reakcije i naslijeđe ==

Nakon vijesti o njenoj smrti oglasili su se brojni kolege, prijatelji i saradnici.

Viola Davis, s kojom je Panettiere radila na filmu ''Custody'', opisala ju je kao izuzetno talentiranu osobu i istakla njenu duboku emocionalnu prirodu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-tributes-viola-davis-132748261.html|title=Hayden Panettiere tributes include Viola Davis, Selma Blair and Melissa Barrera|date=17. 8. 2026|website=Yahoo Entertainment|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Panettiere su se prisjetili i saradnici iz serije ''Heroes'', uključujući scenariste i članove glumačke postave. Bryan Fuller, jedan od autora povezanih s prvom sezonom serije, govorio je o njoj kao o mnogo više od glumice i istakao njen poseban kreativni uticaj.&lt;ref name=&quot;syfy-tributes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-heroes-kingdom-hearts-175334566.html |title=Hayden Panettiere's Heroes and Kingdom Hearts Costars Speak Out After Her Death |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Wladimir Klitschko također je odao počast Panettiere, ističući njen talenat i karijeru.&lt;ref name=&quot;talksport-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://talksport.com/sport/boxing/1234567890/wladimir-klitschko-emotional-statement-hayden-panettiere-death/ |title=Wladimir Klitschko releases emotional statement after death of Hayden Panettiere aged 36 |work=talkSPORT |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeno naslijeđe obuhvata više različitih faza američke popularne kulture. Za jednu generaciju ostala je zapamćena kao Claire Bennet iz ''Heroesa'', za drugu kao Juliette Barnes iz ''Nashvillea'', dok je ljubiteljima horora poznata kao Kirby Reed iz serijala ''Scream''.

Njena karijera bila je neobična i po tome što je počela prije nego što je naučila hodati, prošla kroz sapunice, velike holivudske filmove, televizijske serije, muziku, modeling i videoigre, a završila se pokušajima da se iza kamere uključi u pisanje, produkciju i stvaranje novih projekata.

Poseban dio njenog naslijeđa predstavlja činjenica da je u posljednjim godinama života sve otvorenije govorila o problemima koji su dugo bili skriveni iza slike uspješne dječje zvijezde. Kroz intervjue, javni aktivizam i memoare nastojala je vlastito iskustvo pretvoriti u upozorenje i podršku drugima koji se suočavaju s ovisnošću, depresijom, nasiljem ili pritiscima života pod javnim nadzorom.

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
* ''A Bug's Life'' (1998) – glas princeze Dot
* ''The Object of My Affection'' (1998)
* ''Message in a Bottle'' (1999)
* ''Dinosaur'' (2000) – glas Suri
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''The Dust Factory'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''Racing Stripes'' (2005) – Channing Walsh
* ''The Architect'' (2006)
* ''Bring It On: All or Nothing'' (2006)
* ''Shanghai Kiss'' (2007)
* ''Fireflies in the Garden'' (2008)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)&lt;ref name=&quot;collider-bethcooper&quot;&gt;{{cite web |url=https://collider.com/i-love-you-beth-cooper-review/ |title=I Love You, Beth Cooper Review |work=Collider |date=10. 7. 2009 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Alpha and Omega'' (2010) – glas Kate
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed&lt;ref name=&quot;variety-scream4&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2010/film/news/roberts-panettiere-join-scream-cast-1118023456/ |title=Roberts, Panettiere join 'Scream' cast |work=Variety |date=28. 5. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil'' (2011) – glas Crvenkapice
* ''Custody'' (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-courtroom-drama-custody/|title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody'|last=Otterson|first=Joe|date=30. 4. 2015|website=TheWrap|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream'' (2022) – Kirby Reed, cameo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-hayden-panettiere-survive-confirm/|title=Is Kirby In Scream 2022? Did She Survive Scream 4?|last=Hedash|first=Kara|date=14. 1. 2022|website=ScreenRant|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026) – Sarah Pangborn

=== Televizija ===
* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' (1996–2000) – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002)
* ''Malcolm in the Middle''
* ''Law &amp; Order: Special Victims Unit''
* ''Normal'' (2003)
* ''Tiger Cruise'' (2004)
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.whiskeyriff.com/2026/08/23/hayden-panettieres-nashville-co-star-charles-esten-shares-beautiful-story-about-the-first-time-they-met/|title=Hayden Panettiere’s ‘Nashville’ Co-Star, Charles Esten, Shares Beautiful Story About The First Time They Met {{!}} Whiskey Riff|last=Young|first=Casey|date=23. 8. 2026|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes
* ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy'' (2011) – Amanda Knox

=== Videoigre ===
* ''Kingdom Hearts'' (2002) – Kairi
* ''Kingdom Hearts II'' (2005) – Kairi
* ''Kingdom Hearts Birth by Sleep'' (2010) – Kairi
* ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance'' (2012) – Xion
* ''Until Dawn'' (2015) – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings
* ''Until Dawn'' remake – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot; /&gt;

== Diskografija i pjesme ==

Među poznatijim pjesmama koje je Panettiere snimila ili izvela za različite projekte nalaze se:
* &quot;My Hero Is You&quot;
* &quot;Someone Like You&quot;
* &quot;I Fly&quot;
* &quot;Try&quot;
* &quot;I Still Believe&quot;
* &quot;Go to Girl&quot;
* &quot;Cruella De Vil&quot;
* &quot;Wake Up Call&quot;
* pjesme iz soundtracka serije ''Nashville''&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot; /&gt;

== Nagrade i nominacije ==

Panettiere je tokom karijere dobila i bila nominovana za više nagrada:
* Saturn Award – najbolja sporedna glumica na televiziji, za ''Heroes'' (2007)&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nagrada za ''Remember the Titans''&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nominacija za ''If You Believe''
* [[Zlatni globus]] – dvije nominacije za ulogu Juliette Barnes u ''Nashvilleu''&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;
* [[Grammy]] – nominacija za dječji album povezan s ''A Bug's Life''&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot; /&gt;
* Leukemia &amp; Lymphoma Society Special Recognition Award – za doprinos podizanju svijesti o leukemiji

== Također pogledajte ==
* [[Heroji (serija)]]
* [[Spisak dječjih glumaca]]
* [[Spisak glumaca nominovanih za Grammy]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
* Rotten Tomatoes, Metacritic, IMDb, Discogs srediti


SREDITI REFERENCE!!!!!!!!!{{DEFAULTSORT:Panettiere, Hayden}}

[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američke dječje glumice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke glasovne glumice]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Američki modeli]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Glumci iz New Yorka]]
[[Kategorija:Osobe s biseksualnim identitetom]]
[[Kategorija:Osobe koje su se borile s ovisnošću]]</text>
      <sha1>6b9pyu4vgq3ie9dg1v2q64t8jgc0nb9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FACC d.d.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536627</id>
    <revision>
      <id>3923100</id>
      <parentid>3922215</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T20:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>54786</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Industrija i proizvodnja */ tri nove reference</comment>
      <origin>3923100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11801" sha1="am4ncd3zkuww8tadv576hmg9qpxbkv8" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = FACC d.d.
| slika              = FACC AG logo.svg
| veličina_slike     = 200px
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = Fischer Advanced Composite Components
| vrsta              = [[Dioničko društvo]]
| berzni_naziv       = WBAG: FACC
| ISIN               = AT00000FACC2
| industrija         = [[Aerosvemirsko inženjerstvo]]
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = [[1989.]]&lt;ref name=LIn&gt;{{cite web | url = https://at.linkedin.com/company/facc-ag | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = | website = at.linkedin.com | publisher = LinkedIn | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| ukinuto            = 
| osnivač            = 
| sjedište           = Fischerstraße 9, &lt;br&gt; A-4910 [[Ried im Innkreis]], &lt;br&gt; [[Austrija]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = Robert Machtlinger, Florian Heindl, Tongyu Xu&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/leadership/ | title = FACC AG: Who we are – Management board | date = |website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = Razvoj, projektovanje i proizvodnja vazduhoplovne tehnologije, kompozitnih komponenti i sistema&lt;ref name=LIn/&gt;
| servisi            = 
| prihod             = {{povećanje}} {{nowrap|984.405.000 €}} &lt;small&gt;(2025.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.evi.gv.at/api/dateien/bpf-dlqanhang/5emc3uby.fek | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = 15. 4. 2026 | website = evi.gv.at | publisher =  | access-date = 5. 7. 2026 | language = njemački }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
|zaposleni            = {{povećanje}} {{nowrap|4 017}} &lt;small&gt;(2026.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/wp-content/uploads/sites/2/2026/05/facc-press-release-q1-2026.pdf | title = FACC : Press release 2026 Q1  | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 5. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = ''Beyond horizons''
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = [https://www.facc.com www.facc.com]
| dodatak            = 
}}
'''FACC d.d.''' ([[njemački|njem.]] ''FACC AG'', ranije ''Fischer Advanced Composite Components'') je austrijska [[kompanija]] s većinskim [[Kina|kineskim]] [[dioničar]]em. Sjedište kompanije je u [[grad]]u [[Ried im Innkreis]] u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].

== Industrija i proizvodnja ==
''FACC'' je vodeća svjetska avijacijska kompanija u [[dizajn]]u, projektovanju, razvoju i proizvodnji naprednih komponenti i sistema od kompozitnih vlakana za [[letjelica|letjelice]].&lt;ref name=WB&gt;{{cite web | url = https://www.wienerborse.at/aktien-prime-market/facc-ag-AT00000FACC2/ | title = FACC AG: Stammdaten &amp; Dividende | date = 10. 7. 2026 | website = www.wienerboerse.at | publisher = Wiener Börse | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; Kao tehnološki partner globalne vazduhoplovne industrije, kompanija razvija i integrira niz inovativnih sistemskih rješenja s proizvodnim procesima i proizvodima: kompanija proizvodi strukturne elemente kao što su krila, repni sklopovi i trupovi, dijelovi i poklopci [[motor]]a te dijelove za unutrašnje opremanje [[putnički avion|putničkih aviona]].&lt;ref name=ZagInt&gt;{{cite web | url = https://zagorje-international.hr/2025/10/11/ana-krog-snaga-facc-a-je-u-ljudima/ | title = Avioindustrija u Jakovlju: Intervju s voditeljicom ljudskih resursa / Ana Krog: Snaga FACC-a je u ljudima | date = 11. 10. 2025 | website = | publisher = Zagorje International | access-date = 5. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; ''FACC'' također surađuje sa svojim klijentima na razvoju rješenja za mobilnost [[budućnost]]i.&lt;ref name=WB/&gt; Poslovanje kompanije je organizacijski podijeljeno u tri odjela,&lt;ref name=FACC-Wwd&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/what-we-do/ | title = FACC AG: What we do | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; a poslovna jedinica za postprodajne usluge ([[engleski|eng.]] ''Aftermarket Service'') dopunjuje ovu ponudu pružanjem usluga održavanja i servisiranja u svim odjelima.

* Odjel za aerostrukture (eng. ''Aerostructures''): lagani elementi za trup, krila i rep aviona
* Odjel za motore i kućišta (eng. ''Engines &amp; Nacelles''): dijelovi motora, kućišta i poklopci
* Odjel za unutrašnjost kabina (eng. ''Cabin Interiors''): kompletna oprema unutrašnjosti aviona (pretinci za prtljagu, stropni paneli, toaleti itd.)
* ''Aftermarket Services'': usluge održavanja, popravka, razvoja i podešavanja svih strukturnih i unutrašnjih komponenti aviona
Korisnici proizvoda i usluga kompanije ''FACC'' su svi vodeći proizvođači zrakoplova i motora, kao i njihovi prvoklasni dobavljači, na primjer ''[[Airbus]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-airbus-20092021 | title = FACC expands partnership with Airbus | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 9. 2021 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Boeing]]'', ''[[Bombardier]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-bombardier-challenger-3500-28012022 | title = FACC developing business jet cabin for new Bombardier Challenger | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 1. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Comac]]'', ''[[Embraer]]'', ''[[Pratt &amp; Whitney]]'', ''[[Rolls-Royce]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-rolls-royce-pearl-10x-21022022 | title = FACC develops composite parts for Rolls-Royce Pearl 10X engine | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 21. 2. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeitB&gt;{{cite web | url = https://leitbetriebe.at/facc-ag-export-interview/ | title = FACC AG: Export (Interview) / Standorte | date = | website=www.leitbetriebe.at | publisher = Leitbetriebe Austria | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; ''[[Airbus Helicopters]]'', ''Aviation Partners'', ''[[Dassault Falcon 20|Dassault]]'', ''Diehl'', ''Engine Alliance'', ''[[Gulfstream Aerospace|Gulfstream]]'', ''[[Hawker Beechcraft]]'', ''[[Safran]]'', ''[[Collins Aerospace]]'' i drugi.&lt;ref name=FACC-Wwd/&gt; Najvažnija izvozna [[tržište|tržišta]] kompanije ''FACC'' su [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[SAD]], [[Brazil]] i [[Kina]].&lt;ref name=LeitB/&gt;

U 2025. godini ''FACC'' je ostvario rekordni rast prihoda od 11,3% na 984,4 [[milion]]a [[euro|eura]]. Ovaj snažan učinak se odrazio i na operativni rezultat (eng. ''EBIT'', [[bosanski|bos.]] zarada prije kamata i poreza), koji je porastao na 42,3 miliona eura.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.airliners.de/facc-steigert-umsatz-knapp-milliarde-euro/86063 | title = FACC steigert Umsatz auf knapp eine Milliarde Euro | date = 25. 2. 2026 | website = www.airliners.de | publisher = Airliners.de | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

== Lokacije i osoblje ==
''FACC'' ima [[fabrika|fabrike]] na četiri lokacije u [[Austrija|Austriji]]: glavnu fabriku (njemački: ''Werk 1'') u Ried im Innkreisu, dvije u [[St. Martin im Innkreis]]u i jednu u [[Reichersberg]]u&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.karriere.at/standort/facc#content | title = FACC AG / Standorte | date = | website = www.karriere.at | publisher = Karriere.at | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; – sve u [[Ried (okrug)|okrugu Ried im Innkreis]] u zapadnoj Gornjoj Austriji. Tehnološki centar u St. Martinu im Innkreisu otvoren je u septembru 2013. godine, a u fiskalnoj 2021. godini testni centar ''CoLT'' postao je podružnica u potpunom vlasništvu ''FACC''-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://press.facc.com/news-facc-nimmt-neues-technologiezentrum-und-engineering-test-center-in-betrieb?id=64042&amp;menueid=14307&amp;l=deutsch | title = FACC nimmt neues Technologiezentrum und Engineering Test Center in Betrieb | date = 20. 9. 2023 | website = press.facc.com | publisher = FACC / Newscenter | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.youtube.com/watch?v=gX8aibboWCE | title = FACC AG: Eröffnung Werk5 | date = 20. 9. 2023 | website = www.youtube.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

Ostale podružnice i saradnici posluju u [[Beč]]u, [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlju]] (Hrvatska),&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.austrianwings.info/2022/06/facc-eroeffnung-des-neuen-hightech-werks-in-kroatien/ | title = FACC: Eröffnung des neuen Hightech Werks in Kroatien | date = | website = www.austrianwings.info | publisher = Austrian Wings | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/facc-solutions-croatia/Detaljno/645096 | title = Fininfo.hr – FACC Solutions Croatia d.o.o. | date = | website = www.fininfo.hr | publisher = Fininfo.hr | access-date = 13. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; [[Bratislava|Bratislavi]] (Slovačka), [[Montréal]]u (Kanada), [[Seattle]]u i [[Wichita (Kansas)|Wichiti]] (SAD), [[Melbourne (Florida)|Melbourneu]] ([[Florida]]), [[São Paulo| São Paulu]] (Brazil), [[Toulouse]]u (Francuska), [[Filton]]u (Velika Britanija), [[Hamburg]]u (Njemačka), [[Abu Dhabi]]ju (Ujedinjeni Arapski Emirati), [[Pune]]u i [[Bangalore]]u (Indija), [[Kuala Lumpur]]u (Malezija), [[Zhenjiang]]u i [[Šangaj]]u (Kina).&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/global-network-aerospace-facc/ | title = FACC / Who we are: Global reach | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

''FACC'' zapošljava približno 4.000 radnika iz 52 [[država|države]] na 15 lokacija širom [[svijet]]a.&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/ | title = FACC AG: Who we are – Facts &amp; figures | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.facc.com FACC AG] – službene web stranice  
* [https://www.facc.com/de/wp-content/uploads/sites/3/2026/05/geschaeftsbericht-facc-2025.pdf FACC AG – Geschäftsbericht 2025] &lt;small&gt;(FACC AG – Izvještaj o poslovanju za 2025.)&lt;/small&gt;
* [[Facebook]] – [https://www.facebook.com/faccag/?locale=de_DE FACC AG] 
* [[YouTube]] – [https://www.youtube.com/c/FaccOperations FACC AG] 
* [https://leitbetriebe.at/leitbetriebe/facc-ag/ Leitbetriebe Austria – FACC AG]  
* [https://www.wienerborse.at/marktdaten/aktien-sonstige/preisdaten/?ISIN=AT00000FACC2&amp;market=wbag&amp;typo3=0&amp;news=0&amp;products=1&amp;ID_NOTATION=104198263 Wiener Börse – FACC AG] &lt;small&gt;([[Berza]] u [[Beč]]u – FACC AG)&lt;/small&gt;


[[Kategorija:Aeronautika]]
[[Kategorija:Kompanije u Austriji]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1989.]]</text>
      <sha1>am4ncd3zkuww8tadv576hmg9qpxbkv8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923115</id>
      <parentid>3923100</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T22:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>54786</id>
      </contributor>
      <comment>Slika + opis + izvori</comment>
      <origin>3923115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12917" sha1="bu74b5synq4t12i4to5i853obpopi7y" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = FACC d.d.
| slika              = FACC AG logo.svg
| veličina_slike     = 200px
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = Fischer Advanced Composite Components
| vrsta              = [[Dioničko društvo]]
| berzni_naziv       = WBAG: FACC
| ISIN               = AT00000FACC2
| industrija         = [[Aerosvemirsko inženjerstvo]]
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = [[1989.]]&lt;ref name=LIn&gt;{{cite web | url = https://at.linkedin.com/company/facc-ag | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = | website = at.linkedin.com | publisher = LinkedIn | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| ukinuto            = 
| osnivač            = 
| sjedište           = Fischerstraße 9, &lt;br&gt; A-4910 [[Ried im Innkreis]], &lt;br&gt; [[Austrija]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = Robert Machtlinger, Florian Heindl, Tongyu Xu&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/leadership/ | title = FACC AG: Who we are – Management board | date = |website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = Razvoj, projektovanje i proizvodnja vazduhoplovne tehnologije, kompozitnih komponenti i sistema&lt;ref name=LIn/&gt;
| servisi            = 
| prihod             = {{povećanje}} {{nowrap|984.405.000 €}} &lt;small&gt;(2025.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.evi.gv.at/api/dateien/bpf-dlqanhang/5emc3uby.fek | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = 15. 4. 2026 | website = evi.gv.at | publisher =  | access-date = 5. 7. 2026 | language = njemački }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
|zaposleni            = {{povećanje}} {{nowrap|4 017}} &lt;small&gt;(2026.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/wp-content/uploads/sites/2/2026/05/facc-press-release-q1-2026.pdf | title = FACC : Press release 2026 Q1  | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 5. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = ''Beyond horizons''
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = [https://www.facc.com www.facc.com]
| dodatak            = 
}}
'''FACC d.d.''' ([[njemački|njem.]] ''FACC AG'', ranije ''Fischer Advanced Composite Components'') je austrijska [[kompanija]] s većinskim [[Kina|kineskim]] [[dioničar]]em. Sjedište kompanije je u [[grad]]u [[Ried im Innkreis]] u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].

== Industrija i proizvodnja ==
''FACC'' je vodeća svjetska avijacijska kompanija u [[dizajn]]u, projektovanju, razvoju i proizvodnji naprednih komponenti i sistema od kompozitnih vlakana za [[letjelica|letjelice]].&lt;ref name=WB&gt;{{cite web | url = https://www.wienerborse.at/aktien-prime-market/facc-ag-AT00000FACC2/ | title = FACC AG: Stammdaten &amp; Dividende | date = 10. 7. 2026 | website = www.wienerboerse.at | publisher = Wiener Börse | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; Kao tehnološki partner globalne vazduhoplovne industrije, kompanija razvija i integrira niz inovativnih sistemskih rješenja s proizvodnim procesima i proizvodima: kompanija proizvodi strukturne elemente kao što su krila, repni sklopovi i trupovi, dijelovi i poklopci [[motor]]a te dijelove za unutrašnje opremanje [[putnički avion|putničkih aviona]].&lt;ref name=ZagInt&gt;{{cite web | url = https://zagorje-international.hr/2025/10/11/ana-krog-snaga-facc-a-je-u-ljudima/ | title = Avioindustrija u Jakovlju: Intervju s voditeljicom ljudskih resursa / Ana Krog: Snaga FACC-a je u ljudima | date = 11. 10. 2025 | website = | publisher = Zagorje International | access-date = 5. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; ''FACC'' također surađuje sa svojim klijentima na razvoju rješenja za mobilnost [[budućnost]]i.&lt;ref name=WB/&gt; Poslovanje kompanije je organizacijski podijeljeno u tri odjela,&lt;ref name=FACC-Wwd&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/what-we-do/ | title = FACC AG: What we do | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; a poslovna jedinica za postprodajne usluge ([[engleski|eng.]] ''Aftermarket Service'') dopunjuje ovu ponudu pružanjem usluga održavanja i servisiranja u svim odjelima.

* Odjel za aerostrukture (eng. ''Aerostructures''): lagani elementi za trup, krila i rep aviona
* Odjel za motore i kućišta (eng. ''Engines &amp; Nacelles''): dijelovi motora, kućišta i poklopci
* Odjel za unutrašnjost kabina (eng. ''Cabin Interiors''): kompletna oprema unutrašnjosti aviona (pretinci za prtljagu, stropni paneli, toaleti itd.)
* ''Aftermarket Services'': usluge održavanja, popravka, razvoja i podešavanja svih strukturnih i unutrašnjih komponenti aviona
Korisnici proizvoda i usluga kompanije ''FACC'' su svi vodeći proizvođači zrakoplova i motora, kao i njihovi prvoklasni dobavljači, na primjer ''[[Airbus]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-airbus-20092021 | title = FACC expands partnership with Airbus | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 9. 2021 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Boeing]]'', ''[[Bombardier]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-bombardier-challenger-3500-28012022 | title = FACC developing business jet cabin for new Bombardier Challenger | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 1. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Comac]]'', ''[[Embraer]]'', ''[[Pratt &amp; Whitney]]'', ''[[Rolls-Royce]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-rolls-royce-pearl-10x-21022022 | title = FACC develops composite parts for Rolls-Royce Pearl 10X engine | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 21. 2. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeitB&gt;{{cite web | url = https://leitbetriebe.at/facc-ag-export-interview/ | title = FACC AG: Export (Interview) / Standorte | date = | website=www.leitbetriebe.at | publisher = Leitbetriebe Austria | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; ''[[Airbus Helicopters]]'', ''Aviation Partners'', ''[[Dassault Falcon 20|Dassault]]'', ''Diehl'', ''Engine Alliance'', ''[[Gulfstream Aerospace|Gulfstream]]'', ''[[Hawker Beechcraft]]'', ''[[Safran]]'', ''[[Collins Aerospace]]'' i drugi.&lt;ref name=FACC-Wwd/&gt; Najvažnija izvozna [[tržište|tržišta]] kompanije ''FACC'' su [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[SAD]], [[Brazil]] i [[Kina]].&lt;ref name=LeitB/&gt;

U 2025. godini ''FACC'' je ostvario rekordni rast prihoda od 11,3% na 984,4 [[milion]]a [[euro|eura]]. Ovaj snažan učinak se odrazio i na operativni rezultat (eng. ''EBIT'', [[bosanski|bos.]] zarada prije kamata i poreza), koji je porastao na 42,3 miliona eura.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.airliners.de/facc-steigert-umsatz-knapp-milliarde-euro/86063 | title = FACC steigert Umsatz auf knapp eine Milliarde Euro | date = 25. 2. 2026 | website = www.airliners.de | publisher = Airliners.de | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

== Lokacije i osoblje ==
[[Slika: FACC Jakovlje (HR) 16-08-2026.jpg|mini|desno|263px|FACC-ov proizvodni pogon u [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlju]] (''FACC Solutions Croatia'' d.o.o.), koji je 2025. godine dobio internu nagradu FACC-a &quot;Leonardo&quot; kao jedna od najdinamičnijih međunarodnih poslovnih podružnica.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://press.facc.com/news-facc-presents-leonardo-team-award-focus-on-global-innovation-and-exceptional-team-spirit?id=227330&amp;menueid=14308&amp;l=english | title = FACC presents LEONARDO Team Award: Focus on global innovation and exceptional team spirit | author = | date= 5. 12. 2025 | website = www.press.facc.com | publisher = FACC Press-Center | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.vindobona.org/article/high-flying-in-the-innviertel-region-facc-makes-history-in-2025-with-record-sales | title = High Flying in the Innviertel Region: FACC Makes History in 2025 with Record Sales | author = | date = 25. 2. 2026 | website = www.vindobona.org | publisher = Vindobona - Vienna International News | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;]]
''FACC'' ima [[fabrika|fabrike]] na četiri lokacije u [[Austrija|Austriji]]: glavnu fabriku (njemački: ''Werk 1'') u Ried im Innkreisu, dvije u [[St. Martin im Innkreis]]u i jednu u [[Reichersberg]]u&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.karriere.at/standort/facc#content | title = FACC AG / Standorte | date = | website = www.karriere.at | publisher = Karriere.at | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; – sve u [[Ried (okrug)|okrugu Ried im Innkreis]] u zapadnoj Gornjoj Austriji. Tehnološki centar u St. Martinu im Innkreisu otvoren je u septembru 2013. godine, a u fiskalnoj 2021. godini testni centar ''CoLT'' postao je podružnica u potpunom vlasništvu ''FACC''-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://press.facc.com/news-facc-nimmt-neues-technologiezentrum-und-engineering-test-center-in-betrieb?id=64042&amp;menueid=14307&amp;l=deutsch | title = FACC nimmt neues Technologiezentrum und Engineering Test Center in Betrieb | date = 20. 9. 2023 | website = press.facc.com | publisher = FACC / Newscenter | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.youtube.com/watch?v=gX8aibboWCE | title = FACC AG: Eröffnung Werk5 | date = 20. 9. 2023 | website = www.youtube.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

Ostale podružnice i saradnici posluju u [[Beč]]u, [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlju]] (Hrvatska),&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.austrianwings.info/2022/06/facc-eroeffnung-des-neuen-hightech-werks-in-kroatien/ | title = FACC: Eröffnung des neuen Hightech Werks in Kroatien | date = | website = www.austrianwings.info | publisher = Austrian Wings | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/facc-solutions-croatia/Detaljno/645096 | title = Fininfo.hr – FACC Solutions Croatia d.o.o. | date = | website = www.fininfo.hr | publisher = Fininfo.hr | access-date = 13. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; [[Bratislava|Bratislavi]] (Slovačka), [[Montréal]]u (Kanada), [[Seattle]]u i [[Wichita (Kansas)|Wichiti]] (SAD), [[Melbourne (Florida)|Melbourneu]] ([[Florida]]), [[São Paulo| São Paulu]] (Brazil), [[Toulouse]]u (Francuska), [[Filton]]u (Velika Britanija), [[Hamburg]]u (Njemačka), [[Abu Dhabi]]ju (Ujedinjeni Arapski Emirati), [[Pune]]u i [[Bangalore]]u (Indija), [[Kuala Lumpur]]u (Malezija), [[Zhenjiang]]u i [[Šangaj]]u (Kina).&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/global-network-aerospace-facc/ | title = FACC / Who we are: Global reach | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

''FACC'' zapošljava približno 4.000 radnika iz 52 [[država|države]] na 15 lokacija širom [[svijet]]a.&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/ | title = FACC AG: Who we are – Facts &amp; figures | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.facc.com FACC AG] – službene web stranice  
* [https://www.facc.com/de/wp-content/uploads/sites/3/2026/05/geschaeftsbericht-facc-2025.pdf FACC AG – Geschäftsbericht 2025] &lt;small&gt;(FACC AG – Izvještaj o poslovanju za 2025.)&lt;/small&gt;
* [[Facebook]] – [https://www.facebook.com/faccag/?locale=de_DE FACC AG] 
* [[YouTube]] – [https://www.youtube.com/c/FaccOperations FACC AG] 
* [https://leitbetriebe.at/leitbetriebe/facc-ag/ Leitbetriebe Austria – FACC AG]  
* [https://www.wienerborse.at/marktdaten/aktien-sonstige/preisdaten/?ISIN=AT00000FACC2&amp;market=wbag&amp;typo3=0&amp;news=0&amp;products=1&amp;ID_NOTATION=104198263 Wiener Börse – FACC AG] &lt;small&gt;([[Berza]] u [[Beč]]u – FACC AG)&lt;/small&gt;


[[Kategorija:Aeronautika]]
[[Kategorija:Kompanije u Austriji]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1989.]]</text>
      <sha1>bu74b5synq4t12i4to5i853obpopi7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Američki mjesec/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536689</id>
    <revision>
      <id>3922968</id>
      <parentid>3921657</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:56:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="ksskskde2xe6blxlywqgr7dbgwoeewm" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2025}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
{{Sekcija}}

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>ksskskde2xe6blxlywqgr7dbgwoeewm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922972</id>
      <parentid>3922968</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3634" sha1="l734o2klkgwartqawb9px232gcankf5" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2025}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
{{Sekcija}}

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>l734o2klkgwartqawb9px232gcankf5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923032</id>
      <parentid>3922972</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Fountain 2025, a 2026 je</comment>
      <origin>3923032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3634" sha1="cr78va8kko6xhc0h97u7fa74mgpui7u" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
{{Sekcija}}

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>cr78va8kko6xhc0h97u7fa74mgpui7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536756</id>
    <revision>
      <id>3922953</id>
      <parentid>3922923</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:48:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4343" sha1="pjfuvv4gxmow8dmwe2xhmztnq6be6f6" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=0
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=0
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]]</text>
      <sha1>pjfuvv4gxmow8dmwe2xhmztnq6be6f6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922956</id>
      <parentid>3922953</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4343" sha1="pjfuvv4gxmow8dmwe2xhmztnq6be6f6" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=0
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=0
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]]</text>
      <sha1>pjfuvv4gxmow8dmwe2xhmztnq6be6f6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922963</id>
      <parentid>3922956</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije]] uklonjena; [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4351" sha1="t52mj3vihxvcrhsmpg7ip54a3lkuiss" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=0
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=0
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>t52mj3vihxvcrhsmpg7ip54a3lkuiss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536761</id>
    <revision>
      <id>3922966</id>
      <parentid>3922688</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:53:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>This file is now on Wikimedia Commons at https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Male-drzave-i-teritorije-2026.png (moved with FileImporter).</comment>
      <origin>3922966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="216" sha1="l5nkkpj1y31azpw0h90x16cs2q4r3q1" xml:space="preserve">== Sažetak ==
Slika za Wikimaraton Male države i teritorije 2026. Ako vam se svidi, napravljeno je još par verzija i za naredne godine.
== Licenciranje ==
{{JD-ja}}
{{NowCommons|Male-drzave-i-teritorije-2026.png}}</text>
      <sha1>l5nkkpj1y31azpw0h90x16cs2q4r3q1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026./Učesnici</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536764</id>
    <revision>
      <id>3922948</id>
      <parentid>3922703</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="717" sha1="3xofrk7k3i3ws0bi9oamu7fbwv6vlui" xml:space="preserve">
* -[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:43, 29 august 2026 (CEST)
* [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 15:40, 30 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>3xofrk7k3i3ws0bi9oamu7fbwv6vlui</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922958</id>
      <parentid>3922948</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026./Učesnici]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="717" sha1="3xofrk7k3i3ws0bi9oamu7fbwv6vlui" xml:space="preserve">
* -[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:43, 29 august 2026 (CEST)
* [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 15:40, 30 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>3xofrk7k3i3ws0bi9oamu7fbwv6vlui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Centered quote</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536777</id>
    <revision>
      <id>3922942</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;The template appears as follows in article space: {{Blockquote|text={{lorem ipsum}}}} and as follows in all other namespaces: &lt;/noinclude&gt;{{Main other  |demospace={{{demospace|}}}  |1=&lt;!-- result if in mainspace --&gt;{{Blockquote  | text={{{text|{{{content|{{{quotetext|{{{quote|{{{1|&lt;includeonly&gt;{{error|Error: No text given for quotation (or equals sign used in the actual argument to an unnamed parameter)}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{lorem ipsum}}&lt;/noinclude&gt;}}} }}} }...</comment>
      <origin>3922942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" sha1="55gr6z2uzdjaqrd6ds6bwum6lss0fs8" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;The template appears as follows in article space:
{{Blockquote|text={{lorem ipsum}}}}
and as follows in all other namespaces:
&lt;/noinclude&gt;{{Main other 
|demospace={{{demospace|}}} 
|1=&lt;!-- result if in mainspace --&gt;{{Blockquote 
| text={{{text|{{{content|{{{quotetext|{{{quote|{{{1|&lt;includeonly&gt;{{error|Error: No text given for quotation (or equals sign used in the actual argument to an unnamed parameter)}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{lorem ipsum}}&lt;/noinclude&gt;}}} }}} }}} }}} }}}
| author={{{author|{{{personquoted|}}} }}} 
| title ={{{title|{{{quotesource|{{{4|}}} }}} }}}
| source={{{source|{{{publication|{{{5|{{#if:{{{title}}}|{{{quotesource|}}}| }} }}} }}} }}}
}} 
|2=&lt;!-- result if elsewhere --&gt; 
{{(!}} class=&quot;cquote pullquote&quot; role=&quot;presentation&quot; {{#if:{{{rtl|}}}|dir=&quot;rtl&quot;}} style=&quot;{{#switch:{{{float|}}}
  | left = float:left
  | right = float:right
  | #default = margin:auto
  }}; border-collapse: collapse; border: none; {{#if:{{{bgcolor|}}}|background-color: {{{bgcolor}}}; border: 1px solid #aaa;}} width: {{#if: {{{wide|}}} | 100% | {{{width|auto}}}}};&quot;
{{!}} style=&quot;width: 20px; vertical-align: top; border: none; color: {{{qcolor|#B2B7F2}}}; font-size: {{#switch:{{{size|{{{quotewidth|{{{width|{{{2|20px}}}}}}}}}}}}
|10px=20px
|30px=60px
|40px=80px
|50px=100px
|60px=120px
|#default=40px}}; font-family: {{#if:{{{rtl|}}}|Roman|'Times New Roman', Times}}, serif; font-weight: bold; line-height: .6em; text-align: left; padding: {{#if:{{{small|}}}|10px 2px|10px 10px}};&quot; {{!}} {{#if:{{{rtl|}}}|”|“}}
{{!}} style=&quot;vertical-align: top; border: none;{{#if:{{{rtl|}}}|direction:rtl;}} padding: {{#if:{{{small|}}}|4px 2px|4px 10px}}; {{#ifeq:{{{quotealign|}}}|center|text-align:center;}}&quot; {{!}} {{trim quotes|{{{text|{{{content|{{{quotetext|{{{quote|{{{1|&lt;includeonly&gt;{{error|Error: No text given for quotation (or equals sign used in the actual argument to an unnamed parameter)}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{lorem ipsum}}&lt;/noinclude&gt;}}}}}}}}}}}}}}}}}
{{!}} style=&quot;width: 20px; vertical-align: bottom; border: none; color: {{{qcolor|#B2B7F2}}}; font-size: {{#switch:{{{size|{{{quotewidth|{{{width|{{{2|20px}}}}}}}}}}}}
|10px=20px
|30px=60px
|40px=80px
|50px=100px
|60px=120px
|#default=40px}}; font-family: {{#if:{{{rtl|}}}|Roman|'Times New Roman', Times}}, serif; font-weight: bold; line-height: .6em; text-align: right; padding: {{#if:{{{small|}}}|10px 2px|10px 10px}};&quot; {{!}} {{#if:{{{rtl|}}}|“|”}}
{{!-}}
{{#if:{{{author|{{{personquoted|{{{source|{{{publication|{{{title|{{{quotesource|{{{4|{{{5|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|{{#if:{{NAMESPACE}}||[[Category:Articles with attributed pull quotes]]}}
{{!}} colspan=&quot;3&quot; class=&quot;cquotecite&quot; style=&quot;border: none; padding-right: 4%; font-size: smaller; line-height:normal; text-align: right;&quot; {{!}} &lt;cite&gt;—&amp;#8202;{{#if:{{{author|{{{personquoted|{{{4|}}}}}}}}}|{{trim|1={{{author|{{{personquoted|{{{4}}}}}}}}}}}{{#if:{{{source|{{{publication|{{{title|{{{quotesource|{{{5|}}}}}}}}}}}}}}}|, {{trim|1={{{source|{{{publication|{{{title|{{{quotesource|{{{5}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|{{#if:{{{source|{{{publication|{{{title|{{{quotesource|{{{5|}}}}}}}}}}}}}}}|{{trim|1={{{source|{{{publication|{{{title|{{{quotesource|{{{5}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}&lt;/cite&gt;
}}
{{!)}}
}}&lt;!-- {{subst:FULLPAGENAME}} --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>55gr6z2uzdjaqrd6ds6bwum6lss0fs8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922943</id>
      <parentid>3922942</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1192" sha1="agxjt5m3ymx0nxody0cto1yrzmjsajp" xml:space="preserve">{| align=&quot;center&quot; style=&quot;border-collapse:collapse; border-style:none; background-color:transparent;&quot; class=&quot;cquote&quot;
| width=&quot;20&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;color:#B2B7F2;font-size:{{#switch:{{{size|{{{2|{{{quotewidth|{{{width|20px}}}}}}}}}}}}
|10px=20px
|30px=60px
|40px=80px
|50px=100px
|60px=120px
|#default=35px}};font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:left;padding:10px 10px;&quot; | “
| valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding:4px 10px;&quot; | {{{1|Unesite tekst ovdje. &lt;noinclude&gt;Primjer: {{lorem ipsum}}&lt;/noinclude&gt;}}}
| width=&quot;20&quot; valign=&quot;bottom&quot; style=&quot;color:#B2B7F2;font-size:{{#switch:{{{size|{{{2|{{{quotewidth|{{{width|20px}}}}}}}}}}}}
|10px=20px
|30px=60px
|40px=80px
|50px=100px
|60px=120px
|#default=36px}};font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:right;padding:10px 10px;&quot; | ”
|-
{{#if:{{{4|}}}{{{5|}}}|
{{!}} colspan=&quot;3&quot; style=&quot;padding-top: 10px&quot; {{!}} {{#if:{{{4|&lt;noinclude&gt;Origin&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;p style=&quot;font-size:smaller;line-height:1em;text-align: right&quot;&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:normal;&quot;&gt;—{{{4}}}{{#if:{{{5|&lt;noinclude&gt;Source&lt;/noinclude&gt;}}}|, {{{5}}}}}&lt;/cite&gt;&lt;/p&gt;}}
}}
|}&lt;!-- {{subst:FULLPAGENAME}} --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>agxjt5m3ymx0nxody0cto1yrzmjsajp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cquote</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536778</id>
    <redirect title="Šablon:Centered quote" />
    <revision>
      <id>3922944</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:13:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Centered quote]]</comment>
      <origin>3922944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="s0a1v9txe41ry9lv9gvw0z930byxvo1" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Centered quote]]</text>
      <sha1>s0a1v9txe41ry9lv9gvw0z930byxvo1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536779</id>
    <revision>
      <id>3922949</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Wikipedia]] [[Kategorija:Wikipedia:Projekti]]</comment>
      <origin>3922949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="nxo88ldaq9b55rkkhz2ygms5j3kdf4m" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia]]
[[Kategorija:Wikipedia:Projekti]]</text>
      <sha1>nxo88ldaq9b55rkkhz2ygms5j3kdf4m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922960</id>
      <parentid>3922949</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:50:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije]] na [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="nxo88ldaq9b55rkkhz2ygms5j3kdf4m" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia]]
[[Kategorija:Wikipedia:Projekti]]</text>
      <sha1>nxo88ldaq9b55rkkhz2ygms5j3kdf4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536780</id>
    <revision>
      <id>3922952</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt; &lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt; &lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right  :1em; float:right;&quot;&gt; Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2...</comment>
      <origin>3922952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2942" sha1="oouvl405sd3zgmjhn80m7xhi99gv9h8" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec malih država i teritorija==
* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|*]]</text>
      <sha1>oouvl405sd3zgmjhn80m7xhi99gv9h8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922954</id>
      <parentid>3922952</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2942" sha1="oouvl405sd3zgmjhn80m7xhi99gv9h8" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec malih država i teritorija==
* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|*]]</text>
      <sha1>oouvl405sd3zgmjhn80m7xhi99gv9h8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922962</id>
      <parentid>3922954</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:50:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije]] uklonjena; [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2950" sha1="j18o336a1d4et1n3j6774k33ul5jhh3" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec malih država i teritorija==
* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|*]]</text>
      <sha1>j18o336a1d4et1n3j6774k33ul5jhh3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922964</id>
      <parentid>3922962</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:50:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Mjesec malih država i teritorija */</comment>
      <origin>3922964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2958" sha1="48c383kd36wym30klnvai2gzr6bhjcd" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec malih država i teritorija==
* [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.|Male države i teritorije 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|*]]</text>
      <sha1>48c383kd36wym30klnvai2gzr6bhjcd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922967</id>
      <parentid>3922964</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2965" sha1="dyc2sp1nqrx9fyl9lsno5w4ycuxukh7" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Mjesec malih država i teritorija}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Mjesec malih država i teritorija==
* [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.|Male države i teritorije 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|*]]</text>
      <sha1>dyc2sp1nqrx9fyl9lsno5w4ycuxukh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Male države i teritorije</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536781</id>
    <redirect title="Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija" />
    <revision>
      <id>3922955</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="efh90tdhjhy3lkrggt5perdlgzpkxf6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]</text>
      <sha1>efh90tdhjhy3lkrggt5perdlgzpkxf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Male države i teritorije/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536782</id>
    <redirect title="Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026." />
    <revision>
      <id>3922957</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="96vbfr3477sfw0nebspvsys7nvu8uaf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.]]</text>
      <sha1>96vbfr3477sfw0nebspvsys7nvu8uaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536783</id>
    <redirect title="Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026./Učesnici" />
    <revision>
      <id>3922959</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici]] na [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026./Učesnici]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="cwxbebkdaxnmjem56w53gn372n7mfth" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026./Učesnici]]</text>
      <sha1>cwxbebkdaxnmjem56w53gn372n7mfth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536784</id>
    <redirect title="Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija" />
    <revision>
      <id>3922961</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:50:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije]] na [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" sha1="85qmavq5szgdxd1624giob3kuni1r2l" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[:Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]</text>
      <sha1>85qmavq5szgdxd1624giob3kuni1r2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Američki mjesec</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536785</id>
    <revision>
      <id>3922969</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:56:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt; &lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt; &lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right  :1em; float:right;&quot;&gt;Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180p...</comment>
      <origin>3922969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2532" sha1="6d90oemdmci16ygd025a57ohe3346ze" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 31. oktobra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Američki mjesec==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|*]]</text>
      <sha1>6d90oemdmci16ygd025a57ohe3346ze</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922970</id>
      <parentid>3922969</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:56:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2520" sha1="eyl2w6b8d22cwwdrnn19tu0uo47vk61" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 31. oktobra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Američki mjesec==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|*]]</text>
      <sha1>eyl2w6b8d22cwwdrnn19tu0uo47vk61</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922971</id>
      <parentid>3922970</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T13:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2518" sha1="fzgf1ioe2vm2frsxmyj91gwhnw8r1li" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) svake godine.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

== Američki mjesec==
* [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|*]]</text>
      <sha1>fzgf1ioe2vm2frsxmyj91gwhnw8r1li</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Američki mjesec</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536786</id>
    <revision>
      <id>3922974</id>
      <timestamp>2026-08-30T13:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Korisnički šablon |slika = {{#switch: {{{1|}}}  | 2026     = Wikipedia American Month Logo.svg  | #default = Wikipedia American Month Logo.svg  }} |tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Američki mjesec/{{{1|}}}.|Wikipedijin Američki mjesec {{{1|}}}.]]''' |pozadina slike  = #072B5F |pozadina teksta = #c1cde2 |boja teksta = black |okvir = #2B81A0 |}} &lt;noinclude&gt; {{Dokumentacija}} &lt;/noinclude&gt; &lt;includeonly&gt; {{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} | Kat...</comment>
      <origin>3922974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="588" sha1="26v2iz3l601gf9etxxex0lnpw9x0x3d" xml:space="preserve">{{Korisnički šablon
|slika = {{#switch: {{{1|}}}
 | 2026     = Wikipedia American Month Logo.svg
 | #default = Wikipedia American Month Logo.svg
 }}
|tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Američki mjesec/{{{1|}}}.|Wikipedijin Američki mjesec {{{1|}}}.]]'''
|pozadina slike  = #072B5F
|pozadina teksta = #c1cde2
|boja teksta = black
|okvir = #2B81A0
|}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin Američki mjesec {{{1|}}}.]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>26v2iz3l601gf9etxxex0lnpw9x0x3d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923030</id>
      <parentid>3922974</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:09:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="588" sha1="qtkahk0wseob039dusv2syma2l7sdhp" xml:space="preserve">{{Korisnički šablon
|slika = {{#switch: {{{1|}}}
 | 2026     = Wikipedia American Month Logo.svg
 | #default = Wikipedia American Month Logo.svg
 }}
|tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Američki mjesec/{{{1|}}}.|Wikipedijin Američki mjesec {{{1|}}}.]]'''
|pozadina slike  = #418A18
|pozadina teksta = #ABC838
|boja teksta = black
|okvir = #418A18
|}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin Američki mjesec {{{1|}}}.]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>qtkahk0wseob039dusv2syma2l7sdhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Američki mjesec/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536787</id>
    <revision>
      <id>3922975</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:00:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt; &lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt; &lt;!-- Dokumentacija --&gt; == Korištenje == Ovaj šablon može se koristi u korisničkom Babelu kako bi pokazao koje godine je korisnik učestvovao na projektu [[Wikipedia:Američki mjesec|Wikipedijin Američki mjesec]]. === Primjer === {{Američki mjesec|{{TRENUTNAGODINA}}}}  === Parametri === {| class=&quot;wikitable&quot; |- !1 | Godina |} == Kôd == &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Američki mjesec...</comment>
      <origin>3922975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1040" sha1="b98rtbfzqdo228tpy11pdoi77iqmucr" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt;
&lt;!-- Dokumentacija --&gt;
== Korištenje ==
Ovaj šablon može se koristi u korisničkom Babelu kako bi pokazao koje godine je korisnik učestvovao na projektu [[Wikipedia:Američki mjesec|Wikipedijin Američki mjesec]].
=== Primjer ===
{{Američki mjesec|{{TRENUTNAGODINA}}}}

=== Parametri ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!1
| Godina
|}
== Kôd ==
&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Američki mjesec|GODINA}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Šablon:CEE Proljeće]]
* [[Šablon:Azijski mjesec]]
* [[Šablon:Mjesec Antarktika]]
* [[Šablon:Okeanijski mjesec]]
* [[Šablon:Feminizam i folklor]]
* [[Šablon:Wiki voli ramazan]]
* [[Šablon:Mjesec ukrajinske kulturne diplomatije]]
* [[Šablon:Europride]]

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Korisnički šabloni po projektima|Wikipedia:Američki mjesec]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>b98rtbfzqdo228tpy11pdoi77iqmucr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mount Scenery</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536788</id>
    <revision>
      <id>3923027</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4052" sha1="s35w2k8duq0wpmv4u03kjfh1uk1obl5" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Holandije

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>s35w2k8duq0wpmv4u03kjfh1uk1obl5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923029</id>
      <parentid>3923027</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4053" sha1="61eegu88qg7y5pbloz1h7jg5ryh0cqc" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>61eegu88qg7y5pbloz1h7jg5ryh0cqc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923056</id>
      <parentid>3923029</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:49:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12430" sha1="d9vgadi3k395g6hs0q2lmgf8shz1982" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Geološki razvoj ===

Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog [[vulkanski luk|vulkanskog luka]] [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije [[andezit]]skih [[vulkanska kupola|vulkanskih kupola]] i prateći [[piroklastični materijal|piroklastični materijal]]. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot;&gt;{{cite book |last1=Roobol |first1=M. John |last2=Smith |first2=Alan L. |title=Volcanology of Saba and St. Eustatius, Northern Lesser Antilles |year=2004 |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |isbn=978-90-6984-384-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Volcanology_of_Saba_and_St_Eustatius_Nor.html?id=UDpwwgEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt; Današnji Mount Scenery predstavlja [[holocen]]sku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]], dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt; Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja [[The Bottom]] sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

=== Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje ===

Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.&lt;ref name=&quot;Hoogland_1996&quot;&gt;{{cite thesis |last=Hoogland |first=Menno L. P. |title=In search of the native population of pre-Columbian Saba. Part two: Settlements in their natural and social environment |type=Doktorska disertacija |publisher=Universiteit Leiden |year=1996 |url=https://www.universiteitleiden.nl/en/research/research-output/archaeology/in-search-of-the-native-population-of-pre-columbian-saba.-part-two-settlements-in-their-natural-and-social-environment |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A Story of 3300 Years of Amerindian Occupation Prior to European Contact (1800 BC – AD 1492) |year=2016 |publisher=Sidestone Press |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i [[ribolov]]a.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johannes |title=History of Saba |year=1975 |publisher=Saba Artisan Foundation |url=https://books.google.hr/books/about/History_of_Saba.html?id=8BVsAAAAMAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crane&quot;&gt;{{cite book |last=Crane |first=Julia Gorham |title=Educated to Emigrate: The Social Organization of Saba |year=1971 |publisher=Van Gorcum |url=https://catalogue.leidenuniv.nl/nde/fulldisplay?vid=31UKB_LEU:UBL_NDE&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;lang=en&amp;docid=alma990012972690302711 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Collectie Nationaal Museum van Wereldculturen TM-10021156 Stadsgezicht, gelegen in een vallei met op de achtergrond een berg gezien vanaf een bergtop Saba -Nederlandse Antillen fotograaf niet bekend.jpg|mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.]]

Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao &quot;The Mountain&quot; (&quot;Planina&quot;). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk.&lt;ref name=&quot;Crane&quot; /&gt; Poljoprivrednici iz naselja [[Windwardside]] obrađivali su područje poznato kao &quot;Big Rendez-Vous&quot;, dok su stanovnici naselja [[St. Johns, Saba|St. Johns]] koristili područje nazvano &quot;Little Rendez-Vous&quot;.&lt;ref name=&quot;TheMountain&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |title=The Mountain |url=https://thesabaislander.com/2019/08/28/the-mountain/ |website=The Saba Islander |date=28. 8. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot;&gt;{{cite web |title=Hiking on Saba |url=https://www.sabatourism.com/hiking/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=Hiking Saba’s Mount Scenery |url=https://www.caribjournal.com/2015/08/28/hiking-sabas-mount-scenery/ |work=Caribbean Journal |date=28. 8. 2015 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stepenište danas čini dio [[Staza &quot;Mount Scenery&quot;|staze &quot;Mount Scenery&quot;]], koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot;&gt;{{cite web |title=Ready, set, Hike! |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/plan-your-hike/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.

=== Nacionalni park ===

Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot; /&gt;

Dana 2. septembra 2019. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;. Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.&lt;ref name=&quot;MacRae_DeMeyer_2021&quot;&gt;{{cite report |last1=MacRae |first1=D. R. |last2=De Meyer |first2=K. |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Technical Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>d9vgadi3k395g6hs0q2lmgf8shz1982</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923061</id>
      <parentid>3923056</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14641" sha1="k0u6bcjwoi7zsv8koqag0klect4lr4q" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Geološki razvoj ===

Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog [[vulkanski luk|vulkanskog luka]] [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije [[andezit]]skih [[vulkanska kupola|vulkanskih kupola]] i prateći [[piroklastični materijal|piroklastični materijal]]. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot;&gt;{{cite book |last1=Roobol |first1=M. John |last2=Smith |first2=Alan L. |title=Volcanology of Saba and St. Eustatius, Northern Lesser Antilles |year=2004 |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |isbn=978-90-6984-384-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Volcanology_of_Saba_and_St_Eustatius_Nor.html?id=UDpwwgEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt; Današnji Mount Scenery predstavlja [[holocen]]sku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]], dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt; Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja [[The Bottom]] sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

=== Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje ===

Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.&lt;ref name=&quot;Hoogland_1996&quot;&gt;{{cite thesis |last=Hoogland |first=Menno L. P. |title=In search of the native population of pre-Columbian Saba. Part two: Settlements in their natural and social environment |type=Doktorska disertacija |publisher=Universiteit Leiden |year=1996 |url=https://www.universiteitleiden.nl/en/research/research-output/archaeology/in-search-of-the-native-population-of-pre-columbian-saba.-part-two-settlements-in-their-natural-and-social-environment |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A Story of 3300 Years of Amerindian Occupation Prior to European Contact (1800 BC – AD 1492) |year=2016 |publisher=Sidestone Press |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i [[ribolov]]a.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johannes |title=History of Saba |year=1975 |publisher=Saba Artisan Foundation |url=https://books.google.hr/books/about/History_of_Saba.html?id=8BVsAAAAMAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crane&quot;&gt;{{cite book |last=Crane |first=Julia Gorham |title=Educated to Emigrate: The Social Organization of Saba |year=1971 |publisher=Van Gorcum |url=https://catalogue.leidenuniv.nl/nde/fulldisplay?vid=31UKB_LEU:UBL_NDE&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;lang=en&amp;docid=alma990012972690302711 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Collectie Nationaal Museum van Wereldculturen TM-10021156 Stadsgezicht, gelegen in een vallei met op de achtergrond een berg gezien vanaf een bergtop Saba -Nederlandse Antillen fotograaf niet bekend.jpg|mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.]]

Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao &quot;The Mountain&quot; (&quot;Planina&quot;). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk.&lt;ref name=&quot;Crane&quot; /&gt; Poljoprivrednici iz naselja [[Windwardside]] obrađivali su područje poznato kao &quot;Big Rendez-Vous&quot;, dok su stanovnici naselja [[St. Johns, Saba|St. Johns]] koristili područje nazvano &quot;Little Rendez-Vous&quot;.&lt;ref name=&quot;TheMountain&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |title=The Mountain |url=https://thesabaislander.com/2019/08/28/the-mountain/ |website=The Saba Islander |date=28. 8. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot;&gt;{{cite web |title=Hiking on Saba |url=https://www.sabatourism.com/hiking/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=Hiking Saba’s Mount Scenery |url=https://www.caribjournal.com/2015/08/28/hiking-sabas-mount-scenery/ |work=Caribbean Journal |date=28. 8. 2015 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stepenište danas čini dio [[Staza &quot;Mount Scenery&quot;|staze &quot;Mount Scenery&quot;]], koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot;&gt;{{cite web |title=Ready, set, Hike! |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/plan-your-hike/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.

=== Nacionalni park ===

Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot; /&gt;

Dana 2. septembra 2019. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;. Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.&lt;ref name=&quot;MacRae_DeMeyer_2021&quot;&gt;{{cite report |last1=MacRae |first1=D. R. |last2=De Meyer |first2=K. |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Technical Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje vulkanske aktivnosti ==

Naučno praćenje vulkanske aktivnosti Mount Sceneryja započelo je 1970-ih. Od 1978. do 1983. [[Opservatorij za Zemlju &quot;Lamont–Doherty&quot;|Geološka opservatorij &quot;Lamont–Doherty&quot;]] pratio je [[seizmologija|seizmičku aktivnost]] na Sabi.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{cite journal |last1=De Zeeuw-van Dalfsen |first1=Elske |last2=Sleeman |first2=Reinoud |title=A Permanent, Real-Time Monitoring Network for the Volcanoes Mount Scenery and The Quill in the Caribbean Netherlands |journal=Geosciences |volume=8 |issue=9 |pages=320 |year=2018 |doi=10.3390/geosciences8090320 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2076-3263/8/9/320 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1992. do 2004. godine Seizmološki istraživački centar Univerziteta Zapadne Indije u Trinidadu upravljao je [[seizmometar|seizmometrom]] postavljenim na vrhu Mount Sceneryja.

[[Kraljevski nizozemski meteorološki institut]] (KNMI) započeo je 2006. sistematsko praćenje seizmičke aktivnosti povezane s vulkanom Mount Scenery.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Do 2018. KNMI je na Sabi imao četiri seizmološke stanice.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Pored preciznih [[Globalni navigacijski satelitski sistem|GNSS]] prijemnika postavljenih na padinama vulkana, KNMI je 2022. postavio i jeftinije GNSS prijemnike. Jedan od njih nalazi se u blizini vrha Mount Sceneryja. Prijemnici se napajaju pomoću [[solarna energija|solarne energije]], a postavljeni su u okviru pilot-projekta kojim se ispitivala mogućnost primjene jeftinijih GNSS uređaja za praćenje vulkanske aktivnosti.&lt;ref name=&quot;DeZeeuwVanDalfsen_2023&quot;&gt;{{cite report |last=de Zeeuw-van Dalfsen |first=Elske |title=Volcano Monitoring Updates Saba and St. Eustatius 2017 - 2023 |url=https://www.knmidc.org/volcanoes/Volcano_Monitoring_Updates_Saba_and_St._Eustatius_2017-2023.pdf |publisher=Royal Netherlands Meteorological Institute (KNMI) |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaNews_MonitoringTeam_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Seismic and Volcano Monitoring Team on Saba |url=https://saba-news.com/seismic-and-volcano-monitoring-team-on-saba/ |work=Saba News |date=8. 11. 2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>k0u6bcjwoi7zsv8koqag0klect4lr4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923065</id>
      <parentid>3923061</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T15:25:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17742" sha1="9tg4zgxsq19ky2b41tu7ms5gwmqhxrm" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870m
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870m
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Geološki razvoj ===

Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog [[vulkanski luk|vulkanskog luka]] [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije [[andezit]]skih [[vulkanska kupola|vulkanskih kupola]] i prateći [[piroklastični materijal|piroklastični materijal]]. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot;&gt;{{cite book |last1=Roobol |first1=M. John |last2=Smith |first2=Alan L. |title=Volcanology of Saba and St. Eustatius, Northern Lesser Antilles |year=2004 |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |isbn=978-90-6984-384-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Volcanology_of_Saba_and_St_Eustatius_Nor.html?id=UDpwwgEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt; Današnji Mount Scenery predstavlja [[holocen]]sku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]], dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt; Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja [[The Bottom]] sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

=== Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje ===

Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.&lt;ref name=&quot;Hoogland_1996&quot;&gt;{{cite thesis |last=Hoogland |first=Menno L. P. |title=In search of the native population of pre-Columbian Saba. Part two: Settlements in their natural and social environment |type=Doktorska disertacija |publisher=Universiteit Leiden |year=1996 |url=https://www.universiteitleiden.nl/en/research/research-output/archaeology/in-search-of-the-native-population-of-pre-columbian-saba.-part-two-settlements-in-their-natural-and-social-environment |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A Story of 3300 Years of Amerindian Occupation Prior to European Contact (1800 BC – AD 1492) |year=2016 |publisher=Sidestone Press |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i [[ribolov]]a.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johannes |title=History of Saba |year=1975 |publisher=Saba Artisan Foundation |url=https://books.google.hr/books/about/History_of_Saba.html?id=8BVsAAAAMAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crane&quot;&gt;{{cite book |last=Crane |first=Julia Gorham |title=Educated to Emigrate: The Social Organization of Saba |year=1971 |publisher=Van Gorcum |url=https://catalogue.leidenuniv.nl/nde/fulldisplay?vid=31UKB_LEU:UBL_NDE&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;lang=en&amp;docid=alma990012972690302711 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Collectie Nationaal Museum van Wereldculturen TM-10021156 Stadsgezicht, gelegen in een vallei met op de achtergrond een berg gezien vanaf een bergtop Saba -Nederlandse Antillen fotograaf niet bekend.jpg|mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.]]

Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao &quot;The Mountain&quot; (&quot;Planina&quot;). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk.&lt;ref name=&quot;Crane&quot; /&gt; Poljoprivrednici iz naselja [[Windwardside]] obrađivali su područje poznato kao &quot;Big Rendez-Vous&quot;, dok su stanovnici naselja [[St. Johns, Saba|St. Johns]] koristili područje nazvano &quot;Little Rendez-Vous&quot;.&lt;ref name=&quot;TheMountain&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |title=The Mountain |url=https://thesabaislander.com/2019/08/28/the-mountain/ |website=The Saba Islander |date=28. 8. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot;&gt;{{cite web |title=Hiking on Saba |url=https://www.sabatourism.com/hiking/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=Hiking Saba’s Mount Scenery |url=https://www.caribjournal.com/2015/08/28/hiking-sabas-mount-scenery/ |work=Caribbean Journal |date=28. 8. 2015 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stepenište danas čini dio [[Staza &quot;Mount Scenery&quot;|staze &quot;Mount Scenery&quot;]], koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot;&gt;{{cite web |title=Ready, set, Hike! |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/plan-your-hike/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.

=== Nacionalni park ===

Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot; /&gt;

Dana 2. septembra 2019. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;. Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.&lt;ref name=&quot;MacRae_DeMeyer_2021&quot;&gt;{{cite report |last1=MacRae |first1=D. R. |last2=De Meyer |first2=K. |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Technical Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje vulkanske aktivnosti ==

Naučno praćenje vulkanske aktivnosti Mount Sceneryja započelo je 1970-ih. Od 1978. do 1983. [[Opservatorij za Zemlju &quot;Lamont–Doherty&quot;|Geološka opservatorij &quot;Lamont–Doherty&quot;]] pratio je [[seizmologija|seizmičku aktivnost]] na Sabi.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{cite journal |last1=De Zeeuw-van Dalfsen |first1=Elske |last2=Sleeman |first2=Reinoud |title=A Permanent, Real-Time Monitoring Network for the Volcanoes Mount Scenery and The Quill in the Caribbean Netherlands |journal=Geosciences |volume=8 |issue=9 |pages=320 |year=2018 |doi=10.3390/geosciences8090320 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2076-3263/8/9/320 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1992. do 2004. godine Seizmološki istraživački centar Univerziteta Zapadne Indije u Trinidadu upravljao je [[seizmometar|seizmometrom]] postavljenim na vrhu Mount Sceneryja.

[[Kraljevski nizozemski meteorološki institut]] (KNMI) započeo je 2006. sistematsko praćenje seizmičke aktivnosti povezane s vulkanom Mount Scenery.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Do 2018. KNMI je na Sabi imao četiri seizmološke stanice.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Pored preciznih [[Globalni navigacijski satelitski sistem|GNSS]] prijemnika postavljenih na padinama vulkana, KNMI je 2022. postavio i jeftinije GNSS prijemnike. Jedan od njih nalazi se u blizini vrha Mount Sceneryja. Prijemnici se napajaju pomoću [[solarna energija|solarne energije]], a postavljeni su u okviru pilot-projekta kojim se ispitivala mogućnost primjene jeftinijih GNSS uređaja za praćenje vulkanske aktivnosti.&lt;ref name=&quot;DeZeeuwVanDalfsen_2023&quot;&gt;{{cite report |last=de Zeeuw-van Dalfsen |first=Elske |title=Volcano Monitoring Updates Saba and St. Eustatius 2017 - 2023 |url=https://www.knmidc.org/volcanoes/Volcano_Monitoring_Updates_Saba_and_St._Eustatius_2017-2023.pdf |publisher=Royal Netherlands Meteorological Institute (KNMI) |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaNews_MonitoringTeam_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Seismic and Volcano Monitoring Team on Saba |url=https://saba-news.com/seismic-and-volcano-monitoring-team-on-saba/ |work=Saba News |date=8. 11. 2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Planinarenje ==
[[Datoteka:Mount Scenery Hiking Trail Beginning (6550017271).jpg|mini|desno|300px|Početak staze Mount Scenery Trail u naselju [[Windwardside]]]]

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Staza &quot;Mount Scenery&quot; je najpopularnija planinarska staza na Sabi.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_PlanYourTrip&quot;&gt;{{cite web |title=Plan Your Trip to Saba |url=https://www.seasaba.com/plan-your-trip#hiking |website=Sea Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Werner_Forbes_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Werner |first=Laurie |title=Ultimate Caribbean Seclusion: The Under The Radar, Newly Reopened Island Of Saba |url=https://www.forbes.com/sites/lauriewerner/2021/05/13/ultimate-caribbean-seclusion-the-under-the-radar-newly-reopened-island-of-saba/ |work=Forbes |date=13. 5. 2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je zahtjevna i vodi uz 1.064 stepenice do vrha Mount Sceneryja, nakon čega se istim putem vraća do početne tačke.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Uspon do vrha traje približno 90 minuta, kao i povratak.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_MtScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery: About the Trail |url=https://www.sabatourism.com/hiking/mt-scenery/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno polazište staze nalazi se uz cestu neposredno izvan naselja [[Windwardside]], preko puta trgovine Trail Shop.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_TrailShop&quot;&gt;{{cite web |title=The Trail Shop |url=https://www.sabatourism.com/shopping/information-services/the-trail-shop/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do staze se može pristupiti i s dva druga mjesta. Jedan pristup nalazi se na kraju Mountain Roada i skraćuje uspon za približno 25 minuta, dok se drugi odvaja od staze &quot;Bud's Mountain&quot; i spaja sa stazom &quot;Mount Scenery&quot;. Pri vrhu staze nalaze se tri vidikovca s kojih se pruža pogled na različite dijelove ostrva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt;

Donji dio staze prolazi kroz [[tropska kišna šuma|tropsku kišnu šumu]] i [[sekundarna šuma|sekundarnu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; Na tom području rastu različite vrste paprati, slonovo uho ([[Taro|taro]]), divlje banane ([[Heliconia]]), planinska palma (''[[Euterpe precatoria]]'') i biljka poznata kao &quot;Mountain Manna&quot; (''Begonia retusa'').&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=The Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Gornjih 50m staze prolazi kroz [[magličasta šuma|magličastu šumu]] poznatu kao Elfin Forest (&quot;Vilenjačka šuma&quot;).&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; U tom dijelu rastu planinski mahagoni (''[[Freziera undulata]]''),&lt;ref name=&quot;DCBD_Resource2814&quot;&gt;{{cite web |title=Dutch Caribbean Biodiversity Database |url=https://dcbd-test.containers.wur.nl/resource/2814 |website=Dutch Caribbean Biodiversity Database (DCBD) |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i [[orhideja|orhideje]], [[jetrenjače]], [[mahovina|mahovine]], [[paprati]] i drugi [[epifit]]i.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>9tg4zgxsq19ky2b41tu7ms5gwmqhxrm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923069</id>
      <parentid>3923065</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T16:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3923069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22527" sha1="7upglck70kd0pojz92ftl08kgfuplew" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870m
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870m
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Geološki razvoj ===

Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog [[vulkanski luk|vulkanskog luka]] [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije [[andezit]]skih [[vulkanska kupola|vulkanskih kupola]] i prateći [[piroklastični materijal|piroklastični materijal]]. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot;&gt;{{cite book |last1=Roobol |first1=M. John |last2=Smith |first2=Alan L. |title=Volcanology of Saba and St. Eustatius, Northern Lesser Antilles |year=2004 |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |isbn=978-90-6984-384-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Volcanology_of_Saba_and_St_Eustatius_Nor.html?id=UDpwwgEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt; Današnji Mount Scenery predstavlja [[holocen]]sku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]], dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt; Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja [[The Bottom]] sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

=== Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje ===

Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.&lt;ref name=&quot;Hoogland_1996&quot;&gt;{{cite thesis |last=Hoogland |first=Menno L. P. |title=In search of the native population of pre-Columbian Saba. Part two: Settlements in their natural and social environment |type=Doktorska disertacija |publisher=Universiteit Leiden |year=1996 |url=https://www.universiteitleiden.nl/en/research/research-output/archaeology/in-search-of-the-native-population-of-pre-columbian-saba.-part-two-settlements-in-their-natural-and-social-environment |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A Story of 3300 Years of Amerindian Occupation Prior to European Contact (1800 BC – AD 1492) |year=2016 |publisher=Sidestone Press |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i [[ribolov]]a.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johannes |title=History of Saba |year=1975 |publisher=Saba Artisan Foundation |url=https://books.google.hr/books/about/History_of_Saba.html?id=8BVsAAAAMAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crane&quot;&gt;{{cite book |last=Crane |first=Julia Gorham |title=Educated to Emigrate: The Social Organization of Saba |year=1971 |publisher=Van Gorcum |url=https://catalogue.leidenuniv.nl/nde/fulldisplay?vid=31UKB_LEU:UBL_NDE&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;lang=en&amp;docid=alma990012972690302711 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Collectie Nationaal Museum van Wereldculturen TM-10021156 Stadsgezicht, gelegen in een vallei met op de achtergrond een berg gezien vanaf een bergtop Saba -Nederlandse Antillen fotograaf niet bekend.jpg|mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.]]

Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao &quot;The Mountain&quot; (&quot;Planina&quot;). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk.&lt;ref name=&quot;Crane&quot; /&gt; Poljoprivrednici iz naselja [[Windwardside]] obrađivali su područje poznato kao &quot;Big Rendez-Vous&quot;, dok su stanovnici naselja [[St. Johns, Saba|St. Johns]] koristili područje nazvano &quot;Little Rendez-Vous&quot;.&lt;ref name=&quot;TheMountain&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |title=The Mountain |url=https://thesabaislander.com/2019/08/28/the-mountain/ |website=The Saba Islander |date=28. 8. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot;&gt;{{cite web |title=Hiking on Saba |url=https://www.sabatourism.com/hiking/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=Hiking Saba’s Mount Scenery |url=https://www.caribjournal.com/2015/08/28/hiking-sabas-mount-scenery/ |work=Caribbean Journal |date=28. 8. 2015 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stepenište danas čini dio [[Staza &quot;Mount Scenery&quot;|staze &quot;Mount Scenery&quot;]], koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot;&gt;{{cite web |title=Ready, set, Hike! |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/plan-your-hike/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.

=== Nacionalni park ===

Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot; /&gt;

Dana 2. septembra 2019. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;. Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.&lt;ref name=&quot;MacRae_DeMeyer_2021&quot;&gt;{{cite report |last1=MacRae |first1=D. R. |last2=De Meyer |first2=K. |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Technical Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje vulkanske aktivnosti ==

Naučno praćenje vulkanske aktivnosti Mount Sceneryja započelo je 1970-ih. Od 1978. do 1983. [[Opservatorij za Zemlju &quot;Lamont–Doherty&quot;|Geološka opservatorij &quot;Lamont–Doherty&quot;]] pratio je [[seizmologija|seizmičku aktivnost]] na Sabi.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{cite journal |last1=De Zeeuw-van Dalfsen |first1=Elske |last2=Sleeman |first2=Reinoud |title=A Permanent, Real-Time Monitoring Network for the Volcanoes Mount Scenery and The Quill in the Caribbean Netherlands |journal=Geosciences |volume=8 |issue=9 |pages=320 |year=2018 |doi=10.3390/geosciences8090320 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2076-3263/8/9/320 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1992. do 2004. godine Seizmološki istraživački centar Univerziteta Zapadne Indije u Trinidadu upravljao je [[seizmometar|seizmometrom]] postavljenim na vrhu Mount Sceneryja.

[[Kraljevski nizozemski meteorološki institut]] (KNMI) započeo je 2006. sistematsko praćenje seizmičke aktivnosti povezane s vulkanom Mount Scenery.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Do 2018. KNMI je na Sabi imao četiri seizmološke stanice.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Pored preciznih [[Globalni navigacijski satelitski sistem|GNSS]] prijemnika postavljenih na padinama vulkana, KNMI je 2022. postavio i jeftinije GNSS prijemnike. Jedan od njih nalazi se u blizini vrha Mount Sceneryja. Prijemnici se napajaju pomoću [[solarna energija|solarne energije]], a postavljeni su u okviru pilot-projekta kojim se ispitivala mogućnost primjene jeftinijih GNSS uređaja za praćenje vulkanske aktivnosti.&lt;ref name=&quot;DeZeeuwVanDalfsen_2023&quot;&gt;{{cite report |last=de Zeeuw-van Dalfsen |first=Elske |title=Volcano Monitoring Updates Saba and St. Eustatius 2017 - 2023 |url=https://www.knmidc.org/volcanoes/Volcano_Monitoring_Updates_Saba_and_St._Eustatius_2017-2023.pdf |publisher=Royal Netherlands Meteorological Institute (KNMI) |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaNews_MonitoringTeam_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Seismic and Volcano Monitoring Team on Saba |url=https://saba-news.com/seismic-and-volcano-monitoring-team-on-saba/ |work=Saba News |date=8. 11. 2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Planinarenje ==
[[Datoteka:Mount Scenery Hiking Trail Beginning (6550017271).jpg|mini|desno|300px|Početak staze Mount Scenery Trail u naselju [[Windwardside]]]]

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Staza &quot;Mount Scenery&quot; je najpopularnija planinarska staza na Sabi.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_PlanYourTrip&quot;&gt;{{cite web |title=Plan Your Trip to Saba |url=https://www.seasaba.com/plan-your-trip#hiking |website=Sea Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Werner_Forbes_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Werner |first=Laurie |title=Ultimate Caribbean Seclusion: The Under The Radar, Newly Reopened Island Of Saba |url=https://www.forbes.com/sites/lauriewerner/2021/05/13/ultimate-caribbean-seclusion-the-under-the-radar-newly-reopened-island-of-saba/ |work=Forbes |date=13. 5. 2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je zahtjevna i vodi uz 1.064 stepenice do vrha Mount Sceneryja, nakon čega se istim putem vraća do početne tačke.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Uspon do vrha traje približno 90 minuta, kao i povratak.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_MtScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery: About the Trail |url=https://www.sabatourism.com/hiking/mt-scenery/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno polazište staze nalazi se uz cestu neposredno izvan naselja [[Windwardside]], preko puta trgovine Trail Shop.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_TrailShop&quot;&gt;{{cite web |title=The Trail Shop |url=https://www.sabatourism.com/shopping/information-services/the-trail-shop/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do staze se može pristupiti i s dva druga mjesta. Jedan pristup nalazi se na kraju Mountain Roada i skraćuje uspon za približno 25 minuta, dok se drugi odvaja od staze &quot;Bud's Mountain&quot; i spaja sa stazom &quot;Mount Scenery&quot;. Pri vrhu staze nalaze se tri vidikovca s kojih se pruža pogled na različite dijelove ostrva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt;

Donji dio staze prolazi kroz [[tropska kišna šuma|tropsku kišnu šumu]] i [[sekundarna šuma|sekundarnu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; Na tom području rastu različite vrste paprati, slonovo uho ([[Taro|taro]]), divlje banane ([[Heliconia]]), planinska palma (''[[Euterpe precatoria]]'') i biljka poznata kao &quot;Mountain Manna&quot; (''Begonia retusa'').&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=The Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Gornjih 50m staze prolazi kroz [[magličasta šuma|magličastu šumu]] poznatu kao Elfin Forest (&quot;Vilenjačka šuma&quot;).&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; U tom dijelu rastu planinski mahagoni (''[[Freziera undulata]]''),&lt;ref name=&quot;DCBD_Resource2814&quot;&gt;{{cite web |title=Dutch Caribbean Biodiversity Database |url=https://dcbd-test.containers.wur.nl/resource/2814 |website=Dutch Caribbean Biodiversity Database (DCBD) |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i [[orhideja|orhideje]], [[jetrenjače]], [[mahovina|mahovine]], [[paprati]] i drugi [[epifit]]i.

=== Staza &quot;Elfin&quot; ===

Staza &quot;Elfin&quot; je najnovija planinarska staza na Sabi, otvorena 2018.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=A New Hiking Trail in Saba |url=https://www.caribjournal.com/2018/08/20/a-new-hiking-trail-in-saba/ |work=Caribbean Journal |date=20. 8. 2018 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza počinje na stazi &quot;Sandy Cruz&quot; i završava na mjestu gdje se spaja sa stazom &quot;Mount Scenery&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Za prolazak stazom u jednom smjeru potrebno je približno jedan sat.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt;

Staza prati stare puteve kojima su se koristili poljoprivrednici prethodnih generacija.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Tokom prolaska kroz stazu planinari prolaze kroz tri ekosistema: [[šuma|šumsko područje]], [[tropska kišna šuma|tropsku kišnu šumu]] i [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Duž staze mogu se vidjeti slonovo uho (taro), [[Fuchsia|planinska fuksija]], orhideje roda [[Maxillaria]], velika stabla [[banana]] i druge biljne vrste.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Sa staze se pruža pogled na brdo &quot;Old Booby&quot;, [[Cove Bay]] i [[aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt;

== Telekomunikacije i navigacija ==
[[Datoteka:Mt. Scenery from Windwardside.JPG|mini|desno|300px|Komunikacijski toranj na vrhu Mount Sceneryja]]

Godine 1972. britanska kompanija &quot;Cable &amp; Wireless&quot; započela je izgradnju relejne stanice u blizini vrha Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot; /&gt; Stanica je služila za uspostavljanje telekomunikacijske veze između ostrva [[Antigva (ostvo)|Antigva]] i [[Tortola|Tortole]], preko Sabe.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot; /&gt; Iako više nije u upotrebi, relejna stanica i pripadajući toranj i dalje su se nalazili u blizini vrha Mount Sceneryja 2015.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot; /&gt;

Zajednički centar za koordinaciju spašavanja, koji djeluje u okviru Obalne straže Nizozemskih Kariba, ima jednu od svojih stanica za praćenje hitnih komunikacija na Mount Sceneryju.&lt;ref name=&quot;SintMaartenGov_DCCG&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean Coast Guard (DCCG) |url=https://www.sintmaartengov.org/Ministries/Departments/Pages/The-Dutch-Caribbean-Coast-Guard.aspx |website=Government of Sint Maarten |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stanica, poznata kao &quot;DSC Station Mt. Scenery&quot;, služi za [[digitalno selektivno pozivanje]] (DSC), sistem koji omogućava brodovima da automatski šalju i primaju standardizovane poruke, uključujući upozorenja o opasnosti.&lt;ref name=&quot;NGA_Pub117_Ch4&quot;&gt;{{cite report |title=Pub. 117: Radio Navigational Aids – Chapter 4: Distress, Emergency, and Safety Traffic |url=https://msi.nga.mil/api/publications/download?key=16694477/SFH00000/117chapter4.pdf |publisher=National Geospatial-Intelligence Agency (NGA) |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Stanica pruža neprekidno 24-satno praćenje i ima domet od 129,64km.&lt;ref name=&quot;IMO_GMDSS_Circ22_2018&quot;&gt;{{cite report |title=GMDSS.1/Circ.22: Master Plan of Shore-Based Facilities for the Global Maritime Distress and Safety System (GMDSS Master Plan) |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/OurWork/Safety/Documents/Documents%20relevant%20to%20SAR/GMDSS.1-CIRC.22%20GMDSS%20Master%20Plan.pdf |publisher=International Maritime Organization (IMO) |date=30. 7. 2018 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Na nižim padinama Mount Sceneryja, u naselju [[St. Johns, Saba|St. Johns]], nalazi se [[Popis svjetionika na Sabi|svjetionik St. John's]]. Navigacijski objekt čini toranj visok 15m, postavljen na jednospratnu bijelu betonsku osnovu.&lt;ref name=&quot;Rowlett_SabaStEustatius&quot;&gt;{{cite web |author=Rowlett, Russ |title=Lighthouses of Saba and Sint Eustatius |url=https://www.ibiblio.org/lighthouse/sab.htm |website=The Lighthouse Directory |publisher=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
File:Mount Scenery.jpg|Mount Scenery u oblacima, pogled iz naselja Windwardside
File:Windwardside Village with Mount Scenery.jpg|Mount Scenery, pogled iz Windwardsidea
File:Saba Hell's Gate (cropped).jpg|Mount Scenery, pogled iz naselja Lower Hell's Gate
File:Third of the Way Up Mount Scenery Trail (6550015583).jpg|Jedan od ulaza na stazu &quot;Mount Scenery&quot;
File:Mount Scenery Trail Steps (6550016605).jpg|Stepenice na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Anolis sabanus on Philodendron giganteum.jpg|Sabska anola na slonovom uhu na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Marcgravia umbellata, vine and flower.jpg|''Marcgravia umbellata'' na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Pilea nummulariifolia (and other plants) on a mossy rock.jpg|''Pilea nummulariifolia'' na kamenu prekrivenom mahovinom na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>7upglck70kd0pojz92ftl08kgfuplew</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923165</id>
      <parentid>3923069</parentid>
      <timestamp>2026-08-31T06:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22525" sha1="5nfh864wilvxbu4009hpyjbw0x79lif" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                 = Mount Scenery
| slika               = Saba with cloud cover.jpg
| slika_alt           = 
| slika_caption       = [[Saba]] sa vrhom Mount Scenery u oblacima
| visina              = 870
| lokacija            = [[Saba]], [[Karipska Holandija]]
| lanac               = 
| relativna_visina    = 870
| koordinate          = {{coord|17|38|06|N|63|14|21|W|type:mountain_region:BQ_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| topo                = 
| vrsta               = [[Stratovulkan]] sa [[vulkanska kupola|vulkanskom kupolom]]
| starost             = 
| posljednja_erupcija = 1640.
| prvi_uspon          = 
| najlakša_ruta       = 
| spisak              = [[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]
}}
'''Mount Scenery''' je vulkanska planina i vrh [[stratovulkan]]a na ostrvu [[Saba]], u sastavu [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]]. Vrh planine čini [[vulkanska kupola]], koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery (360010) |url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=360010 |website=Global Volcanism Program |publisher=Smithsonian Institution |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora,&lt;ref name=&quot;NOS_MountScenery_2024&quot;&gt;{{cite news |title=Hoogste punt Nederland lager dan gedacht: berg op Saba 'slechts' 870 meter |url=https://nos.nl/artikel/2545374-hoogste-punt-nederland-lager-dan-gedacht-berg-op-saba-slechts-870-meter |work=NOS Nieuws |publisher=Nederlandse Omroep Stichting |date=21. 11. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; što ga čini najvišom tačkom [[Nizozemska|Nizozemske]].

[[Saba]] je dio sjevernog dijela [[Lukovi Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Montserrat_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Saba visits Montserrat to learn about volcano preparedness and response |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-visits-montserrat-to-learn-about-volcano-preparedness-and-response |work=Public Entity Saba |publisher=Government of Saba |date=21. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]].&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019.&lt;ref name=&quot;DailyHerald_MountScenery_2019&quot;&gt;{{cite news |title=National park status for Saba’s Mount Scenery Nature Park |url=https://www.thedailyherald.sx/islands/national-park-status-for-saba-s-mount-scenery-nature-park |work=The Daily Herald |date=4. 9. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući [[magličasta šuma|magličastu šumu]] u području vrha.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Geološki razvoj ===

Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog [[vulkanski luk|vulkanskog luka]] [[Mali Antili|Malih Antila]]. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije [[andezit]]skih [[vulkanska kupola|vulkanskih kupola]] i prateći [[piroklastični materijal|piroklastični materijal]]. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot;&gt;{{cite book |last1=Roobol |first1=M. John |last2=Smith |first2=Alan L. |title=Volcanology of Saba and St. Eustatius, Northern Lesser Antilles |year=2004 |publisher=Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences |isbn=978-90-6984-384-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Volcanology_of_Saba_and_St_Eustatius_Nor.html?id=UDpwwgEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt; Današnji Mount Scenery predstavlja [[holocen]]sku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i [[piroklastični tok|piroklastične tokove]], dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt; Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja [[The Bottom]] sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.&lt;ref name=&quot;GlobalVolcanismProgram_MountScenery&quot; /&gt;

=== Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje ===

Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.&lt;ref name=&quot;Hoogland_1996&quot;&gt;{{cite thesis |last=Hoogland |first=Menno L. P. |title=In search of the native population of pre-Columbian Saba. Part two: Settlements in their natural and social environment |type=Doktorska disertacija |publisher=Universiteit Leiden |year=1996 |url=https://www.universiteitleiden.nl/en/research/research-output/archaeology/in-search-of-the-native-population-of-pre-columbian-saba.-part-two-settlements-in-their-natural-and-social-environment |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A Story of 3300 Years of Amerindian Occupation Prior to European Contact (1800 BC – AD 1492) |year=2016 |publisher=Sidestone Press |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |language=en}}&lt;/ref&gt;

Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i [[ribolov]]a.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johannes |title=History of Saba |year=1975 |publisher=Saba Artisan Foundation |url=https://books.google.hr/books/about/History_of_Saba.html?id=8BVsAAAAMAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crane&quot;&gt;{{cite book |last=Crane |first=Julia Gorham |title=Educated to Emigrate: The Social Organization of Saba |year=1971 |publisher=Van Gorcum |url=https://catalogue.leidenuniv.nl/nde/fulldisplay?vid=31UKB_LEU:UBL_NDE&amp;context=L&amp;adaptor=Local%20Search%20Engine&amp;lang=en&amp;docid=alma990012972690302711 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Collectie Nationaal Museum van Wereldculturen TM-10021156 Stadsgezicht, gelegen in een vallei met op de achtergrond een berg gezien vanaf een bergtop Saba -Nederlandse Antillen fotograaf niet bekend.jpg|mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.]]

Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao &quot;The Mountain&quot; (&quot;Planina&quot;). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk.&lt;ref name=&quot;Crane&quot; /&gt; Poljoprivrednici iz naselja [[Windwardside]] obrađivali su područje poznato kao &quot;Big Rendez-Vous&quot;, dok su stanovnici naselja [[St. Johns, Saba|St. Johns]] koristili područje nazvano &quot;Little Rendez-Vous&quot;.&lt;ref name=&quot;TheMountain&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |title=The Mountain |url=https://thesabaislander.com/2019/08/28/the-mountain/ |website=The Saba Islander |date=28. 8. 2019 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot;&gt;{{cite web |title=Hiking on Saba |url=https://www.sabatourism.com/hiking/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=Hiking Saba’s Mount Scenery |url=https://www.caribjournal.com/2015/08/28/hiking-sabas-mount-scenery/ |work=Caribbean Journal |date=28. 8. 2015 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stepenište danas čini dio [[Staza &quot;Mount Scenery&quot;|staze &quot;Mount Scenery&quot;]], koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot;&gt;{{cite web |title=Ready, set, Hike! |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/plan-your-hike/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.

=== Nacionalni park ===

Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery_Objectives&quot; /&gt;

Dana 2. septembra 2019. Park prirode &quot;Mount Scenery&quot; proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;. Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.&lt;ref name=&quot;MacRae_DeMeyer_2021&quot;&gt;{{cite report |last1=MacRae |first1=D. R. |last2=De Meyer |first2=K. |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Technical Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje vulkanske aktivnosti ==

Naučno praćenje vulkanske aktivnosti Mount Sceneryja započelo je 1970-ih. Od 1978. do 1983. [[Opservatorij za Zemlju &quot;Lamont–Doherty&quot;|Geološka opservatorij &quot;Lamont–Doherty&quot;]] pratio je [[seizmologija|seizmičku aktivnost]] na Sabi.&lt;ref name=&quot;RoobolSmith&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:52&quot;&gt;{{cite journal |last1=De Zeeuw-van Dalfsen |first1=Elske |last2=Sleeman |first2=Reinoud |title=A Permanent, Real-Time Monitoring Network for the Volcanoes Mount Scenery and The Quill in the Caribbean Netherlands |journal=Geosciences |volume=8 |issue=9 |pages=320 |year=2018 |doi=10.3390/geosciences8090320 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2076-3263/8/9/320 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1992. do 2004. godine Seizmološki istraživački centar Univerziteta Zapadne Indije u Trinidadu upravljao je [[seizmometar|seizmometrom]] postavljenim na vrhu Mount Sceneryja.

[[Kraljevski nizozemski meteorološki institut]] (KNMI) započeo je 2006. sistematsko praćenje seizmičke aktivnosti povezane s vulkanom Mount Scenery.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Do 2018. KNMI je na Sabi imao četiri seizmološke stanice.&lt;ref name=&quot;:52&quot; /&gt; Pored preciznih [[Globalni navigacijski satelitski sistem|GNSS]] prijemnika postavljenih na padinama vulkana, KNMI je 2022. postavio i jeftinije GNSS prijemnike. Jedan od njih nalazi se u blizini vrha Mount Sceneryja. Prijemnici se napajaju pomoću [[solarna energija|solarne energije]], a postavljeni su u okviru pilot-projekta kojim se ispitivala mogućnost primjene jeftinijih GNSS uređaja za praćenje vulkanske aktivnosti.&lt;ref name=&quot;DeZeeuwVanDalfsen_2023&quot;&gt;{{cite report |last=de Zeeuw-van Dalfsen |first=Elske |title=Volcano Monitoring Updates Saba and St. Eustatius 2017 - 2023 |url=https://www.knmidc.org/volcanoes/Volcano_Monitoring_Updates_Saba_and_St._Eustatius_2017-2023.pdf |publisher=Royal Netherlands Meteorological Institute (KNMI) |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaNews_MonitoringTeam_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Seismic and Volcano Monitoring Team on Saba |url=https://saba-news.com/seismic-and-volcano-monitoring-team-on-saba/ |work=Saba News |date=8. 11. 2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Planinarenje ==
[[Datoteka:Mount Scenery Hiking Trail Beginning (6550017271).jpg|mini|desno|300px|Početak staze Mount Scenery Trail u naselju [[Windwardside]]]]

=== Staza &quot;Mount Scenery&quot; ===

Staza &quot;Mount Scenery&quot; je najpopularnija planinarska staza na Sabi.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_PlanYourTrip&quot;&gt;{{cite web |title=Plan Your Trip to Saba |url=https://www.seasaba.com/plan-your-trip#hiking |website=Sea Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Werner_Forbes_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Werner |first=Laurie |title=Ultimate Caribbean Seclusion: The Under The Radar, Newly Reopened Island Of Saba |url=https://www.forbes.com/sites/lauriewerner/2021/05/13/ultimate-caribbean-seclusion-the-under-the-radar-newly-reopened-island-of-saba/ |work=Forbes |date=13. 5. 2021 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza je zahtjevna i vodi uz 1.064 stepenice do vrha Mount Sceneryja, nakon čega se istim putem vraća do početne tačke.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Uspon do vrha traje približno 90 minuta, kao i povratak.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_MtScenery&quot;&gt;{{cite web |title=Mount Scenery: About the Trail |url=https://www.sabatourism.com/hiking/mt-scenery/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno polazište staze nalazi se uz cestu neposredno izvan naselja [[Windwardside]], preko puta trgovine Trail Shop.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_TrailShop&quot;&gt;{{cite web |title=The Trail Shop |url=https://www.sabatourism.com/shopping/information-services/the-trail-shop/ |website=Saba Tourism |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do staze se može pristupiti i s dva druga mjesta. Jedan pristup nalazi se na kraju Mountain Roada i skraćuje uspon za približno 25 minuta, dok se drugi odvaja od staze &quot;Bud's Mountain&quot; i spaja sa stazom &quot;Mount Scenery&quot;. Pri vrhu staze nalaze se tri vidikovca s kojih se pruža pogled na različite dijelove ostrva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt;

Donji dio staze prolazi kroz [[tropska kišna šuma|tropsku kišnu šumu]] i [[sekundarna šuma|sekundarnu šumu]].&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; Na tom području rastu različite vrste paprati, slonovo uho ([[Taro|taro]]), divlje banane ([[Heliconia]]), planinska palma (''[[Euterpe precatoria]]'') i biljka poznata kao &quot;Mountain Manna&quot; (''Begonia retusa'').&lt;ref name=&quot;SabaPark_MountScenery&quot;&gt;{{cite web |title=The Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Gornjih 50m staze prolazi kroz [[magličasta šuma|magličastu šumu]] poznatu kao Elfin Forest (&quot;Vilenjačka šuma&quot;).&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Hiking&quot; /&gt; U tom dijelu rastu planinski mahagoni (''[[Freziera undulata]]''),&lt;ref name=&quot;DCBD_Resource2814&quot;&gt;{{cite web |title=Dutch Caribbean Biodiversity Database |url=https://dcbd-test.containers.wur.nl/resource/2814 |website=Dutch Caribbean Biodiversity Database (DCBD) |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i [[orhideja|orhideje]], [[jetrenjače]], [[mahovina|mahovine]], [[paprati]] i drugi [[epifit]]i.

=== Staza &quot;Elfin&quot; ===

Staza &quot;Elfin&quot; je najnovija planinarska staza na Sabi, otvorena 2018.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news |author=Caribbean Journal Staff |title=A New Hiking Trail in Saba |url=https://www.caribjournal.com/2018/08/20/a-new-hiking-trail-in-saba/ |work=Caribbean Journal |date=20. 8. 2018 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Staza počinje na stazi &quot;Sandy Cruz&quot; i završava na mjestu gdje se spaja sa stazom &quot;Mount Scenery&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Za prolazak stazom u jednom smjeru potrebno je približno jedan sat.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt;

Staza prati stare puteve kojima su se koristili poljoprivrednici prethodnih generacija.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Tokom prolaska kroz stazu planinari prolaze kroz tri ekosistema: [[šuma|šumsko područje]], [[tropska kišna šuma|tropsku kišnu šumu]] i [[magličasta šuma|magličastu šumu]].&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Duž staze mogu se vidjeti slonovo uho (taro), [[Fuchsia|planinska fuksija]], orhideje roda [[Maxillaria]], velika stabla [[banana]] i druge biljne vrste.&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt; Sa staze se pruža pogled na brdo &quot;Old Booby&quot;, [[Cove Bay]] i [[aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_PlanYourHike&quot; /&gt;

== Telekomunikacije i navigacija ==
[[Datoteka:Mt. Scenery from Windwardside.JPG|mini|desno|300px|Komunikacijski toranj na vrhu Mount Sceneryja]]

Godine 1972. britanska kompanija &quot;Cable &amp; Wireless&quot; započela je izgradnju relejne stanice u blizini vrha Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot; /&gt; Stanica je služila za uspostavljanje telekomunikacijske veze između ostrva [[Antigva (ostvo)|Antigva]] i [[Tortola|Tortole]], preko Sabe.&lt;ref name=&quot;Hartog&quot; /&gt; Iako više nije u upotrebi, relejna stanica i pripadajući toranj i dalje su se nalazili u blizini vrha Mount Sceneryja 2015.&lt;ref name=&quot;CaribbeanJournal_MountScenery_2015&quot; /&gt;

Zajednički centar za koordinaciju spašavanja, koji djeluje u okviru Obalne straže Nizozemskih Kariba, ima jednu od svojih stanica za praćenje hitnih komunikacija na Mount Sceneryju.&lt;ref name=&quot;SintMaartenGov_DCCG&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean Coast Guard (DCCG) |url=https://www.sintmaartengov.org/Ministries/Departments/Pages/The-Dutch-Caribbean-Coast-Guard.aspx |website=Government of Sint Maarten |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stanica, poznata kao &quot;DSC Station Mt. Scenery&quot;, služi za [[digitalno selektivno pozivanje]] (DSC), sistem koji omogućava brodovima da automatski šalju i primaju standardizovane poruke, uključujući upozorenja o opasnosti.&lt;ref name=&quot;NGA_Pub117_Ch4&quot;&gt;{{cite report |title=Pub. 117: Radio Navigational Aids – Chapter 4: Distress, Emergency, and Safety Traffic |url=https://msi.nga.mil/api/publications/download?key=16694477/SFH00000/117chapter4.pdf |publisher=National Geospatial-Intelligence Agency (NGA) |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Stanica pruža neprekidno 24-satno praćenje i ima domet od 129,64km.&lt;ref name=&quot;IMO_GMDSS_Circ22_2018&quot;&gt;{{cite report |title=GMDSS.1/Circ.22: Master Plan of Shore-Based Facilities for the Global Maritime Distress and Safety System (GMDSS Master Plan) |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/OurWork/Safety/Documents/Documents%20relevant%20to%20SAR/GMDSS.1-CIRC.22%20GMDSS%20Master%20Plan.pdf |publisher=International Maritime Organization (IMO) |date=30. 7. 2018 |access-date=30. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Na nižim padinama Mount Sceneryja, u naselju [[St. Johns, Saba|St. Johns]], nalazi se [[Popis svjetionika na Sabi|svjetionik St. John's]]. Navigacijski objekt čini toranj visok 15m, postavljen na jednospratnu bijelu betonsku osnovu.&lt;ref name=&quot;Rowlett_SabaStEustatius&quot;&gt;{{cite web |author=Rowlett, Russ |title=Lighthouses of Saba and Sint Eustatius |url=https://www.ibiblio.org/lighthouse/sab.htm |website=The Lighthouse Directory |publisher=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
File:Mount Scenery.jpg|Mount Scenery u oblacima, pogled iz naselja Windwardside
File:Windwardside Village with Mount Scenery.jpg|Mount Scenery, pogled iz Windwardsidea
File:Saba Hell's Gate (cropped).jpg|Mount Scenery, pogled iz naselja Lower Hell's Gate
File:Third of the Way Up Mount Scenery Trail (6550015583).jpg|Jedan od ulaza na stazu &quot;Mount Scenery&quot;
File:Mount Scenery Trail Steps (6550016605).jpg|Stepenice na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Anolis sabanus on Philodendron giganteum.jpg|Sabska anola na slonovom uhu na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Marcgravia umbellata, vine and flower.jpg|''Marcgravia umbellata'' na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
File:Pilea nummulariifolia (and other plants) on a mossy rock.jpg|''Pilea nummulariifolia'' na kamenu prekrivenom mahovinom na stazi &quot;Mount Scenery&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak vulkana u Nizozemskoj]]
* [[Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj]]
* [[Vaalserberg]] – najviši vrh evropske Nizozemske

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scenery, Mount}}
[[Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana]]
[[Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Reljef Sabe]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planinarske staze na Karibima]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Vulkani Kariba]]</text>
      <sha1>5nfh864wilvxbu4009hpyjbw0x79lif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Američki mjesec - članak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536789</id>
    <revision>
      <id>3923031</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = &lt;div style=&quot;padding:2px 0 4px;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia American Month Logo.svg|60px|alt=|link=]]&lt;/div&gt; | text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Američki mjesec/{{{1|}}}.|&quot;Američki mjesec {{{1|}}}.&quot;]]'''&lt;br/&gt; Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Ameri%C4%8Dki-mjesec-bs-{{{1|}}} ovdj...</comment>
      <origin>3923031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="499" sha1="htv94b3x7scdllkkt5gc1xpws4n4w67" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{Cmbox
| type = notice
| style = margin-bottom:0.5em;
| image = &lt;div style=&quot;padding:2px 0 4px;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia American Month Logo.svg|60px|alt=|link=]]&lt;/div&gt;
| text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Američki mjesec/{{{1|}}}.|&quot;Američki mjesec {{{1|}}}.&quot;]]'''&lt;br/&gt; Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Ameri%C4%8Dki-mjesec-bs-{{{1|}}} ovdje].
}} 
&lt;noinclude&gt;</text>
      <sha1>htv94b3x7scdllkkt5gc1xpws4n4w67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mjesec malih država i teritorija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536790</id>
    <revision>
      <id>3923033</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Korisnički šablon |slika = {{#switch: {{{1|}}}  | 2026     = Male-drzave-i-teritorije-2026.png  | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png  }} |tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.]]''' |pozadina slike  = #6f88A4 |pozadina teksta = #8CA8C8 |boja teksta = black |okvir = #6f88A4 |}} &lt;noinclude&gt; {{Dokumentacija}} &lt;/noinclude&gt; &lt;includeonly&gt; {{#ifeq...</comment>
      <origin>3923033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="639" sha1="2tdhm18evl1bshelklciybe00m50r11" xml:space="preserve">{{Korisnički šablon
|slika = {{#switch: {{{1|}}}
 | 2026     = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 }}
|tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.]]'''
|pozadina slike  = #6f88A4
|pozadina teksta = #8CA8C8
|boja teksta = black
|okvir = #6f88A4
|}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>2tdhm18evl1bshelklciybe00m50r11</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923037</id>
      <parentid>3923033</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:21:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="639" sha1="lb02xqsz1rpn8mfuklaey0rp7yvzhw5" xml:space="preserve">{{Korisnički šablon
|slika = {{#switch: {{{1|}}}
 | 2026     = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 }}
|tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.]]'''
|pozadina slike  = #8CA8C8
|pozadina teksta = #D8E8FF
|boja teksta = black
|okvir = #6f88A4
|}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>lb02xqsz1rpn8mfuklaey0rp7yvzhw5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mjesec malih država i teritorija - članak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536791</id>
    <revision>
      <id>3923034</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = &lt;div style=&quot;padding:2px 0 4px;&quot;&gt;[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]&lt;/div&gt; | text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|&quot;Mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.&quot;]]'''&lt;br/&gt; Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-{{{1|}}...</comment>
      <origin>3923034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="505" sha1="kh9c7snlvpr6tis4ic7nvomvwiksvuh" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{Cmbox
| type = notice
| style = margin-bottom:0.5em;
| image = &lt;div style=&quot;padding:2px 0 4px;&quot;&gt;[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]&lt;/div&gt;
| text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|&quot;Mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}.&quot;]]'''&lt;br/&gt; Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-{{{1|}}} ovdje].
}} 
&lt;noinclude&gt;</text>
      <sha1>kh9c7snlvpr6tis4ic7nvomvwiksvuh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mjesec malih država i teritorija/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536792</id>
    <revision>
      <id>3923035</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt; &lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt; &lt;!-- Dokumentacija --&gt; == Korištenje == Ovaj šablon može se koristi u korisničkom Babelu kako bi pokazao koje godine je korisnik učestvovao na projektu [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija]]. === Primjer === {{Mjesec malih država i teritorija|{{TRENUTNAGODINA}}}}  === Parametri === {| class=&quot;wikitable&quot; |- !1 | Go...</comment>
      <origin>3923035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1156" sha1="ij1klwbvnn7q60pb4axwe5ger4ez497" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt;
&lt;!-- Dokumentacija --&gt;
== Korištenje ==
Ovaj šablon može se koristi u korisničkom Babelu kako bi pokazao koje godine je korisnik učestvovao na projektu [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija]].
=== Primjer ===
{{Mjesec malih država i teritorija|{{TRENUTNAGODINA}}}}

=== Parametri ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!1
| Godina
|}
== Kôd ==
&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Mjesec malih država i teritorija|GODINA}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Šablon:CEE Proljeće]]
* [[Šablon:Azijski mjesec]]
* [[Šablon:Američki mjesec]]
* [[Šablon:Mjesec Antarktika]]
* [[Šablon:Okeanijski mjesec]]
* [[Šablon:Feminizam i folklor]]
* [[Šablon:Wiki voli ramazan]]
* [[Šablon:Mjesec ukrajinske kulturne diplomatije]]
* [[Šablon:Europride]]

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Korisnički šabloni po projektima|Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>ij1klwbvnn7q60pb4axwe5ger4ez497</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536793</id>
    <revision>
      <id>3923038</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:27:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Wikipedia:mjesec malih država i teritorija 2026.]]</comment>
      <origin>3923038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="ore4vgyxn76bqe5l5hdorjm2fi7i17r" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:mjesec malih država i teritorija 2026.]]</text>
      <sha1>ore4vgyxn76bqe5l5hdorjm2fi7i17r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923039</id>
      <parentid>3923038</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:27:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="msoabbadsvvvf0sl9vl9kfkhjdu3ery" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija 2026.]]</text>
      <sha1>msoabbadsvvvf0sl9vl9kfkhjdu3ery</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923044</id>
      <parentid>3923039</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="4ot2w8v2zkt3gsmydsqgnm4gj5ebiiy" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026.]]</text>
      <sha1>4ot2w8v2zkt3gsmydsqgnm4gj5ebiiy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Wikipedijin Američki mjesec 2026.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536794</id>
    <revision>
      <id>3923040</id>
      <timestamp>2026-08-30T14:27:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec 2026.]]</comment>
      <origin>3923040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="lnr9e5p75ku1ye4zgknej1uqkej68cn" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec 2026.]]</text>
      <sha1>lnr9e5p75ku1ye4zgknej1uqkej68cn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923045</id>
      <parentid>3923040</parentid>
      <timestamp>2026-08-30T14:29:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec 2026.]] uklonjena; [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="9211tk8pmyb3ubdcuyttebfqkrlq2fs" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026.]]</text>
      <sha1>9211tk8pmyb3ubdcuyttebfqkrlq2fs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki jezički modeli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536795</id>
    <redirect title="Veliki jezički model" />
    <revision>
      <id>3923092</id>
      <timestamp>2026-08-30T17:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>GoodBosnian premjestio je stranicu [[Veliki jezički modeli]] na [[Veliki jezički model]] preko preusmjerenja: Standardizacija: Prebacujem u jedninu</comment>
      <origin>3923092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="jnrnclzslmiiapjms17tpzpx2fbq0dx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Veliki jezički model]]</text>
      <sha1>jnrnclzslmiiapjms17tpzpx2fbq0dx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubinska psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536796</id>
    <revision>
      <id>3923110</id>
      <timestamp>2026-08-30T22:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio članka</comment>
      <origin>3923110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5325" sha1="e59dhpeppepgv9k6enx779v0vxat9l1" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Dubinska psihologija''' ({{lang-de|Tiefenpsychologie}}; {{lang-en|depth psychology}}) grupni je naziv za [[Psihologija|psihološke]] i [[psihoterapija|psihoterapijske]] pristupe koji u objašnjenju ljudskog doživljavanja, mišljenja i ponašanja poseban značaj pridaju [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] psihičkim procesima. U osnovi dubinske psihologije nalazi se pretpostavka da psihički život nije u potpunosti dostupan [[svijest|svijesti]] te da nesvjesni procesi mogu značajno utjecati na osjećaje, motive, stavove, ličnost i [[ponašanje]].&lt;ref name=&quot;APA_DepthPsychology&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Depth psychology |encyclopedia=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/depth-psychology |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solc_Didier_2018&quot;&gt;{{cite book |last1=Šolc |first1=Vladislav |last2=Didier |first2=George J. |title=Dark Religion: Fundamentalism from The Perspective of Jungian Psychology |publisher=Chiron Publications |year=2018 |isbn=978-1-63051-398-6 |url=https://books.google.co.ve/books?id=isB8DwAAQBAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clayton_Myers_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Clayton |first1=Susan |last2=Myers |first2=Gene |title=Conservation Psychology: Understanding and Promoting Human Care for Nature |edition=2 |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |isbn=978-1-118-87460-8 |url=https://www.wiley.com/en-us/shop/general-introductory-life-sciences/conservation-psychology-understanding-and-promoting-human-care-for-nature-2nd-edition-p-9781118874608 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojam ''Tiefenpsychologie'' uveo je [[švicarska|švicarski]] psihijatar [[Eugen Bleuler]] početkom 20. stoljeća, a [[Sigmund Freud]] počeo ga je koristiti od 1913. za označavanje pristupa koji se bave nesvjesnim psihičkim procesima.&lt;ref name=&quot;Bleuler_1911&quot;&gt;{{cite book |last=Bleuler |first=Eugen |title=Die Psychanalyse Freuds: Verteidigung und kritische Bemerkungen |publisher=Franz Deuticke |year=1911 |url=https://archive.org/details/diepsychanalyse00bleugoog |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jung_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Jung |first=C. G. |title=The Symbolic Life: Miscellaneous Writings |series=Collected Works of C. G. Jung |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-53347-4 |url=https://books.google.ba/books?id=x6_gBQAAQBAJ |language=en}}&lt;/ref&gt; Ideje o nesvjesnim aspektima psihičkog života postojale su i prije razvoja [[Psihoanaliza|psihoanalize]], posebno u filozofiji [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniza]], [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], ali su krajem 19. i početkom 20. stoljeća dobile sistematičniji oblik u okviru razvoja [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery Of The Unconscious: The History And Evolution Of Dynamic Psychiatry |publisher=Basic Books |year=1981 |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Discovery_Of_The_Unconscious.html?id=H4Hj0AEACAAJ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Taylor |first=Eugene |title=The Mystery of Personality: A History of Psychodynamic Theories |series=Library of the History of Psychological Theories |publisher=Springer Science &amp; Business Media |year=2009 |isbn=978-0-387-98104-8 |url=https://books.google.ba/books?id=I4us43Ee7VIC |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Sigmund Freud|Freudova]] [[psihoanaliza]] predstavlja jedan od osnovnih historijskih pravaca dubinske psihologije. Iz Freudove psihoanalitičke tradicije razvili su se, odnosno u kritičkom odnosu prema njoj oblikovali, i drugi značajni pravci, među kojima su [[analitička psihologija]] [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]] i [[individualna psihologija]] [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]]. Danas se dubinska psihologija ne smatra jedinstvenom psihološkom školom, nego širim područjem koje obuhvata različite teorijske i terapijske pristupe usmjerene na ulogu nesvjesnih i dinamičkih procesa u psihičkom životu.&lt;ref name=&quot;APA_DepthPsychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor_2009&quot; /&gt;

Iako različiti pravci dubinske psihologije dijele interes za nesvjesne procese, među njima postoje značajne razlike u shvatanju njihove prirode, strukture psihičkog života i osnovnih pokretačkih sila ljudskog ponašanja. Freud je naglašavao ulogu nesvjesnih nagona i psihičkih konflikata, Jung je razvio širu teoriju psihičke energije i razlikovao [[lično nesvjesno|lično]] i [[kolektivno nesvjesno]], dok je Adler naglasak stavljao na osjećaj manje vrijednosti, težnju ka nadmoći i društvenu ukorijenjenost čovjekovog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1981&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor_2009&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://jungpage.org/ Stranica C. G. Junga] {{en simbol}}
* [https://depthpsychologyalliance.com/ Savez za dubinsku psihologiju: Internet zajednica za istraživanje tema, vijesti, rasprava i događaja u vezi s dubinskom psihologijom] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dubinska psihologija]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]
[[Kategorija:Psihoanaliza]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Individualna psihologija]]
[[Kategorija:Psihodinamska psihoterapija]]</text>
      <sha1>e59dhpeppepgv9k6enx779v0vxat9l1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nancy Grace Roman Space Telescope</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536798</id>
    <redirect title="Svemirski teleskop Nancy Grace Roman" />
    <revision>
      <id>3923203</id>
      <timestamp>2026-08-31T11:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Nancy Grace Roman Space Telescope]] na [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman]]</comment>
      <origin>3923203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="0x7emmpzzp7xk8lv5i8uk5n38977rda" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman]]</text>
      <sha1>0x7emmpzzp7xk8lv5i8uk5n38977rda</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>