FK Sloboda Tuzla

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.17</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>FK Sloboda Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1563</id>
    <revision>
      <id>3923607</id>
      <parentid>3913328</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29860" sha1="onir0qnqkl7thilbf8ryaf4idbqzrhr" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #2a2a2a
| Boja2             = #ec1b21
| Ime kluba         = FK Sloboda Tuzla
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br/&gt;Sloboda Tuzla
| Grb               = FK Sloboda Tuzla.png
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Fukare'' &lt;br&gt; ''Slana Garda'' &lt;br&gt; ''Crveno-crni''
| Osnovan           = [[1919]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Sloboda|url=http://www.fksloboda.ba/index.php/istorija/osnivanje-kluba|website=fksloboda.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150829030406/http://www.fksloboda.ba/index.php/istorija/osnivanje-kluba|archive-date=29. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Tuzla]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#ec1b21}} {{colorbox|#2a2a2a}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Stadion Tušanj|Tušanj]]
| Kapacitet         = 7.200
| Vlasnik kluba     =
| Predsjednik kluba = [[Azmir Husić]]
| Trener            = ''Upražnjeno''
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Trg Stara tržnica 10&lt;br&gt;75000 Tuzla
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 3. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.fksloboda.ba/ fksloboda.ba]
| Trenutna sezona   =
|uzorak_lr1   = _black_stripes
|uzorak_t1    = _blackstripes
|uzorak_dr1   = _black_stripes
|lijeva ruka1 = FF0000
|tijelo1      = FF0000
|desna ruka1  = FF0000
|šorc1        = 000000
|čarape1      = FF0000
|uzorak_lr2   =
|uzorak_t2    =
|uzorak_dr2   =
|lijeva ruka2 = FF0000
|tijelo2      = FF0000
|desna ruka2  = FF0000
|šorc2        = FFFFFF
|čarape2      = FF0000
}}
'''Fudbalski klub Sloboda Tuzla''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je [[1919]]. godine. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Krajem novembra 1919. godine je mjesno partijsko vijeće donijelo odluku o osnivanju RSD-a te je krajem oktobra 1919. godine održana osnivačka skupština.

Na osnivačkoj skupštini je sekretar [[Mitar Trifunović Učo]] dao prijedlog za naziv &quot;Gorki&quot; po ruskom književniku [[Maksim Gorki|Maksimu Gorkom]]. Prijedlog je prihvaćen, a u okviru društva sa radom je počela fudbalska sekcija čiji su prvi igrači bili iz porodice Mott, Mustačević, Zaboš, Mujezinović, Šifer, Josić, Zafani, Morankić, Mešković itd. Interesantno je da su potomci neki od navedenih i danas sa nama, veliki prijatelji FK Sloboda.

U sljedećih par godina društvo je bilo izloženo pritiscima koji su bili karakteristični za to vrijeme te vlast nastojala da se promijeni boljševički naziv društva. Godine 1923. je sud naredio zabranu društva, ali su određeni aktivisti nastavili s aktivnostima zbog čega su ležali u zatvoru. Zahvaljujući upornom zalaganju aktivista koji su osnovali Gorki 20.11.1927. godine je osnovano RSD Sloboda, a u njenom okrilju i fudbalska sekcija. Nosioci ideja i 1919. i 1927. godine su bile skoro sve iste osobe.

=== Poslije Drugog svjetskog rata ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Sloboda je počela igrati u Zonskoj ligi da bi 1958. godine ostvaren plasman u Drugu saveznu ligu. Igrajući sa ekipama iz [[Slovenija|Slovenije]], sjeveroistočnog dijela [[Hrvatska|Hrvatske]] i sjeverozapadne [[Srbija|Srbije]] kroz Drugu saveznu ligu Zapad i Sjever, Sloboda uspjeva dva puta se plasirati u Prvu saveznu ligu te oba puta se u društvu najboljih zadržava po jednu sezonu.

Ipak, Sloboda u sezoni 1968/69, nakon baraža sa [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]] iz [[Podgorica|Podgorice]] ostvaruje ponovni plasman u Prvu saveznu ligu u kojoj se zadržala sljedeće 22 sezone, odnosno sve do raspada bivše države, a samim time i zajedničke lige.

=== Prva savezna liga ===
U ovom periodu Sloboda igra bitnu ulogu u tadašnjem jugoslovenskom fudbalu te Santosi sa Tušnja, kako je prozvana ekipa Slobode sredinom [[1970te|1970-ih]], postaje regionalno nogometno središte u kojem priliku za afirmaciju dobijaju igrači mahom sa područja današnjeg [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], sjeveroistočne [[BiH]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

1971. godine FK &quot;Sloboda&quot; osvaja kup Prvoligaša pobjedom nad [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničarom]] rezultatom 1:0. Iste godine je ostvaren plasman u finale Kup-a maršala Tita u kome je poražena u dva susreta od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] 0:4 u [[Tuzla|Tuzli]] i 2:0 u [[Beograd]]u. Ipak najveći uspjeh ostvaren je u sezoni 1976/77. godine kada je nakon osvojenog trećeg mjesta u prvenstvu izboren plasman u [[kup UEFA]], a nakon poraza u [[Las Palmas]]u od istoimene ekipe, rezultatom 5:0, i minimalne pobjede u Tuzli, rezultatom 4:3, &quot;Sloboda&quot; se oprostila od daljeg takmičenja.

Pored ovih rezultata treba istaći uspješno učešće u balkanskom kupu 1970. godine kao i osvajanje [[Rapan kup]]a 1984. godine. Otkako je u sezoni 1968/69. godine uveden trofej za fer-plej, FK &quot;Sloboda&quot; je u 19 završenih fudbalskih šampionata ovo priznanje osvojila šest puta. Za reprezentativce selekcije ex JugosLavije nastupilo je 29 fudbalera FK &quot;Sloboda&quot; Tuzla.

=== Bosna i Hercegovina ===
Osamostaljivanjem države [[BiH|Bosne i Hercegovine]], FK &quot;Sloboda&quot; Tuzla ima značajnu ulogu u prvenstvu gdje je ostvarila visoke plasmane, u takmičenju za kup BiH šest puta je bila finalist takmičenja, a u sezoni 2008/2009. je ponovila svoj najbolji poslijeratni uspjeh (1995/96) te osvojila 3. mjesto u Premijer ligi. Sloboda je u ovom periodu dva puta bila učesnik [[UEFA Intertoto kup]]a gdje je oba puta došla do drugog kruga. Dva puta je igrala i finale kupa BiH i u oba finala bila poražena, i to 2008. od Zrinjskog, a 2009. od Slavije, oba puta na penale. Sezona 2008/2009. je najuspješnija u Premijer Ligi, igrano je finale kupa i osvojeno treće mjesto na tabeli, izborili su Evropu ali im je uskraćena licenca. Sloboda je tužila N/FSBiH i dobila tužbu ali daljnji razvoj situacije ostaje nerazjašnjen.

U sezoni 2011/12. Sloboda je nakon 42 godine izgubila status u društvu naboljih. U sezoni ispadanja iz Premijer lige u Slobodi su se promijenila dva predsjednika kluba te tri šefa stručnog štaba. Prvu sezonu nakon ispadanja Slobodu s klupe vodi Smail Karić. U drugu polusezonu 2013/2014. Sloboda ulazi sa Miroslavom Blaževićem na klupi i novom upravom koja novom šefu obezbjeđuje željene igrače i uspjeva se vratiti u Premijer Ligu.

U sezoni 2014/15. Sloboda ponovo igra Premijer Ligu, sa klupe ih predvode Denis Karić, zatim Acadio Casemiro, a nakon zimske pauze na klupu dolazi Husref Musemić. Uz Musemića dolaze nova pojačanja sa ciljem opstanka u Premijer Ligi, od kojih su najzvučnija Almir Bekić, Zajko Zeba, Dilaver Zrnanovic, Mersudin Ahmetović i drugi, Sloboda uspjeva nakon nekoliko kola obezbjediti opstanak i početi pripreme za sezonu 2015/2016.

Početkom 2015. godine, predsjednik Slobode Azmir Husic javnosti objedlodanjuje plan djelovanja i razvoja FK Sloboda pod nazivom &quot;Zlatna Karika&quot;, koji predviđa da sa njegovim kapitalom uz pomoć općine Tuzla Sloboda napravi iskorak. Početkom jula 2015. godine plan je usvojen na skupštini FK Slobode.

U sezoni 2015/2016 Sloboda je zabilježila najbolji rezultat u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligi BIH]] plasmanom na drugo mjesto, te je igrala u finalu [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa BiH]] u kojem je izgubila od ekipe [[FK Radnik Bijeljina]] ukupnim rezultatom 4:1 (1:1, 3:0).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/radnik-ispisao-historiju-sloboda-ostala-bez-trofeja/194873|title=Radnik ispisao historiju, Sloboda ostala bez trofeja|access-date=2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ekipa Husrefa Musemića je osvojenim drugim mjestom u PL BIH osigurala plasman u prvo pretkolo Evropske Lige. Nakon dvije odigrane utakmice sa ekipom Beitar iz [[Izrael]]a (0:0, 1:0), Sloboda je okončala svoj nastup u Evropskoj Ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://faktor.ba/sloboda-beitar-odigrali-bez-golova-tuzlaci-u-izraelu-traze-prolaz-dalje-fotovideo/|title=Sloboda i Beitar odigrali bez golova: Tuzlaci u Izraelu traže prolaz dalje (FOTO/VIDEO) - Faktor.ba|date=30. 6. 2016|language=bs-BA|access-date=2. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bportal.ba/video-nakon-minimalnog-poraza-od-beitara-sloboda-zavrsila-svoj-nastup-u-evropskoj-ligi/|title=VIDEO Nakon minimalnog poraza od Beitara: Sloboda završila svoj nastup u Evropskoj ligi|date=7. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=2. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Uspjesi ==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]], [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (6)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1995/1996.|1995/96]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1999/2000.|1999/00]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2008/2009.|2008/09]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015/16.]]
*'''[[Druga nogometna liga SFRJ|Druga liga SFRJ]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1958/59.
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1970/71.
*'''[[UEFA Intertoto kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1983.

== Plasman u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine ==
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot; width=60%
|-
!colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|FK Sloboda u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]''
|-
!width=15%|{{Tooltip| Sez. | Sezona u Premijer ligi Bosne i Hercegovine}}
!width=5%|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u prvenstvu}}
!width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=5%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=5%|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u toku sezone}}
!width=5%|{{Tooltip| Ref. | Referenca}}
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95.]]||-||6||4||0||2||20||7||+13||12||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96.]]||3.||30||19||6||5||58||28||+30||63||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1995/1996, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97.]]||9.||30||12||7||11||45||33||+12||43||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]]||5.||30||13||7||10||39||27||+12||46||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]||5.||30||15||6||9||46||32||+14||51||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00.]]||8.||30||14||5||11||41||31||+10||47||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]]||11.||42||17||13||12||54||41||+13||64||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]||10.||30||11||7||12||32||28||+4||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]||6.||38||16||6||16||51||38||+13||54||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]||5.||30||11||9||10||38||36||+2||42||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]||11.||30||11||8||11||30||28||+2||41||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]||11.||30||11||6||13||31||40||-9||39||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]||10.||30||12||4||14||36||45||-9||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]||6.||30||15||2||13||44||38||+6||47||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]||3.||30||15||5||10||32||26||+6||50||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]||8.||30||13||3||14||30||34||-4||42||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20 Oktobar 2017 }}; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]||6.||30||14||4||12||28||29||-1||46||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]||15.||30||10||2||18||23||48||-25||32||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]||8.||30||11||7||12||33||28||+5||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015, sportsport.ba&quot;&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015, sportsport.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]|| align=&quot;center&quot; |2.
|30
|19
|5
|6
|44
|23
| +21
|62
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nr.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20152016/regular-season/r31610/|title=Summary - Premier Liga - Bosnia and Herzegovina - Results, fixtures, tables and news - Soccerway|website=nr.soccerway.com|access-date=2. 8. 2016|archive-date=30. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160730050247/http://nr.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20152016/regular-season/r31610/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| 5.||32||11||10||11||39||42||-3||43||
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| 10.||32||9||9||14||31||34||-3||36||
|-
|colspan=2 align=center|'''Ukupno''' - &lt;small&gt;''22 sezone''&lt;/small&gt; ||'''660'''||'''283'''||'''131'''||'''246'''||'''825'''||'''716'''||'''+109'''||'''980'''||
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|colspan=2 align=center|'''Ukupno u PLBiH''' - &lt;small&gt;''16 sezona''&lt;/small&gt; ||'''504'''||'''206'''||'''100'''||'''198'''||'''576'''||'''558'''||'''+18'''||'''718'''||
|}

== Stadion ==

[[Stadion Tušanj]] je stadion na kojem FK Sloboda igra svoje utakmice punih 56 godina. Nosi ime po dijelu grada [[Tuzla|Tuzle]] u kojem je smješten.
Stadion se počeo graditi u proljeće 1947. godine. Radilo se udarnički, svakodnevno su dolazile brigade mladih iz tadašnjih kvartova, iz škola, pomagali radnici iz preduzeća. Međutim, teško vrijeme poslije Drugog svjetskog rata, puno bitnijih stvari u to vrijeme kao i činjenica da se sistem takmičenja tih godina stalno mijenjao pa su i ambicije Slobode se mijenjale, su doprinijeli da radovi na Tušnju utihnu. U to vrijeme Sloboda je igrala na terenu Proletera iz Kreke. Teren se nalazio na prostoru današnjeg novoizgrađenog tržnog centra Tuš na Ircu.

Iz tog vremena ostaće upamćena prva noćna utakmica u [[Tuzla|Tuzli]]. Naime te noći, 4.avgusta 1956. godine, u okviru tadašnje Zonske lige Sloboda je ugostila [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] iz Sarajeva.

Formiranje Zonske lige [[1955]].godine, u kojoj je Sloboda igrala sa timovima kao što su [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Borac Banja Luka|Borac]], [[FK Čelik|Čelik]], [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar,]] je počelo privlačiti veliku pažnju tuzlanske publike. Slobodine dobre igre i visoka pozicioniranost su reanimirale radove na [[Stadion Tušanj|Tušnju]]. Svečano otvaranje se desilo 28.jula 1957. godine za koju se upriličila prijateljska utakmica Sloboda-[[NK Zagreb|Zagreb]].

Iako je rezultat bio u drugom planu Sloboda je visoko slavila rezultatom 5:2 (0:1). Bio je to događaj decenije u Tuzli, a okupilo se preko 10.000 gledalaca na tek izgrađenom [[Stadion Tušanj|Tušnju]].

Utakmicu su sudili sudije [[Mesud Skokić]], [[Miralem Behlilović]] i [[Jure Kordić]].

Tušanj je sljedeću deceniju postao gost ekipama iz cijele bivše države jer je Sloboda ubrzo nakon otvaranja stadiona ušla u Drugu saveznu ligu, tačnije 1958. godine gdje je uz dva jednogodišnja izleta u Prvu saveznu ligu (1959/60 i 1962/63) uspješno se takmičila sve do 1969. godine.

[[Stadion Tušanj|Tušanj]] je bio mjesto na kojem su mnogi naši očevi i majke učestvovale na sletovima povodom svečanih dana bivše države, kao i na manifestacijama obilježavanja postojanja kluba.

Odlične igre, zapažena rola u Prvoj saveznoj ligi i Kupu Maršala, kao i trka za prestižom su rezultirale izgradnjom reflektora čija je gradnja dovršena 1979. godine.

Do početka 90-tih većih radova na Tušnju nije bilo iako je u Rudarskoj 2 godinama stajala maketa nadogradnje stadiona. Došao je još jedan [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], promijenilo se puno stvari. Sloboda pored par ekipa koje su bile standardni prvoligaši u ligi bivše države počinje da se takmiči sa ekipama koje su prije rata igrale republičke pa i među općinske lige. Naravno, u tim prvim godinama je bilo puno prioritetnijih, egzistencijalnih stvari. Ipak, ne možemo se oteti utisku da je upravo u tim prvim poslijeratnim godinama, krajem 90-tih, interesovanje za za utakmice bio mnogo veći nego što je sada u sadašnje vrijeme. Tušanj je rijetko bivao ispod 4-5 hiljada posjete, a na utakmicama sa starim rivalima [[FK Sarajevo|Sarajevom]], [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničarem]], [[NK Čelik|Čelikom]] je bio i više od 8.000 gledalaca. U to vrijeme tribine su bile pune, a već afirmirana navijačka skupina Fukare Tuzla je dupke punila stajanje.

Prvih godina novog milenijuma osvanule su i nove stolice što je dalo novo ruho izgledu tribina.

Međutim, istih godina tadašnja uprava čini korak za koji će se ispostaviti da nije bio najbolje rješenje. Iako nisu bila osigurana sredstva za gradnju popularnog &quot;stajanja&quot; isto biva srušeno sa obrazloženjem da će na tom mjestu niknuti tribina u roku od 3 mjeseca. Prošlo je više od 10 godina, a nekadašnje stajanje i dalje zjapi srušeno dok pogled na njega samo budi sjetu i prelijepe uspomene svakog onog ko je odrastao gledajući utakmice sa tog mjesta.
Tih godina velika rezultatska i organizacijska kriza je zahvatila redove Slobode tako da pored grčevite borbe za opstanak u redovima vodstva kluba i općinskih vlasti nije ni bilo neke pretjerane želje za gradnjom stadiona. Jedino su navijači ti koji nisu prestali potencirati gradnju stadiona svo to vrijeme. Parolama, sloganima, grafitima i dr. pokušala se reanimirati tuzlanska sportska javnost i ukazati na potrebu gradnje stadiona kao jednog od preduslova za dizanja kluba iz sumornog sivila.

U periodu 2007-09 stadion Tušanj ponovo postaje sve češća tema u kuloarima. U 2008. godini Općinsko vijeće je donijelo odluku o osnivanju „Javne ustanove gradski stadion Tušanj“ čime je preuzelo na sebe obavezu gradnje stadiona. Krajem juna 2009. godine putem medija je obaviještena javnost o skorom početku gradnje Sjeverne tribine sa 1. julim 2009. godine kao datumom početka radova. Radovi na Tušnju su počeli 01. jula 2009. godine, u 11.30h rušenjem ulaza na stajanje starog 52 godine. Radovi na izgradnji sjeverne tribine još uvijek traju. Rebalansom budžeta grada Tuzle usvojenim u decembru 2015. planirana je izgradnja istočne tribine stadiona Tušanj.

== Navijači ==
Nakon avantura i kratkih izleta u Prvu ligu Jugoslavije došla je sezona 1968/69. Razigravanje za Prvu ligu se igralo sa [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti iz Podgorice]]. Fenomenalnih 3:0 za crveno-crne u uzvratu u [[Podgorica|Podgorici]] odjeknulo je kao bomba u slanom gradu. Svi koji su mogli išli su do [[Sarajevo|Sarajeva]] dočekati igrače na aerodromu. Do Tuzle u koloni je već bilo nekoliko stotina automobila. Svečani doček je održan na trgu i tako je sve počelo. Godine odličnih izdanja Slobode u Prvoj ligi su postale standard, Tušanj je bio pun, prosjek je bio 10-12 hiljada na stadionu, a naravno sve je gorilo kada su dolazili ekipe velike četvorke.

U tim godinama A tribina Tušnja okuplja one najvatrenije. Bili su to ljudi svih profila, svih zanimanja, raznih imovinskih stanja, ali svi su bili vatreni i strastveni u svojoj ljubavi prema Slobodi. Upravo po tome se A tribina i razlikovala od ostalih tribina. Spontano se formiraju društva, ekipice, njihova mjesta su bila poznata na A tribini.

Krajem 70-tih svim klincima koji su dolazili u Univerzitetsku i od koji je većina kasnije poslije postala jezgro grupe koja organizirano počinje pratiti tuzlanske klubove prvo pod nazivom &quot;Red-Black Killers&quot;, a kasnije &quot;Fukare&quot;.

Prve godine poslije rata donose veliko rivalstvo sa zeničkim Čelikom pa samim time i sa Robijašima. Ono što je interesanto ja da su tada odnjegovana pojedina prijateljstva na toj relaciji koja su se poslije prenosila na novije generacije te se i danas zadržao jedan zdrav, sportski i prijateljski odnos sa mnoštvo ličnih poznanstava i prijateljstava.

U međuvremenu opšte stanje na BH tifo sceni dobija sasvim drugi izgled. Sukobi postaju svakodnevnica pa tako i naša grupa nije izuzetak. Stvara se tradicija sukoba sa [[Manijaci]]ma, [[Horde zla|Hordama]], [[Ultrasi]]ma. Vrlo česti neredi u našem gradu na Fukare bacaju pogrešnu percepciju grada pa tako se Fukare personificiraju sa nečim lošim, ali obzirom da isto breme nosi većina grupa to je stvar sa kojom se mora živiti i mijenjati.

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=70% style=&quot;text-align:center&quot;
!width=5%| Sezona
!width=10%| Takmičenje
!width=10%| Runda
!width=20%| Klub
!width=10%| Domaćin
!width=10%| Gost
|-
|[[Kup UEFA 1977/1978.|1977/78.]]
|[[Kup UEFA]]
|1.pretkolo
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[UD Las Palmas|Las Palmas]]
|4-3
|0-5
|-
|rowspan=3|[[Intertoto kup 1978.|1978.]]
|rowspan=3|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|rowspan=3|Grupna faza
|align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Netanya FC|Maccabi Netanya]]
|2-2
|2-2
|-
|align=left|{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]]
|3-2
|0-1
|-
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|2-1
|3-1
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 2003.|2003.]]
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|1. pretkolo
|align=left|{{ZD|ISL}} [[Knattspyrnufélag Akureyrar]]
|1-1
|1-1 &lt;small&gt;(3-2 pen.)&lt;/small&gt;
|-
|2. pretkolo
|align=left|{{ZD|BEL}} [[Lierse SK|Lierse]]
|1-0
|1-5
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 2004.|2004.]]
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|1. pretkolo
|align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Celje|Celje]]
|1-0
|1-2
|-
|2. pretkolo
|align=left|{{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|0-1
|1-2
|-
|[[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]]
|[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
|1.  pretkolo
|align=left|{{ZD|IZR}} [[Beitar Jerusalem]]
|0-0
|0-1
|}

== Treneri ==
[[Datoteka:Miroslav Blažević 1978.jpg|thumb|[[Miroslav Blažević]], bivši trener Slobode|204x204px]]
* {{ZD|JUG}}{{ZD|BIH}} [[Faruk Pašić]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}}{{ZD|BIH}} [[Slobodan Stefanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] (juni 1994–juni 1996)
* {{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (juli 1996–juni 1998)
* {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] (juli 1998–august 1999)
* {{ZD|BIH}} [[Sakib Malkočević]] (juli 2008–juli 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Nermin Hadžiahmetović]] (septembar 2009–novembar 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Adnan Osmanhodžić]] (novembar 2009–decembar 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Vlatko Glavaš]] (januar 2010–oktobar 2010)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (oktobar 2010–mart 2011)
* {{ZD|BIH}} [[Ibrahim Crnkić]] (mart 2011–septembar 2011)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (septembar 2011–april 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Nihad Mujezinović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vedran Kovačević]] (april 2012–maj 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (maj 2012–juni 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (juni 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]]
* {{ZD|BIH}}{{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]] (januar 2014 – juni 2014.)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (juni 2014 – Septembar 2014)
* {{ZD|Portugal}} [[Alfredo Casimiro]] (Septembar 2014 – Januar 2015)
* {{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]] (Januar 2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2016–2017)
* {{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Zlatan Nalić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Mile Lazarević]] (2019)
* {{ZD|SLO}} [[Marijan Bloudek]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Gradimir Crnogorac]] (2019–2021)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2021–2022)
* {{ZD|BIH}} [[Adnan Jahić (nogometaš)|Adnan Jahić]] (2022–2023)
* {{ZD|HRV}} [[Danijel Pranjić]] (2023)
* {{ZD|BIH}} [[Zlatan Nalić]] (2023–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2024)
* {{ZD|BIH}} [[Zlatan Nalić]] (2024)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2025)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Karić]] (2025–2026)
* {{ZD|BIH}} [[Adnan Hodžić]] (2026)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080501101552/http://www.fksloboda.ba/  Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64379/profile/index.html FK Sloboda] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://www.transfermarkt.com/fk-sloboda-tuzla/startseite/verein/5405 FK Sloboda] na transfermarkt.com

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Prva liga FBiH}}

[[Kategorija:FK Sloboda Tuzla|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Sloboda Tuzla]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.|Sloboda Tuzla]]
[[Kategorija:Sport u Tuzli|Sloboda Tuzla]]</text>
      <sha1>onir0qnqkl7thilbf8ryaf4idbqzrhr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stolac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1604</id>
    <revision>
      <id>3923592</id>
      <parentid>3881802</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30997" sha1="5jgt7vfq4fyv5gcfzrk8553smvoql5x" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Stolac (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Stolac
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Stolac
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 290
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Stolac pobliz Mostaru v udoli ricky Bregavy, pohled z hradu.jpg
| image2                   = Panorama Stoca.jpg
| image3                   = BiH, Radimlja necropolis 5.jpg
| image4                   = Bregava Stolac 07.jpg
| image5                   = Moshe Danon.JPG
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = Flag of Stolac.svg
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of Arms of Stolac.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Stolac.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Stolac u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|05|N|17|58|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Stjepan Bošković&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/176/0|title=Lokalni izbori 2024 - Stolac|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| površina_naselja           = 5.72
| površina_grada             = 279.79
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3816
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 14502
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 88 360
| pozivni_broj               = (+387) 36
| matični_broj_naselja       = 170976&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11606
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.stolac.gov.ba/}}
| fusnote                    = 
| mapframe_shape             = yes
| mapframe_id                = Q21742008
}}
'''Stolac''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] koji su smješteni u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na krajnjem istoku [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]].

== Geografski položaj ==
Naselje Stolac je nastalo na obalama rijeke [[Bregava|Bregave]] kojeg okružuju planine Hrgud te [[Vidovo polje]] s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je [[Dubravska visoravan]], koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom [[vinogorje|vinogorju]] po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. [[Iliri]] i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a spada u malu grupu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada [[Daorson]]a.

== Historija ==
[[Datoteka:Castle in Stolac.jpg|mini|desno|270px|lijevo|Stari grad u Stocu.]]Zbog guste koncentracije arheoloških, sakralnih i stambenih spomenika Stolac se ubraja među najvažnije historijske urbane cjeline u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot;&gt;{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5282/|title=The natural and architectural ensemble of Stolac|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONSBadanj&quot;&gt;{{cite web|url=https://istinomjer.ba/app/uploads/2022/03/badanj-bh-kompl.pdf|title=Arheološko područje (paleolitsko nalazište) Badanj u Borojevićima kod Stoca|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Prahistorija ===
Najstariji tragovi ljudske prisutnosti na stolačkom prostoru vezani su za [[Badanj]], paleolitsko nalazište u [[Borojevići]]ma kod Stoca. Riječ je o polupećini nad desnom obalom Bregave, gdje su utvrđena dva hronološki različita sloja paleolitskog naseljavanja. Posebnu važnost nalazištu daje u stijeni urezan crtež, koji se ubraja među najstarije poznate primjere prahistorijske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSBadanj&quot; /&gt;

Šire stolačko područje bilo je naseljeno i tokom [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]]. Na uzvišenjima oko današnjeg grada razvijala su se gradinska naselja i fortifikacije, a najznačajniji tragovi takvog razvoja sačuvani su u Ošanićima, gdje će u kasnijem razdoblju nastati helenistički Daorson.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSDaorson&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/DaorsonHR%20kompl.pdf|title=Helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

O zainteresiranosti za život na ovom prostoru od najstarijih vremena svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina [[Badanj]] - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad [[Daorson]], koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate [[Nekropola|nekropole]] [[stećak]]a na [[Radimlja|Radimlji]], [[Boljuni]]ma, [[Rotimlja|Rotimlji]] i [[Vidoštak]]u kao i sama tvrđava Stari grad.

=== Antika ===
U antičkom razdoblju stolački kraj bio je jedan od najvažnijih centara južne Hercegovine. U Ošanićima kod Stoca nalazio se [[Daorson]], utvrđeni i urbanizirani centar ilirskog plemena [[Daorsi|Daorsa]], čiji su ostaci — megalitski bedemi, akropola, kule, kovani novac i drugi pokretni nalazi — svjedočanstvo razvijene helenističke kulture na istočnom Jadranu.&lt;ref name=&quot;KONSDaorson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBIHDaorson&quot;&gt;{{cite journal|last=Marić|first=Zdravko|year=2004|title=Grafiti sa grčkih posuda iz razorenog ilirskog grada Daorsona iznad sela Ošanića kod Stoca u Hercegovini|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/333|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema podacima UNESCO-a, prahistorijska utvrda na tom mjestu postojala je od ranog do kasnog brončanog doba, dok se razaranje Daorsona može smjestiti u sredinu ili drugu polovinu 1. stoljeća p. n. e.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

Na prostoru današnjeg Stoca nalazio se i rimski [[Diluntum]] (u UNESCO-vom tekstu i kao ''Dilentum''), antičko gradsko naselje s nalazima iz 1. i 2. stoljeća nove ere te s kasnoantičkim fortifikacijama.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Istraživanja rimskih vila u Bosni i Hercegovini ukazuju da je na području današnje općine Stolac istražen niz manjih vila koje su gravitovale većem urbanom središtu, identificiranom upravo kao Diluntum, jednim od značajnijih naselja u slivu donje [[Neretva|Neretve]].&lt;ref name=&quot;AcademiaVile&quot;&gt;{{cite journal|last=Busuladžić|first=Adnan|year=2014|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini / Roman villas in Bosnia and Herzegovina|url=https://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina|journal=Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kasna antika ostavila je na stolačkom području i važne tragove ranog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Prema Anti Škegri, kršćanstvo se u rimskom naselju u Stocu ukorijenilo već u drugoj polovini 3. stoljeća, a u drugoj polovini 4. ili prvoj polovini 5. stoljeća podignuta je ranokršćanska bazilika; stolačko područje dovodi se i u vezu sa [[Sarsenterum]]om, koji se spominje u aktima salonitanskih crkvenih sabora 530. i 533. godine.&lt;ref name=&quot;Skegro2002&quot;&gt;{{cite journal|last=Škegro|first=Ante|year=2002|title=Kršćanstvo na stolačkom području do osmanlijske okupacije|url=https://www.academia.edu/107238458/|journal=Stolac mjesto spora umjesto razgovora: radovi s Okruglog stola, Stolac, 5. listopada 2001.|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Stolac je prvi put spomenut u pisanim izvorima 7. maja [[1420]]. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni [[Gojak Tihosalić]], koji se bavio stočarstvom. Dokument se nalazi u [[Dubrovački arhiv|Državnom arhivu u Dubrovniku]]. Njegov sadržaj je sljedeći: Milien Budečević pred [[Rektor|dubrovačkim knezom]] [[Pucići (vlastela)|Nikolom Pucićem]] podiže tužbu protiv Vučihne i Stjepoja Vlahovića iz [[Vlaški katun|katuna]] Vučihne [[Vlasi Vlahovići|Vlahovića]] zato što su tih dana u mjestu zvanom Stolac oduzeli tri krave i vola, a koju stoku je Milien imao na čuvanju i uzgoju kod Gojaka Tihosalića iz Stoca.

{{Citat|&quot;1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Jo. de Poza conqueritur supra Volcichna Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç aceperunt sibi vaccas tres et I bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç&quot; - 7.5. 1420. godine; Državni arhiv Dubrovnik; Serija: Lamenta de foris; Svezak: IV; Folija: 190.}}

Nasljednik Gojaka Tihosalića mogao bi biti [[Vukmir Gojaković]] koji se spominje krajem maja [[1436]]. godine. Označen da je iz Stoca u [[Vidovo polje|Vidovom polju]] Vukmir Gojaković (Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie) se tada obavezao na sedmogodišnju službu kod dubrovačkog oružara Antolina Obradovića.&lt;ref&gt;„Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie locauit se et opera sua usque ad septem annos proxime futuros cum Antolino Obradouich protomagistro arsanate presente et eum conducente ad standum et laborandum cum ipso, promittens idem Vochmir dicto tempore stare cum eo Antolino et ab ipso non aufugere necque recedere sed ei obedire et fideliter seruire et se et personam suam operari et exercere in factis et agendis ipsius Antolini prout sibi comissum et ordinatum fuint et res et bona ipsius autem saluare et custodire” (31. maj 1436. godine), Državni arhiv Dubrovnik, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XX, Folija: 249.&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovni Stolac razvio se uz [[Vidoški grad]] i u neposrednoj vezi s njim. Prema Mladenu Ančiću, pisani izvori naselje pod imenom Stolac prvi put spominju 1420. godine, dok se razvoj naselja prije toga može rekonstruirati samo djelimično, na osnovu kasnijih izvora i arheoloških nalaza.&lt;ref name=&quot;Ancic2005&quot;&gt;{{cite journal|last=Ančić|first=Mladen|year=2005|title=Kasnosrednjovjekovni Stolac|url=https://hrcak.srce.hr/file/19570|journal=Povijesni prilozi|volume=29|pages=41–58|access-date=13. 3. 2026|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319024830/https://hrcak.srce.hr/file/19570|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; UNESCO navodi da je najraniji spomen Vidoškog grada u povelji iz 1444. godine, nakon čega se tvrđava u više povelja do 1454. spominje kao posjed [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]].&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

Iako prvi osmanski popis osvojenih krajeva iz 1475–1477. registrira u Stocu samo 34 domaćinstva, Ančić zaključuje da je kasnosrednjovjekovni Stolac prije osmanskog osvajanja bio razvijenije središte nego što to sam popis sugerira. Naselje je bilo uključeno u privrednu mrežu zaleđa [[Dubrovnik]]a, nalazilo se na važnom prometnom pravcu i imalo obilježja obrtničkog i trgovačkog središta, s mnogo mlinica, proizvodnjom vina i vjerovatnim sedmičnim sajmom.&lt;ref name=&quot;Ancic2005&quot; /&gt;

U srednjovjekovnu kulturnu baštinu stolačkog kraja spadaju i brojne [[Nekropola|nekropole]] [[stećak]]a, među kojima se posebno izdvajaju [[Radimlja]] i [[Boljuni]]. Radimlja, smještena u [[Vidovo polje|Vidovu polju]] zapadno od Stoca, jedna je od najvrjednijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Većina njenih spomenika potječe iz 15. i 16. stoljeća i povezuje se s porodicom [[Hrabren-Miloradović]].&lt;ref name=&quot;KONSRadimlja&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf|title=Historijsko područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=10. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610102908/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCORadimlja&quot;&gt;{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/documents/141946|title=Radimlja, Stolac|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko razdoblje ===
Stolac je pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast došao 1465. godine.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Tokom 16. stoljeća naselje se razvilo u kasabu i postepeno oblikovalo urbani lik koji će ga obilježavati stoljećima. Prema UNESCO-vom opisu prirodno-graditeljske cjeline Stoca, početkom 16. stoljeća do tada još uvijek slabo naseljeno područje počelo se pretvarati u gradsko središte, a gradnja [[Čaršijska džamija u Stocu|Čaršijske džamije]] započela je na mjestu starog musalle.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Ančić navodi da je gradnja [[Careva džamija u Stocu|Carske džamije]] započela 1519. godine.&lt;ref name=&quot;Ancic2005&quot; /&gt;

Osnovu urbanog razvoja činila je [[Bregava]], uz čiji su tok nastajali mostovi, mlinice, stupe, mahale, čaršija i rezidencijalni kompleksi. Korito Bregave sa svojim graditeljskim sklopovima predstavljalo „kičmu“ urbanog rasporeda Stoca. Među važnijim mostovima navode se Inat ćuprija, Podgradska ćuprija, most u [[Begovina (Stolac)|Begovini]] i most Sare Kašiković iz 1896. godine, dok su mlinice i stupe bile ključne za svakodnevni privredni život grada.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSBregava&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Stolac_Korito%20Bregave%20BOS.pdf|title=Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, prirodno-graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Putopisac [[Evlija Čelebija]] zabilježio je 1664. godine da je u Dolu na Bregavi bilo deset vodenica, dok UNESCO-ov tekst navodi i podatak iz 18. stoljeća prema kojem je na rijeci bilo čak 180 vodeničkih točkova.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. tvrđava iznad grada popravljana je i proširivana, a oko 1706. osnovana je stolačka kapetanija.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

Važan sloj kasnoosmanskog Stoca čine rezidencijalni kompleksi Rizvanbegovića u Begovini. Nakon ukidanja položaja dizdara i kapetana 1835. godine, braća Rizvanbegović napustila su tvrđavu i podigla nova vlastelinska zdanja uz Bregavu, čime je nastao jedan od najreprezentativnijih stambenih sklopova osmanske arhitekture u Hercegovini.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

=== Austro-Ugarska i početak modernizacije ===
Uspostavom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti 1878. godine Stolac ulazi u novo administrativno i urbanističko razdoblje. Vojne vlasti izvršile su temeljitu obnovu Starog grada 1883, a 1888. izgradile i modernu utvrdu iznad starijeg osmanskog sklopa.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

Tokom austrougarskog razdoblja kroz nekropolu Radimlja probijena je cesta [[Čapljina]]–Stolac, čime je nekropola presječena i dio stećaka oštećen ili uništen.&lt;ref name=&quot;UNESCORadimlja&quot; /&gt; S druge strane, to je bilo doba i novih javnih i sakralnih građevina: mekteb ibtidaija u centru Stoca projektiran je 1900. godine prema nacrtu inženjera Maxa Davida, dok je katolička crkva u gradu podignuta 1902. godine u romaničkom stilu s primjesama gotike.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

=== 20. stoljeće ===
U 20. stoljeću Stolac je zadržao ulogu lokalnog administrativnog, trgovačkog i kulturnog središta istočne Hercegovine. Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] nastavljeno je istraživanje i evidentiranje njegovog arheološkog i graditeljskog naslijeđa, naročito lokaliteta Daorsona, Radimlje, Boljuna i urbanih cjelina uz Bregavu.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBIHDaorson&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Stolac je pretrpio teška ljudska stradanja, progone i razaranja kulturnog naslijeđa. ICTY je u predmetu ''Prlić i drugi'' naveo da su se u proljeće 1993. pojačale napetosti između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u više općina, među njima i u Stocu, te da se kampanja napada i etničkog čišćenja Herceg-Bosne/HVO-a odnosila i na općinu Stolac.&lt;ref name=&quot;ICTYPrlicSummary&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_summary_bcs.pdf|title=Sažetak presude u predmetu Prlić i drugi|date=29. 5. 2013|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYPrlicPress&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/bcs/press/jadranko-prli%C4%87-bruno-stoji%C4%87-slobodan-praljak-milivoj-petkovi%C4%87-valentin-%C4%87ori%C4%87-i-berislav-pu%C5%A1i-0|title=Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – prvo stupanje pred Sud|date=6. 4. 2004|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sud Bosne i Hercegovine je u više predmeta procesuirao zločine počinjene na području općine Stolac. U predmetu ''Ivan Kraljević i dr.'' 2018. godine izrečena je presuda protiv više optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, dok je u predmetu ''Mile Pažin i dr.'' 2020. godine izrečena osuđujuća presuda koja je 2021. potvrđena u osuđujućem dijelu.&lt;ref name=&quot;SudBiHKraljevic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/956|title=S1 1 K 019187 18 Krž Ivan Kraljević i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHPazin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/973|title=S1 1 K 019303 21 Krž Mile Pažin i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U istom razdoblju teško su stradali i brojni spomenici kulture. Uništeni ili spaljeni pojedini stambeni i sakralni sklopovi, među njima Uzunovička džamija sa stambenom cjelinom oko nje, kao i Đulhanumina kuća u Begovini.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Ratna razaranja duboko su promijenila demografsku, kulturnu i urbanističku sliku grada. Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz [[1870]]. god. Jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija sultana Selima iz [[1519]], zapaljena je i srušena. tako je i sa drugim spomenicima: Silahtar Jusuf paše hamam, kuća [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali Paše Rizvanbegovića]], Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarja, biblioteke, [[Stolačka sahat-kula]].

=== Savremena historija ===
Nakon rata uslijedio je dugotrajan proces obnove graditeljskog naslijeđa i javnog života. Zbog izuzetne koncentracije spomenika Stolac je uvršten na [[UNESCO]]-vu Tentativnu listu kao ''Prirodno i graditeljsko naslijeđe Stoca''.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt; Poseban međunarodni značaj dobila je Radimlja, koja je kao dio serijskog dobra ''[[Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici]]'' upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2016. godine.&lt;ref name=&quot;UNESCORadimlja&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCOStecci&quot;&gt;{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Savremeni Stolac ostaje mjesto u kojem se na malom prostoru susreću prahistorijsko, antičko, srednjovjekovno, osmansko, austrougarsko i moderno naslijeđe.&lt;ref name=&quot;UNESCOStolac&quot; /&gt;

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Stocu}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Stoca|Spisak naseljenih mjesta u gradu Stocu}}
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Stolac je ušao u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Berkovići]], [[Bitunja]], [[Dabrica]], [[Hatelji]], [[Ljuti Do]], [[Meča]], [[Predolje]], [[Strupići]], [[Suzina]], [[Šćepan Krst]], [[Trusina (Berkovići)|Trusina]] te dijelovi naseljenih mjesta: [[Barane (Berkovići)|Barane]], [[Brštanik (Berkovići)|Brštanik]], [[Burmazi (Berkovići)|Burmazi]], [[Do (Berkovići)|Do]], [[Hodovo (Berkovići)|Hodovo]], [[Hrgud (Berkovići)|Hrgud]], [[Ljubljenica (Berkovići)|Ljubljenica]], [[Poplat (Berkovići)|Poplat]]  i [[Žegulja (Berkovići)|Žegulja]] Od ovog područja formirana je općina [[Berkovići]].

=== Nacionalni sastav stanovništva - grad Stolac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Stolac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11606
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              =
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 14502
| g2013_bosnjaci           = 5544
| g2013_srbi               = 279
| g2013_hrvati             = 8486
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_romi               = 24
| g2013_muslimani          = 5
| g2013_bosanciihercegovci = 7
| g2013_albanci            = 6
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 18
| g2013_nepoznato          = 103
| g1991_ukupno             = 18681
| g1991_muslimani          = 8101
| g1991_srbi               = 3917
| g1991_hrvati             = 6188
| g1991_jugosloveni        = 307
| g1981_ukupno             = 18910
| g1981_muslimani          = 7359
| g1981_srbi               = 4332
| g1981_hrvati             = 6410
| g1981_jugosloveni        = 711
| g1981_crnogorci          = 33
| g1981_albanci            = 6
| g1981_romi               = 7
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 19230
| g1971_muslimani          = 7113
| g1971_srbi               = 4900
| g1971_hrvati             = 7041
| g1971_jugosloveni        = 63
| g1971_crnogorci          = 50
| g1971_albanci            = 6
| g1971_makedonci          = 1
| g1961_ukupno             = 18542
| g1961_muslimani          = 4205
| g1961_srbi               = 5814
| g1961_hrvati             = 6751
| g1961_jugosloveni        = 1720
| g1961_crnogorci          = 28
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madari             = 3
| g1961_slovenci           = 4
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Stolac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Stolac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 170976
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              =
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 3816
| g2013_bosnjaci           = 2647
| g2013_srbi               = 144
| g2013_hrvati             = 892
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_muslimani          = 4
| g2013_bosanciihercegovci = 6
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_turci              = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 13
| g2013_nepoznato          = 84
| g1991_ukupno             = 5530
| g1991_muslimani          = 3426
| g1991_srbi               = 1111
| g1991_hrvati             = 653
| g1991_jugosloveni        = 239
| g1981_ukupno             = 5210
| g1981_muslimani          = 3113
| g1981_srbi               = 982
| g1981_hrvati             = 586
| g1981_jugosloveni        = 486
| g1981_crnogorci          = 28
| g1981_albanci            = 5
| g1981_makedonci          = 2
| g1971_ukupno             = 3809
| g1971_muslimani          = 2437
| g1971_srbi               = 846
| g1971_hrvati             = 421
| g1971_jugosloveni        = 43
| g1971_crnogorci          = 35
| g1971_albanci            = 5
| g1961_ukupno             = 2970
| g1961_muslimani          = 884
| g1961_srbi               = 1081
| g1961_hrvati             = 292
| g1961_jugosloveni        = 683
| g1961_crnogorci          = 21
| g1961_albanci            = 5
| g1961_slovenci           = 2
}}

== Mjesne zajednice ==
* MZ Brštanik - obuhvata naseljena mjesta: [[Brštanik]], [[Ljubljenica]] i Šćepan Krst,
* MZ Burmazi - obuhvata naseljena mjesta: [[Bjelojevići (Stolac)|Bjelojevići]], [[Burmazi]] i Kruševo,
* MZ Crnići - obuhvata naseljena mjesta: Aladinići, Borojevići, Crnići - Kula, Pješivac - Greda, Pješivac - Kula, Poprati i Prenj,
* MZ Dabrica - obuhvata naseljeno mjesto Dabrica,
* MZ Hodovo - obuhvata naseljena mjesta: Crnići - Greda, Hodovo, Kozice, Rotimlja i Trijebanj,
* MZ Hrgud - obuhvata naseljena mjesta: Hrgud i Predolje,
* MZ Poplat - obuhvata naseljeno mjesto Poplat,
* MZ Stolac - obuhvata naseljena mjesta: Barane, Do, Komanje Brdo, Ošanjići i Stolac,
* MZ Žegulja - obuhvata naseljena mjesta: Bitunja i Žegulja.

== Sport ==
Do 1992. godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igrao se nogomet, rukomet, košarka i odbojka. FK &quot;Iskra&quot; Bregava takmičila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK &quot;Iskra&quot; vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu &quot;omogućeno&quot; igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao pod krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti i do 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK &quot; Stolac&quot; koji se takmiči u 2.ligi FBiH.

== Poznate ličnosti ==
*[[Mehmedalija Mak Dizdar]],
*[[Hamid Dizdar]]
*[[Alija Isaković]],
*[[Ali-paša Rizvanbegović|Alipaša Rizvanbegović]],
*[[Branko Šotra]],
*[[Džafer Obradović]],
*[[Džezer Ahmed paša]],
*[[Habiba Stočević-Rizvanbegović]],
*[[Hakija Turajlić]],
*[[Ismail-kapetan Šarić]],
*[[Ivan Musić]],
*[[Mirko Bošković]],
*[[Nijaz Duraković]],
*[[Rusmir Mahmutćehajić]],
*[[Šaćir Filandra]],
*[[Željko Obradović]].

== Turističke atrakcije ==
Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac, Šarića kuća.

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokalitetana listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska džamija (prvi nacionalni spomenik koji je obovljen, a u potpunosti bio razoren 1993 godine od strane HVO i HV), Podgradska džamija, Ćuprijska džamija i Uzinovićka džamija, Ošanjićka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Stolac}}
* [http://www.stolac.gov.ba/ Zvanični sajt grada Stoca]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Hercegovačko-neretvanski kanton}}
{{Grad Stolac}}

[[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]]
[[Kategorija:Stolac|*]]</text>
      <sha1>5jgt7vfq4fyv5gcfzrk8553smvoql5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raif Dizdarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1656</id>
    <revision>
      <id>3923674</id>
      <parentid>3923343</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nove informacije o smrti</comment>
      <origin>3923674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3798" sha1="fuu5y2pmcsajs7fdnm6mlust1srtzz3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika SFRJ|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Rato Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. godine. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika SFRJ|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989.

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

==Hronologija==
*1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
*1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
*1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
*1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
*1987–1989. Član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]
*1988–1989. [[Spisak predsjednika SFRJ|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
*[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
*[[Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]</text>
      <sha1>fuu5y2pmcsajs7fdnm6mlust1srtzz3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923693</id>
      <parentid>3923674</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3821" sha1="2f3u87rz8dgf9mh5lnhgcq667n84k76" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika SFRJ|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Rato Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. godine. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika SFRJ|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989.

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

==Hronologija==
*1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
*1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
*1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
*1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
*1987–1989. Član [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]
*1988–1989. [[Spisak predsjednika SFRJ|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
*[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
*[[Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]</text>
      <sha1>2f3u87rz8dgf9mh5lnhgcq667n84k76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2283</id>
    <revision>
      <id>3923565</id>
      <parentid>3817708</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8703" sha1="as2p4bj2r7mzmnpd7nkmm4l0iynwbxd" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
Spisak predsjednika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] do danas.

==Spisak==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Ime
! Slika
! Mandatni period
|- bgcolor=&quot;efefef&quot;
! colspan=&quot;3&quot; align=center | {{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Demokratska]] / [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Federalna Država Bosna i Hercegovina]]
|-
| [[Vojislav Kecmanović]]
| [[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|70p]]
| 25. novembar 1943 – novembar 1946.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]]
|-
| [[Đuro Pucar]]
| [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|70p]]
| novembar 1946 – septembar 1948.
|-
| [[Vlado Šegrt]]
| [[Datoteka:Vlado Segrt EPLJ.JPG|70p]]
| septembar 1948 – mart 1953.
|-
| [[Đuro Pucar]]
| [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|70p]]
| decembar 1953 – juni 1963.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{ZD|SR BiH}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
|-
| [[Rato Dugonjić]]
| [[Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|70p]]
| juni 1963 – 1967.
|-
| [[Džemal Bijedić]]
| [[Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|70p]]
| 1967– 30. juli 1971.
|-
| [[Hamdija Pozderac]]
| [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| 30. juli 1971 – maj 1974.
|-
| [[Rato Dugonjić]]
| [[Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|70p]]
| maj 1974 – april 1978.
|-
| [[Raif Dizdarević]]
| [[Datoteka:Raif Dizdarević (političar) (cropped).jpg|70p]]
| april 1978 – april 1982.&lt;ref name =&quot;hrcak&quot;&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=16. 6. 2019 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Branko Mikulić]]
| [[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|70p]]
| april 1982 – 26. april 1984.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Milanko Renovica]]
| [[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|bez okvira|70p]]
| 26. april 1984 – 26. april 1985.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Munir Mesihović]]
| [[Datoteka:Munir Mesihović.jpg|70p]]
| 26. april 1985 – april 1987.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Mato Andrić]]
| [[Datoteka:Mato Andrić.jpg|70p]]
| april 1987 – april 1988.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Nikola Filipović]]
| [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| april 1988 – april 1989.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Obrad Piljak]]
| [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| april 1989 – decembar 1990.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|-
| [[Alija Izetbegović]]
| [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|70p]]
| decembar 1990 – 8. april 1992.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot; /&gt;
|- bgcolor=&quot;efefef&quot;
! colspan=&quot;3&quot; align=center | {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} / {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 6. 2008 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Alija Izetbegović]]
| [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|70p]]
| 8. april 1992 – oktobar 1998.
|-
| [[Živko Radišić]]
| [[Datoteka:Zivko Radisic (cropped).jpg|70p]]
| oktobar 1998 – juni 1999.
|-
| [[Ante Jelavić]]
| [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| juni 1999 – februar 2000.
|-
| [[Alija Izetbegović]]
| [[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|70p]]
| februar 2000 – oktobar 2000.
|-
| [[Živko Radišić]]
| [[Datoteka:Zivko Radisic (cropped).jpg|70p]]
| oktobar 2000 – juni 2001.
|-
| [[Jozo Križanović]]
| [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| juni 2001 – februar 2002.
|-
| [[Beriz Belkić]]
| [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|70p]]
| februar 2002 – oktobar 2002.
|-
| [[Mirko Šarović]]
| [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|70p]]
| oktobar 2002 – april 2003.
|-
| [[Dragan Čović]]
| [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|70p]]
| april 2003.
|-
| [[Borislav Paravac]]
| [[Datoteka:Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg|70p]]
| april 2003 – juni 2003.
|-
| [[Dragan Čović]]
| [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|70p]]
| juni 2003 – februar 2004.
|-
| [[Sulejman Tihić]]
| [[Datoteka:Sulejman Tihić (2006-03-07).jpg|70p]]
| februar 2004 – oktobar 2004.
|-
| [[Borislav Paravac]]
| [[Datoteka:Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg|70p]]
| oktobar 2004 – juni 2005.
|-
| [[Ivo Miro Jović]]
| [[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|70p]]
| juni 2005 – februar 2006.
|-
| [[Sulejman Tihić]]
| [[Datoteka:Sulejman Tihić.jpg|70p]]
| februar 2006 – novembar 2006.
|-
| [[Nebojša Radmanović]]
| [[Datoteka:Nebojsa Radmanovic.jpg|70p]]
| novembar 2006 – juli 2007.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:McElhaney Radmanovic Komsic (cropped).jpg|70p]]
| juli 2007 – mart 2008.
|-
| [[Haris Silajdžić]]
| [[Datoteka:Haris Silajdžić.jpg|70p]]
| mart 2008 – novembar 2008.
|-
| [[Nebojša Radmanović]]
| [[Datoteka:Nebojsa Radmanovic.jpg|70p]]
| novembar 2008 – juli 2009.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić.jpg|70p]]
| juli 2009 – mart 2010.
|-
| [[Haris Silajdžić]]
| [[Datoteka:Visit to the Western Balkans region (cropped).jpg|70p]]
| mart 2010 – novembar 2010.
|-
| [[Nebojša Radmanović]]
| [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|70p]]
| novembar 2010 – juli 2011.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|70p]]
| juli 2011 – mart 2012.
|-
| [[Bakir Izetbegović]]
| [[Datoteka:Bakir Izetbegović 2011.jpg|70p]]
| mart 2012 – novembar 2012.
|-
| [[Nebojša Radmanović]]
| [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|70p]]
| novembar 2012 – juli 2013.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|70p]]
| juli 2013 – mart 2014.
|-
| [[Bakir Izetbegović]]
| [[Datoteka:Izetbegović, Bakir.jpg|70p]]
| mart 2014 – novembar 2014.
|-
| [[Mladen Ivanić]]
| [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|70p]]
| novembar 2014 – juli 2015.
|-
| [[Dragan Čović]]
| [[Datoteka:Dragan Čović EP 2017 (cropped).jpg|70p]]
| juli 2015 – mart 2016.
|-
| [[Bakir Izetbegović]]
| [[Datoteka:Izetbegović, Bakir.jpg|70p]]
| mart 2016 – novembar 2016.
|-
| [[Mladen Ivanić]]
| [[Datoteka:Mladen Ivanić (2018-04-26).jpg|70p]]
| novembar 2016 – juli 2017.
|-
| [[Dragan Čović]]
| [[Datoteka:Dragan Čović 2020.jpg|70p]]
| juli 2017 – mart 2018.
|-
| [[Bakir Izetbegović]]
| [[Datoteka:A23A9154 (41248738975) (cropped).jpg|70p]]
| mart 2018 – novembar 2018.
|-
| [[Milorad Dodik]]
| [[Datoteka:Milorad Dodik (2019-03-04) (cropped).jpg|70p]]
| novembar 2018 – juli 2019.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić (2020-02-16) (cropped).jpg|70p]]
| juli 2019 – mart 2020.
|-
| [[Šefik Džaferović]]
| [[Datoteka:Šefik Džaferović - 2019 - P041499-792839 (cropped).jpg|70p]]
| mart 2020 – novembar 2020.
|-
| [[Milorad Dodik]]
| [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|70p]]
| novembar 2020 – juli 2021.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|70p]]
| juli 2021 – mart 2022.
|-
| [[Šefik Džaferović]]
| [[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|70p]]
| mart 2022 – novembar 2022.
|-
| [[Željka Cvijanović]]
| [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|70p]]
| novembar 2022 – juli 2023.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|70p]]
| juli 2023 – mart 2024.
|-
| [[Denis Bećirović]]
| [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|bez okvira|70p]]
| mart 2024 – novembar 2024.
|-
| [[Željka Cvijanović]]
| [[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|70p]]
| novembar 2024 – juli 2025.
|-
| [[Željko Komšić]]
| [[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|70p]]
| juli 2025 – mart 2026.
|-
| [[Denis Bećirović]]
| [[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|bez okvira|70p]]
| mart 2026 – 
|}

==Također pogledajte==
*[[Bosanski vladari]]
*[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]]

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>as2p4bj2r7mzmnpd7nkmm4l0iynwbxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2734</id>
    <revision>
      <id>3923653</id>
      <parentid>3916693</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T04:55:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103505" sha1="5aqmge0mwpj42n72hbtozsgbv634myn" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Visoko (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Visoko
| službeno_ime                 = Grad Visoko
| naselje_vrsta                = Grad
| slika                        = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/1
| image1                 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg
| image2                 = Šerefudin's White Mosque.jpg
| image3                 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg
| image4                 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg
| image5                 = Old town Visoki.jpg
| image6                 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg
| image7                 = Tourist info Visoko.jpg
| image8                 = VisokoPolje.jpg
}}
| slika_opis                   = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela.
| slika_veličina               =
| slika_zastava                =
| slika_grb                    = Visokogrb.png
| slika_karta                  = BiH municipality location Visoko.svg
| karta_opis                   = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini
| koordinate                   = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}}
| mapframe                     = yes
| mapframe_shape               = yes
| mapframe_type                = shape
| wikidata_općina              = Q12756592
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                      = 1354.
| gradonačelnik                = Mirza Ganić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja             = 4.88
| površina_grada               = 233.62
| nadmorska_visina             =
| stanovništvo_datum           = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje         = 11205
| stanovništvo_grad            = 39938
| stanovništvo_demonim         = Visočanin / Visočak
| poštanski_broj               = 71 300
| pozivni_broj                 = (+387) 32
| matični_broj_naselja         = 158275&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| veb-sajt                     = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}}
}}
'''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika.

Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}&lt;/ref&gt; U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],&lt;ref&gt;[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)&lt;/ref&gt; a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, &quot;Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].&lt;ref&gt;Šabanović, &quot;Dvije najstarije vakufname u Bosni&quot;, 35.&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt; Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot;&gt;{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt; Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot;&gt;{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je  regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZFBiH2025&quot;&gt;{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.&lt;ref name=&quot;AutocesteVc&quot;&gt;{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.&lt;ref name=&quot;AeroklubVisoko&quot;&gt;{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot; /&gt;

Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;

Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&amp;nbsp;km a širina 2&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Kakanj]]
 | SZ = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Busovača]]
 | SI = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Vareš]]
 | Z  = [[Kiseljak]]
 | I  = [[Breza (općina)|Breza]]&lt;br&gt;[[Ilijaš]]
 | J  = [[Ilidža]]
 | JZ = [[Kiseljak]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
 | JI = [[Ilijaš]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
}}
&lt;br /&gt;
=== Klima ===
Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Srednja godišnja temperatura je 9,5&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od  -2,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&amp;nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]]
Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Visokog}}
[[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]]

=== Prahistorija ===
{{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}}
Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=1. 1. 2020|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}&lt;/ref&gt;

Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.&lt;ref&gt;O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791&lt;/ref&gt; Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].&lt;ref&gt;Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Dezidijati&quot;: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81&lt;/ref&gt; Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]]
Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.&lt;ref&gt;Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.&lt;/ref&gt; U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]].

=== Osmansko Carstvo ===
[[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz osmanskog perioda|alt=]]
{{Glavni|Visoko u sastavu Osmanskog Carstva}}
Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji.

Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851, kada je postalo samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.&lt;ref&gt;Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području grada Visokog, 25.&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska monarhija ===
{{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}}
[[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]]
Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=1. 1. 2024|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
=== Kraljevina Jugoslavija  ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}}
U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Drugi Svjetski rat ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}}
Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]].

Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&amp;nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]]
{{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}}
Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo.

Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji.

=== Visoko u Bosanskom ratu ===
{{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}}
Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija &quot;Drina 93&quot;#Olovsko bojište|&quot;Drina 93&quot;]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu.

=== Moderna historija ===
[[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]]
[[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]]
{{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}}
'''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}}
[[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i
Hadži-Murovetova džamija]]
=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11126
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 39938
| g2013_bosnjaci           = 36697
| g2013_srbi               = 286
| g2013_hrvati             = 576
| g2013_bosanci            = 566
| g2013_romi               = 986
| g2013_muslimani          = 228
| g2013_bosanciihercegovci = 134
| g2013_albanci            = 45
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 266
| g2013_nepoznato          = 51
| g1991_ukupno             = 46160
| g1991_muslimani          = 34373
| g1991_srbi               = 7471
| g1991_hrvati             = 1872
| g1991_jugosloveni        = 1464
| g1981_ukupno             = 40901
| g1981_muslimani          = 28838
| g1981_srbi               = 6831
| g1981_hrvati             = 1879
| g1981_jugosloveni        = 2969
| g1981_slovenci           = 14
| g1981_crnogorci          = 50
| g1981_albanci            = 88
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 53
| g1981_makedonci          = 21
| g1971_ukupno             = 35503
| g1971_muslimani          = 25683
| g1971_srbi               = 7166
| g1971_hrvati             = 1914
| g1971_jugosloveni        = 392
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 52
| g1971_albanci            = 61
| g1971_madari             = 6
| g1971_romi               = 9
| g1971_makedonci          = 18
| g1961_ukupno             = 29518
| g1961_muslimani          = 19723
| g1961_srbi               = 7186
| g1961_hrvati             = 1747
| g1961_jugosloveni        = 685
| g1961_slovenci           = 18
| g1961_crnogorci          = 56
| g1961_albanci            = 35
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 1
| g1961_makedonci          = 17
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 158275
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11205
| g2013_bosnjaci           = 9390
| g2013_srbi               = 153
| g2013_hrvati             = 236
| g2013_bosanci            = 389
| g2013_romi               = 601
| g2013_muslimani          = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 97
| g2013_albanci            = 35
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 192
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 13663
| g1991_muslimani          = 10056
| g1991_srbi               = 1641
| g1991_hrvati             = 395
| g1991_jugosloveni        = 1115
| g1981_ukupno             = 11653
| g1981_muslimani          = 7693
| g1981_srbi               = 1241
| g1981_hrvati             = 392
| g1981_jugosloveni        = 2072
| g1981_slovenci           = 12
| g1981_crnogorci          = 41
| g1981_albanci            = 69
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 52
| g1981_makedonci          = 17
| g1971_ukupno             = 9491
| g1971_muslimani          = 7187
| g1971_srbi               = 1369
| g1971_hrvati             = 442
| g1971_jugosloveni        = 294
| g1971_slovenci           = 14
| g1971_crnogorci          = 39
| g1971_albanci            = 46
| g1971_madari             = 6
| g1971_makedonci          = 13
| g1961_ukupno             = 7470
| g1961_muslimani          = 5048
| g1961_srbi               = 1432
| g1961_hrvati             = 527
| g1961_jugosloveni        = 359
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 43
| g1961_albanci            = 16
| g1961_madari             = 8
| g1961_makedonci          = 8
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada uprave Grada u Visokom]]
Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=Statut općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]]
Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova &quot;Centar za socijalni rad&quot; Visoko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom.

Javno preduzeće &quot;Visokogas&quot; je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;|Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko}}
[[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]]

Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;DurajlicCobiss&quot;&gt;{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot;&gt;{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651.&lt;ref name=&quot;Durajlic2012&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=201}}&lt;/ref&gt; Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=209}}&lt;/ref&gt; U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;

[[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot;&gt;{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje [[ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Arnautovic2019&quot;&gt;{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot; /&gt; Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu &quot;veliku školu”.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot;&gt;{{cite web |title=Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot; Visoko.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot; /&gt;

U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;, koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola &quot;Alija Nametak&quot; Buci]], [[Osnovna škola &quot;Mula Mustafa Bašeskija&quot; Donje Moštre]], [[Osnovna škola &quot;Mehmedalija Mak Dizdar&quot; Dobrinje]] i [[Osnovna škola &quot;Musa Ćazim Ćatić&quot; Veliko Čajno]].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

[[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot;&gt;{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt; Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.&lt;ref name=&quot;Vuksic2003&quot;&gt;{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026 |archive-date=27. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250827120406/https://hrcak.srce.hr/file/484312 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt;

[[Gimnazija &quot;Visoko&quot;|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot;&gt;{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu &quot;Hazim Šabanović&quot;.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt; Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt;

U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija &quot;Visoko&quot;]], [[Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko|Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot;]], [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

==Mediji==

Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list &quot;Osvit&quot; koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan.

S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge.

== Kultura i arhitektura ==
=== Nacionalni spomenici  ===
[[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}}
[[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije.
[[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]].

[[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;sup&gt;[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]&lt;/sup&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora.
[[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]&lt;/sup&gt; ili 1853.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]&lt;/sup&gt; je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije

=== Muzika ===

Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]].

U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka.

Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist.

=== Kulturne manifestacije ===
Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija &quot;Visočko ljeto&quot;. Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju &quot;Dani Zaima Muzaferije&quot; u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Muzeji ===
[[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]]
U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Biblioteke===
Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.&lt;ref name=&quot;Knjižnica samostana sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt; Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.&lt;ref name=&quot;Samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;
=== Galerije===
Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji.

Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.&lt;ref name=&quot;samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj &quot;gombanje&quot;. Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub &quot;Izet Kurtalić&quot;]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom &quot;Izet Kurtalić&quot; u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Rukomet ===
[[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]]
{{Glavni|RK Bosna Visoko}}
[[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]]
Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nogomet ===
{{Glavni|NK Bosna Visoko}}
[[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]]
Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub &quot;Zanatlija&quot;, no ugašen je 2018.&lt;ref name=&quot;FK Zanatlija&quot;&gt;{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao.

Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak).

=== Autoindustrija ===
Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Mesna industrija ===
{{Glavni|Visočka pečenica}}

U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko &quot;ViPS&quot; (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla &quot;Visočke pečenice&quot; – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt; U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]]

=== Poljoprivreda ===
Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title=&quot;Moštranska paprika&quot; brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019.), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija &quot;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Prerada kože  ===
[[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda osmanske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je &quot;Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko&quot;, gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|cols=3}}
*[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg
*[[Zdenko Antović]], rukometaš
*[[Janko Balorda]], narodni heroj
*[[Enes Begović]], pjevač
*[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]]
*[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista
*[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj
*[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac
*[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija
*[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš
*[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik
*[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar
*[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanski polimat
*[[Armin Muzaferija]], pjevač
*[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica
*[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja
*[[Zaim Muzaferija]], glumac
*[[Haris Mujezinović]], košarkaš
*[[Salko Oruč]], političar za vrijeme SFRJ
*[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar
*[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek
*[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist
*[[Avdo Smailović]], kompozitor
*[[Bartolomej Stanković]], pijanist
*[[Hazim Šabanović]], historičar
*[[Ugo Vlaisavljević]], filozof
*[[Slaviša Vukićević]], nogometaš
{{div col end}}

== Gradovi pobratimi ==
* [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Kartal, [[Turska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
=== Opće monografije i sinteze o Visokom ===
{{Refbegin|30em}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}}
* {{Cite book|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}}
* {{Cite book|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}}

=== Prethistorija, Okolište i arheologija Visočke kotline ===
* {{Cite book|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}}
* {{Cite journal|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}}
* {{Cite journal|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}}
* {{Cite web|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C.)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&amp;p=article|access-date=27. 4. 2026|archive-date=13. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260213044100/http://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?p=article&amp;id_art=12|url-status=dead}}
* {{Cite book|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite book|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}}
* {{Cite journal|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}}
* {{Cite journal|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}}
* {{Cite journal|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}}
* {{Cite journal|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}}
* {{Cite book|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}}
* {{Cite web|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc}}{{Mrtav link}}

=== Antičko doba i rimska uprava ===
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma &quot;Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}}
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}}
* {{Cite journal|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — &quot;Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}

=== Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država ===
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}}
* {{Cite book|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}}
* {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}}
* {{Cite book|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}}
* {{Cite web|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|access-date=27. 4. 2026|archive-date=30. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260430082308/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf}}{{Mrtav link}}
* {{Cite web|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}}

=== Stećci, nekropole i spomenici kulture ===
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}}
* {{Cite book|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}}
* {{Cite book|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}}
* {{Cite book|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}}

=== Osmanski period ===
* {{Cite book|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}}
* {{Cite book|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}}
* {{Cite journal|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}}
* {{Cite journal|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=20. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720205706/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}}

=== Austrougarski period i Kraljevina Jugoslavija ===
* {{Cite book|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}}
* {{Cite book|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite journal|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}}
* {{Cite book|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}}
* {{Cite book|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}}
* {{Cite book|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}}
* {{Cite book|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}}
* {{Cite book|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|url=https://archive.org/details/povijest_okupacije_bosne_i_hercegovine_1878_1910-mihovil_mandic|location=Zagreb|year=1910}}

=== Društveni, kulturni i muzejski rad ===
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite journal|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}}

=== ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' ===
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}}
* {{Cite web|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Visoko Municipality}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Visoko}}
{{Grad Visoko}}

{{Poluzaštita}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Visoko|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]</text>
      <sha1>5aqmge0mwpj42n72hbtozsgbv634myn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Kladuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2746</id>
    <revision>
      <id>3923651</id>
      <parentid>3917363</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T03:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26611" sha1="kbr6wz80ud1ateauafky1zoy23iai2g" xml:space="preserve">{{Standardi}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Velika Kladuša
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Velika Kladuša
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Stari grad u Velikoj Kladuši
| slika_zastava              = Flag of Velika Kladusa.png
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Velika Kladuša grb.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Velika Kladuša.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = [[Boris Horvat]]&lt;ref name=&quot;Izbori_2024&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2024. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |access-date= 15. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = &quot;Zajedno za Veliku Kladušu&quot; – [[Stranka demokratske akcije|SDA]]/[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]/[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]/[[Naša stranka|NS]]/[[Narod i pravda|NiP]]/[[Demokratska fronta|DF]]
| površina_naselja           = 2.17
| površina_općine            = 331.73
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 4520
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 40419
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 77 230
| pozivni_broj               = (+387) 37
| matični_broj_naselja       = 157309&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11118
| veb-sajt                   = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}}
| fusnote                    = 
| mapframe_id                = Q12756590
| mapframe_shape             = yes
}}
'''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči na jugu s općinama [[Bužim]] i [[Cazin]] u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], a na zapadu, sjeveru i istoku s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. Godine 2013. općina je imala 40.419 stanovnika, a prostire se na površini od 331,73&amp;nbsp;km². Ovo općinu Velika Kladuša čini jednim od najgušće naseljenih područja u Bosni i Hercegovini. Administrativno je općina podijeljena na 14 mjesnih zajednica. Općinu presijeca [[Magistralni put M4.2]] koji je povezuje s južnim središtem kantona i privrednim središtima Hrvatske na sjeveru. Najveći dio ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, 22.375 ha ili 67,48% ukupne površine.

Početkom 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. Ovaj period karakterizira ravnomjeran gospodarski razvoj, s formiranjem poljoprivrednih i prehrambenih pogona u gotovo svim mjesnim zajednicama pod okriljem poljoprivredno-prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]]. Prepoznatljivosti Velike Kladuše značajno su doprinijeli Saniteks u tekstilnoj industriji i Grupex u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina na ovom području. Značajna nalazišta metalnih minerala uključuju [[barit]] (intenzivna eksploatacija od 1948), [[krečnjak]] i [[dolomit]]. Iako su izvori metalnih minerala na području općine još uvijek nedovoljno istraženi i eksploatirani, nalazišta [[mangan]]a se procjenjuju među najvećima u Evropi.{{Nedostaje referenca}} Ostala prirodna bogatstva, kao što su tekuće i termalne vode te 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta i kestena, također značajno pridonose lokalnoj privredi.

== Historija ==

=== Prahistorija i antika ===
Širi prostor današnje Velike Kladuše pripada području sjeverozapadne Bosne koje je u prahistoriji bilo povezano s kulturnom grupom [[Japodi|Japoda]], jednog od najvažnijih ilirskih naroda na prostoru između današnje [[Lika|Like]], [[Kordun]]a i [[Pounje|Pounja]].&lt;ref name=&quot;Olujić 1999 59–64&quot;&gt;{{cite journal|last=Olujić|first=Boris|year=1999|title=Japodi, Apijanovi plemeniti barbari|url=https://hrcak.srce.hr/file/8620|journal=Opuscula Archaeologica|volume=23–24|pages=59–64|access-date=11. 3. 2026|archive-date=16. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616105524/https://hrcak.srce.hr/file/8620|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako se glavni japodski centri obično traže južnije i zapadnije, kladuški kraj pripada širem prostoru na kojem su se osjećali politički i kulturni utjecaji japodske zajednice prije rimskog osvajanja.&lt;ref name=&quot;Olujić 1999 59–64&quot;/&gt;

U rimsko doba ovaj prostor bio je uključen u sistem rimske uprave i komunikacija na području sjeverozapadne Bosne. Lokalni pregledi historije Velike Kladuše ističu da su tragovi naseljenosti i rada ljudi na ovim prostorima potvrđeni još iz rimskog doba, premda je za pojedine lokalitete potrebna detaljnija arheološka obrada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://velikakladusa.gov.ba/o-opcini/historija-opcine/|title=Historija općine|website=Općina Velika Kladuša|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Rani srednji vijek ===
Za rani srednji vijek posebno je značajan arheološki nalaz zlatne naušnice s privjeskom u obliku obrnute piramide iz Velike Kladuše. Taj predmet je u stručnoj literaturi obrađen kao nalaz avarskog ili šireg ranosrednjovjekovnog kulturnog kruga, a datira se u kasni [[6. stoljeće|VI]] ili rani [[7. stoljeće|VII vijek]].&lt;ref name=&quot;AMZ&quot;&gt;{{cite journal|last=Demo|first=Željko|year=1993|title=Ranosrednjovjekovna zbirka – kataloške jedinice, bibliografija|url=https://www.academia.edu/1118726/Ranosrednjovjekovna_zbirka_Katalo%C5%A1ke_jedinice_Bibliografija_The_Early_Medieval_Collection_Catalogue_units_Bibliography_in_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Izbor_iz_fundusa_The_Archaeological_Museum_in_Zagreb_Selection_from_the_Collections_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Ed_A_Rendi%C4%87_Mio%C4%8Devi%C4%87_Zagreb_1993_184_197_cat_units_271_272_278_281_284_290_293_297_300_304_199_202_Croatian_only|journal=Arheološki muzej u Zagrebu – Izbor iz fundusa|location=Zagreb|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokazuju da je kladuški kraj bio uključen u šire procese seobe naroda i ranosrednjovjekovne kulturne kontakte na području između Panonije i zapadnog Balkana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek  ===
Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]].

Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa).

Godine 1464. polovinu kladuškog posjeda kupio je hrvatski plemić Martin [[Frankopani|Frankopan]], a drugu polovinu 1470. ugarski vlastelin Janoš (Ivan) Tuz de Lak. Kada se 1507. godine Sofija Tuz de Lak udala za Matiju Frankopana, cijela je Kladuša postala frankopanski posjed, sve do 1572. godine. Sredinom 16. vijeka bila je sve više izložena napadima Osmanlija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64146|title=Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža|website=www.enciklopedija.hr|access-date=21. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] s braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani).

=== Rat u BiH ===
{{Kontroverzno}}
{{Neutralnost}}

Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]]  preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]].

S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom.

=== Ratni zločini ===
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}}

==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u &quot;vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika&quot;. Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd), na što Fikret Abdić nije reagovao.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}}

=== Općina Velika Kladuša ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Velika Kladuša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11118
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 40419
| g2013_bosnjaci           = 32561
| g2013_srbi               = 146
| g2013_hrvati             = 636
| g2013_bosanci            = 4781
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 1366
| g2013_bosanciihercegovci = 111
| g2013_albanci            = 26
| g2013_jugosloveni        = 13
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 598
| g2013_nepoznato          = 71
| g1991_ukupno             = 52908
| g1991_muslimani          = 48305
| g1991_srbi               = 2266
| g1991_hrvati             = 740
| g1991_jugosloveni        = 993
| g1981_ukupno             = 45520
| g1981_muslimani          = 40238
| g1981_srbi               = 2456
| g1981_hrvati             = 701
| g1981_jugosloveni        = 1918
| g1981_slovenci           = 10
| g1981_crnogorci          = 37
| g1981_albanci            = 16
| g1981_madari             = 1
| g1981_makedonci          = 5
| g1971_ukupno             = 36079
| g1971_muslimani          = 32110
| g1971_srbi               = 2845
| g1971_hrvati             = 742
| g1971_jugosloveni        = 191
| g1971_slovenci           = 5
| g1971_crnogorci          = 21
| g1971_albanci            = 25
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 29267
| g1961_muslimani          = 23585
| g1961_srbi               = 4489
| g1961_hrvati             = 870
| g1961_jugosloveni        = 250
| g1961_slovenci           = 10
| g1961_crnogorci          = 16
| g1961_albanci            = 10
| g1961_madari             = 2
| g1961_makedonci          = 3
}}

=== Naseljeno mjesto Velika Kladuša ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Velika Kladuša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 157309
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 4520
| g2013_bosnjaci           = 3412
| g2013_srbi               = 39
| g2013_hrvati             = 140
| g2013_bosanci            = 580
| g2013_muslimani          = 163
| g2013_bosanciihercegovci = 42
| g2013_albanci            = 22
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 95
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 6902
| g1991_muslimani          = 5391
| g1991_srbi               = 540
| g1991_hrvati             = 186
| g1991_jugosloveni        = 586
| g1981_ukupno             = 5206
| g1981_muslimani          = 3823
| g1981_srbi               = 515
| g1981_hrvati             = 202
| g1981_jugosloveni        = 598
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 6
| g1981_albanci            = 12
| g1981_makedonci          = 2
| g1971_ukupno             = 2831
| g1971_muslimani          = 2343
| g1971_srbi               = 226
| g1971_hrvati             = 131
| g1971_jugosloveni        = 68
| g1971_slovenci           = 3
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_albanci            = 20
| g1961_ukupno             = 1034
| g1961_muslimani          = 659
| g1961_srbi               = 235
| g1961_hrvati             = 117
| g1961_jugosloveni        = 11
| g1961_crnogorci          = 3
| g1961_albanci            = 5
| g1961_makedonci          = 3
}}

U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu &quot;Ibrahim Mržljak&quot;, od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.&lt;ref name=Hadžiselimović&gt;{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

== Simboli ==
=== Grb ===
{{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}}

== Obrazovanje ==
* Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno.
* Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama.
* Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih.

== Zdravstvo ==

* Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara.
* Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik.

== Kultura i sport ==
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD &quot;Tono Hrovat&quot; sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture &quot;Preporod&quot;-Općinsko društvo Velika Kladuša.
Nosioci razvoja sporta su: NK &quot;Krajišnik&quot;, NK &quot;Mladost&quot; (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub &quot;Krajišnik&quot; (muške i ženske ekipe), Karate klub &quot;Saniteks&quot;, Karate klub &quot;23. februar&quot;, Konjički klub &quot;Krajišnik&quot;, Sportsko društvo &quot;Polet&quot; Šumatac.
Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta &quot;Naša djeca&quot; Velika Kladuša sa 780 članova, HO &quot;Svijetlija budućnost&quot;, Udruženje &quot;Stope znanja&quot;, Udruženje žena Bošnjakinja&quot;; Lovačko društvo &quot;Fazan&quot; - 458 članova, Lovaeko društvo &quot;Veteran&quot; - 79 članova, Udruženje ribolovaca &quot;Štuka&quot;, Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%.
Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443.
Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha.
Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti.
Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&amp;nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda.

Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na &quot;gradsku vodovodnu mrežu&quot; zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}}

== Infrastruktura općine ==
Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&amp;nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&amp;nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&amp;nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva.
Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&amp;nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana.
Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom).
Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.

=== Objekti kulturno-historijskog naslijeđa ===
[[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]]
*  srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks &quot;Stari grad&quot;), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]];
*  rimski lokaliteti &quot;Crkvine&quot;;
*  ostaci nekadašnjeg spomenika &quot;pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem &quot;pod Podzvizdom;
*  lokalitet &quot;Hrnjičin bunar&quot;
*  neistraženi lokaliteti &quot;nestalih&quot; srednjovjekovnih utvrda i crkvi
*  Gradska džamija (iz 1901. godine),
*  spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
*  objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Turističko-ugostiteljski objekti:
* izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]],
* lokalitet pećine [[Hukavica]],
* lovišta Bukovlje i Stabandža,
* bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]],
* izvorišta termalne vode [[Šumatac]],

== Literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33.
* [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34.
* [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53.
* [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26.
* Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Unsko-sanski kanton}}
{{Općina Velika Kladuša}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]]
[[Kategorija:Velika Kladuša|*]]</text>
      <sha1>kbr6wz80ud1ateauafky1zoy23iai2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ujedinjeno Kraljevstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3595</id>
    <revision>
      <id>3923646</id>
      <parentid>3913046</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T02:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27538" sha1="flp1b08zbhz5c4vanaxdfyc7vvzn9ut" xml:space="preserve">{{About|suverenoj državi|ostrvo u Atlantskom okeanu|Velika Britanija|druga značenja|Ujedinjeno Kraljevstvo (višeznačnica)}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
| izvorno_ime = ''United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland'' {{en simbol}}
| ime_genitiv = Ujedinjenog Kraljevstva
| zastava = Flag of the United Kingdom.svg|border
| grb = Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg
| uzrečica = nema
| himna = [[God Save the King]] {{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - God Save the King.oga]]}}
| mapa = Europe-UK.svg
| glavni_grad = [[London]]
| glavni_grad_kordinati = {{coord|51|30|N|0|7|W|type:city|title=London}}
| najveći_grad = [[London]]
| službeni_jezik = [[engleski]] (''de facto'')
| državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Spisak britanskih kraljeva|Monarh]]
| vladar_prva_vlast = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Andy Burnham]]
| vrsta_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost = [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Zakon o ujedinjenju]]
| nezavisnost_priznato = [[1707.]]
| površina = 244.820
| po_površini_na_svijetu = 78. na svijetu
| procenat_vode = 1,3%
| stanovnika = {{rast}}67,545,757&lt;ref name=&quot;pop_census&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/census/2011/uk-census/index.html |title=2011 UK censuses |publisher=Office for National Statistics |access-date=17. 12. 2012 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131125807/http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/census/2011/uk-census/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina = 2019
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 22. na svijetu
| gustoća = 270
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 50. na svijetu
| bdp_ukupno = {{rast}}$3.131 milijardi&lt;ref name=&quot;imf&quot;&gt;[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&amp;ey=2021&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=112&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=77&amp;pr.y=-9 United Kingdom	Gross domestic product, current prices], imf.org, pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;
| bdp_godina = Procjena 2019.
| po_broju_bdp_na_svijetu = 9. na svijetu
| bdp_per_capita = {{rast}}$46,827
| hdi = {{gubitak}}0.920
| hdi_godina = 2018
| hdi_nivo = {{color|#009900|vrlo visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu = 16. na svijetu
| gini = {{gubitak}}33,1
| gini_godina = 2017
| po_broju_gini_na_svijetu = 33.
| valuta = [[Britanska funta]] ([[GBP]])
| vremenska_zona = ([[UTC]]+0)
| najveća_tačka_ime = [[Ben Nevis]]
| najveća_tačka_metara = 1.344
| najveće_jezero_ime  = [[Lough Neagh]]
| najveće_jezero_površina = 390
| najveća_rijeka_ime = [[Severn]]
| najveća_rijeka_dužina = 354
| nacionalni_dan = [[1. mart]]
| internetski_nastavak= [[.uk]]
| pozivni_broj = +44
| komentar =
}}
'''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske''' ({{jez-en|United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland}}), skraćeno '''UK''', jest [[Država|suverena država]] u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]]. Nalazi se sjeverozapadno od obale [[Evropa|Evrope]] te obuhvata [[Velika Britanija|ostrvo Velike Britanije]] (ovaj termin se ponekad pogrešno upotrebljava za naziv zemlje), sjeveroistočni dio [[Irska (ostrvo)|Irskog ostrva]] i raznih manjih ostrva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Definition of Great Britain in English |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/Great-Britain?q=Great+Britain |publisher=Oxford University Press |access-date=29. 11. 2014 |archive-date=14. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160814114302/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/great-britain?q=Great+Britain |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Sjeverna Irska]] je jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji ima kopnenu granicu s drugom državom (u ovom slučaju, [[Irska|Irskom]]). Osim ove kopnene granice, UK je okruženo [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]] sa zapada i sjevera, Sjevernog mora istočno i [[La Manche|Engleskog kanala]] južno. [[Irsko more]] se nalazi između [[Velika Britanija|ostrva Velike Britanije]] i [[Irska (ostrvo)|Irske]]. Površina Ujedinjenog Kraljevstva je 243.000 [[Km²|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] što ga čini 80. najvećom državom na svijetu i 11. najvećom u Evropi.

S nešto više od 63 miliona stanovnika (prema popisu iz 2011) Ujedinjeno Kraljevstvo je 22. zemlja po broju stanovnika.&lt;ref name=&quot;imf2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=63&amp;pr.y=8&amp;sy=2014&amp;ey=2014&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=112&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a= |title=United Kingdom |publisher=International Monetary Fund |access-date=21. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Po državnom uređenju je [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]].&lt;ref&gt;[http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/HowtheMonarchyworks/Whatisconstitutionalmonarchy.aspx The British Monarchy, ''What is constitutional monarchy?'']. Pristupljeno 21. 4. 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html CIA, ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107065049/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html |date=7. 1. 2019 }}. Pristupljeno 21. 4. 2015&lt;/ref&gt; Glavni grad je [[London]], važan [[globalni grad]] i finansijski centar s gotovo 9.000.000 stanovnika (2019), što ga čini trećim najvećim gradom u Evropi. Trenutni monarh od 8. septembra 2022. jest kralj [[Charles III]]. Ujedinjeno Kraljevstvo sastoji se od četiri zemlje: [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]], [[Vels]]a i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]].&lt;ref name=&quot;page823&quot;&gt;{{cite web |url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.number10.gov.uk/Page823 |title=Countries within a country |publisher=Prime Minister's Office |date=10. 1. 2003 |access-date=21. 4. 2015 |archive-date=1. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150401232410/http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.number10.gov.uk/Page823 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Posljednje tri imaju vlastite uprave&lt;ref name=&quot;devoladmins&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gov.uk/devolution-of-powers-to-scotland-wales-and-northern-ireland#devolved-administrations |title=Devolution of powers to Scotland, Wales, and Northern Ireland |publisher=United Kingdom Government |access-date=21. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; s različitim nivoima moći, zavisno od njihovog glavnog grada,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/education/7859034.stm |title=Fall in UK university students |work=BBC News |date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.transport-research.info/web/countryprofiles/uk.cfm |title=Country Overviews: United Kingdom |publisher=Transport Research Knowledge Centre |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100404062853/http://www.transport-research.info/web/countryprofiles/uk.cfm |archive-date=4. 4. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; odnosno [[Edinburgh]]a, [[Cardiff]]a i [[Belfast]]a. [[Guernsey]], [[Jersey]] i [[ostrvo Man]] nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva nego su [[Krunski posjed Ujedinjenog Kraljevstva|krunski posjedi Ujedinjenog Kraljevstva]]. Država je odgovorna za njihovu odbranu i međunarodno predstavljanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.direct.gov.uk/en/Governmentcitizensandrights/LivingintheUK/DG_10012517 |archive-date=3. 10. 2012|title=Key facts about the United Kingdom |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20121015000000/http:/www.direct.gov.uk/en/Governmentcitizensandrights/LivingintheUK/DG_10012517|access-date=21. 4. 2015|publisher=Directgov}}&lt;/ref&gt;

Odnosi između zemalja Ujedinjenog Kraljevstva znatno su se promijenili kroz vrijeme. [[Vels]] je anektirala [[Kraljevina Engleska]] pomoću Zakona o ujedinjenju ([[Engleski jezik|eng]]. ''Acts of Union'') 1536. i 1543. [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Sporazum]] [[Engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]] iz 1707. doveo je do stvaranja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, koje se spojilo s Kraljevinom Irskom kako bi se stvorilo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske. Pet šestina [[Irska (ostrvo)|Irske]] otcijepilo se od države 1922, ostavljajući je u trenutnoj formi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. UK ima 14 prekomorskih teritorija.&lt;ref name=overseasterrirories&gt;{{cite web |url=https://www.gov.uk/government/policies/protecting-and-developing-the-overseas-territories |title=Supporting the Overseas Territories |publisher=Foreign and Commonwealth Office |access-date=21. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; To su ostaci [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], koje je tokom 1920-ih zauzimalo gotovo četvrtinu kopnene mase svijeta te je bilo najveće carstvo u historiji. Britanski utjecaj može se primijetiti po jeziku, kulturi i zakonodavnim sistemima koje prijašnje kolonije trenutno koriste.

Ujedinjeno Kraljevstvo razvijena je država i ima petu najveću svjetsku ekonomiju po nominalnom [[BDP]]-u i deveta je ili deseta država na svijetu po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]. Za UK se smatra da ima visok dobit ekonomije i kategorizira se vrlo visoko na [[Human Development Index|Indeksu ljudskog razvoja]] (odnosno HDI), 14. na svijetu. Bila je prva svjetska industrijalizirana država i najveća svjetska sila tokom 19. i početkom 20. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The First Industrial Nation: the Economic History of Britain, 1700–1914 |url=https://archive.org/details/firstindustrialn00unse |publisher=Routledge |location=London |author=Mathias, P. |year=2001 |isbn=0-415-26672-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ferguson&quot;&gt;{{cite book |last=Ferguson |first=Niall |year=2004 |title=Empire: The rise and demise of the British world order and the lessons for global power |url=https://archive.org/details/empire00nial |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=0-465-02328-2}}&lt;/ref&gt; UK je i dalje velika sila sa znatnim ekonomskim, kulturnim, vojnim, naučnim i političkim međunarodnim utjecajem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.theaustralian.com.au/news/opinion/cameron-has-chance-to-make-uk-great-again/story-e6frg6zo-1225866975992 |author=Sheridan, Greg |title=Cameron has chance to make UK great again |access-date=23. 5. 2011 |work=The Australian |location=Sydney |date=15. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;David M. McCourt&quot;&gt;{{cite book |last=McCourt |first=David |title=Britain and World Power Since 1945: Constructing a Nation's Role in International Politics |publisher=University of Michigan Press |date=28. 5. 2014 |location=Sjedinjene Američke Države|pages=|isbn=0472072218 |url=http://books.google.ie/books?id=lwpOnwEACAAJ&amp;dq=Britain+and+World+Power+Since+1945:+Constructing+a+Nation%27s+Role+in+International+Politics&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=TCJkU8TOE6mS7Abw14HIBg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA}}&lt;/ref&gt; Prepoznat je posjednik nuklearnih oružja i peta ili šesta je na svijetu po vojnim izdacima.&lt;ref name=&quot;SIPRI&quot;&gt;{{cite web |url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2013 (table) |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |format=PDF |access-date=21. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150104033821/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |archive-date=4. 1. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;iiss.org&quot;&gt;[http://www.iiss.org/en/about%20us/press%20room/press%20releases/press%20releases/archive/2014-dd03/february-0abc/military-balance-2014-press-statement-52d7 The Military Balance 2014: Top 15 Defence Budgets 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924033509/http://www.iiss.org/en/about%20us/press%20room/press%20releases/press%20releases/archive/2014-dd03/february-0abc/military-balance-2014-press-statement-52d7 |date=24. 9. 2015 }} (IISS)&lt;/ref&gt; UK je stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od prvog sastanka 1946. Bila je članica [[Evropska unija|Evropske unije]] i njene prethodnice, [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]], od 1973. Međutim, na [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|referendumu iz 2016]], 51,9% glasača odabralo je [[Brexit|izlazak]] države iz Evropske unije što je okončano [[Brexit]]om 31. januara 2020. Također je članica Komonvelta naroda, [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[G7]], [[G8]], [[G20]], [[NATO]]-a, [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj]] (odnosno OECD) i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (WTO).

== Historija ==
=== Prije 1707. ===
Počeci naseljavanja današnjeg područja Ujedinjenog Kraljevstva od strane [[kromanjonac]]a su se javljali u valovima u periodu od prije 30.000 godina.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/wales/south_west/7069001.stm &quot;Ancient skeleton was 'even older']&quot;. ''BBC News''. 30. oktobar 2007.&lt;/ref&gt; Pri kraju prehistorijskog perioda područja, smatra se da se kultura stanovništva sastojala uglavnom od [[Kelti|Kelta]], time činivši područje Britanije naseljenim Keltskim plemenom [[Briti|Brita]] i Keltsku Irsku.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Celtic culture: A historical encyclopedia |page=973 |author=Koch, John T. |isbn=978-1-85109-440-0 |year=2006 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, CA}}&lt;/ref&gt; [[Rimsko osvajanje Britanije]] (s početkom 43. godine) i 400-godišnja vladavina južne Britanije, te kasnije naseljivanje područja od strane [[Germani|Germanskih]] [[Anglosaksonci|Anglosaksonca]] je sveukupno smanjilo područje Brita na današnji region [[Vels]]a i historijskog Kraljevstva Strathclydea.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |editor1-first=John |editor1-last=Davies|editor2-first=Nigel |editor2-last=Jenkins |editor3-first=Menna |editor3-last=Baines|editor4-first=Peredur I. |editor4-last=Lynch
|displayeditors=4 |encyclopedia=The Welsh Academy Encyclopaedia of Wales|year=2008 |publisher=University of Wales Press |location=Cardiff |isbn=978-0-7083-1953-6 |page=915}}&lt;/ref&gt; Veći dio regiona naseljen Anglosaksoncima je ujedinjenjen u [[Kraljevina Engleska|Kraljevinu Englesku]] tokom 10. vijeka.&lt;ref name=&quot;Short Athelstan biography on the BBC History website&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/athelstan.shtml |title=Short Athelstan biography |publisher=BBC History |access-date=9. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; U međuvremenu, keltski govornici u sjeverozapadnoj Britaniji (koji tradicionalno imaju veze sa sjeveroistokom i su navodno iz tog dijela migrirali u 5. vijeku)&lt;ref&gt;{{cite book |author=Mackie, J.D. |authorlink=J.D. Mackie |title=A History of Scotland |location=London |publisher=Penguin |year=1991 |isbn=978-0-14-013649-4 |pages=[https://archive.org/details/historyofscotlan00mack_0/page/18 18–19] |url=https://archive.org/details/historyofscotlan00mack_0/page/18 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Campbell, Ewan |title=Saints and Sea-kings: The First Kingdom of the Scots |url=https://archive.org/details/saintsseakingsfi0000camp |publisher=Canongate |location=Edinburgh |year=1999 |isbn=0-86241-874-7 |pages=[https://archive.org/details/saintsseakingsfi0000camp/page/8 8]–15}}&lt;/ref&gt; su se ujedinili sa [[Pikti]]ma kako bi napravili [[Kraljevina Škotska|Kraljevinu Škotsku]] u 9. vijeku.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Haigh |first=Christopher |title=The Cambridge Historical Encyclopedia of Great Britain and Ireland |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |page=30 |isbn=978-0-521-39552-6}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjeno Kraljevstvo je nastalo 1. maja 1707. godine političkom unijom Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske.

Tokom godina Ujedinjeno kraljevstvo je postalo najveća kolonijalna sila na planeti, te nacija sa najviše stanovnika (1936: 550 miliona stanovnika). Na Indiju i dominione je otpadalo 90% teritorije UK i čak 85% stanovništva. Nakon 1949. godine većina dominiona traži nezavisnost, a većina ih je i dobila.

=== Nakon 1945. ===
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je jedno od četiri sile tzv. ''Velike četvorke'' (zajedno sa Sovjetskim Savezom, Kinom i SAD-om), a koja je oblikovala svjetski poredak u postratnom periodu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Doenecke |first1=Justus D. |last2=Stoler |first2=Mark A. |title=Debating Franklin D. Roosevelt's foreign policies, 1933–1945 |url=https://books.google.com/books?id=xdMF9rX6mX8C&amp;pg=PA62 |year=2005 |access-date=19. 3. 2016 |isbn=0-8476-9416-X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://www.iup.edu/WorkArea/DownloadAsset.aspx?id=37681 |title=The Four Policemen and. Postwar Planning, 1943-1945: The Collision of Realist and. Idealist Perspectives. |last=Kelly |first=Brian |access-date=25. 8. 2015 |archive-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151022125442/https://www.iup.edu/WorkArea/DownloadAsset.aspx?id=37681 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; UK je također i jedna od prvih potpisnica [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN]]. Kraljevstvo je također i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata, država je ostala znatno oslabljena, te finansijski dosta zavisna od [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/12/28/business/worldbusiness/28iht-nazi.4042453.html |title=Britain to make its final payment on World War II loan from U.S. |work=The New York Times |date=28. 12. 2006 |access-date=25. 8. 2011}}&lt;/ref&gt;

== Vlada ==
Ujedinjeno Kraljevstvo ima parlamentarni sistem, gdje vladom predsjeda [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] (''Prime Minister''). Svakodnevne dužnosti monarha se uglavnom svode na ceremonijalne obaveze, poput otvaranja sjednica Parlamenta, sazivanja te raspuštanja Parlamenta, zapošljavanje i otpuštanje ministara, te potpisivanje zakona. Monarh, međutim, po zakonu ima pravo i objaviti rat, staviti veto na zakon, pomilovati zatvorenika.

== Političke podjele ==
Ujedinjeno Kraljevstvo je podijeljeno na [[Engleska|Englesku]], [[Škotska|Škotsku]], [[Vels]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]]

== Geografija ==
U prošlosti, kako se život Evrope odvijao duž Sredozemlja, geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva bio je periferni. U doba velikih geografskih otkrića, a posebno nakon otkrića Amerike, položaj na Atlantskom okeanu postao je vrlo važan jer je ostrvo Velike Britanije poslužilo kao odskočna daska na putovanju od Evrope do Amerike. Ostrvski položaj imao je i pozitivne (širenje zaraznih bolesti, odbrana protiv osvajača) i negativne (izolirane) strane.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/United_Kingdom|title=United Kingdom - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=12. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Sa površinom od 244.820&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Ujedinjeno Kraljevstvo je nešto manje od [[Oregon]]a u Sjedinjenim Američkim Državama. Najveća udaljenost između dvije tačke na kopnenom dijelu Velike Britanije je 1.350&amp;nbsp;km, i to između [[Land's End]]a u [[Cornwall]]u (blizu [[Penzance]]a) i Johna O'Groatsa u [[Caithness]]u (blizu Thursa). Veći dio Engleske sastoji se od valovitog nizinskog terena, s nekim planinskim reljefom na sjeverozapadu ([[Kembrijske planine]] u Jezerskom okrugu) i sjeveru (gorska močvara Penina) i krečnjačkim brežuljcima [[Peak District]]a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sampson|first=Anthony|title=The changing anatomy of Britain|url=https://archive.org/details/changinganatomyo00samp|date=1982|publisher=Random House|isbn=978-0-394-53143-4|edition=1|location=New York}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Klima je pretežno [[Umjerena klima|umjerena]], iako znatno toplija od nekih drugih lokacija na sličnoj geografskoj širini, kao što je centralna [[Poljska]], zbog utjecaja [[Golfska struja|Golfske struje]] na zagrijavanje. Jug je topliji i većinski suhlji od sjevera.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Ujedinjenog Kraljevstva}}
Do sredine [[18. vijek]]a Ujedinjeno Kraljevstvo je bila zemlja pretežno orijentisana na poljoprivredu i manjim dijelom na manufakturnnu proizvodnju. Zemlja je bila podijeljena na grofovije koje su imale svoja mala gradska središta, a veći gradovi bili su London, Bristol i York. Pronalazak parne mašine pokrenuo je prvu industrijsku revoluciju i ubrzo je UK postalo vodeća industrijska zemlja svijeta. Zahvaljujući povoljnom prometno-geografskom položaju, industrijskim proizvodima i trgovini Britanci su zavladali morima i osnovali kolonijalno carstvo šireći pritom svoj način života. U 20. vijeku svjetski ratovi opustošili su britansku ekonomiju, carstvo (Commonwealth) počinje slabiti i od vjerovnika postaje dužnikom SAD-a i Kanade. UK više nije vodeća ekonomska zemlja svijeta, ali se snažno razvijenom industrijom i trgovinom još uvijek je jedna od sedam najznačajnijih svjetskih zemalja.

== Reljefna obilježja i prirodne regije ==

U reljefu britanskog i irskog područja koja su paleozojskog i mezozojskog postanka mogu se izdvojiti sljedeće prirodne regije:

'''Sjeverno škotsko visočje''' je planinsko područje smješteno u sjevernom dijelu Škotske s visinama koje prelaze 1000 m. Vrh Ben Newis s 1343 m u zapadnom dijelu škotskog visočja najviši je na cijelom arhipelagu. Regijom dominiraju pretežito ogoljele planine, visoravni i duboke riječne doline. Ovo hladno i neplodno područje pruža slabe uvjete za proizvodnju hrane pa je rijetko naseljeno.

'''Srednja škotska nizija''' s blago valovitim terenima i plodnim tlom omogućuje povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede, dok su bogata nalazišta uglja i željeza dala poticaj razvoju industrije. Ovaj dio Škotske osim što je privredno najrazvijeniji, istovremeno je i najnaseljeniji.

'''Južno škotsko pobrđe''' je regija starog gromadnog gorja čije visine ne prelaze 1000 m. Blago valovita brda prekrivena travom i ostalim niskim raslinjem omogućavaju razvoj ovčarstva i proizvodnju kvalitetne vune, naročito u dolini rijeke Tweed.

'''Peninsko gorje''' uzdiže se južno od škotskog pobrđa i dopire do središnje Engleske. Penini su gorja zaobljenih vrhova, nastali kaledonskom orogenezom (od kambrija do devona) i bogati su rudama. Zapadno od Penina nalaze se glacijalna jezera Lake District (Jezersko područje), a na sjeveroistoku su močvare sjevernog Yorkshira.

'''[[Vels]]''' je država kojom gotovo u cijelosti dominira Kambrijsko gorje čiji vrhovi na sjeveru prelaze 1000 m, pa se to gorje, nepovoljno za naseljavanje, koristi za ispašu ovaca. U južnom dijelu Velsa u blizini rudnika uglja smještene su tvornice, dok su naselja uglavnom u riječnim dolinama ili nizinama uz obalu. U Kambrijskom gorju izvire Severn, druga po dužini britanska rijeka čije je ušće u Bristolskom kanalu.

'''Jugozapadno englesko poluostrvo''' je visoravan na čijim obalama preovladavaju strmi odsjeci klifovi-nastali radom valova. Zahvaljujući vlažnoj klimi i plodnom tlu ovdje je razvijeno povrtlarstvo i voćarstvo, a na prostranima pašnjacima i mliječno govedarstvo. Ovo je kraj čije prirodne ljepote i mala ribarska sela privlače veliki broj turista.

'''Južnoengleska nizija''' zauzima najveći dio Engleske, najnaseljenija je i privredno najrazvijenija regija Ujednjenog Kraljevstva. Nizinsko-brežuljkasti reljef omogućava razvoj poljoprivrede uz primjenu savremenih agrotehničkih i agrohemijskih mjera. Južnood Penina uz bogata nalazišta kamenog uglja nastao je grad Birmingham, najjače industrijsko središte UK. Jugostočnim dijelom nizine u dolini Temze, dominira najveći grad te političko, trgovačko, kulturno, financijsko i industrijsko središte UK, London.

'''Sjeverna Irska (Alster)''' zauzima sjeveroistočni dio istoimenog poluostrva. U krajoliku se smjenjuju brda, duboke riječne doline i brojne plodne nizine. Na pašnjačkim površinama razvijeno je stočarstvo, a nizije su zasijane žitaricama i industrijskim biljem. Većina stanovništva živi u Belfastu, glavnom gradu i industrijskom središtu Sjeverne Irske.

=== Klima ===
Klima je pod snažnim utjecajem Atlantskog okeana s kojeg zapadni vjetrovi tokom cijele godine donose vlažan zrak. Arhipelag je gotovo cijele godine pod utjecajem islandske ciklone, dok ljeti suho i stabilno vrijeme, koje ne traje dugo, donosi azorska anticiklona. Padavine se uglavnom izlučuju u gorju na zapadnim stranama arhipelaga te su znatno slabije izražene u istočnom i jugoistočnom dijelu. Pod utjecajem Golfske struje koja zagrijava okolni zrak, zime su blaže nego što bi se moglo zaključiti po geografskoj širini, a ljeta su umjereno topla i vlažna. Godišnja količina padalina veća je od 1000&amp;nbsp;mm. U hladnijem dijelu godine često dolazi do pojave magle koja zajedno s dimom stvara [[smog]].

== Stanovništvo ==

U UK na površini od 244.820&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; živi 66.035.143 stanovnika, što prosječno iznosi 270 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno jer je [[Engleska]] pet puta gušće naseljena od [[Škotska|Škotske]], a tri puta više naseljena od [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]] i [[Vels]]a. Englezi čine 80% stanovništva, Škoti 10%, Irci 4%, Velšani 2% i stranci (najviše Indijci) 4%. Očekivana životna dob je 80 godina. Službeni jezik je [[engleski jezik|engleski]], koji je uslijed iseljavanja stanovništva proširio u različite dijelove svijeta. Njime se služe milijarde ljudi i službeni jezik je u SAD-u, Australiji, Kanadi i Indiji. U Škotskoj se osim engleskog govori i galski, a u Velsu se velški jezik širi nakon što je uveden u osnovne škole.

== Kultura ==
{{Sekcija}}

== Sport ==
{{Sekcija}}

== Filatelija ==
{{Sekcija}}

== Također pogledajte ==
* [[Krunski posjed]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|United Kingdom}}
; Vlada
* {{en simbol}} [http://www.gov.uk/ Služebi sajt vlade HM]
* {{en simbol}} [http://www.royal.gov.uk/ Službena webstranica Britanske monarhije]
* {{en simbol}} [http://www.ons.gov.uk/ons/index.html Službeni godišnjak UK] statistika
* {{en simbol}} [http://www.number10.gov.uk/ Službeni sajt Premijera]
; Opće informacije
* {{en simbol}} [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-18023389 UK] iz [[BBC News]]
* {{en simbol}} {{CIA World Factbook link|uk|United Kingdom}}
* {{en simbol}} [https://web.archive.org/web/20090406224510/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/british.htm United Kingdom] iz ''UCB Libraries GovPubs''
* {{en simbol}} {{dmoz|Regional/Europe/United_Kingdom}}
* {{en simbol}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/615557/United-Kingdom UK] prilog u ''Encyclopædia Britannica''
* {{en simbol}} [http://www.oecd.org/unitedkingdom/ United Kingdom] iz [[OECD]]
* {{en simbol}} [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=GB Ključne razvojne prognoze za UK] iz [[International Futures]]
; Putovanje
* {{en simbol}} [http://www.visitbritain.com/en/EN/ Službeni turistički vodič za UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213081243/https://www.visitbritain.com/gb/en |date=13. 2. 2021 }}

{{Commonwealth}}
{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Politička podjela UK}}
{{Vijeće Evrope}}
{{G20}}
{{G8}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1922.]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1801.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>flp1b08zbhz5c4vanaxdfyc7vvzn9ut</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sigmund Freud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4378</id>
    <revision>
      <id>3923413</id>
      <parentid>3899923</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="168549" sha1="bs7yb3uaftbf6gxw8a4su86xeruzc0w" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Sigmund Freud
| slika                   = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg
| slika_širina            =
| naslov                  = Freud, oko 1921.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1856|5|6}}
| mjesto_rođenja          = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}}
| mjesto_smrti            = [[London]], [[Engleska]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           =
| narodnost               = [[Austrijanci|Austrijanac]]
| etnicitet               =
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Neurologija]]}}
* {{nowrap|[[Psihoterapija]]}}
* {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}}
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Beču]]
* [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]]
}}
| alma_mater              = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881)
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| akademski_savjetnici    ={{Plainlist|
* {{nowrap|[[Franz Brentano]]}}
* {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}}
* {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}}
}}
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Psihoanaliza]]
* [[Id, ego i super-ego]]
* [[Edipov kompleks]]
* [[Potiskivanje]]
* [[Mehanizmi odbrane]]
* [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]]
}}
| autor_kratica_bot       =
| autor_kratica_zoo       =
| nagrade                 = [[Goetheova nagrada]] (1930)
| religija                = 
| fusnote                 = {{Plainlist|
* '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]]
'''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]]
}}
}}
'''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.&lt;ref name=&quot;Pick_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}&lt;/ref&gt;

Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.&lt;ref name=&quot;Jones_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen &amp; Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].&lt;ref name=&quot;Mannoni_1971&quot;&gt;{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}&lt;/ref&gt;

U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.&lt;ref name=&quot;Mannoni_1971&quot; /&gt;

U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava.

Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].&lt;ref name=&quot;Burns_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Forrester_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}&lt;/ref&gt; Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.&lt;ref name=&quot;Fisher_Greenberg_1996&quot;&gt;{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stevens_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Appignanesi_Forrester_1992&quot;&gt;{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}&lt;/ref&gt;

Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.&lt;ref name=&quot;Auden_Freud&quot;&gt;{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
[[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]]
Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).&lt;ref name=&quot;ZA_Opava_Freud&quot;&gt;{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&amp;scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica_Freud&quot;&gt;{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.&lt;ref name=&quot;Gresser_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}&lt;/ref&gt;

Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.&lt;ref name=&quot;Rice_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}&lt;/ref&gt; U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp;amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}&lt;/ref&gt; Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.&lt;ref name=&quot;Margolis_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]]
Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}&lt;/ref&gt; U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu.

Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}&lt;/ref&gt;

Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot; /&gt;

Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.&lt;ref name=&quot;Costandi_2014&quot;&gt;{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.&lt;ref name=&quot;Sulloway_1979&quot;&gt;{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}&lt;/ref&gt;
{{Porodično stablo Sigmunda Freuda}}

=== Rana karijera i brak ===

Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',&lt;ref name=&quot;Freud_1953&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; objavljenu 1891.&lt;ref name=&quot;Wallesch_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;
[[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]]
Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot; /&gt; Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.&lt;ref name=&quot;Roudinesco_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}&lt;/ref&gt; U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu.

Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', objavljeno 1899.&lt;ref name=&quot;Knoepfmacher_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cicciola_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mariaschin_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.&lt;ref name=&quot;Rudnytsky_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lothane_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borch-Jacobsen_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}&lt;/ref&gt;

Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.&lt;ref name=&quot;Blumenthal_2006&quot;&gt;{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en |archive-date=13. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maciejewski_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as &quot;Mrs. Freud&quot;: What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima.

Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.&lt;ref name=&quot;Eiland_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.&lt;ref name=&quot;Freud_1954&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.&lt;ref name=&quot;Vitz_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}&lt;/ref&gt;

Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sulloway_1979&quot; /&gt; Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.&lt;ref name=&quot;Montag_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Vidic_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr |archive-date=12. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912031501/https://hrcak.srce.hr/file/377925 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.&lt;ref name=&quot;Dufresne_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rudnytsky_1987&quot;&gt;{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}&lt;/ref&gt; Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].&lt;ref name=&quot;Holt_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}&lt;/ref&gt;

Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.&lt;ref name=&quot;Bloom_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}&lt;/ref&gt;

Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.&lt;ref name=&quot;Robert_1976&quot;&gt;{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&amp;docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.&lt;ref name=&quot;Black_2006&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos s Fliessom ===

Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.&lt;ref name=&quot;Cordon_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&amp;pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}&lt;/ref&gt; Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.&lt;ref name=&quot;Masson_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}&lt;/ref&gt;

Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.&lt;ref name=&quot;Freud_1954&quot; /&gt;

Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.&lt;ref name=&quot;Reeder_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}&lt;/ref&gt; Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]''.&lt;ref name=&quot;Freud_Tumacenje_I&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}&lt;/ref&gt;

Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.&lt;ref name=&quot;Sulloway_1979&quot; /&gt; Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.&lt;ref name=&quot;Masson_2003_Ballantine&quot;&gt;{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rothschild_2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex &amp; New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Loewenstein_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Masson_2003_Ballantine&quot; /&gt;

Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

=== Razvoj psihoanalize ===
[[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]]
U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;Aguayo_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].

Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala.

Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;
[[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]]
Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].&lt;ref name=&quot;Ffytche_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].&lt;ref name=&quot;Freud_1896&quot;&gt;{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.&lt;ref name=&quot;Forrester_1990&quot; /&gt;

Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot; /&gt; U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot; /&gt; Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.&lt;ref name=&quot;Bernheimer_Kahane_1985&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

=== Rani sljedbenici ===

Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.&lt;ref name=&quot;Freud_1913&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).&lt;ref name=&quot;Clark_1980&quot; /&gt; Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.&lt;ref name=&quot;Phillips_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.&lt;ref name=&quot;Rose_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.&lt;ref name=&quot;Schwartz_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.&lt;ref name=&quot;Rose_1998&quot; /&gt; Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari&lt;ref name=&quot;Rose_1988&quot;&gt;{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.&lt;ref name=&quot;Makari_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&amp;pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.&lt;ref name=&quot;Makari_2008&quot; /&gt; Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,&lt;ref name=&quot;Rose_1998&quot; /&gt; otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.&lt;ref name=&quot;Schwartz_2003&quot; /&gt; Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.&lt;ref name=&quot;Rose_1998&quot; /&gt; Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.&lt;ref name=&quot;Stekel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&amp;pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.&lt;ref name=&quot;Schwartz_2003&quot; /&gt; Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

[[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva:

{{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;}}
[[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]]
Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].&lt;ref name=&quot;Wehr_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sulloway_1991&quot;&gt;{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot; /&gt; Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.&lt;ref name=&quot;Miller_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.&lt;ref name=&quot;Jones_1955&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot; /&gt; Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka.

Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot; /&gt; Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja.
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]]

Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909.

==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ====

Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja.

Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.&lt;ref name=&quot;Makari_2008&quot; /&gt; Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot; /&gt;
[[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]]
Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot; /&gt; Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret.

Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

=== Razvoj psihoanalitičkog pokreta ===
{{Šablon:Psihoanaliza}}
Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

[[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.&lt;ref name=&quot;Danto_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910,  prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].&lt;ref name=&quot;Miller_1998&quot; /&gt; Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.&lt;ref name=&quot;Miller_1998&quot; /&gt; Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.&lt;ref name=&quot;Miller_1998&quot; /&gt;

[[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.&lt;ref name=&quot;Maddox_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].&lt;ref name=&quot;Danto_2005&quot; /&gt; [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku.

Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut.

Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao.

Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

=== Pacijenti ===

Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),&lt;ref name=&quot;Appignanesi_Forrester_1992&quot; /&gt; gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)&lt;ref name=&quot;Breger_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],&lt;ref name=&quot;Borch-Jacobsen_2021&quot; /&gt; [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]&lt;ref name=&quot;Lynn_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i Albert Hirst.&lt;ref name=&quot;Lynn_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Rak ===

Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

=== Bijeg od nacista ===

U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;

Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].&lt;ref name=&quot;FreudMuseum_Raids&quot;&gt;{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje.

Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt;

Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt;
[[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]]
[[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]]
Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt; Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt;

Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt;

Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.&lt;ref name=&quot;Schur_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.&lt;ref name=&quot;Cohen_2012&quot; /&gt;

U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.&lt;ref name=&quot;Welter_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,&lt;ref name=&quot;Chaney_2006_Egypt&quot;&gt;{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno.

=== Smrt ===
[[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]]
Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti.

U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″

Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FreeBMD_Death_Freud&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&amp;scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT_Freud_Obituary&quot;&gt;{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.&lt;ref name=&quot;Lacoursiere_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,&lt;ref name=&quot;Welter_2011_Freud&quot;&gt;{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,&lt;ref name=&quot;Freud_Collection&quot;&gt;{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru.

Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.&lt;ref name=&quot;Burke_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker &amp; Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ideje ==

=== Rani radovi ===

Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,&lt;ref name=&quot;Strutzmann_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.&lt;ref name=&quot;Merkel_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu.

Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja.

Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.&lt;ref name=&quot;Breuer_Freud_1956&quot;&gt;{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hirschmuller_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,&lt;ref name=&quot;Hirschmuller_1989&quot; /&gt; a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1972&quot;&gt;{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3&lt;267::AID-JHBS2300080302&gt;3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borch_Jacobsen_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Macmillan_1997&quot;&gt;{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.&lt;ref name=&quot;Miller_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Teorija zavođenja ===
{{Glavni|Freudova teorija zavođenja}}
Početkom 1890-ih Freud je koristio oblik liječenja zasnovan na metodi koju mu je opisao Breuer, a koju je modifikovao primjenom onoga što je nazivao ″tehnikom pritiska″ i novim razvijenim analitičkim tehnikama tumačenja i rekonstrukcije. Prema Freudovim kasnijim prikazima ovog razdoblja, kao rezultat primjene ove metode većina njegovih pacijenata sredinom 1890-ih izvještavala je o ranim iskustvima [[Seksualno zlostavljanje djece|seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu]]. Freud je te iskaze koristio kao osnovu za svoju [[Freudova teorija zavođenja|teoriju zavođenja]], ali je kasnije zaključio da su neki od njih bili fantazije. U početku je smatrao da je njihova funkcija bila ″potiskivanje″ sjećanja na infantilnu masturbaciju. U kasnijim radovima pisao je da su one predstavljale edipovske fantazije koje proizlaze iz urođenih [[Teorija nagona|nagona]] seksualne i destruktivne prirode.&lt;ref name=&quot;Freud_SE7&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume VII (1901-1905): A Case of Hysteria, Three Essays on Sexuality and Other Works |pages=274 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/caseofhysteriath0000freu/page/n7/mode/2up |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_SE20&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1959 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, Lay Analysis and Other Works |pages=34 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Autobiographical_Study.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_SE22&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1964 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXII (1932-1936): New Introductory Lectures on Psycho-Analysis and Other Works |pages=120 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schimek_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Schimek |first=Jean G. |date=1987 |title=Fact and Fantasy in the Seduction Theory: A Historical Review |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=4 |pages=937–965 |doi=10.1177/000306518703500407 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500407 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Esterson_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=1998 |title=Jeffrey Masson and Freud's seduction theory: a new fable based on old myths |journal=History of the Human Sciences |volume=11 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1177/095269519801100101 |url=https://www.researchgate.net/publication/246578290_Jeffrey_Masson_and_Freud's_seduction_theory_a_new_fable_based_on_old_myths |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema drugom prikazu događaja, Freud je još u pismima upućenim Fliessu u oktobru 1895. iznio tvrdnju da se u osnovi psihoneuroza nalaze nesvjesna sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu, prije nego što je izvijestio da je takva iskustva zaista otkrio kod svojih pacijenata.&lt;ref name=&quot;Masson_Freud_Fliess_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1985 |title=The Complete Letters of Sigmund Freud to Wilhelm Fliess, 1887–1904 |editor-last=Masson |editor-first=Jeffrey M. |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-15420-9 |url=https://archive.org/details/completeletterso0000freu |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Esterson_1998&quot; /&gt; Tokom prve polovine 1896. Freud je objavio tri rada koja su dovela do formulisanja njegove [[Freudova teorija zavođenja|teorije zavođenja]]. U njima je tvrdio da je kod svih svojih tadašnjih pacijenata otkrio duboko potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Israels_Schatzman_1993&quot;&gt;{{cite journal |last=Israëls |first=Han |last2=Schatzman |first2=Morton |date=mart 1993 |title=The seduction theory |journal=History of Psychiatry |volume=4 |issue=13 |pages=1–29 |doi=10.1177/0957154X9300401302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0957154X9300401302 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je zapisao da njegovi pacijenti nisu bili svjesni tih sjećanja te da su ona, ukoliko su uzrokovala histerične simptome ili opsesivnu neurozu, morala postojati u obliku ''nesvjesnih sjećanja''. Pacijenti su bili izloženi znatnom pritisku kako bi ″rekonstruirali″ prizore seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva za koje je Freud bio uvjeren da su potisnuti u nesvjesno.&lt;ref name=&quot;Schimek_1987&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Toews_1991&quot;&gt;{{cite journal |last=Toews |first=John E. |date=septembar 1991 |title=Historicizing Psychoanalysis: Freud in His Time and for Our Time |journal=The Journal of Modern History |volume=63 |issue=3 |pages=504–545 |doi=10.1086/244354 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/244354 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McNally_2003&quot;&gt;{{cite book |last=McNally |first=Richard J. |date=2003 |title=Remembering trauma |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts; London |isbn=978-0-674-01082-6 |url=https://archive.org/details/rememberingtraum0000mcna |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pacijenti uglavnom nisu bili uvjereni da iskustva proizašla iz Freudovih kliničkih postupaka predstavljaju dokaz stvarnog seksualnog zlostavljanja. Freud je izvijestio da su mu čak i nakon navodne ″rekonstrukcije″ seksualnih prizora pacijenti odlučno izražavali nevjericu u njihovu vjerodostojnost.&lt;ref name=&quot;Schimek_1987&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Esterson_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McNally_2003&quot; /&gt;

Pored tehnike pritiska, Freudovi klinički postupci uključivali su analitičko zaključivanje i simboličko tumačenje simptoma s ciljem njihovog povezivanja sa sjećanjima na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Cioffi_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |date=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=978-0-8126-9385-0 |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schimek_1987&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Esterson_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McNally_2003&quot; /&gt; Njegova tvrdnja da je teorija potvrđena u svim slučajevima koje je istraživao dodatno je pojačala ranije izražene sumnje njegovih kolega u pogledu valjanosti nalaza do kojih je došao primjenom sugestivnih metoda.&lt;ref name=&quot;Borch-Jacobsen_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |last2=Brick |first2=Douglas |date=1996 |title=Neurotica: Freud and the Seduction Theory |journal=October |volume=76 |pages=15–43 |publisher=MIT Press |url=https://www.scribd.com/document/299331192/Mikkel-Borch-Jacobsen-Neurotica-Freud-and-the-Seduction-Theory |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hergenhahn_Henley_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Hergenhahn |first=B. R. |last2=Henley |first2=Tracy B. |date=2014 |title=An Introduction to the History of Psychology |edition=7. |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1-133-95809-3 |url=https://archive.org/stream/an-introduction-to-the-history-of-psychology-b.-r.-hergenhahn-tracy-henley-z-lib.org/An%20Introduction%20to%20the%20History%20of%20Psychology%20%28B.%20R.%20Hergenhahn%2C%20Tracy%20Henley%29%20%28z-lib.org%29_djvu.txt |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Esterson_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=2002 |title=The myth of Freud's ostracism by the medical community in 1896-1905: Jeffrey Masson's assault on truth |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=115–134 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.115 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F1093-4510.5.2.115 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je kasnije pokazivao nedosljednost u pogledu pitanja da li je njegova teorija zavođenja i dalje bila usklađena s njegovim kasnijim nalazima.&lt;ref name=&quot;Andrews_Brewin_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Andrews |first=Bernice |last2=Brewin |first2=Chris R. |date=18. decembar 2000 |title=What did Freud get right? |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/what-did-freud-get-right |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U dodatku radu ''Etiologija histerije'' napisao je: „Treba imati na umu da se u vrijeme kada sam ga pisao još nisam oslobodio precjenjivanja stvarnosti i potcjenjivanja fantazije.&lt;ref name=&quot;Freud_Aetiology_1924&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1924 |title=Collected Papers, Volume I |chapter=The Aetiology of Hysteria |pages=183–221 |publisher=The International Psycho-Analytical Press |location=London, Vienna, New York |url=https://www.scribd.com/document/373721406/Freud-S-Aetiology-of-Hysteria-C-P-Vol-1-1924-p-183-221 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nekoliko godina kasnije Freud je izričito odbacio tvrdnju svog kolege Ferenczija da su izvještaji njegovih pacijenata o seksualnom zlostavljanju predstavljali stvarna sjećanja, a ne fantazije, te ga je nastojao odgovoriti od javnog iznošenja takvih stavova.&lt;ref name=&quot;Andrews_Brewin_2000&quot; /&gt; Karin Ahbel-Rappe zaključuje da je ″Freud započeo istraživanje prirode iskustva incesta u djetinjstvu i njegovog utjecaja na ljudsku psihu, ali je kasnije uglavnom napustio taj istraživački pravac.″&lt;ref name=&quot;Ahbel_Rappe_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Ahbel-Rappe |first=Karin |date=2006 |title=“I no Longer Believe”: Did Freud Abandon the Seduction Theory? |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=54 |issue=1 |pages=171–199 |doi=10.1177/00030651060540010101 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/00030651060540010101 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kokain ===

Kao medicinski istraživač, Freud je među prvima koristio i zagovarao primjenu [[kokain]]a kao stimulansa i [[analgetik]]a. Smatrao je da kokain predstavlja lijek za brojne psihičke i tjelesne tegobe te je u svom radu ''O koki'' ({{de|Über Coca}}) iz 1884. isticao njegove korisne osobine. Između 1883. i 1887. objavio je nekoliko članaka u kojima je preporučivao njegovu medicinsku primjenu, uključujući i upotrebu kao [[antidepresiv]]a. Za dlaku je propustio steći [[naučno prvenstvo]] za otkriće [[Anestezija|anestetičkih]] svojstava kokaina, kojih je bio svjestan, ali ih je spomenuo samo usput.&lt;ref name=&quot;Jones_1953_Monoskop&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1953 |title=Sigmund Freud: Life and Work, Vol 1: The Formative Years and the Great Discoveries 1856–1900 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://monoskop.org/images/b/b4/Jones_Ernest_The_Life_and_Work_of_Sigmund_Freud_1_1856-1900_The_Formative_Years_and_the_Great_Discoveries_1953.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To priznanje je 1884. pripalo [[Karl Koller (oftalmolog)|Karlu Kolleru]], Freudovom kolegi iz Beča, nakon što je medicinskom društvu predstavio mogućnosti primjene kokaina u osjetljivim operacijama oka. Freud je također preporučivao kokain kao sredstvo za liječenje ovisnosti o [[Morfin|morfiju]].&lt;ref name=&quot;Byck_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Byck |first=Robert |date=1974 |title=Cocaine Papers |publisher=New American Library |location=New York |isbn=978-0-451-05973-4 |url=https://archive.org/details/cocainepaperssig0000unse |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kokain je predstavio svom prijatelju [[Ernst von Fleischl-Marxow|Ernstu von Fleischl-Marxowu]], koji je postao ovisan o morfiju koji je uzimao radi ublažavanja dugotrajnih i izrazito jakih nervnih bolova nastalih nakon infekcije zadobijene povredom tokom izvođenja obdukcije. Freudova tvrdnja da je Fleischl-Marxow izliječen od ovisnosti pokazala se preuranjenom. Fleischl-Marxow razvio je težak oblik ″[[Intoksikacija kokainom|kokainske psihoze]]″, a ubrzo se ponovo vratio upotrebi morfija. Umro je nekoliko godina kasnije, i dalje trpeći nepodnošljive bolove.&lt;ref name=&quot;Borch-Jacobsen_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2000 |title=How a Fabrication Differs from a Lie |journal=London Review of Books |volume=22 |issue=8 |url=https://www.lrb.co.uk/the-paper/v22/n08/mikkel-borch-jacobsen/how-a-fabrication-differs-from-a-lie |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Primjena kokaina kao anestetika pokazala se kao jedna od rijetkih sigurnih upotreba ove supstance. Kako su iz različitih dijelova svijeta počeli pristizati izvještaji o ovisnosti i predoziranju, Freudov ugled u medicinskim krugovima donekle je narušen.&lt;ref name=&quot;Thornton_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Thornton |first=E. M. |date=1986 |title=The Freudian Fallacy |publisher=Paladin |location=London |isbn=978-0-586-08546-2 |url=https://archive.org/details/freudianfallacyf0000thor |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon ″epizode s kokainom″,&lt;ref name=&quot;Jones_1953_Monoskop&quot; /&gt; Freud je prestao javno preporučavati upotrebu ove droge, ali ju je i dalje povremeno koristio za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], [[migrena]] i upala nosne sluznice tokom ranih 1890-ih godina, prije nego što je potpuno prestao s njenom upotrebom 1896.&lt;ref name=&quot;Masson_Freud_Fliess_1985&quot; /&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Glavni|Nesvjesni um}}
Koncept nesvjesnog, za koji je Freud smatrao da je već bio dobro poznat među pjesnicima, imao je važno mjesto u njegovim teorijama i idejama. Također je vjerovao da je njegova odgovornost da osigura njegovo naučno priznanje u okviru psihologije.

Freud je izričito tvrdio da je njegov koncept nesvjesnog, u obliku u kojem ga je prvobitno formulisao, bio zasnovan na teoriji potiskivanja. U svojim razmatranjima koncepta potiskivanja, iznesenim u radu ''Potiskivanje'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), napravio je razliku između primarnog potiskivanja, povezanog s univerzalnim tabuom incesta (″urođeno prisutnog od samog početka″), i naknadnog potiskivanja, koje je proizvod životne historije pojedinca (″stečenog tokom razvoja ega″), pri čemu se nešto što je u jednom trenutku bilo svjesno odbacuje ili uklanja iz svijesti.&lt;ref name=&quot;Wollheim_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Wollheim |first=Richard |date=1990 |title=Sigmund Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, New York |isbn=978-0-521-39744-5 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000woll_s9p1 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U svom prikazu razvoja i preoblikovanja teorije o nesvjesnim psihičkim procesima, iznesenom u radu ''Nesvjesno'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), Freud je izdvojio tri perspektive koje je koristio: dinamičku, ekonomsku i topografsku.

Dinamička perspektiva odnosi se, prije svega, na nastanak nesvjesnog putem potiskivanja, kao i na proces ″cenzure″ kojim se neželjene misli koje izazivaju [[anksioznost]] održavaju u nesvjesnom. Pri tome se Freud oslanjao na zapažanja iz svojih najranijih kliničkih istraživanja u liječenju [[histerija|histerije]].

Iz ekonomske perspektive pažnja je usmjerena na sudbinu potisnutih sadržaja (″sudbine seksualnih nagona″) dok prolaze kroz složene transformacije u procesu nastanka simptoma, ali i u normalnim oblicima nesvjesnog mišljenja, kao što su snovi i omaške u govoru. Ovim se temama Freud detaljno bavio u djelima ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]''.

Dok se obje prethodne perspektive usmjeravaju na nesvjesno u trenutku njegovog približavanja svijesti, topografska perspektiva označava zaokret prema sistemskim svojstvima nesvjesnog, pri čemu u prvi plan dolaze njegovi karakteristični procesi i načini funkcionisanja, kao što su [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacija]] i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]].

Ova ″prva topografija″ predstavlja model psihičke strukture koji se sastoji od tri sistema:

* Sistem Ucs — nesvjesno: ″primarno procesno″ mišljenje kojim upravlja [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], a koje karakterišu ″odsustvo međusobne kontradikcije, ... pokretljivost kateksa, bezvremenost i zamjena vanjske psihičke stvarnosti unutrašnjom psihičkom stvarnošću″ (''Nesvjesno'' (1915), ''Standard Edition'', XIV).
* Sistem Pcs — [[predsvjesno]], u kojem su nesvjesne predodžbe primarnog procesa vezane sekundarnim procesima jezika (predodžbe riječi), što je preduslov da postanu dostupne svijesti.
* Sistem Cns — svjesno mišljenje kojim upravlja princip realnosti.

U svojim kasnijim radovima — naročito u djelu ''[[Ego i id]]'' (1923) - Freud uvodi drugu topografiju koja obuhvata [[id, ego i super-ego]], a koja se nadograđuje na prvu bez njenog zamjenjivanja.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot; /&gt; U ovoj kasnijoj formulaciji koncepta nesvjesnog, [[Id, ego i super-ego|id]]&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot;&gt;{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1973 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; obuhvata rezervoar instinkata ili [[Teorija nagona|nagona]] - čiji je dio nasljedan ili urođen, a dio potisnut ili stečen. S tog aspekta, iz ekonomske perspektive, id predstavlja primarni izvor psihičke energije; iz dinamičke perspektive, on ulazi u sukob s [[Id, ego i super-ego|egom]]&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt; i [[Id, ego i super-ego|super-egom]]&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt;, koji su, u genetskom smislu, diferencijacije ida.

=== Snovi ===
{{Glavni|Tumačenje snova (Freud)|l1=''Tumačenje snova''}}
Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju pod utjecajem događaja i misli iz svakodnevnog života. U procesu koji je nazivao ″radom sna″, svjesne misli i sjećanja preoblikuju se pod utjecajem [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principa zadovoljstva]], ispunjenja želja i potisnutih seksualnih scenarija iz djetinjstva. Budući da takvi sadržaji mogu izazvati nelagodu ili anksioznost, rad sna djeluje poput svojevrsne cenzure prikrivajući ih iskrivljavanjem, [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranjem]] i [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacijom]], čime se omogućava nastavak spavanja bez buđenja izazvanog uznemirujućim sadržajem.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot; /&gt;

U kliničkom radu Freud je poticao pacijente da iznose slobodno asocijacije povezane s manifestnim sadržajem sna, odnosno onim čega se sjećaju i što mogu ispričati o snu. Na taj način nastojao je olakšati tumačenje latentnog sadržaja sna, koji se odnosi na potisnute misli i fantazije, kao i mehanizame i strukture uključene u rad sna. Razvijajući svoj teorijski pristup snovima, Freud je postepeno napustio shvatanje prema kojem snovi predstavljaju ispunjenje želja te je sve više naglašavao da su oni poseban oblik mišljenja. Prema njegovom mišljenju, ″rad sna stvara taj oblik i jedino on predstavlja suštinu sanjanja″.&lt;ref name=&quot;Freud_1913&quot; /&gt;

=== Psihoseksualni razvoj ===
{{Glavni|Psihoseksualni razvoj}}
Freudova teorija psihoseksualnog razvoja polazi od pretpostavke da dječija seksualnost u početku ima oblik [[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]], nakon čega seksualni nagoni prolaze kroz tri razvojne faze: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]] i [[Falusna faza|falusnu fazu]]. Nakon njih slijedi period [[Latentna faza|latencije]], obilježen smanjenim seksualnim interesom i aktivnošću, koji približno traje od pete godine života do [[pubertet]]a. Prema Freudu, i nakon završetka ovih faza ostaju ″perverzni″ i [[Biseksualnost|biseksualni]] elementi koji učestvuju u oblikovanju [[Genitalna faza|odrasle genitalne seksualnosti]]. Smatrao je da [[Neuroza|neuroze]] i perverzije mogu nastati kao posljedica [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] ili regresije na neku od ranijih faza psihoseksualnog razvoja, dok se kroz proces [[Sublimacija (psihologija)|sublimacije]] dio tih nagona može preusmjeriti u društveno prihvatljive aktivnosti, što doprinosi oblikovanju ličnosti i kulturne kreativnosti.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot; /&gt;

Nakon što je Freud razvio teoriju [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], ovaj normativni razvojni tok formulisan je kao djetetovo odricanje od [[incest]]uoznih želja pod zamišljenom prijetnjom [[Kastracijski kompleks|kastracije]] kod dječaka, odnosno pod zamišljenom činjenicom kastracije u slučaju djevojčice.&lt;ref name=&quot;Gay_1998&quot; /&gt; ″Razrješenje″ Edipovog kompleksa postiže se kada se djetetova suparnička identifikacija s roditeljskom figurom preobrazi u pomirujuće identifikacije [[ego-ideal]]a, koje istovremeno podrazumijevaju sličnost i različitost te priznaju odvojenost i autonomiju druge osobe.&lt;ref name=&quot;Cavell_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Cavell |first=Marcia |date=1993 |title=The Psychoanalytic Mind: From Freud to Philosophy |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-72099-2 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Psychoanalytic_Mind.html?id=5RfKy6kH1LoC |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je nastojao dokazati univerzalnu primjenjivost svog modela pa se za uporedni materijal oslanjao na antičku mitologiju i tadašnja etnografska istraživanja. Tvrdio je da totemizam predstavlja ritualizovani izraz plemenskog sukoba koji odgovara obrascu Edipovog kompleksa.&lt;ref name=&quot;Paul_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Paul |first=Robert A. |editor-last=Neu |editor-first=Jerome |date=1996 |chapter=Freud's anthropology |title=The Cambridge Companion to Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=267–286 |doi=10.1017/CCOL0521374243.012 |chapter-url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/modernlanguages/applying/undergraduate/germanmodules/ge211ps/resources/paul_robert_a._-_freuds__anthropology.pdf | url=https://archive.org/details/the-cambridge-companion-to-freud-cambridge-university-press |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Id, ego i super-ego ===
{{Glavni|Id, ego i super-ego}}
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]]
Freud je smatrao da se ljudska psiha može podijeliti na tri dijela: [[id, ego i super-ego]]. Ovaj model prvi put je predstavio u eseju ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a detaljno ga je razradio u djelu ''[[Ego i Id]]'' (1923), gdje ga je razvio kao alternativu svojoj ranijoj topografskoj shemi (svjesno, nesvjesno i predsvjesno). Id predstavlja nesvjesni dio psihe koji djeluje prema ″[[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]]″ i izvor je osnovnih impulsa i nagona; on teži neposrednom zadovoljstvu i trenutnom zadovoljenju svojih potreba.&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot; /&gt; Freud je priznao da njegovo korištenje termina ''id'' ({{de|das Es}}, {{bs|ono}}) potječe iz radova [[Georg Groddeck|Georga Groddecka]].&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1961_Ego_Id&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1961 |title=The Ego and the Id |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |series=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=19 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/mode/2up |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Superego predstavlja moralnu komponentu psihe.&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt; Racionalni ego nastoji uspostaviti ravnotežu između nepraktičnog [[Hedonizam|hedonizma]] ida i jednako nepraktičnog moralizma superega;&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt; on je dio psihe koji se najneposrednije odražava u čovjekovom ponašanju. Kada je preopterećen ili suočen s prijetnjama, može koristiti [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], uključujući [[poricanje]], [[potiskivanje]], poništavanje, racionalizaciju i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ovaj koncept obično se prikazuje ″modelom ledenog brijega″, koji ilustruje uloge ida, ega i super-ega u odnosu na svjesne i nesvjesne psihičke procese.&lt;ref name=&quot;Green_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Giobbi_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Giobbi |first=Matthew Tyler |date=2010 |title=The Myth of Freud's Iceberg Model |url=https://www.academia.edu/94802131/The_Myth_of_Freuds_Iceberg |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je odnos između ega i ida uspoređivao s odnosom kočijaša i njegovih konja: konji osiguravaju energiju i pokretačku snagu, dok kočijaš određuje smjer kretanja.

=== Nagoni života i smrti ===
{{Glavni|Libido|Nagon smrti|Kompulzivno ponavljanje}}
Freud je smatrao da ljudskom psihom upravljaju dva međusobno suprotstavljena nagona: nagon života ili [[libido]] i [[Nagon smrti|nagon smrti]]. Nagon života nazivao je i ″Eros″, dok je nagon smrti kasnije postao poznat kao ″[[Nagon smrti|Tanatos]]″, iako sam Freud nije koristio taj izraz. Termin ″Tanatos″ u ovom je kontekstu uveo [[Paul Federn]].&lt;ref name=&quot;Jones_1957&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1957 |title=The Life and Work of Sigmund Freud: The Last Phase (1919–1939) |volume=3 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.138917 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt;

Freud je pretpostavio da libido predstavlja oblik psihičke energije kojom su investirani psihički procesi, strukture i predodžbe objekata.&lt;ref name=&quot;Rycroft_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Rycroft |first=Charles |date=1995 |title=A Critical Dictionary of Psychoanalysis |edition=2. |publisher=Penguin Books |location=London; New York |url=https://archive.org/details/criticaldictiona0000rycr |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' (1920), Freud je izveo zaključak o postojanju nagona smrti. Njegova polazna pretpostavka bio je regulatorni princip koji je opisivao kao ″princip psihičke inercije″, ″princip nirvane″.&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1973&quot; /&gt; Njegova teorijska osnova nalazila se u Freudovom ranijem djelu ''Nacrt naučne psihologije'', u kojem je princip koji upravlja psihičkim aparatom definisao kao njegovu težnju da se oslobodi količine pobude ili da napetost svede na nulu. Freud je kasnije bio primoran napustiti ovu definiciju jer se pokazala primjenjivom samo na najjednostavnije oblike psihičkog funkcionisanja. Umjesto toga, prihvatio je shvatanje prema kojem psihički aparat ne teži stanju nulte napetosti, nego stanju minimalne napetosti.&lt;ref name=&quot;Wollheim_1990&quot; /&gt;

Freud je u djelu ''S one strane principa zadovoljstva'' u suštini ponovo prihvatio svoju raniju definiciju, ali ju je ovoga puta primijenio na drugačiji princip. Tvrdio je da se um u određenim okolnostima ponaša kao da nastoji ukloniti napetost ili se, praktično, svesti na stanje gašenja. Kao jedan od glavnih dokaza za to navodio je postojanje [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Primjeri takvog ponavljanja mogu se vidjeti u snovima osoba koje pate od traumatskih neuroza, ali i u dječijoj igri. Freud je smatrao da ponavljanje pokazuje psihičku tendenciju da se ranija iskustva ponovo obrađuju, stavljaju pod kontrolu te da se iz njih izvodi zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, ova tendencija prethodi [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], ali mu nije suprotstavljena. Istovremeno, smatrao je da postoji i drugi princip koji djeluje izvan okvira principa zadovoljstva. Ako je ponavljanje nužan element vezivanja psihičke energije ili prilagođavanja, ono u pretjeranom obliku može dovesti do napuštanja postojećih obrazaca prilagođavanja i vraćanja ranijim, manje razvijenim psihičkim stanjima. Povezujući ovu ideju s pretpostavkom da je svako ponavljanje oblik pražnjenja energije, Freud je zaključio da kompulzivno ponavljanje predstavlja težnju ka povratku u prvobitno stanje obilježeno potpunim oslobađanjem od napetosti, odnosno stanje smrti.&lt;ref name=&quot;Wollheim_1990&quot; /&gt; Neki autori opisali su ovu teoriju kao ″metafizičku biologiju″.&lt;ref name=&quot;Schuster_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Schuster |first=Aaron |date=2016 |title=The Trouble with Pleasure: Deleuze and Psychoanalysis |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-262-33415-0 |doi=10.7551/mitpress/9678.001.0001 |url=https://books.google.ba/books?id=rWiLCwAAQBAJ |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Melanholija ===

U svom eseju ''Tugovanje i melanholija'' iz 1917. Freud je razlikovao [[Tugovanje|tugovanje]], koje je smatrao bolnim, ali neizbježnim dijelom života, od melanholije, termina kojim je označavao patološko odbijanje ožalošćene osobe da prekine svoju emocionalnu vezanost za izgubljenu osobu. Freud je tvrdio da je u normalnom procesu tugovanja ego odgovoran za narcističko povlačenje [[libido|libida]] s izgubljenog objekta kao sredstva samoodržavanja. Međutim, prema njegovom mišljenju, u melanholiji taj proces izostaje zbog ambivalentnih osjećaja koje je osoba prethodno gajila prema izgubljenom objektu. Freud je pretpostavljao da u težim slučajevima može doći do [[samoubistvo|samoubistva]] kada se nesvjesni osjećaji unutrašnjeg sukoba usmjere protiv vlastitog ega.&lt;ref name=&quot;Perelberg_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Perelberg |first=Rosine Jozef |date=2008 |title=Freud: A Modern Reader |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Chichester |page=168 |isbn=978-0-470-71373-0 |url=https://books.google.ba/books?id=4v7fxQifjxAC&amp;pg=PA168 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Howarth_Leaman_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Howarth |first1=Glennys |last2=Leaman |first2=Oliver |date=2014 |title=Encyclopedia of Death and Dying |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/encyclopediaofde0000unse_p3r5 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ženstvenost i ženska seksualnost ===

Freudovo shvatanje ženstvenosti zasniva se na njegovoj teoriji psihičkog razvoja. Ona prati prijelaz od najranijih faza dojenačke i dječije seksualnosti, koje karakterišu [[polimorfna perverznost]] i [[Biseksualnost|biseksualna]] dispozicija, preko fantazijskih scenarija i suparničkih identifikacija povezanih s [[Edipov kompleks|Edipovim kompleksom]], pa do načina na koji se oni u većoj ili manjoj mjeri preoblikuju u seksualnosti odrasle osobe. Prema Freudu, razvoj dječaka i djevojčica odvija se različitim putevima kao posljedica [[Kastracijski kompleks|kastracijskog kompleksa]]. Smatrao je da anatomska razlika, odnosno posjedovanje [[penis]]a, kod dječaka izaziva kastracijsku anksioznost, dok djevojčica doživljava osjećaj uskraćenosti. Kod dječaka kastracijski kompleks označava završetak edipovske faze, dok kod djevojčice potiče njen razvoj.&lt;ref name=&quot;Grigg_et_al_1999&quot;&gt;{{cite book |last1=Grigg |first1=Russell |last2=Hecq |first2=Dominique |last3=Smith |first3=Craig |date=1999 |title=Female Sexuality: The Early Psychoanalytic Controversies |publisher=Rebus Press |location=London |isbn=1-900877-13-9 |url=https://archive.org/details/femalesexualitye0000unse |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je smatrao da je ograničavanje erotskih osjećaja i fantazija djevojčice te njeno okretanje od majke prema ocu neujednačen i nesiguran proces koji uključuje ″valove potiskivanja″. Prema Freudu, uobičajeni ishod tog procesa jeste da [[vagina]] postaje ″nova vodeća zona″ seksualne osjetljivosti, potiskujući prethodno dominantni [[klitoris]]. Smatrao je da su falisna obilježja klitorisa činila taj organ nerazlučivim od penisa u ranom seksualnom životu djeteta. Prema Freudu, takav razvoj ostavlja naslijeđe zavisti prema penisu i emocionalne ambivalentnosti kod djevojčice, što je bilo usko povezano sa ″suštinom ženstvenosti″ i dovodilo do ″veće sklonosti žena neurozama, a posebno histeriji″.&lt;ref name=&quot;Appignanesi_Forrester_1992&quot; /&gt; U svom posljednjem radu o ovoj temi Freud je također zaključio da ″razvoj ženstvenosti ostaje izložen poremećajima zbog zaostalih pojava ranijeg muškog perioda... Dio onoga što mi muškarci nazivamo 'zagonetkom žene' možda proizlazi iz ovog izraza biseksualnosti u životu žena″.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1933 |title=New Introductory Lectures on Psycho-Analysis |chapter=Lecture XXXIII: Femininity |chapter-url=http://lacantoronto.ca/wp-content/uploads/2012/08/Femininity-Freud.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuvši ono što je postalo prva rasprava unutar psihoanalize o ženstvenosti, [[Karen Horney]] iz [[Berlinski psihoanalitički institut|Berlinskog psihoanalitičkog instituta]] osporila je Freudovo shvatanje ženstvenosti. Odbacujući Freudove teorije o ženskom kastracijskom kompleksu i zavisti prema penisu, Horney je zastupala stav o primarnoj ženstvenosti te tvrdila da zavist prema penisu predstavlja odbrambenu formaciju, a ne posljedicu biološke asimetrije ili ″povrede″, kako je smatrao Freud. Horney je u tome imala značajnu podršku [[Melanie Klein]] i [[Ernest Jones|Ernesta Jonesa]], koji je u svojoj kritici Freudovog stava skovao termin ″[[Falocentrizam|falocentrizam]]″.&lt;ref name=&quot;Appignanesi_Forrester_1992&quot; /&gt;

Braneći Freuda od ovih kritika, feministička teoretičarka [[Jacqueline Rose]] tvrdila je da oni polaze od normativnijeg shvatanja ženskog seksualnog razvoja nego što je to slučaj kod Freuda. Prema njenom mišljenju, Freud je od opisa djevojčice koja ostaje suočena sa svojom ″inferiornošću″ ili ″povredom″ u odnosu na anatomiju dječaka prešao ka stavu iz svojih kasnijih radova, u kojima je proces postajanja ″ženstvenom″ jasno opisivao kao ″povredu″ ili ″katastrofu″ za složenost njenog ranijeg psihičkog i seksualnog života.&lt;ref name=&quot;Rose_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Rose |first=Jacqueline |date=1986 |title=Sexuality in the Field of Vision |publisher=Verso |location=London |isbn=0-86091-148-9 |url=https://archive.org/details/sexualityinfield0000rose |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom svojih razmatranja onoga što je nazivao ″tamnim kontinentom″ ženske seksualnosti i ″zagonetkom″ ženstvenosti, Freud je isticao ″prosječnu valjanost″ i provizorni karakter svojih nalaza. Ipak, u odgovoru na kritike, zadržao je dosljedan stav i ističući ″protivljenje svima vama... u mjeri u kojoj ne pravite jasnu razliku između onoga što je psihičko i onoga što je biološko...″&lt;ref name=&quot;Appignanesi_Forrester_1992&quot; /&gt;

=== Religija ===
{{Glavni|Stavovi Sigmunda Freuda o religiji}}

Freud je [[Monoteizam|monoteističkog]] Boga smatrao iluzijom koja proizlazi iz infantilne emocionalne potrebe za moćnim, nadnaravnim ″ocem porodice″ [[Pater familias|({{lat|pater familiasom}})]]. Smatrao je da je religija, koja je u ranim fazama civilizacije bila potrebna za obuzdavanje čovjekove nasilne prirode, u modernom vremenu zamjenjiva [[Razum|razumom]] i naukom.&lt;ref name=&quot;Spezzano_Gargiulo_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1997 |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781135060657_A24758781/preview-9781135060657_A24758781.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kepnes_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Kepnes |first=Steven |date=1986 |title=Bridging the Gap Between Understanding and Explanation Approaches to the Study of Religion |journal=Journal for the Scientific Study of Religion |volume=25 |issue=4 |pages=504–512 |doi=10.2307/1385914 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Bridging-the-Gap-Between-Understanding-and-to-the-Kepnes/1009099c8cba0fd1bb7fc58ec17286ce7010e581 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U radu ''Opsesivne radnje i religijske prakse'' (1907) Freud je ukazao na sličnost između religioznog vjerskog uvjerenja i [[Neuroza|neurotične]] opsesije.&lt;ref name=&quot;Freud_Reader_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |publisher=W.W. Norton |location=New York |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U djelu ''[[Totem i tabu]]'' (1913) iznio je tezu da ljudsko društvo i religija nastaju iz čina [[patricid]]a i ritualnog jedenja moćne očinske figure, čime se uspostavlja kolektivno poštovanje i sjećanje.&lt;ref name=&quot;Chapman_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Chapman |first=Christopher N. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=2007 |chapter=Freud, Religion and Anxiety |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/261697763_Freud_Religion_and_Anxiety |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U djelu ''[[Budućnost jedne iluzije]]'' (1927) Freud je tvrdio da religijsko vjerovanje ima funkciju psihološke utjehe. Vjerovanje u nadnaravnog zaštitnika, prema njemu, služi kao zaštita od ″straha od prirode″, dok vjera u zagrobni život ublažava strah od smrti. Osnovna ideja ovog djela jeste da se religijsko vjerovanje može objasniti njegovom funkcijom u društvu, a ne njegovom istinitošću. U djelu ''[[Nelagoda u kulturi]]'' (1930) razmatra ″okeanski osjećaj″ cjelovitosti, bezgraničnosti i vječnosti (na koji mu je skrenuo pažnju njegov prijatelj [[Romain Rolland]]), kao potencijalni izvor religioznih osjećaja. Freud navodi da sam nije imao to iskustvo te ga tumači kao regresiju na stanje svijesti koje prethodi odvajanju ega od svijeta objekata i drugih.&lt;ref name=&quot;Rubin_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Rubin |first=Jeffrey B. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1996 |chapter=Psychoanalysis is self-centred |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://guilfordjournals.com/doi/abs/10.1521/jaap.1.1996.24.4.633?journalCode=jaap.1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' (1937) Freud je iznio tezu da je [[Mojsije]] bio plemenski ''pater familias'' kojeg su Jevreji ubili, a da je ta trauma potisnuta kroz [[Reaktivna formacija|reaktivnu formaciju]] koja je omogućila uspostavljanje monoteističkog judaizma.&lt;ref name=&quot;Stratton_2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Stratton |first=Kimberly B. |date=2017 |title=Narrating Violence, Narrating Self: Exodus and Collective Identity in Early Rabbinic Literature |journal=History of Religions |volume=57 |issue=1 |pages=68–92 |publisher=University of Chicago Press |doi=10.1086/692318 |issn=0018-2710 |jstor=26548153 |lccn=64001081 |oclc=299661763 |s2cid=148787965 |url=https://www.academia.edu/31141729/Narrating_Violence_Narrating_Self_Exodus_and_Collective_Identity_in_Early_Rabbinic_Literature_1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Costello_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Costello |first=Stephen |date=2010 |title=Hermeneutics and the psychoanalysis of religion |publisher=Peter Lang |location=Bern |pages=72–77 |isbn=978-3-0343-0124-4 |url=https://www.peterlang.com/document/1135973 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Analogno tome, katolički obred [[Euharistija|svete pričesti]] opisao je kao kulturni trag čina ubistva i ritualnog jedenja svetog oca.&lt;ref name=&quot;Chaney_2006_Egypt&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Assoun_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Assoun |first=Paul-Laurent |date=1980 |title=Freud et Nietzsche |publisher=Presses universitaires de France |location=Paris |url=https://archive.org/details/freudetnietzsche0000asso |access-date=6. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borch-Jacobsen_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |translator-last=Porter |translator-first=Catherine |date=1989 |title=The Freudian Subject |publisher=Macmillan |location=Basingstoke |isbn=978-0-333-48986-4 |url=https://archive.org/details/freudiansubject0000borc |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1939&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Moses and Monotheism |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://ia802907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1939%5D%20Moses%20and%20Monotheism%20%28Katherine%20Jones%20translation%2C%201939%29.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1946&quot; /&gt;

Freud je religiju također posmatrao kao posrednika između društvenih i ličnih, javnih i privatnih konflikta, nastalih između Erosa i [[Nagon smrti|Tanatosa]], odnosno sila života i smrti.&lt;ref name=&quot;Juergensmeyer_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Juergensmeyer |first=Mark |date=2004 |title=Religious Terror and the Secular State |journal=Harvard International Review |volume=25 |issue=4 |pages=58–61 |publisher=Harvard International Relations Council |url=https://escholarship.org/content/qt4w99n8tk/qt4w99n8tk.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leeming_2010&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Leeming |editor-first1=David A. |editor-last2=Madden |editor-first2=Kathryn |editor-last3=Marlan |editor-first3=Stanton |date=2010 |title=Encyclopedia of Psychology and Religion |publisher=Springer Science+Business Media |location=New York |isbn=978-0-387-71801-9 |url=https://institutes.abu.edu.ng/idr/public/assets/docs/Encyclopedia%20of%20Psychology%20and%20Religion%20(%20PDFDrive%20).pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Palmer_1997&quot;&gt;{{cite book |last=Palmer |first=Michael |date=1997 |title=Freud and Jung on Religion |publisher=Routledge |location=London i New York |isbn=978-0-415-14747-7 |url=https://books.google.rw/books?id=yxQdqP_OPt8C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegova kasnija djela ukazuju na pesimističan pogled na budućnost civilizacije, što je i sam istakao u izdanju djela ''Nelagoda u kulturi'' iz 1931.&lt;ref name=&quot;Perry_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Perry |first=Marvin |date=2016 |title=Western Civilization: A Brief History |url=https://archive.org/details/westerncivilizat0000marv_f1y1 |edition=11. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |isbn=978-1-305-09131-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Acquaviva_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Acquaviva |first=Gary J. |date=2000 |title=Values, Violence, and Our Future |edition=2. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam |isbn=978-90-420-0439-9 |url=https://books.google.ba/books?id=qAtNAPteVk0C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lehrer_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Lehrer |first=Ronald |date=1995 |title=Nietzsche's Presence in Freud's Life and Thought: On the Origins of a Psychology of Dynamic Unconscious Mental Functioning |publisher=State University of New York Press |location=Albany |isbn=978-0-7914-2145-1 |url=https://books.google.ba/books?id=dQkznZX1_5oC |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humphrey Skelton opisao je Freudov pogled na svijet kao oblik ″[[Stoicizam|stoičkog]] [[Humanizam|humanizma]]″.&lt;ref name=&quot;HumanistHeritage_Freud&quot;&gt;{{cite web |title=Sigmund Freud (1856-1939) |url=https://heritage.humanists.uk/sigmund-freud/ |website=Humanist Heritage |publisher=Humanists UK |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt ''Humanist Heritage'' sažeo je njegov doprinos razumijevanju religije riječima:

{{Citat|Freudove ideje o porijeklu religijskog impulsa i utješnoj iluziji koju religija pruža predstavljale su značajan doprinos tradiciji [[Sekularni humanizam|naučnog humanističkog mišljenja]], u kojoj su istraživanje i razum sredstva za otkrivanje istine. One su također ukazale na snažan uticaj iskustava iz djetinjstva na život odraslih osoba, uključujući i područje religije.&lt;ref name=&quot;HumanistHeritage_Freud&quot; /&gt;}}

U fusnoti svoje studije slučaja ''[[Herbert Graf|Mali Hans]]'' (''Analiza fobije kod petogodišnjeg dječaka'') iz 1909. Freud je iznio pretpostavku da se univerzalni [[Kastracijska anksioznost|strah od kastracije]] javlja kod neobrezanih osoba kada uoče čin [[Obrezivanje|obrezivanja]] te da to predstavlja ″najdublji nesvjesni korijen [[Antisemitizam|antisemitizma]]″.&lt;ref name=&quot;Falk_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Falk |first=Avner |date=2008 |title=Anti-Semitism: A History and Psychoanalysis of Contemporary Hatred |url=https://archive.org/details/antisemitismhist0000falk |publisher=Praeger Publishers |location=Westport, Connecticut |isbn=978-0-313-35384-0 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Sigmund Freud statue, London 1.jpg|mini|desno|300px|[[Kip Sigmunda Freuda u Hampsteadu|Statua Sigmundu Freudu iz 1971. u Hampsteadu (sjeverni London)]], rad vajara [[Oscar Nemon|Oscara Nemona]]. Nalazi se u blizini kuće u kojoj su živjeli Sigmund i Anna Freud, a koja je danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]]. Zgrada iza spomenika je [[Klinika Tavistock]], jedna od vodećih ustanova za mentalno zdravlje.]]
Freudovo naslijeđe, iako kontroverzno, ocijenjeno je kao ″jedan od najsnažnijih utjecaja na misao dvadesetog vijeka, čiji se značaj može porediti jedino sa značajem [[Darvinizam|darvinizma]] i [[Marksizam|marksizma]]″,&lt;ref name=&quot;Frosh_1987&quot;&gt;{{cite book |last=Frosh |first=Stephen |date=1999 |title=The Politics of Psychoanalysis |publisher=Macmillan |location=London |isbn=978-0-333-76344-5 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781349276431_A35683952/preview-9781349276431_A35683952.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; pri čemu se njegov odjek osjetio u ″svim područjima kulture ... do te mjere da je promijenio naš način života i poimanje čovjeka″.&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1994 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |publisher=Fontana Press |location=London |isbn=978-0-00-686320-5 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Psihoterapija ===

Freudova praksa pomaganja pacijentima putem ″[[Terapija razgovorom|terapije razgovorom]]″, kako ju je opisala jedna od njegovih ranih pacijentica, postavila je osnovni okvir za sve kasnije oblike psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Docherty_Colbert_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Docherty |first1=John P. |last2=Colbert |first2=Brett M. |date=2024 |title=The evolution of psychotherapy: from Freud to prescription digital therapeutics |journal=Frontiers in Psychiatry |volume=15 |issue=1477543 |doi=10.3389/fpsyt.2024.1477543 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11537913/ |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na tom osnovu razvili su se brojni psihoterapijski pravci koji su, iako različiti po teorijama i tehnikama, zadržali Freudov osnovni pristup usmjeren na postizanje psihičkih i bihevioralnih promjena kroz razgovor pacijenata o vlastitim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Ford_Urban_1963&quot;&gt;{{cite journal |title=Systems of Psychotherapy. A Comparative Study |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=111 |issue=471 |date=1965 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/the-british-journal-of-psychiatry/article/abs/systems-of-psychotherapy-a-comparative-study-by-donald-h-ford-and-hugh-b-urban-new-york-john-wiley-1963-pp-712-price-83s/E6A15AB82551BB31089C22A0DAF38E71 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako psihoanaliza danas nema isti utjecaj kakav je imala ranije u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], njen značaj je tokom druge polovine dvadesetog vijeka porastao u pojedinim dijelovima svijeta, naročito u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Istovremeno, psihoanaliza je zadržala važno mjesto u mnogim savremenim psihoterapijskim pravcima te je doprinijela razvoju inovativnih terapijskih pristupa u radu sa školama, porodicama i grupama.&lt;ref name=&quot;Pick_2015&quot; /&gt; Postoji i značajan broj istraživanja koja potvrđuju efikasnost kliničkih metoda psihoanalize&lt;ref name=&quot;Solms_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Solms |first=Mark |date=2018 |title=The scientific standing of psychoanalysis |journal=BJPsych International |volume=15 |issue=1 |pages=5–8 |doi=10.1192/bji.2017.4 |issn=2056-4740 |pmid=29953128 |pmc=PMC6020924 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6020924 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i srodnih [[Psihodinamika|psihodinamskih]] terapija u liječenju širokog spektra psiholoških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Yakeley_Hobson_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Yakeley |first1=Jessica |last2=Hobson |first2=Peter |date=2013 |title=Evidence in Support of Psychodynamic Psychotherapy |url=https://iaap.org/wp-content/uploads/2017/05/Evidence-in-support-of-psychodynamic-psychotherapy-updated-Nov-2013-1.pdf |publisher=International Association for Analytical Psychology |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Neofrojdizam|Neofrojdovci]], među kojima su bili [[Alfred Adler]], [[Otto Rank]], [[Karen Horney]], [[Harry Stack Sullivan]] i [[Erich Fromm]], odbacili su Freudovu teoriju instinktivnih nagona, naglašavajući međuljudske odnose i samopotvrđivanje, te su u skladu s tim teorijskim pomacima unijeli izmjene u terapijsku praksu. U neofrojdovskoj analizi veći značaj se daje odnosu između pacijenta i analitičara, dok je istraživanje nesvjesnog u drugom planu.&lt;ref name=&quot;Kovel_1991&quot;&gt;{{cite book |last=Kovel |first=Joel |date=1991 |title=A Complete Guide to Therapy |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-013631-9 |url=https://archive.org/details/completeguidetot0000kove_x8w2 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Jacques Lacan]] je psihoanalizi pristupio kroz [[Lingvistika|lingvistiku]] i [[književnost]]. Smatrao je da je većina Freudovog osnovnog rada nastala prije 1905, te da su [[ego-psihologija]] i [[teorija objektnih odnosa]] zasnovane na pogrešnim interpretacijama Freudovog djela. Lacan je želju smatrao važnijom od potrebe.&lt;ref name=&quot;Mitchell_Black_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |last2=Black |first2=Margaret J. |date=1995 |title=Freud and Beyond: A History of Modern Psychoanalytic Thought |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Mitchell_and_Black_Preface_Freud_and_Beyond.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wilhelm Reich]] je razvio neke od Freudovih ideja, uključujući koncept stvarne neuroze. Freud je taj pojam primjenjivao i na djecu i na odrasle: u prvom slučaju je zavođenje smatrao uzrokom kasnijih neuroza, dok je u drugom slučaju uzrok vidio u nepotpunom seksualnom pražnjenju. Za razliku od Freuda, Reich je zadržao naglasak na značaju stvarnog iskustva, posebno seksualnog, u nastanku psihičkih poremećaja. Do 1920-ih Reich je ″Freudove prvobitne ideje o seksualnom oslobađanju doveo do toga da je orgazam definisao kao kriterij zdravog funkcionisanja″. U tom periodu razvija i širi vlastitu teoriju karaktera, koja će kasnije biti formulisana, prvo kao koncept ″mišićnog oklopa″, a zatim i kao ideja o pretvaraču univerzalne biološke energije, ″orgon″.&lt;ref name=&quot;Kovel_1991&quot; /&gt;

[[Fritz Perls]], koji je učestvovao u razvoju [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], bio je pod utjecajem Reicha, Junga i Freuda. Polazište geštalt terapije jeste kritika Freudovog zanemarivanja strukture svijesti kao aktivnog procesa koji se kreće ka formiranju organizovanih i smislenih cjelina ″između organizma i njegove okoline″. Ove cjeline, nazvane geštaltima, predstavljaju ″obrasce koji obuhvataju sve slojeve organizmičke funkcije – mišljenje, osjećanje i djelovanje″, a njihovo nepravilno formiranje, prema Perlsu, dovodi do [[Neuroza|neuroza]] i [[Anksioznost|anksioznosti]]. Geštalt terapija nastoji usmjeriti pacijenta ka kontaktu s ″trenutnim organizmičkim potrebama″, pri čemu Perls odbacuje verbalni pristup klasične psihoanalize i daje prednost radu u formi radionica (workshop pristup).&lt;ref name=&quot;Kovel_1991&quot; /&gt;

[[Arthur Janov]]ova [[primalna terapija]], koja je imala utjecaj na postfrojdovsku psihoterapiju, dijeli s psihoanalitičkom terapijom naglasak na rano djetinjstvo, ali se od nje značajno razlikuje. Iako je Janovljeva teorija srodna Freudovoj ranoj ideji stvarne neuroze, ona ne razvija dinamičku psihologiju, već „psihologiju prirode“ poput one kod Reicha ili Perlsa, u kojoj je potreba primarna, dok je želja izvedena i može postati nebitna kada je potreba zadovoljena. Na taj način, uprkos površinskoj sličnosti s Freudovim idejama, Janovljeva teorija ne nudi strogo psihološko objašnjenje nesvjesnog niti zadržava vjerovanje u infantilnu seksualnost. Dok je za Freuda postojala hijerarhija opasnih situacija, za Janova je centralni događaj u djetetovom životu spoznaja da ga roditelji ne vole.&lt;ref name=&quot;Kovel_1991&quot; /&gt; Janov u djelu ''[[Primalni krik]]'' (1970) navodi da se primalna terapija u određenim aspektima vratila Freudovim ranim idejama i tehnikama.&lt;ref name=&quot;Janov_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Janov |first=Arthur |date=1981 |title=The Primal Scream: Primal Therapy: The Cure for Neurosis |publisher=Perigee Books |location=New York |isbn=978-0-399-50543-0 |url=https://archive.org/details/primalscreampri000jano |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Ellen Bass]] i Laura Davis, koautorice djela ''[[Hrabrost za iscjeljenje]]'' (1988), Frederick Crews opisuje kao ″zagovornice preživljavanja″, pri čemu on smatra da su pod snažnim Freudovim utjecajem, iako ne proizlaze iz klasične psihoanalize nego iz ″predpsihoanalitičkog Freuda... koji je navodno saosjećao sa svojim histeričnim pacijentima, otkrio da svi nose sjećanja na rane traume i zlostavljanje... i liječio ih razrješavanjem potisnutih sadržaja″. U tom kontekstu Crews smatra da je Freud na određeni način anticipirao pokret ″ponovno pronađenih sjećanja″, naglašavajući ″mehaničke uzročno-posljedične odnose između simptoma i preuranjene stimulacije pojedinih tjelesnih zona″ te razvijajući ″tehniku tematskog povezivanja simptoma pacijenta sa seksualno simetričnim ‘sjećanjem’″. Prema njegovom tumačenju, Freudovo početno povjerenje u tačnost ranih sjećanja anticipiralo je i kasnije teorije terapeuta poput [[Lenore Terr]], što je, po njegovom mišljenju, dovelo do mogućih pogrešnih sudskih presuda.&lt;ref name=&quot;Crews_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Crews |first=Frederick C. |date=1995 |title=The Memory Wars: Freud's Legacy in Dispute |publisher=New York Review of Books |location=New York |isbn=978-0-940322-04-2 |url=https://archive.org/details/memorywarsfreuds00crew |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nauka ===

Brojna istraživanja nastojala su empirijski provjeriti Freudove teorije, što je rezultiralo opsežnom naučnom literaturom o ovoj temi.&lt;ref name=&quot;Stevens_1983&quot; /&gt; Američki psiholozi počeli su još tridesetih godina 20. vijeka eksperimentalno proučavati fenomen [[potiskivanje|potiskivanja]]. Kada je psiholog [[Saul Rosenzweig]] 1934. Freudu poslao rezultate svojih pokušaja istraživanja potiskivanja, Freud je odgovorio da se psihoanalitičke tvrdnje zasnivaju na ″bogatstvu pouzdanih opažanja″ te da stoga nisu zavisne od eksperimentalne potvrde.&lt;ref name=&quot;MacKinnon_Dukes_1962&quot;&gt;{{cite book |last1=MacKinnon |first1=Donald W. |last2=Dukes |first2=William F. |title=Psychology in the Making: Histories of Selected Research Problems |editor1-last=Postman |editor1-first=Leo |date=1962 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychologyinmaki00postrich/page/n7/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psiholozi Seymour Fisheri i Roger P. Greenberg zaključili su 1977. da su pojedini Freudovi koncepti dobili [[Empirijski dokazi|empirijsku potvrdu]]. Prema njihovoj analizi, istraživanja su pružila podršku Freudovim idejama o oralnim i analnim tipovima ličnosti, ulozi Edipovog kompleksa u određenim aspektima muške ličnosti, većoj osjetljivosti žena na gubitak ljubavi u odnosu na muškarce te povezanosti homoseksualnih anksioznosti s nastankom paranoidnih deluzija. Istovremeno su utvrdili da je podrška nekim drugim Freudovim teorijama bila ograničena ili neuvjerljiva. To se odnosilo, između ostalog, na njegove [[Stavovi Sigmunda Freuda o homoseksualnosti|stavove o razvoju homoseksualnosti]], tumačenje snova kao prvenstveno izraza skrivenih nesvjesnih želja te pojedine pretpostavke o [[Psihodinamika|psihodinamici]] žena. Nakon ponovnog razmatranja dostupnih istraživanja 1996. zaključili su da postoji značajan broj eksperimentalnih podataka koji podržavaju neke od Freudovih najvažnijih ideja i teorija.&lt;ref name=&quot;Fisher_Greenberg_1996&quot; /&gt; 

Drugi autori iznijeli su znatno kritičnije ocjene Freudovog rada. Psiholog i historičar nauke Malcolm Macmillan u knjizi ''Freud Evaluated: The Completed Arc'' (1991) zaključio je da ″Freudova metoda nije sposobna pružiti objektivne podatke o mentalnim procesima″.&lt;ref name=&quot;Macmillan_1997&quot; /&gt; Psiholog Morris Eagle smatrao je da je uvjerljivo dokazano kako klinički podaci prikupljeni u psihoanalitičkoj situaciji, zbog svojih epistemoloških ograničenja, imaju upitnu dokaznu vrijednost pri provjeri psihoanalitičkih hipoteza.&lt;ref name=&quot;Eagle_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Eagle |first=Morris N. |chapter=The Epistemological Status of Recent Developments In Psychoanalytic Theory |title=Physics, Philosophy and Psychoanalysis |editor1-last=Cohen |editor1-first=R. S. |editor2-last=Laudan |editor2-first=L. |date=1983 |publisher=Reidel |pages=31–55 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-7055-7_2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Richard Webster]] je u knjizi ''[[Zašto je Freud bio u krivu]]'' (1995) opisao psihoanalizu kao ″možda najsloženiju i najuspješniju [[Pseudonauka|pseudonauku]] u historiji″.&lt;ref name=&quot;Webster_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Webster |first=Richard |date=1995 |title=Why Freud was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema mišljenju Frederick Crews, psihoanaliza nema ni naučnu ni terapijsku vrijednost.&lt;ref name=&quot;Crews_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Crews |first=Frederick |date=1996 |title=The Verdict on Freud |journal=Psychological Science |volume=7 |issue=2 |pages=63–68 |doi=10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot takvim kritikama, istraživač Kurt Jacobsen sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] smatrao je da su pojedini Freudovi kritičari i sami zastupali dogmatična i historijski pojednostavljena gledišta o psihoanalizi i prirodi nauke.&lt;ref name=&quot;Freuds_Foes_2009&quot;&gt;{{cite book |title=Freud's Foes: Psychoanalysis, Science and Resistance |date=2009 |publisher=Rowman &amp; Littlefield |isbn=978-0742522633 |doi=10.5771/9780742566347 |url=https://www.researchgate.net/publication/354325998_Freud's_Foes_Psychoanalysis_Science_and_Resistance |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historičar nauke [[I. Bernard Cohen]] smatrao je Freudovo djelo ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' revolucionarnim naučnim djelom te posljednjim takvim djelom objavljenim u formi knjige.&lt;ref name=&quot;Cohen_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Cohen |first=I. Bernard |date=1985 |title=Revolution in science |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |url=https://archive.org/details/revolutioninscie00cohe |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, [[Allan Hobson]] tvrdio je da je Freud, retoričkim osporavanjem istraživača snova iz 19. vijeka, poput [[Alfred Maury|Alfreda Mauryja]] i [[Marie-Jean-Léon, markiz d'Hervey de Saint-Denys|markiza d'Herveyja de Saint-Denysa]], u vrijeme kada je proučavanje fiziologije mozga tek bilo u začetku, usporio razvoj naučne teorije snova za gotovo pola vijeka.&lt;ref name=&quot;Hobson_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hobson |first=J. Allan |date=1988 |title=The dreaming brain |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/isbn_9780465017027 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživač snova G. William Domhoff također je osporavao tvrdnje da su postavke Freudove teorije snova empirijski potvrđene.&lt;ref name=&quot;Domhoff_2000&quot;&gt;{{cite conference |last=Domhoff |first=G. W. |date=2000 |title=Moving Dream Theory Beyond Freud and Jung |conference=symposium &quot;Beyond Freud and Jung?&quot; |location=Graduate Theological Union, Berkeley, CA |url=https://dreams.ucsc.edu/Library/domhoff_2000d.html |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Filozof [[Karl Popper]] smatrao je da su [[Psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda|Freudove psihoanalitičke teorije]] [[Osporivost|neosporive]], odnosno da ne postoji eksperiment kojim bi se mogle opovrgnuti.&lt;ref name=&quot;Popper_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Popper |first=Karl R. |date=1989 |title=Conjectures and Refutations: The Growth of Scientific Knowledge |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/conjecturesrefut0000popp_b0h2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, filozof [[Adolf Grünbaum]] u svome djelu ''The Foundations of Psychoanalysis'' (1984) tvrdio je da je Popper pogriješio te da su mnoge Freudove teorije empirijski provjerljive. Sličan stav zastupao je i psiholog [[Hans Eysenck]].&lt;ref name=&quot;Grunbaum_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Grünbaum |first=Adolf |date=1984 |title=The foundations of psychoanalysis: a philosophical critique |publisher=University of California Press |location=Berkeley |url=https://archive.org/details/foundationsofpsy00grun |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eysenck_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=H. J. |date=1986 |title=Decline and Fall of the Freudian Empire |publisher=Penguin |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/declinefalloffre0000eyse |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Filozof [[Roger Scruton]] također je odbacio Popperove argumente. U knjizi ''Sexual Desire'' (1986) naveo je teoriju potiskivanja kao primjer Freudove teorije koja proizvodi provjerljive posljedice. Ipak, zaključio je da [[psihoanaliza]] ne predstavlja nauku u strogom smislu riječi jer se, prema njegovom mišljenju, u prevelikoj mjeri oslanja na metafore.&lt;ref name=&quot;Scruton_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual Desire: A Philosophical Investigation |publisher=Phoenix Books |pages=201 |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Filozof Donald Levy dijelio je Grünbaumovo mišljenje da su Freudove teorije podložne opovrgavanju, ali se nije slagao s njegovom tvrdnjom da je uspjeh terapije jedina empirijska osnova za njihovu procjenu. Smatrao je da se za vrednovanje psihoanalitičkih teorija može koristiti znatno širi spektar empirijskih dokaza, uključujući i podatke prikupljene kroz kliničke studije slučaja.&lt;ref name=&quot;Levy_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Levy |first=Donald |date=1996 |title=Freud Among the Philosophers |publisher=Yale University Press |location=New Haven Conn. |url=https://archive.org/details/freudamongphilos0000levy |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U studiji o razvoju [[Psihoanaliza|psihoanalize]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], Nathan Hale zabilježio je ″opadanje utjecaja psihoanalize u [[Psihijatrija|psihijatriji]]″ u periodu od 1965. do 1985.&lt;ref name=&quot;Hale_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Hale |first=Nathan G. |date=1995 |title=The Rise and Crisis of Psychoanalysis in the United States, 1917–1985 |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/risecrisisofpsyc0000hale |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastavak tog trenda uočio je i Alan Stone, ističući da se, kako akademska psihologija postaje sve više usmjerena prema naučnim metodama, a psihijatrija prema biološkim objašnjenjima, psihoanaliza postepeno potiskuje iz centra stručnog interesa.&lt;ref name=&quot;Stone_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Stone |first=Alan A. |date=januar 1997 |title=Original Address |url=http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130327083025/http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |archive-date=27. 3. 2013 |access-date=7. 6. 2026 |website=Harvard Magazine |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, Paul Stepansky ukazao je na sve manji broj specijalizanata psihijatrije koji se odlučuju za psihoanalitičku edukaciju, kao i na činjenicu da vodeće akademske pozicije u psihijatriji sve češće zauzimaju stručnjaci bez psihoanalitičkog obrazovanja. Prema njegovom mišljenju, takvi trendovi svjedoče o marginalizaciji psihoanalize unutar američke psihijatrije.&lt;ref name=&quot;Stepansky_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Stepansky |first=Paul E. |date=2009 |title=Psychoanalysis at the Margins |publisher=Other Press |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisat0000step |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Freudovo naslijeđe zadržalo je značajan utjecaj u brojnim oblastima. U istraživanju o najutjecajnijim psiholozima 20. vijeka, Sigmund Freud rangiran je kao treći najcitiraniji psiholog tog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |display-authors=etal |language=en}}&lt;/ref&gt; Također se ističe da su nova istraživanja i teorijski pristupi, koji su prevazišli ranije ortodoksne oblike psihoanalitičkog mišljenja, doveli do obnovljenog interesa za psihoanalizu u različitim disciplinama, od humanističkih nauka do [[Neuronauka|neuronauke]], uključujući i psihoterapijske pravce koji nisu neposredno povezani s psihoanalizom.&lt;ref name=&quot;Person_2005&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Person |editor1-first=Ethel Spector |editor2-last=Cooper |editor2-first=Arnold M. |editor3-last=Gabbard |editor3-first=Glen O. |date=2005 |title=The American Psychiatric Publishing Textbook of Psychoanalysis |publisher=American Psychiatric Publishing |url=https://archive.org/stream/TheAmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis/AmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis_djvu.txt |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja u okviru novonastale oblasti [[Neuropsihoanaliza|neuropsihoanalize]], koju je utemeljio [[Mark Solms]], izazvala su podijeljene reakcije. Dok pojedini psihoanalitičari kritikuju sam koncept neuropsihoanalize, Solms i njegovi saradnici smatraju da su savremeni nalazi [[Neuronauka|neuronauke]] u velikoj mjeri usklađeni s Freudovim teorijama. Pri tome ukazuju na moždane strukture i procese koji se dovode u vezu s Freudovim konceptima, kao što su [[libido]], nagoni, nesvjesno i [[potiskivanje]].&lt;ref name=&quot;Lambert_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lambert |first1=Anthony J. |last2=Good |first2=Kimberly S. |last3=Kirk |first3=Ian J. |date=2009 |title=Testing the repression hypothesis: Effects of emotional valence on memory suppression in the think – No think task |journal=Conscious Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=281–293 |doi=10.1016/j.concog.2009.09.004 |pmid=19804991 |s2cid=32958143 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S105381000900141X |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Depue_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Depue |first1=Brenden E. |last2=Curran |first2=Tim |last3=Banich |first3=Maria T. |date=2007 |title=Prefrontal regions orchestrate suppression of emotional memories via a two-phase process |journal=Science |volume=317 |issue=5835 |pages=215 |doi=10.1126/science.1139560 |pmid=17626877 |s2cid=1616027 |url=https://www.colorado.edu/lab/curran-lab/sites/default/files/attached-files/depue_curran_banich_2007.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Određeni broj neuronaučnika također je pozitivno ocijenio Freudov doprinos razumijevanju ljudskog uma. [[David Eagleman]] smatra da je Freud transformisao psihijatriju pruživši prvo sistematsko objašnjenje načina na koji skriveni moždani procesi utječu na [[mišljenje]] i [[ponašanje]].&lt;ref name=&quot;Eagleman_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Eagleman |first=David M. |date=2011 |title=Incognito: The Secret Lives of the Brain |publisher=Pantheon Books |location=New York |url=https://fatimekerimli.files.wordpress.com/2016/09/david-eagleman-incognito.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, [[Eric Kandel]] isticao je da psihoanaliza i dalje predstavlja jedno od najkoherentnijih i intelektualno najzadovoljavajućih tumačenja ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Kandel_1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Kandel |first=E. R. |date=april 1999 |title=Biology and the Future of Psychoanalysis: A New Intellectual Framework for Psychiatry Revisited |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=4 |pages=505–524 |doi=10.1176/ajp.156.4.505 |pmid=10200728 |url=http://www.columbia.edu/itc/biology/pollack/w4065/client_edit/readings/kandel_1999.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Sigmund Freud}}
{{Wikicitat|Sigmund Freud}}

{{Analitička psihologija}}
{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Pamćenje}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}}
[[Kategorija:Sigmund Freud| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1939.]]
[[Kategorija:Biografije, Příbor]]
[[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]]
[[Kategorija:Austrijski ljekari]]
[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]
[[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]]
[[Kategorija:Austrijski pisci]]
[[Kategorija:Austrijski neurolozi]]
[[Kategorija:Eutanazija]]
[[Kategorija:Historija psihijatrije]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]]</text>
      <sha1>bs7yb3uaftbf6gxw8a4su86xeruzc0w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. septembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4960</id>
    <revision>
      <id>3923684</id>
      <parentid>3897561</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2026]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar</comment>
      <origin>3923684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3408" sha1="6jbaxil7se3a6payy1vqqp02m40cvfh" xml:space="preserve">{{SeptembarKalendar}}
'''2. septembar / rujan (2. 9)''' jest 245. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (246. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 120 dana.

== Događaji ==
* [[1666]] – Počeo [[Veliki požar u Londonu]].
* [[1807]] – [[Velika Britanija|Britanska]] mornarica je bombardovala [[Kopenhagen]] kako bi spriječila [[Napoléon Bonaparte|Napoleona Bonapartu]] da protiv Britanaca upotrijebi dansku [[Flota|flotu]].
* [[1945]] – Potpisivanjem [[Kapitulacija Japana|kapitulacije]] [[Japan]]a na američkom ratnom brodu [[USS &quot;Missouri&quot; (BB-63)|&quot;Missouri&quot;]] zvanično okončan [[Drugi svjetski rat]].
* [[1996]] – Održani [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1805]] – [[Esteban Echeverría]], argentinski književnik
* [[1838]] – [[Liliuokalani]], posljednja kraljica [[Havaji|Havaja]]
* [[1853]] – [[Wilhelm Ostwald]], njemački hemičar

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Skender Kulenović]], bosanskohercegovački književnik i akademik
* [[1922]] – [[Arthur Ashkin]], američki naučnik i nobelovac
* [[1932]] – [[Blagoje Adžić]], jugoslavenski general
* [[1945]] – [[Rizo Džafić]], bosanskohercegovački književnik, naučnik, književni kritičar i historičar književnosti
* [[1960]] – [[László Farkas (biatlonac)|László Farkas]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac
* [[1961]] – [[Nadežda Bjelova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[1962.]]
** [[Keir Starmer]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[političar]]
** [[Haris Škoro]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1964]] – [[Keanu Reeves]], američki glumac
* [[1966.]] 
** [[Salma Hayek]], meksička glumica
** [[Jens Steinigen]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Mikael Löfgren]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Andreja Koblar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka
* [[1977]] – [[Frédéric Kanouté]], malijski nogometaš
* [[1980]] – [[Tanja Pjevac]], srbijanska glumica
* [[1991]] – [[Emma Lunder]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1937]] – [[Pierre de Coubertin]], francuski pedagog, historičar i olimpijski funkcioner
* [[1969]] – [[Ho Ši Min]], vijetnamski državnik
* [[1978]] – [[Juan Laurentino Ortiz]], argentinski pjesnik
* [[1997]] – [[Viktor Frankl]], austrijski neurolog, psiholog i filozof

=== 21. vijek ===
* [[2007]] – [[Safet Isović]], bosanskohercegovačkii interpretator sevdalinki
* [[2016]] – [[Islam Karimov]], uzbekistanski političar i državnik
* [[2022]] – [[Alica Wertheimer-Baletić]], hrvatska ekonomistica
* [[2026]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2 September}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/2 Na današnji dan (2. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-2 Na današnji dan (2. septembar), ''nytimes.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220206111703/https://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-2/ |date=6. 2. 2022}} {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Septembar|*-02]]</text>
      <sha1>6jbaxil7se3a6payy1vqqp02m40cvfh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5060</id>
    <revision>
      <id>3923681</id>
      <parentid>3755783</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:52:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1926]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar</comment>
      <origin>3923681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2365" sha1="rz9r4quubd49q4cjpb0z78ol2nfbqqe" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''9. decembar / prosinac (9. 12)''' jest 343. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (344. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 22 dana.

== Događaji ==
* [[1687]] – Habsburgovac Joseph I postao je kralj Mađarske.
* [[1890]] – Počelo treće službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1890/91.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Isidor Gunsberg|Gunsberga]].
* [[1990]] – Održani prvi višestranački [[Izbori za poslanike u Narodnu Skupštinu Socijalističke Republike Crne Gore|izbori za poslanike u Narodnu Skupštinu]] [[Socijalistička republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1608]] – [[John Milton]], engleski književnik

=== 18. vijek ===
* [[1742]] – [[Carl Wilhelm Scheele]], njemačko-švedski hemičar

=== 19. vijek ===
* [[1868]] – [[Fritz Haber]], njemački hemičar, nobelovac

=== 20. vijek ===
* [[1916]] – [[Kirk Douglas]], američki glumac
* [[1926]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar
* [[1937]] – [[Petar Anđelović]], [[bosanskohercegovački]] [[Franjevci|franjevac]], publicist, provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]]
* [[1938]] – [[Zehra Deović]], bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki
* [[1953]] – [[John Malkovich]], američki glumac i režiser
* [[1967]] – [[Marie-Pierre Baby]], [[francuska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1437]] – [[Žigmund Luksemburški]], ugarski kralj, rimski car i češki kralj
* [[1641]] – [[Anthonis van Dyck]], portretist, dvorski slikar engleskog kralja Karla I od 1632.
* [[1937]] – [[Gustaf Dalén]], [[Švedska|švedski]] fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1912]].
* [[2018]] – [[Riccardo Giacconi]], američki astronom italijanskog porijekla
* [[2021]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica

== Praznici ==
* Međunarodni dan borbe protiv korupcije

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/9 Na današnji dan (9. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-9 Na današnji dan (9. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-09]]</text>
      <sha1>rz9r4quubd49q4cjpb0z78ol2nfbqqe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5555</id>
    <revision>
      <id>3923431</id>
      <parentid>3897662</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9843" sha1="q1bxb118xvib5z0j9dg93gximusieaj" xml:space="preserve">[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg|mini|desno|150px|[[Grb Slavonije]], nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Slavonia region cities map.png|mini|desno|300px|Mapa Slavonije]]
[[Datoteka:Slavonia.svg|mini|desno|300px|Položaj Slavonije na mapi Hrvatske]]

'''Slavonija''' je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike [[Hrvatska|Hrvatske]].

Leži između rijeka [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica sa [[Mađarska|Mađarskom]]), [[Sava|Save]] na jugu (granica sa [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) i [[Dunav]]a na istoku (granica sa [[Srbija|Srbijom]]). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

== Historija ==
Regija je prvotno bila dio [[Panonija|Panonije]], jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa [[Avari]]ma. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali [[Dunav]]a sve do [[Alpe|Alpa]]. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne [[Vojvodina|Vojvodine]] do Istočnih Alpa.

Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao &quot;slaveni&quot;, odnosno &quot;sloven(c)i/slavon(c)i&quot;, tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Migracijske i etničke teme|publisher=Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb|issn=1333-2546|volume=19|issue=1|date=mart 2003|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=12062|title=Ime Slavonije|language=Croatian|trans-title=Name of Slavonia|author=Alemko Gluhak|pages=111–117|access-date=11. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. one postaju dio [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatske Kraljevine]]. Godine 1091. regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća. &lt;br&gt;
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Mohačka bitka|bici na Mohačkom polju]] 1526. regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dana 12. marta 1689. na brdu Sokolovcu kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.&lt;ref name=&quot;Mujadžević&quot;&gt;{{cite journal|journal=Povijesni prilozi|publisher=Croatian History Institute|issn=0351-9767|title=Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=63160|trans-title=The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources|volume=36|issue=36|date=juli 2009|author=Dino Mujadžević|pages=89–107|access-date=11. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Karlovački mir|Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima]] 1699, dolazi pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[Revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867]]. dolazi u ugarski dio monarhije. Godine 1881. [[Vojna krajina]] konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.&lt;ref name=&quot;Dubravica&quot;&gt;{{cite journal|journal=Politička misao|issn=0032-3241|publisher=[[Univerzitet u Zagrebu]], Faculty of Political Sciences|title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886.|trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=38709&amp;lang=en|author=Branko Dubravica|pages=159–172|volume=38|issue=3|date=januar 2002|access-date=10. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;

Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od 1929. dio [[Savska banovina|Savske banovine]].&lt;ref name=&quot;Kraljević-Razgraničenje-1947&quot;&gt;{{cite journal|author=Egon Kraljević|publisher=[[Hrvatski državni arhiv]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)|date=novembar 2007|journal=Arhivski vjesnik|volume=50|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008|access-date=10. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 1939. postaje dio [[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] spadala je u njemačku okupacijsku zonu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], unutar [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991, srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]], a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U maju 1995, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]].

Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ([[UNTAES]]) 1996, a 1998. vraćena je Hrvatskoj.

== Stanovništvo ==
Apsolutna većina stanovništva su [[Hrvati]], dok su [[Srbi]] najveća nacionalna manjina.

=== Etnički sastav po županijama ===
* [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.svg|23px|border|link=Virovitičko-podravska županija]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: '''89,47% [[Hrvati]]''', 6,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]]
* [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|23px|border|link=Osječko-baranjska županija]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: '''83,89% [[Hrvati]]''', 6,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Požega-Slavonia_County.png|23px|border|link=Požeško-slavonska županija]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: '''88,68% [[Hrvati]]''', 5,54% [[Srbi]], 0,92% [[Italijani]],  0,90% [[Česi]], 0,26% [[Mađari]], 0,17% [[Albanci]], 0,14% [[Slovaci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Brod-Posavina_County.svg|23px|border|link=Brodsko-posavska županija]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: '''93,98% [[Hrvati]]''', 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]]
* [[Datoteka:Flag_of_Vukovar-Syrmia_County.svg|23px|border|link=Vukovarsko-srijemska županija]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: '''78,27% [[Hrvati]]''', 11,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]]

U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011- živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13,5% (apsolutno za 171.199 osoba).
&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/8806 |title=Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991–2001. |access-date=17. 7. 2019 |archive-date=21. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110521144158/http://hrcak.srce.hr/file/8806 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Gradovi ===
==== Više od 14.000 stanovnika (2011) ====
* [[Osijek]] (108.048)
* [[Slavonski Brod]] (59.141)
* [[Bjelovar]] (36.092)
* [[Vinkovci]] (32.029)
* [[Đakovo]] (30.092)
* [[Vukovar]] (27.683)
* [[Požega]] (26.248)
* [[Virovitica]] (21.291)
* [[Našice]] (16.224)
* [[Nova Gradiška]] (15.833)
* [[Slatina]] (14.819)

==== Manje od 14.000 stanovnika (2011) ====
* [[Valpovo]] (12.327)
* [[Županja]] (12.090)
* [[Daruvar]] (11.633)
* [[Pleternica]] (11.323)
* [[Beli Manastir]] (10.986)
* [[Belišće]] (10.825)
* [[Donji Miholjac]] (9491)
* [[Pakrac]] (8460)
* [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] (7755)
* [[Ilok]] (6767)
* [[Kutjevo]] (6247)
* [[Orahovica]] (5792)
* [[Lipik]] (2258)

== Također pogledajte ==
* [[Regije Hrvatske]]
* [[Zajedničko vijeće općina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Slavonia}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slavonija| ]]
[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]</text>
      <sha1>q1bxb118xvib5z0j9dg93gximusieaj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratko Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6140</id>
    <revision>
      <id>3923574</id>
      <parentid>3922947</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T18:38:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43004" sha1="ss8w1dmzoghd94y9mdmrcjyru1czics" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}&lt;br&gt;[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}}
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Oficir, vojni zapovjednik
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Bosiljka Mladić
| djeca                  = 2 (Darko i Ana)
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|25}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 5 miliona [[Američki dolar|dolara]] ([[Sjedinjene Američke Države]], 1999.)&lt;br&gt;10 miliona [[Euro|eura]] ([[Srbija]], 28. oktobar 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|25|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|16}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|22}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = 1991
| završna_godina         = 1995.
| država                 = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002)
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
 | {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Po geografskoj odrednici, kao i vojnoj pripadnosti Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]{{efn|Po geografskoj odrednici, iako se borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine.}} i [[Srbi|srpski]]{{efn|Po nacionalnoj/etničkoj odrednici kao i vojnoj pripadnosti Vojsci Republike Srpske (VRS).}} oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan &quot;Bosanskim kasapinom&quot; ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 22. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice.

Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[saosjećajno oslobađanje]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru.

== Biografija ==

=== Rani život i vojna karijera ===
Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.&lt;ref&gt;Adam Lebor, &quot;Milosevic: A Biography&quot;, str. 4.&lt;/ref&gt;

Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju &quot;PRETIS&quot; d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}&lt;/ref&gt; Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt; Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].&lt;ref name=&quot;nybooks1995&quot; /&gt;

Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&amp;18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}&lt;/ref&gt; Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]].&lt;ref name=&quot;nybooks19952&quot;&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna karijera ===
{{Također pogledajte|Rat u Hrvatskoj|Rat u Bosni i Hercegovini|Genocid u Bosni i Hercegovini}}
U junu 1991. unaprijeđen je u zamjenika komandanta Prištinskog korpusa u [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo]] u vrijeme velikih tenzija između [[Srbi na Kosovu|Srba na Kosovui]] i većinskog [[Albanci na Kosovu|albanskog]] stanovništva na [[Kosovo (regija)|Kosovu]]. Te godine, dobio je komandu nad 9. korpusom i predvodio je ovu formaciju protiv [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatskih snaga]] u [[Knin|Kninu]], glavnom gradu samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].&lt;ref name=&quot;BBCProfile&quot;&gt;{{Cite news|title=Profile: Ratko Mladic|publisher=[[BBC News]]|date=31 July 2008|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm|access-date=18 November 2008|archive-date=20 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091020180528/http://news.bbc.co.uk/2/hi/1423551.stm}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra 1991. unapređen je u [[General-major|general-majora]].&lt;ref name=&quot;indictment&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; JNA pod njegovom komandom učestvovale su u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]], posebno tokom [[Bitka za Šibenik|bitke za Šibenik]] u pokušaju da odvoje [[Dalmacija|Dalmaciju]] od ostatka [[Hrvatska|Hrvatske]], što je rezultiralo zastojem ([[Hrvati]] su držali cijelu obalu u blizini [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a, a RSK je proširila svoju teritoriju u zaleđu). Između ostalih ranih operacija, pomagao je miliciji [[Milan Martić|Milana Martića]] u [[Opsada Kijeva|opsadi Kijeva]] 1991. i [[Bitka za Zadar|bici za Zadar]].&lt;ref name=&quot;Pavelic&quot;&gt;{{Cite news|last=Pavelic|first=Boris|date=21 May 2012|title=Croatia Sentenced Mladic in 1992 for War Crimes|url=https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/btj/|publisher=Balkan Insight|archive-url=https://balkaninsight.com/2012/05/21/mladic-sentenced-and-charged-for-war-crimes-in-croatia/|archive-date=13 June 2021|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. aprila 1992. unapređen je u čin [[general-potpukovnik]] JNA.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf|title=The International Criminal Tribunal For the Former Yugoslavia {{!}} Third Amended Indictment|date=20 October 2011|publisher=ICTY|access-date=27 August 2026}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja 1992, dva mjeseca nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Mladić i njegovi generali blokirali su glavni grad [[Sarajevo]], zatvorivši sav saobraćaj u gradu i izvan njega, kao i vodu i struju. Ovim je započela četverogodišnja [[opsada Sarajeva]], najduža opsada glavnog grada u historiji modernog ratovanja. Grad je bio bombardiran granatama i [[Snajperska aleja|snajperskom vatrom]] (''također pogledajte: [[Sarajevo Safari]]''). Dana 9. maja 1992. preuzeo je dužnost načelnika štaba/zamjenika komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, a sljedećeg dana i komandu samog štaba.&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Dana 12. maja 1992. kao odgovor na nezavisnost BiH od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] je na svojoj 16. sjednici glasala za osnivanje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), oružane snage te paradržave, [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;indictment2&quot; /&gt; Na toj sjednici, imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS-a, dužnost koju je obavljao do 8. novembra 1996. Također na toj sjednici, [[Radovan Karadžić]], tadašnji [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik Srpske Republike BiH]], objavio je svojih &quot;šest strateških ciljeva&quot;, uključujući &quot;...razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice, državno razdvajanje.&quot;, &quot;Koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska krajina|Krajine]]&quot; i &quot;Uspostavljanje koridora u [[Podrinje|dolini rijeke Drine]], odnosno eliminisanje [[Drina|Drine]] kao granice između srpskih država&quot;.{{Sfn|ICTY|2017}} Mladić je tada rekao:

{{cquote|...mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin [[Momčilo Krajišnik|Krajišnik]] i gospodin [[Radovan Karadžić|Karadžić]] objasniti svijetu. To je, ljudi, [[genocid]]. Mi moramo da pozovemo svakog čovjeka, koji je čelom poljubio ove prostore i teritoriju države koju hoćemo da napravimo. I njima je mjesto sa nama i pored nas.{{sfn|ICTY|2017|p=1883}}}}U maju 1992, nakon povlačenja snaga [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|JNA iz Bosne i Hercegovine]], Druga vojna oblast JNA postala je jezgro Glavnog štaba VRS-a. Dana 24. juna 1994. unapređen je u čin [[general-pukovnik]]a, zadužen za otprilike 80.000 vojnika stacioniranih u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|title=Hague court jails ex-Yugoslav army general|date=6 September 2011|access-date=3 November 2021|archive-date=9 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409211759/https://www.aljazeera.com/news/2011/9/6/hague-court-jails-ex-yugoslav-army-general|publisher=Al Jazeera|quote=Perisic had kept General Mladic on the Yugoslav Army payroll list, and personally signed Mladic’s promotion to the rank of colonel general in 1994.}}&lt;/ref&gt;

U julu 1995. vojnici pod direktnom Mladićevom komandom, uznemirene [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračnim napadima NATO-a]] s ciljem prisilnog poštivanja ultimatuma [[Ujedinjene nacije|UN]]-a o uklanjanju teškog naoružanja iz područja Sarajeva, zauzele su i okupirale &quot;[[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|zaštićene zone]]&quot; UN-a, [[Srebrenica|Srebrenicu]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepu]]. U Srebrenici je protjerano preko 40.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koji su tamo tražili utočište. Procjenjuje se da je po [[Genocid u Srebrenici|Mladićevom naređenju ubijeno preko 8.000]] muškaraca i dječaka.&lt;ref&gt;&quot;UN peacekeeping in civil wars&quot;,[https://books.google.com/books?id=QeVykay5lakC&amp;pg=PA49 p. 49]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;The suitcase: refugee voices from...&quot;[https://books.google.com/books?id=VJP3PkyI2Z4C&amp;pg=PA12 p. 12]. Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Nakon pada i [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], Mladić je kasnije pred kamerama izjavio:{{cquote|Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. I napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv [[Dahije|dahija]], [[Osmansko Carstvo|Turcima]] osvetimo na ovom prostoru.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Survivors recount Bosnia's Srebrenica genocide, 25 years on|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|work=Al Jazeera English|date=11 July 2020|last=Gadzo|first=Mersiha|access-date=27 August 2026|archive-date=28 February 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260228154908/https://www.aljazeera.com/news/2020/7/11/survivors-recount-bosnias-srebrenica-genocide-25-years-on|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}Koristio je ovu izjavu kao opravdanje za traženje &quot;osvete&quot; za [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansku vlast nad Bosnom i Hercegovinom]] i protiv &quot;Turaka&quot; u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Convicted Bosnian Serb war criminal Ratko Mladić dies in Hague prison|url=https://www.euronews.com/my-europe/2026/08/27/convicted-bosnian-serb-war-criminal-ratko-mladic-dies-in-hague-prison|work=Euronews|date=27 August 2026|last=Brezar|first=Aleksandar|access-date=28 August 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. augusta 1995, kada su ogromne [[Hrvatska kopnena vojska|hrvatske vojne snage]] bile spremne za napad na područje pod srpskom kontrolom u [[Središnja Hrvatska|srednjoj Hrvatskoj]], [[Radovan Karadžić]] je objavio da smjenjuje Mladića s njegove dužnosti i preuzima ličnu komandu nad VRS-om. Karadžić je okrivio Mladića za gubitak dva ključna srpska grada u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] koja su nedavno [[Operacija Maestral|pala u ruke Hrvatske vojske]], a gubitak gradova iskoristio je kao izgovor da objavi svoje iznenađujuće promjene u komandnoj strukturi.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Pomfret|first=John|title=In War or Peace, Serbs Perplex the West; Rift Between Leaders Adds to Confusion – and Offers Opening|url=https://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-url=https://web.archive.org/web/20120113052331/http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/19427075.html?dids=19427075:19427075&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT|archive-date=13 January 2012|work=[[The Washington Post]]|date=1 September 1995|quote=Earlier this month, Karadzic tried to remove Mladic from his post after his forces lost two important towns in southwest Bosnia to the Croatian army.}}&lt;/ref&gt; Mladić je degradiran na čin &quot;savjetnika&quot;. Odbio je da tiho ode, tvrdeći da ima podršku i vojske i naroda. Karadžić je uzvratio osudom Mladića kao &quot;ludaka&quot; i pokušajem da ga ukloni s političkog položaja, ali je Mladićeva očigledna podrška naroda prisilila Karadžića da poništi svoju naredbu 11. augusta.&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/special/karadzic/timeline The Hague's Most Wanted – timeline of events] {{Webarchive}}. ''Southeast European Times''. (21 July 2008). Retrieved 13 November 2010.&lt;/ref&gt; Njegovi postupci tokom rata doveli su do toga da ga mnogi na [[Zapadni svijet|Zapadu]] prozovu &quot;Bosanskim kasapinom&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Nekoliko Mladićevih razgovora snimljeno je tokom rata:
{{quote box|width=70%|align=center|quote=U svojoj presudi protiv Mladića, MKSJ je utvrdio da je u presretnutom razgovoru 23. maja 1992. Mladić rekao [[Fikret Abdić|Fikretu Abdiću]] da je &quot;ovdje radi mira&quot;, ali je zaprijetio napadima iz odmazde ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni i izjavio da će &quot;narediti granatiranje cijelog [[Opsada Bihaća|Bihaća]] […] i ono će također planuti&quot;. Mladić je upozorio Abdića da će &quot;cijela Bosna planuti ako ja počnem 'govoriti'&quot;. Zatim je zaprijetio [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkom rukovodstvu]], čiji je član bio i Abdić, rekavši da su oni &quot;sve ovo&quot; izazvali, te je izjavio da, ako njegovi zahtjevi prema Abdiću ne budu ispunjeni, neće &quot;ostaviti Sarajevo na miru dok god u njemu iko diše&quot;.

Mladić je rekao: &quot;Dakle, mi smo polako krenuli da zauzimamo ove doline i čistimo taj turski šljam.&quot; Mladić je dodao da se bojao da će &quot;oni momci odatle&quot; dozvoliti izbjeglicama - koje je opisivao kao „Turke“ i Hrvate - da se vrate, navodeći da je zbog toga trebalo &quot;da vidimo šta moramo uraditi i kako to uraditi.&quot;

U drugom snimljenom razgovoru između Mladića i Karadžića istog dana, Mladić je naveo da je ranije rekao profesoru [[Nikola Koljević|Koljeviću]]: &quot;jebite Turke u [[Žepa (Rogatica)|Žepi]], u [[Srebrenica|Srebrenici]], u [[Goražde|Goraždu]].&quot;{{sfn|ICTY|2017|pages=2251–2253}}|source=-MKSJ, u svojoj presudi protiv Mladića.}}
Dana 8. novembra 1996. [[Biljana Plavšić]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]], smijenila je Mladića sa dužnosti. Nastavio je primati penziju do novembra 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|title=Serbia confirms that Mladic received pension until November|website=Balkan Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309203739/http://balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_gb/features/setimes/newsbriefs/2006/01/04/nb-01|archive-date=9 March 2016|url-status=dead|access-date=27 July 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Optužnica ===
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:ICTY.JPG|mini|Zgrada [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Nizozemska]].]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje, suđenje i presuda ===
{{Proširiti sekciju}}{{Glavni|Suđenje Ratku Mladiću}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]]
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

=== Privatni život i smrt ===
Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.&lt;ref name=&quot;NYTobit&quot;&gt;{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}&lt;/ref&gt;

Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&amp;pg=PA199}}&lt;/ref&gt; U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;tl=en&amp;u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}&lt;/ref&gt; Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}&lt;/ref&gt;

Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{spisaknapomena}}

== Također pogledajte ==
* [[Suđenje Ratku Mladiću]]
* [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>ss8w1dmzoghd94y9mdmrcjyru1czics</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlasenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7586</id>
    <revision>
      <id>3923655</id>
      <parentid>3918961</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T05:21:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20864" sha1="nfm2hrvz73c945g4vo0od5w36mo7j54" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Vlasenica
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Opština Vlasenica
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Vlasenica.JPG
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama Vlasenice
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Vlasenica.grb.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Vlasenica.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Vlasenica u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44.183885|N|18.945943|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Miroslav Kraljević&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/103/0 |title=Lokalni izbori 2020 - Općina Vlasenica|work=izbori.ba |access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 18.92
| površina_općine            = 229.22
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 6715
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 11467
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 75 440
| pozivni_broj               = (+387) 56
| matični_broj_naselja       = 205176&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20095
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstina-vlasenica.org/}}
| fusnote                    =
}}
'''Vlasenica''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Historija ==
Vlasenica je dobila ime po travi &quot;Vlasulji&quot; koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom &quot;Birač&quot;, oko 1463. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz [[Užice|Užica]] 1862. u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), [[Stećak|stećci]] (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio [[Tuzla]]nske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put [[Sarajevo]]-[[Sokolac]]-[[Han Pijesak]]-Vlasenica-[[Zvornik]]. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, [[tuberkuloza]], [[tifus]], [[dizenterija]] i razne druge bolesti. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Vlasenica je u proljeće 1992. postala jedno od važnih mjesta progona bošnjačkog stanovništva u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], a logor [[Sušica]] bio je središnje mjesto zatočenja, zlostavljanja i ubistava civila.&lt;ref name=&quot;DOAJVlasenica&quot;&gt;{{cite web|url=https://doaj.org/article/d5153b75110642c38e786785d4933f5f|title=Vlasenica od 1991. do 2013. godine: Promjene u etničkoj strukturi stanovništva pod utjecajem rata protiv Republike Bosne i Hercegovine|website=DOAJ|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot;&gt;{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/vlasenica/82|title=Vlasenica - Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCTSusica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/en/mip/features/susica|title=Sušica crimes|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=Ujedinjene nacije|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Vlasenica imala je 33.942 stanovnika, od čega 18.727 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] (55,17%) i 14.359 [[Srbi|Srba]] (42,30%). U samom gradu živjelo je 7.909 stanovnika, a Bošnjaci su činili većinu gradskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;DOAJVlasenica&quot; /&gt;

==== Preuzimanje vlasti i početak progona ====
Početkom rata Vlasenica je došla pod kontrolu srpskih političkih, policijskih i vojnih struktura, nakon čega su uslijedila hapšenja, zastrašivanja, pljačke i napadi na bošnjačka sela i naselja u okolini grada.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt; Sudski utvrđene činjenice pokazuju da su srpske snage zauzele više sela na području općine, dok je dio stanovništva izbjegao, a dio bio uhapšen i pretučen.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt;

Dana 2. juna 1992. srpske snage napale su zaselak [[Drum (Vlasenica)|Drum]] kod Vlasenice, gdje je u kratkom vremenu ubijeno više od 20 muškaraca, a preživjeli su odvedeni u logor Sušica.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt;

==== Logori i zatočenja ====
Na području Vlasenice tokom 1992. djelovalo je više mjesta zatočenja, među njima zgrada policije, općinski zatvor, srednja škola, hotel „Panorama“, Dom kulture u Milićima i druga improvizirana zatočenička mjesta, ali je logor Sušica bio najpoznatiji i najvažniji centar zatočenja civila.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt;

Srpske snage osnovale su logor Sušica 31. maja 1992.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt; Prema podacima [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]], kroz logor je prošlo između 2.000 i 2.500 ljudi, a više od 200 zatočenika je ubijeno.&lt;ref name=&quot;HLCSusica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/en/calendar/susica-camp/|title=Sušica Camp|website=Fond za humanitarno pravo|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Mehanizam Ujedinjenih nacija navodi da je logor djelovao od maja do kraja septembra 1992. i da su u njemu počinjeni teški zločini nad bošnjačkim civilima, uključujući muškarce, žene i djecu.&lt;ref name=&quot;IRMCTSusica&quot; /&gt;

Zatočenici su bili izloženi premlaćivanjima, ubadanjima nožem, prisilnom radu i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|seksualnom zlostavljanju]], a krajem septembra 1992. iz logora je odvedeno i ubijeno između 140 i 150 zatočenika.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt;

Tokom 1992. bošnjačko stanovništvo napuštalo je Vlasenicu usljed zastrašivanja, pljački, razaranja imovine i uništavanja vjerskih objekata.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt; Gradska džamija u Vlasenici potpuno je razorena, a sav građevinski materijal uklonjen je s lokacije.&lt;ref name=&quot;DetektorCinjenice&quot; /&gt; U haškim postupcima zabilježeno je i svjedočenje da je gradska džamija dignuta u zrak u augustu 1992.&lt;ref name=&quot;SenseDzamija&quot;&gt;{{cite web|url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=16243|title=Civilians warned to keep away as Vlasenica mosque was blown up|website=Sense Transitional Justice Center|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rat u Vlasenici doveo je do duboke promjene etničke strukture stanovništva. Prema popisu iz 2013, općina Vlasenica imala je 11.467 stanovnika, od čega 3.763 Bošnjaka i 7.589 Srba, što predstavlja znatnu promjenu u odnosu na stanje iz 1991.&lt;ref name=&quot;DOAJVlasenica&quot; /&gt; Poslijeratni povratak bošnjačkog stanovništva odvijao se sporo, uz brojne sigurnosne, društvene i ekonomske teškoće.&lt;ref name=&quot;DOAJVlasenica&quot; /&gt;

==== Suđenja za ratne zločine ====
Za zločine povezane sa Sušicom i Vlasenicom vođeni su postupci pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim sudovima. Mehanizam Ujedinjenih nacija navodi da je pred ICTY-em za zločine počinjene u Sušici osuđeno šest osoba: [[Dragan Nikolić]], [[Momčilo Krajišnik]], [[Radovan Karadžić]], [[Ratko Mladić]], [[Mićo Stanišić]] i [[Stojan Župljanin]].&lt;ref name=&quot;IRMCTSusica&quot; /&gt;

Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođeni su i postupci protiv više osoba za zločine na području Vlasenice. U predmetu protiv Predraga Bastaha donesena je drugostepena presuda kojom mu je izrečena jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora od 35 godina.&lt;ref name=&quot;SudBiHBastah&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Drugostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Predrag%20Bastah|title=Drugostepena presuda u predmetu Predrag Bastah|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U predmetu protiv [[Rade Garić|Radeta Garića]] Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravosnažno ga je osudilo na 17 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene nad bošnjačkim stanovništvom Vlasenice i šireg područja.&lt;ref name=&quot;SudBiHGaric&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1338|title=Rade Garić S1 1 K 029228 18 Kri|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste [[šuma|šume]]. Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Šekovići]]
 | SZ = [[Šekovići]]
 | SI = [[Zvornik]]
 | Z  = [[Kakanj]]
 | I  = [[Zvornik]]&lt;br&gt;[[Bratunac]]&lt;br&gt;[[Milići]]
 | J  = [[Han-Pijesak]], [[Milići]]
 | JZ = [[Han-Pijesak]]
 | JI = [[Milići]]
}}

== Mjesna zajednica ==
Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |title=Mjesne zajednice općine Vlasenica |work=opstina-vlasenica.org |access-date=6. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111646/http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Vlasenice|Spisak naseljenih mjesta u općini Vlasenica}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vlasenica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20095
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122/3/4) |work=fzs.ba |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 11467
| g2013_bosnjaci           = 3763
| g2013_srbi               = 7589
| g2013_hrvati             = 31
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 22
| g2013_nepoznato          = 32
| g1991_ukupno             = 33942
| g1991_muslimani          = 18727
| g1991_srbi               = 14359
| g1991_hrvati             = 39
| g1991_jugosloveni        = 340
| g1981_ukupno             = 30498
| g1981_muslimani          = 15337
| g1981_srbi               = 13531
| g1981_hrvati             = 44
| g1981_jugosloveni        = 978
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 81
| g1981_albanci            = 33
| g1981_madari             = 5
| g1981_romi               = 352
| g1981_makedonci          = 2
| g1971_ukupno             = 26623
| g1971_muslimani          = 12881
| g1971_srbi               = 13431
| g1971_hrvati             = 42
| g1971_jugosloveni        = 17
| g1971_slovenci           = 3
| g1971_crnogorci          = 28
| g1971_albanci            = 14
| g1971_madari             = 1
| g1971_romi               = 53
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 23457
| g1961_muslimani          = 3386
| g1961_srbi               = 14022
| g1961_hrvati             = 55
| g1961_jugosloveni        = 5733
| g1961_slovenci           = 1
| g1961_crnogorci          = 12
| g1961_albanci            = 8
| g1961_madari             = 9
| g1961_romi               = 202
| g1961_makedonci          = 4
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vlasenica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vlasenica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 205176
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              =
| g2013_ukupno             = 6715
| g2013_bosnjaci           = 967
| g2013_srbi               = 5679
| g2013_hrvati             = 23
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 17
| g2013_nepoznato          = 14
| g1991_ukupno             = 7909
| g1991_muslimani          = 4800
| g1991_srbi               = 2743
| g1991_hrvati             = 26
| g1991_jugosloveni        = 242
| g1981_ukupno             = 6000
| g1981_muslimani          = 3435
| g1981_srbi               = 1793
| g1981_hrvati             = 18
| g1981_jugosloveni        = 578
| g1981_slovenci           = 2
| g1981_crnogorci          = 28
| g1981_albanci            = 22
| g1981_madari             = 3
| g1981_romi               = 98
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 3976
| g1971_muslimani          = 2774
| g1971_srbi               = 1124
| g1971_hrvati             = 12
| g1971_jugosloveni        = 5
| g1971_crnogorci          = 7
| g1971_albanci            = 3
| g1971_romi               = 25
| g1971_makedonci          = 1
| g1961_ukupno             = 3047
| g1961_muslimani          = 787
| g1961_srbi               = 1301
| g1961_hrvati             = 22
| g1961_jugosloveni        = 916
| g1961_slovenci           = 1
| g1961_crnogorci          = 3
| g1961_albanci            = 8
| g1961_madari             = 5
| g1961_makedonci          = 1
}}

== Sport ==
U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Grčka|Grčke]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Albanija|Albanije]]. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje [[Mont Blanc]]a (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. učestvovala u 33 planinarska pohoda.

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pa do 1992. na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo &quot;Jadar&quot;. Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina [[Milići]]. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. u hotelu &quot;Panorama&quot; u Vlasenici. Iste godine SRD &quot;Lipljen&quot; sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.

== Poznate ličnosti ==
* [[Derviš Sušić]]
* [[Flory Jagoda]]
* [[Isnam Taljić]]
* [[Salko Zildžić]]
* [[Vedad Ibišević]]
* [[Edin Salaharević]]
* [[Zuko Edis]]
* [[Esad Kurtagić]]

== Također pogledajte ==
* [[Koncentracioni logor Sušica]]
* [[Debelo Brdo (Vlasenica)|Debelo Brdo]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vlasenica}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Vlasenica}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vlasenica|*]]</text>
      <sha1>nfm2hrvz73c945g4vo0od5w36mo7j54</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7683</id>
    <revision>
      <id>3923682</id>
      <parentid>3915034</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[9. decembar]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar</comment>
      <origin>3923682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5899" sha1="4219inq5f5kuppekccso96lfvhr86c1" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1926.''' (MCMXXVI) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1926. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 926. godina 2. milenija, 26. godina 20. stoljeća i sedma godina 1920-ih.

U Turskoj je godina tehnički sadržavala samo 352 dana. Nakon petka, 18. decembra 1926. (julijanski kalendar) slijedila je subota, 1. januar 1927. (gregorijanski kalendar). Izostalo je 13 dana da se izvrši promjena. Turska je tako postala posljednja država koja je zvanično usvojila gregorijanski kalendar, čime je okončan kalendarski prelaz od 344 godine širom svijeta koji se dogodio u oktobru [[1582.]] na osnovu Papske bule [[Papa Grgur XIII|Grgura XIII]].

== Događaji ==
* [[12. maj]] – Norvežanin [[Roald Amundsen]], Italijan [[Umberto Nobile]] i Amerikanac [[Lincoln Ellsworth]] prelijeću avionom [[Sjeverni pol]].
* [[14. maj]] – U Beču započeo [[Treći kongres KPJ|Treći kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]
* [[22. maj]] – U Beču završio [[Treći kongres KPJ|Treći kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]
* [[18. novembar]] – [[George Bernard Shaw]] odbija novac od Nobelove nagrade: &quot;Mogu oprostiti [[Alfred Nobel|Alfredu Nobelu]] što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu.&quot;
* [[25. decembar]] – [[Japan]]ski [[regent]], princ [[Hirohito, car Japana|Hirohito]], naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita. [[Car]] Hirohito je umro [[1989]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[15. januar]]
** [[Maria Schell]], [[Austrija|austrijska]] [[glumica]]
** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[20. januar]] – [[Patricia Neal]], američka [[glumica]]

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Valéry Giscard d'Estaing]], francuski političar, predsjednik [[Francuska|Francuske]] ([[1974]]–[[1981]])
* [[7. februar]] –  [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]]
* [[8. februar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica
* [[11. februar]] – [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac i komičar

=== Mart ===

* [[4. mart]] – [[Teodor Romanić]], bosanskohercegovački dirigent
* [[7. mart]] – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska historičarka umjetnosti

=== April ===
* [[9. april]] – [[Hugh Hefner]], američki publicist i izdavač časopisa ''[[Playboy]]''
* [[21. april]] – [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabeta II]], kraljica [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]
* [[28. april]] – [[Harper Lee]], američka spisateljica (''[[Ubiti pticu rugalicu]]'')

=== Maj ===
* [[8. maj]]
** [[David Attenborough]], britanski prirodoslovac, televizijski autor i pisac
** [[Don Rickles]], američki glumac i komičar
* [[26. maj]] – [[Miles Davis]], američki džez-trubač i kompozitor

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Marilyn Monroe]], američka glumica, model i pjevačica
* [[6. juni]] – [[Advan Hozić]], bosanskohercegovački književnik
* [[28. juni]] – [[Mel Brooks]], američki glumac, režiser, scenarist i producent
* [[30. juni]] – [[Paul Berg]], američki [[biohemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1980.]]
* 30. juni – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski nogometaš i trener

=== August ===
* [[7. august]] – [[Astrid Ivask]], [[Latvija|latvijsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] pjesnikinja
* [[13. august]] – [[Fidel Castro]], kubanski revolucionar i državnik

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Yusuf al-Qaradawi]], [[egipat]]ski [[islam]]ski [[ulema|učenjak]]

=== Oktobar ===
* [[15. oktobar]] – [[Michel Foucault]], francuski filozof
* [[18. oktobar]]
** [[Chuck Berry]], američki muzičar
** [[Klaus Kinski]], njemački glumac
** [[25. oktobar]]  – [[Galina Višnjevska]], ruska sopran operska pjevačica i recitator

=== Novembar ===
* [[23. novembar]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa

=== Decembar ===
* [[9. decembar]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar
* [[16. decembar]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]]
* [[22. decembar]] – [[Hajrudin Krvavac]], jugoslavenski i bosanskohercegovački filmski režiser

== Umrli ==
* [[8. februar]] – [[William Bateson]], [[engleska|engleski]] biolog
* [[21. februar]] – [[Heike Kamerlingh Onnes]], holandski fizičar
* [[16. maj]] – [[Mehmed VI]], osmanlijski sultan
* [[10. juni]] – [[Antoni Gaudí]], španski arhitekt
* [[17. juli]] – [[Hermann Bollé]], austrijski [[arhitekt]]
* [[14. septembar]] – [[Rudolf Christoph Eucken]], njemački filozof
* [[4. decembar]] – [[Ivana Kobilica]], slovenska slikarka
* [[10. decembar]] – [[Nikola Pašić]], srpski i jugoslavenski političar
* [[29. decembar]] – [[Rainer Maria Rilke]], austrijski pjesnik

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Jean Baptiste Perrin]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Theodor Svedberg]], [[Švedska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Johannes Fibiger]], [[Danska]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Grazia Deledda]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Aristide Briand]], [[Francuska]]
** [[Gustav Stresemann]], [[Njemačka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1926}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4219inq5f5kuppekccso96lfvhr86c1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Talij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7693</id>
    <revision>
      <id>3923611</id>
      <parentid>3915854</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T22:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43150" sha1="i1qe44vt4fe6pdhkh211bum0vx3365p" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Talij
| Simbol = Tl
| Atomski broj = 81
| Serija = [[Metal (hemija)|Metali]]
| Grupa = 13
| Perioda = 6
| Blok = p
| Slika = [[File:Thallium (81 Tl).jpg|180px]]
| Boja serije = DarkGray
| Izgled = srebreno bijeli
| CAS registarski broj = 7440-28-0
| Zastupljenost = 2,9 · 10&lt;sup&gt;-5&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 204,3833
| Atomski radijus = 190
| Atomski radijus izračunat = 156
| Kovalentni radijus = 145
| Van der Waalsov radijus = 196
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Ksenon|Xe]]&amp;#x5D; 4f&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;5d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;6p&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 3
| Energija ionizacije_1 = 589,4
| Energija ionizacije_2 = 1971
| Energija ionizacije_3 = 2878
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 1,2
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 11850
| Magnetizam = dijamagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −3,7 · 10&lt;sup&gt;−5&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 577
| Tačka topljenja_C = 304
| Tačka ključanja_K = 1733&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 1460
| Molarni volumen = 17,22 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 162&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 4,2
| Pritisak pare = 5,33 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Pritisak pare_K = 577
| Brzina zvuka = 818
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 129
| Koeficijent termalne ekspanzije = 29,9
| Specifična električna provodljivost = 6,17 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Toplotna provodljivost = 46
| Oksidacioni broj = '''1''', 3
| Elektrodni potencijal = -0,3363 [[Volt|V]] (Tl&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + e&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → Tl)
| Elektronegativnost = 1,62
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T+}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|26/28|33|53}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|13|28|45|61}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 200
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 26,1 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,456
| Tipraspada1ZP = [[Živa|&lt;sup&gt;200&lt;/sup&gt;Hg]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 201
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 72,912 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,493
| Tipraspada1ZP = [[Živa|&lt;sup&gt;201&lt;/sup&gt;Hg]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 202
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 12,23 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,364
| Tipraspada1ZP = [[Živa|&lt;sup&gt;202&lt;/sup&gt;Hg]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 203
| Rasprostranjenost u prirodi = 29,524
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 204
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 3,78 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,764
| Tipraspada1ZP = [[Olovo|&lt;sup&gt;204&lt;/sup&gt;Pb]]
| Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada2ZE = 0,347
| Tipraspada2ZP = [[Živa|&lt;sup&gt;204&lt;/sup&gt;Hg]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 205
| Rasprostranjenost u prirodi = '''70,476'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Tl
| Maseni broj = 206
| Rasprostranjenost u prirodi = -1
| Vrijeme poluraspada = 4,199 [[minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,533
| Tipraspada1ZP = [[Olovo|&lt;sup&gt;206&lt;/sup&gt;Pb]]
}}
|}}
'''Talij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Tl''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 81. On je mehki, sivi postprelazni metal [[13. grupa hemijskih elemenata|IIIA grupe]] periodnog sistema elemenata koji se ne nalazi slobodan u prirodi. Kada se izdvoji u čistom obliku sličan je [[kalaj]]u, ali izložen zraku mijenja boju. [[Hemičar]]i [[William Crookes]] i [[Claude-Auguste Lamy]] su nezavisno jedan od drugog otkrili talij 1861. u ostacima nakon proizvodnje [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. Obojica su koristili novorazvijenu metodu [[plamena spektroskopija|plamene spektroskopije]] pri kojoj talij daje karakteristične zelene spektralne linije. Crookes je ovom elementu dao ime talij iz [[grčki jezik|grčkog]] ''θαλλός'' (''thallos'') u značenju &quot;zelena grančica&quot;. Godinu kasnije, Lamy je [[elektroliza|elektrolizom]] također izdvojio čisti talij.

Talij se pretežno oksidira u oksidacijskim stanjima +3 i +1 u vidu ionskih [[soli (hemijski spojevi)|soli]]. Stanje +3 nalikuje drugim elementima iz talijeve grupe (bor, [[aluminij]], [[galij]], [[indij]]). Međutim, stanje +1 koje je daleko poznatije kod talija nego kod spomenutih elemenata, podsjeća na hemiju [[Alkalni metali|alkalnih metala]], a [[ion]]i talija(I) su pronađeni geološki uglavnom u rudama na osnovu kalija. Ako se unesu u organizam, ioni talija se ponašaju u mnogim osobinama poput iona [[kalij]]a (K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) te ih ionska pumpa u živim ćelijama na isti način koristi.

U industrijskom obimu, talij se ne dobija iz rude kalija, već kao nusproizvod refiniranja [[sulfid]]nih ruda teških metala. Oko 60-70% proizvedenog talija troši se u elektroničkoj industriji a ostatak koriste [[farmaceutska industrija]] i proizvodnja [[staklo|stakla]].&lt;ref name=&quot;sl2001&quot; /&gt; Također se koristi i u infracrvenim detektorima. Radioaktivni [[izotop]] talij-201 (kao rastvorljivi hlorid TlCl) koristi se u malim, neotrovnim količinama kao sredstvo za skeniranje u [[nuklearna medicina|nuklearnoj medicini]], tokom jedne vrste radioaktivnog testa rada srca. [[Rastvorljivost|Rastvorljive]] soli talija (od kojih su mnoge gotovo bez ukusa) su veoma otrovne u većim količinama, a historijski su se koristile kao otrov za pacove i insekticid. Korištenje ovih spojeva je zabranjeno u mnogim državama zbog njihove neselektivne toksičnosti. Zanimljivo je da trovanje talijem ima za rezultat ispadanje kose. Zbog svoje popularnosti kroz historiju kao sredstvo za trovanje, talij je stekao status kao ''otrov trovača'' (zajedno sa [[arsen]]om).&lt;ref name=&quot;rosenpub&quot; /&gt;

== Historija ==
Talij ([[grčki jezik|grč.]] ''θαλλός'', lat. ''thallos'', u značenju &quot;zelena grančica&quot;)&lt;ref name=&quot;liddell&quot; /&gt; otkriven je pomoću plamene [[spektroskopija|spektroskopije]] 1861. godine&lt;ref name=&quot;nezavis&quot; /&gt; Ime mu potječe od svijetlih zelenih spektralnih emisionih linija.&lt;ref name=&quot;elviram&quot; /&gt;

Nakon što su [[Robert Bunsen]] i [[Gustav Kirchhoff]]&lt;ref name=&quot;kirhofb&quot; /&gt; objavili poboljšanu metodu plamene spektroskopije i otkrića [[cezij]]a i [[rubidij]] 1859. i 1860, plamena spektroskopija je postala prihvaćena metoda za određivanje sastava minerala i hemijskih proizvoda. [[William Crookes]] i [[Claude-Auguste Lamy]] su također počeli koristiti ovu novu metodu. Crookes ju je koristio za spektroskopsko određivanje [[telur]]a u spojevima [[selen]]a čuvanih u olovnim posudama u tvornici sumporne kiseline u blizini sela [[Abberode|Tilkerode]] u [[Harz|planinskom vijencu Harz]]. Za svoje proučavanje [[selen-cijanid]]a dobio je uzorke nekoliko godina ranije od [[August Wilhelm von Hofmann|Augusta Hofmanna]].&lt;ref name=&quot;prelimintha&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;transaction2&quot; /&gt;

Godine 1862. Crookes je uspio izdvojiti malehne količine novog elementa i odrediti osobine nekoliko spojeva.&lt;ref name=&quot;DeKosky&quot; /&gt; Claude-Auguste Lamy je koristio spektrometar sličan Crookesovom za određivanje sastava supstanci koje su sadržavale [[selen]] a koje su se izdvojile toko proizvodnje [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] iz [[pirit (mineral)|pirita]]. On je također primijetio novu zelenu liniju u spektru i zaključio da je prisutan neki novi element. Lamy je ovaj materijal dobio iz tvornice sumporne kiseline njegovog prijatelja Fréda Kuhlmanna a taj nusproizvod je bio dostupan u velikim količinama. Lamy je iz tog izvora počeo izolirati novi element.&lt;ref name=&quot;nouvea&quot; /&gt; Činjenica da je Lamy mogao raditi s velikim količinama talija omogućila mu je da odredi osobine nekoliko njegovih spojeva a osim toga uspio je i da sačini malehni [[ingot]] metalnog talija, topeći talij dobijen elektrolizom iz talijevih soli.

Oba naučnika koja su nezavisno otkrila talij i izvršila veći dio posla, naročito izdvajanje metalnog talija koje je učinio Lamy, ipak je Crookes težio da osigura svoje mjesto kao prvog otkrivača. Lamy je dobio medalju na Međunarodnoj izložbi u Londonu 1862. za ''otkriće novog i vrlo velikog izvora talija'', a nakon žestokog protesta i Crookes je također dobio medalju za ''talij, za otkriće novog elementa''. Kontroverza između dva naučnika nastavljena je tokom 1862. i 1863. Ipak, diskusija i prepirka je utihnula nakon što je Crookes izabran za člana [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] u junu 1863.&lt;ref name=&quot;James&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Murder&quot; /&gt;

Pretežna upotreba talija u to vrijeme bila je u vidu otrova za glodare. Nakon nekoliko nesretnih slučajeva, ovaj otrov je zabranjen za upotrebu u SAD predsjedničkom izvršnom uredbom broj 11643 u februaru 1972. U narednim godinama, i mnoge druge države su također zabranile upotrebu talija kao otrova za glodare.&lt;ref name=&quot;USGS1972&quot; /&gt;

== Osobine ==
[[Datoteka:Thallium.jpg|thumb|lijevo|190px|Talij u zaštitnoj atmosferi [[argon]]a]]
Talij je ekstremno mehak, kovan [[metal (hemija)|metal]] koji se vrlo lahko može rezati nožem pri sobnoj temperaturi. Ima metalni sjaj, a kada se izloži [[zrak]]u vrlo brzo tamni sa plavo-sivom nijansom debelog sloja oksida, slično [[olovo|olovu]]. Elementarni talij se može zaštititi od oksidacije čuvanjem u nafti. U prisustvu [[voda|vode]] nastaje talij-hidroksid. Sumporna i [[dušična kiselina]] vrlo brzo rastvaraju talij dajući soli [[talij(I)-sulfat]]a odnosno [[talij(I)-nitrat]]a, dok [[hlorovodična kiselina]] s njim gradi nerastvorljivi sloj [[talij(I)-hlorid]]a.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot; /&gt; Njegov standardni [[elektrodni potencijal]] iznosi -0,34, što je neznatno više od potencijala [[željezo|željeza]] (-0,44).

=== Hemijske ===
Dva osnovna [[oksidacijsko stanje|oksidacijska stanja]] talija su +1 i +3. U oksidacijskom stanju +1 većina njegovih spojeva je dosta slična odgovarajućim spojevima [[kalij]]a i [[srebro|srebra]] ([[ionski radijus]] talija(I) je 1,47 [[Ångstrom|Å]] dok kod kalija iznosi 1,33 Å a kod srebra 1,26 [[Ångstrom|Å]]),{{izvor}} što je jedan od razloga zašto se talij smatrao alkalnim metalom u Evropi nekoliko godina neposredno nakon otkrića.&lt;ref name=&quot;crookesw1&quot; /&gt; Naprimjer, u vodi rastvorljivi i veoma bazični [[talij(I)-hidroksid]] reagira sa [[ugljik-dioksid]]om dajući u vodi rastvorljivi [[talij-karbonat]]. Sličnost sa spojevima srebra posmatrana je kod halida, oksida i sulfidnih spojeva. [[Talij(I)-bromid]] je fotosenzitivni žuti spoj vrlo sličan [[srebro-bromid]]u, dok su crni [[talij(I)-oksid]] i [[talij(I)-sulfid]] veoma slični [[srebro-oksid]]u i [[srebro-sulfid]]u.{{izvor}}

Spojevi sa oksidacijskim stanjem +3 slični su odgovarajućim spojevima [[aluminij]]a(III). Oni su umjereno jaka oksidacijska sredstva, kao što to pokazuje i potencijal redukcije od +0,72 V za Tl&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + 3 e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Tl(''č''). Talij(III)-oksid je crni spoj u čvrstom stanju koji se raspada na temperaturi iznad 800&amp;nbsp;°C dajući talij(I)-oksid i otpuštajući kisik.&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Talij ima 25 [[izotop]]a sa [[atomska masa|atomskim masama]] koje se kreću u rasponu od 184 do 210. &lt;sup&gt;203&lt;/sup&gt;Tl i &lt;sup&gt;205&lt;/sup&gt;Tl su jedini stabilni izotopi, dok je &lt;sup&gt;204&lt;/sup&gt;Tl najstabilniji [[radioaktivnost|radioaktivni]] izotop sa [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 3,78 godina.&lt;ref name=&quot;Audi&quot; /&gt; Izotop &lt;sup&gt;205&lt;/sup&gt;Tl predstavlja konačni proizvod raspada 4n+1 radioaktivnog lanca (također poznatog i kao neptunijeva serija)

Izotop &lt;sup&gt;202&lt;/sup&gt;Tl (vrijeme poluraspada 12,23 dana) se može dobiti u [[ciklotron]]u,&lt;ref name=&quot;roadmap&quot; /&gt; dok &lt;sup&gt;204&lt;/sup&gt;Tl se može proizvesti neutronskom aktivacijom stabilnog talija u [[Nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].&lt;ref name=&quot;Audi&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Audi&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;manualreac&quot; /&gt; Izotop &lt;sup&gt;201&lt;/sup&gt;Tl (vrijeme poluraspada 73 sata), raspada se elektronskim zahvatom dajući Hg i x-zrake (energije 70-80 keV) te [[foton]]e energija 135 i 167 keV u omjeru od 10% od ukupne količine;&lt;ref name=&quot;Audi&quot;/&gt; zbog toga taj izotop ima vrlo dobre osobine davanja rendgenske slike bez izlaganja pacijenta prekomjernoj dozi zračenja. On je jedan od najpopularnijih izotopa koji se koriste za radiografsku scintiografiju miokarda.&lt;ref name=&quot;jamshid&quot; /&gt; Izotop &lt;sup&gt;208&lt;/sup&gt;Tl (vrijeme poluraspada 3,05 minuta) nalazi se u prirodnom lancu raspada [[torij]]a. Njegove izražajne [[gama zračenje|gama-zrake]] od 2615 keV su dominantna visokoenergetska obilježja koja se mogu posmatrati u prirodnom pozadinskom zračenju.

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Hutchinsonite-131710.jpg|thumb|lijevo|Kristali [[hutchinsonit]]a (TlPbAs&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;S&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;)]]
Iako je talij prosječno zastupljen element u Zemljinoj kori, sa koncentracijom koja se procjenjuje na oko 0,7&amp;nbsp;mg/kg,&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot; /&gt; uglavnom je povezan sa [[minerali]]ma na bazi [[kalij]]a u glini, zemljištu i [[granit]]u, on se ipak ne smatra ekonomski isplativim za dobijanje iz tih izvora. Za praktičnu upotrebu osnovni izvor talija su malehne količine u tragovima pronađeni u rudama bakra, olova, [[cink]]a i drugim sulfidnim rudama teških metala.&lt;ref name=&quot;zitkov&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vira&quot; /&gt;

Talija ima u nekim mineralima kao što su [[crookesit]] TlCu&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;Se&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, [[hutchinsonit]] TlPbAs&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;S&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt; i [[lorandit]] TlAsS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;shawd&quot; /&gt; Talij se javlja i kao element u tragovima u željeznom piritu, a može se izdvojiti kao nusproizvod žarenja ovog minerala koji služi za proizvodnju sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;sl2001&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Downs&quot; /&gt;

== Dobijanje ==
Talij se može dobiti topljenjem ruda olova i [[cink]]a. [[Mangan]]ske nodule (kuglice) pronađene na dnu [[okean]]a također sadrže tragove talija, ali je skupljanje tih kuglica bilo i ostalo ekonomski neisplativo. Također takvom ekspoatacijom postoji potencijal za uništavanje okeanskog okruženja.&lt;ref name=&quot;kamper&quot; /&gt; Osim toga, postoji nekoliko drugih minerala talija, koji sadrže od 16% do 60% talija, a u prirodi se javljaju kao kompleksi sulfida ili selenida, koji primarno sadrže [[antimon]], [[arsen]], bakar, olovo i/ili srebro. Međutim, takvi minerali su rijetki i nemaju nikakav komercijalni značaj kao izvori talija.&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot;/&gt; [[Alšar]]ski depozit u južnoj [[Makedonija|Makedoniji]] je bio jedino područje gdje se talij ikada aktivno kopao. Ovaj depozit i danas sadrži, uz grubu procjenu, oko 500 tona talija, a također je i izvor za nekoliko rijetkih minerala talija kao što je [[lorandit]].&lt;ref name=&quot;jankov&quot; /&gt;

Prema procjenama Američkog geološkog zavoda (USGS) godišnja svjetska proizvodnja talija iznosi oko 10 metričkih tona, kao nusproizvod pri topljenju ruda bakra, cinka i olova.&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot;/&gt; Talij se izdvaja bilo iz prašine iz dimnjaka topionice ili iz ostataka kao što je [[šljaka]] koja se prikuplja na kraju procesa topljenja.&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot;/&gt; Sirovina koja se koristi za proizvodnju talija sadrži velike količine drugih materijala pa je neophodan prvi korak pročišćavanja. Talij se izdvaja iz materijala bilo korištenjem neke baze ili sumporne kiseline. Nekoliko puta tokom procesa potrebno je istaložiti talij iz rastvora i ukloniti ostale nečistoće. Na kraju se on prevodi u talij-sulfat a elementarni talij se izdvaja [[elektroliza|elektrolizom]] na ploče od [[platina|platine]] ili nehrđajućeg čelika.&lt;ref name=&quot;Downs&quot; /&gt; Proizvodnja talija je u periodu od 1995. do 2009. smanjena za oko 33%, sa oko 15 na približno 10 metričkih tona. Pošto postoji nekoliko manjih depozita i ruda sa relativno velikim udjelom talija, možda će biti moguće povećati njegovu proizvodnju ako se nove aplikacije talija pokažu praktične za primjenu u industrijskom obimu (izvan laboratorije), kao što je hipotetski visokotemperaturni superprovodnik koji bi sadržavao talij.&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot; /&gt;

== Upotreba ==
=== Historijska ===
[[Talij(I)-sulfat|Talij-sulfat]], spoj bez okusa i mirisa, ranije se dosta koristio kao otrov za pacove i sredstvo za ubijanje [[mravi|mrava]]. Međutim, od 1972. ovaj vid upotrebe je zabranjen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] zbog rizik po zdravlje ljudi.&lt;ref name=&quot;sl2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;USGS1972&quot;/&gt; Mnoge države su slijedile primjer SAD u narednim godinama. Soli talija su se koristile za tretman određenih [[dermatofitoza]] i nekih kožnih infekcija te za smanjenje znojenja noću kod [[tuberkuloza|tuberkuloznih]] pacijenata. Ipak, ovaj vid upotrebe je ograničen zbog njihovog uskog terapeutskog indeksa i razvoja brojnih drugih naprednih lijekova za ova stanja.&lt;ref name=&quot;CRC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ringworm&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;galvano&quot; /&gt;

===Optika===
Kristali [[talij(I)-bromid]]a i [[talij(I)-jodid]]a su korišteni kao infracrveni optički materijali jer su dosta tvrđi od drugih uobičajenih infracrvenih optičkih materijala te zato što emitiraju na znatno dužim talasnim dužinama. Ovaj materijal je poznat pod trgovačkom oznakom ''KRS-5''.&lt;ref name=&quot;refrakcija&quot; /&gt; [[Talij(I)-oksid]] se koristio za izradu [[staklo|stakla]] sa visokim [[indeks prelamanja|indeksom prelamanja]]. U kombinaciji sa [[sumpor]]om ili selenom i arsenom, talij se koristio i u proizvodnji stakla velike gustoće sa niskim [[talište|tačkama topljenja]] u rasponu od 125 do 150&amp;nbsp;°C. Takva stakla na sobnoj temperaturi imaju osobine slične običnom staklu ali su dosta trajnija i sa jedinstvenim indeksima prelamanja.&lt;ref name=&quot;valentina&quot; /&gt;

===Elektronika===
[[Datoteka:Thallium rod corroded.jpg|thumb|desno|Korodirana šipka talija]]
[[Električna provodljivost]] [[talij(I)-sulfid]]a se mijenja njegovim izlaganjem infracrvenom zračenju, pa se ovaj spoj pokazao korisnim u [[fotootpornik|fotootpornicima]].&lt;ref name=&quot;CRC&quot; /&gt; Talij-selenid se koristio u [[bolometar|bolometrima]] za otkrivanje infracrvenog zračenja.&lt;ref name=&quot;applopt&quot; /&gt; Dopiranje [[selen]]skih poluprovodnika sa talijem poboljšava njihove performanse, pa se tako koristi u vrlo malim količinama u selenijskim ispravljačima.&lt;ref name=&quot;CRC&quot; /&gt; Druga primjena talija je dopiranje kristala [[natrij-jodid]]a u uređavjima za otkrivanje gama zračenja. U njima, kristali natrij-jodida su dopirani vrlo malim količinama talija zbog poboljšanja efikasnosti kao [[scintilacija (fizika)|scintilatorski]] generatori.&lt;ref name=&quot;robertr&quot; /&gt; Neke od elektroda u analizatorima otopljenog kisika također sadrže talij.&lt;ref name=&quot;sl2001&quot;/&gt;

===Superprovodljivost na visokim temperaturama===
U toku su aktivnosti na istraživanju s talijem oko razvoja materijala koji pokazuju [[superprovodljivost]] na visokim temperaturama, a mogli bi služiti u aplikacijama kao što je fotografisanje pomoću [[Magnetna rezonanca|magnetne rezonance]], skladištenja magnetne energije, magnetnog motora i proizvodnje i prenosa električne struje. Istraživanje ovog naučnog polja započelo je nakon otkrića prvog superprovodnika na bazi talij-barij-kalcij-bakar oksida 1988. godine.&lt;ref name=&quot;bulksuper&quot; /&gt; Superprovodnici napravljeni na bazi talij-kuprata imaju temperaturni prelaz iznad 120 K. Neki superprovodnici talij-kuprata dopirani živom imaju temperaturne prelaze iznad 130 K pri normalnom pritisku, što je gotovo dvostruko više od živa-kuprata koji drže svjetski rekord.&lt;ref name=&quot;zettl&quot; /&gt;

===Medicina===
Prije nego što se [[tehnecij-99m]] masovno počeo upotrebljavati u nuklearnoj medicini, radioaktivni izotop [[talij-201]] sa vremenom poluraspada od 73 sata, bio je osnovna supstanca za nuklearnu kardiografiju. Ovaj nuklid se i danas koristi za stres testove za procjenu rizika kod pacijenata sa [[bolest koronarne arterije|bolesti koronarne arterije]].&lt;ref name=&quot;diwakar&quot; /&gt; Ovaj izotop talij se može sačiniti pomoću pokretnog generatora sličnog generatoru za tehnecij-99m.&lt;ref name=&quot;shielded&quot; /&gt; Generator sadrži izotop olova-201 (sa vremenom poluraspada 9,33 sati) a koji se raspada [[elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] na talij-201. Olovo-201 se može dobiti u [[ciklotron]]u bombardovanjem talija [[proton]]ima ili deuteronima putem reakcija (p,3n) i (d,4n).&lt;ref name=&quot;medharv&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tl201med&quot; /&gt;

====Scintigrafija====
Stres test talijem je oblik [[scintigrafija|scintigrafije]], gdje je određena količina talija u tkivima u korelaciji sa opskrbom tkiva krvlju. Žive ćelije srca imaju normalan rad ionskih izmjenjivačkih pumpi Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;. Kation Tl&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; se veže na pumpu kalija the K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i prenosi se u ćelije. Vježba ili unos [[dipiridamol]]a uzrokuje proširenje (vazodilaciju) normalnih koronarnih arterija. Ovo dalje proizvodi koronarni zastoj iz područja gdje su arterije najviše raširene. Područja infarkta ili ishemičnog tkiva i dalje ostaju &quot;hladne&quot;. Mjernje talija prije i poslije stres testa može dati podatke o područjima koja mogu imati poboljšanja od hirurške revaskularizacije miokarda. Njegova redistribucija pokazuje postojanje koronarnog zastoja i prisustvo ishemične bolesti koronarnih arterija.&lt;ref name=&quot;primary&quot; /&gt;

===Ostalo===
[[Legura|Legure]] talija i žive, koje formiraju eutektičnu smjesu pri udjelu od 8,5% talija, navodno se ukrućuju na temperaturi od −60&amp;nbsp;°C, što je oko 20&amp;nbsp;°C niže od tačke topljenja žive. Ova legura se koristi u termometrima i niskotemperaturnim prekidačima.&lt;ref name=&quot;CRC&quot; /&gt; U [[organska hemija|organskim]] [[sinteza]]ma soli talija(III), u vidu talij-trinitrata ili triacetata, korisni su reagenti za izvođenje raznih transformacija u aromatskim spojevima, ketonima, olefina i drugim.&lt;ref name=&quot;taylor10&quot; /&gt; Talij je sastojak legure anodnih ploča u magnezijskim baterijama aktiviranih morskom vodom.&lt;ref name=&quot;sl2001&quot; /&gt; Rastvorljive soli talija se dodaju u kade za pozlatu da bi se ubrzalo pozlaćivanje i smanjila veličina zrna unutar sloja zlata.&lt;ref name=&quot;pechtm&quot; /&gt;

Zasićeni rastvor sa jednakim dijelovima talij(I)-formata (Tl(CHO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)) i talij(I)-malonata (Tl(C&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)) u vodi je poznat kao [[Clerici rastvor]]. To je isparljiva [[tečnost]] bez mirisa koja gubi svoju žućkastu boju i postaje bezbojna, redukcijom u koncentriranim solima talija. Na 20&amp;nbsp;°C ima gustoću od 4,25 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, pa je to jedan od najtežih poznatih vodenih rastvora. U 20. vijeku on se koristio za mjerenje gustoće minerala pomoću metode flotacije, ali je njegova upotreba prestala zbog velike otrovnosti talija i korozivnosti rastvora.&lt;ref name=&quot;jahns&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;b1&quot; /&gt;

Talij-jodid se ranije koristio i kao dodatak (aditiv) u svjetiljkama na bazi metalnih halida, često zajedno sa jednim ili dva druga metalna halida. On je omogućavao da se optimizira radna temperatura svjetiljke i isijavanje određene boje,&lt;ref name=&quot;merkurv&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;arctemp&quot; /&gt; pomičući konačnu nijansu svjetlosti prema zelenom dijelu spektra, što je bilo vrlo korisno za osvjetljenje pod vodom.&lt;ref name=&quot;squid&quot; /&gt;

== Otrovnost ==
Talij i njegovi spojevi su ekstremno toksični, te bi se pri rukovanju s njima trebalo posebno paziti. Postoji veliki broj zabilježenih slučajeva [[smrt]]onosnog trovanja talijem.&lt;ref name=&quot;njcom&quot; /&gt; Kontakt talija s [[koža|kožom]] može biti vrlo opasan a pri topljenju ovog metala mora se obezbijediti adekvatno prozračivanje. Jednovalentni spojevi talija(I) su veoma dobro rastvorljivi u vodi te se vrlo lahko apsorbiraju kroz kožu. Izlaganje njima putem udisanja ne bi smjelo preći 0,1&amp;nbsp;mg po kubnom metru tokom osmosatnog prosječnog rada (i 40-satnog rada sedmično).&lt;ref name=&quot;oshagov&quot; /&gt; Talij se također vrlo lahko apsorbira kroz kožu te se o tome treba voditi računa da bi se izbjegao ovaj način izlaganja, a apsorpcija kroz kožu može prekoračiti apsorbiranu dozu primljenu udisanjem pri dozvoljenoj granici izlaganja.&lt;ref name=&quot;zraksltc&quot; /&gt; Sumnja se da je talij kancerogen za čovjeka.&lt;ref name=&quot;WebEl&quot; /&gt; Dugo vremena talijevi spojevi su bili vrlo rašireni kao otrov za [[pacov]]e. Ta činjenica, njihova lahka rastvorljivost te gotovo potpuno odsustvo mirisa i okusa dovodili su do brojnih slučajeva trovanja bilo slučajnih ili s kriminalnim namjerama.&lt;ref name=&quot;Murder&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
&lt;ref name=&quot;galvano&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/S0378-4274(98)00126-X| pages =1–13|title = Thallium toxicity|url = https://archive.org/details/sim_toxicology-letters_1998-09-30_99_1/page/n1|year= 1998|author= Galvanarzate S; Santamarı́a A.|journal = Toxicology Letters|volume = 99|pmid = 9801025|issue = 1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;applopt&quot;&gt;{{cite journal|bibcode= 1977ApOpt..16.2942N|title= Thallium selenide infrared detector|url= https://archive.org/details/applied-optics_1977-11_16_11/page/2942|author = Nayer, P. S; Hamilton, O.|journal= Appl. Opt.|volume = 16|issue = 11|page =2942|year=1977|doi= 10.1364/AO.16.002942}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;robertr&quot;&gt;{{cite journal|pages =796–810|doi =10.1103/PhysRev.75.796|title =The Detection of Gamma-Rays with Thallium-Activated Sodium Iodide Crystals|url =https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-03-01_75_5/page/n92|year =1949|issue =5|author =Hofstadter Robert|journal =Physical Review|volume =75|bibcode = 1949PhRv...75..796H }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bulksuper&quot;&gt;{{cite journal|journal = Nature|volume = 332|issue = 6160|pages = 138–139|year = 1988|doi = 10.1038/332138a0|title = Bulk superconductivity at 120 K in the Tl–Ca/Ba–Cu–O system|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-03-10_332_6160/page/138|author = Z. Z. Sheng; Hermann A. M. |bibcode=1988Natur.332..138S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;shielded&quot;&gt;{{cite journal|title = An integrally shielded transportable generator system for thallium-201 production|journal = International Journal of Applied Radiation Isotopes|year = 1982|volume = 33|issue = 12|pages = 1439–1443|author = Lagunas-Solar M. C.; Little, F. E.; Goodart, C. D.|url = http://www.medscape.com/medline/abstract/7169272 Abstract|doi = 10.1016/0020-708X(82)90183-1|pmid = 7169272}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zettl&quot;&gt;{{cite journal|title=Stabilization of the Tl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Ba&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Ca&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cu&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; superconductor by Hg doping|url=https://archive.org/details/sim_physica-c-superconductivity_1994-12-01_234_1-2/page/24|author=Jia, Y. X.; Lee, C. S.; Zettl, A.|journal=Physica C|volume =234|issue= 1–2|pages=24–28|bibcode=1994PhyC..234...24J|doi=10.1016/0921-4534(94)90049-3|year=1994}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;refrakcija&quot;&gt;{{cite journal|pages = 338–346|doi = 10.1364/JOSA.46.000956|title = Refraction and Dispersion of Thallium Bromide Iodide|year= 1956|issue = 11|author = Rodney William S.; Malitson Irving H.|journal = Journal of the Optical Society of America|volume = 46}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;diwakar&quot;&gt;{{cite book|title = Essential cardiology: principles and practice|chapter = Nuclear imaging in cardiovascular medicine|author = Diwakar Jain; Barry L. Zaret; Clive Rosendorff (ur.)|pages = 221–222|isbn = 978-1-58829-370-1|publisher = Humana Press|url = http://books.google.com/?id=cY182J9q5NoC&amp;pg=PA222|year = 2005|edition = 2.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ringworm&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1111/j.1365-2133.1930.tb09395.x|pages =59–69|title = The Treatment of Ringworm of The Scalp with Thallium Acetate|year= 1930|issue = 2|author = Percival G. H.|journal = British Journal of Dermatology|volume = 42}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;medharv&quot;&gt;[http://www.med.harvard.edu/JPNM/physics/isotopes/Tl/Tl201/prod.html Proizvodnja talija-201] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060913175254/http://www.med.harvard.edu/JPNM/physics/isotopes/Tl/Tl201/prod.html |date=13. 9. 2006 }} sa stranice Zajedničkog programa o nuklearnoj medicini Harvardske medicinske škole&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;tl201med&quot;&gt;{{cite journal|title =Thallium-201 for medical use|url =http://jnm.snmjournals.org/cgi/content/abstract/16/2/151|pmid =1110421|journal =The Journal of Nuclear Medicine|volume =16|issue =2|pages =151–5|year =1975|author =Lebowitz E.; Greene M. W.; Fairchild R. ''et al.''}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;primary&quot;&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/?id=u_A5BSqsb20C&amp;pg=PA100 |page=100 |title=Primary care cardiology |author=Taylor, George J. |publisher=Wiley-Blackwell |year=2004 |isbn=1-4051-0386-8 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taylor10&quot;&gt;{{cite journal|pages = 956–960|doi =10.1021/ar50034a003|title = Thallium in organic synthesis|year = 1970|issue = 10|author = Taylor Edward Curtis; McKillop Alexander|journal = Accounts of Chemical Research|volume = 3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pechtm&quot;&gt;{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=hDwX3slSvQ4C&amp;pg=PA113 | pages = 113–115 | title = Integrated circuit, hybrid, and multichip module package design guidelines: a focus on reliability | isbn = 978-0-471-59446-8 | author = Pecht, Michael | date = 1. 3. 1994 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arctemp&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1364/AO.6.001563|title=The Effect of Thallium Iodide on the Arc Temperature of Hg Discharges|url=https://archive.org/details/sim_applied-optics_1967-09_6_9/page/1563|year=1967|author=Gallo C. F.|journal=Applied Optics|volume=6|issue=9|pages=1563–5|pmid=20062260|bibcode=1967ApOpt...6.1563G}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;squid&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/1987/08/11/science/undersea-quest-for-giant-squids-and-rare-sharks.html?pagewanted=all&amp;src=pm|title=UNDERSEA QUEST FOR GIANT SQUIDS AND RARE SHARKS|author=Wilford, John Noble|datum=11. 8. 1987}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;b1&quot;&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/?id=tfXa13uWiRIC&amp;pg=PA63|pages=63–64|title=Gemmology|author=Peter G. Read|publisher=Butterworth-Heinemann|year=1999|isbn=0-7506-4411-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;merkurv&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1364/JOSA.54.000532|title=Characteristics of Mercury Vapor-Metallic Iodide Arc Lamps|url=https://archive.org/details/sim_optical-society-of-america-journal_1964-04_54_4/page/532|year=1964|author=Reiling Gilbert H.|journal=Journal of the Optical Society of America|volume=54|issue=4|page=532}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;valentina&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=jOOSKQHEJdwC&amp;pg=PA52|publisher = CRC Press|title = Glasses for infrared optics|isbn = 978-0-8493-3785-7|year = 1996|author = Valentina F. Kokorina}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jahns&quot;&gt;{{cite journal|title=Clerici solution for the specific gravity determination of small mineral grains|url=http://www.minsocam.org/ammin/AM24/AM24_116.pdf|volume=24|page=116|year=1939|author=Jahns, R. H.|journal=American mineralogist}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;njcom&quot;&gt;[http://www.nj.com/news/index.ssf/2011/02/thallium_is_favored_method_of.html A 15-year-old case yields a timely clue in deadly thallium poisoning]. NJ.com (13. februar 2011). Pristupljeno 14. septembra 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zraksltc&quot;&gt;[https://www.osha.gov/SLTC/surfacecontamination/ Safety and Health Topics | Surface Contamination]. Osha.gov. Pristupljeno 14. septembra 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oshagov&quot;&gt;[https://www.osha.gov/dts/chemicalsampling/data/CH_271500.html Chemical Sampling Information | Thallium, soluble compounds (as Tl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322030241/https://www.osha.gov/dts/chemicalsampling/data/CH_271500.html |date=22. 3. 2014 }}. Osha.gov. Pristupljeno 14. septembra 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WebEl&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Tl/biol.html|title = Biology of Thallium|publisher = webelements|access-date = 11. 11. 2008|archive-date = 10. 4. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080410090157/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Tl/biol.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kamper&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/j.marchem.2003.09.006|pages = 125–139|title = The mass balance of dissolved thallium in the oceans|year = 2004|issue = 3–4|author = Rehkamper M; Nielsen Sune G.|journal = Marine Chemistry|volume = 85}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jankov&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/0168-9002(88)90170-2|title = The Allchar Tl–As–Sb deposit, Yugoslavia and its specific metallogenic features|year = 1988|author = Jankovic S.|journal = Nuclear Instruments and Methods in Physics Research Section A: Accelerators, Spectrometers, Detectors and Associated Equipment|volume = 271|issue = 2|page = 286|bibcode = 1988NIMPA.271..286J }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;USGS-CS2010&quot;&gt;{{cite web|author = David E. Guberman|title = Mineral Commodity Summaries 2010: Thallium|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/thallium/mcs-2010-thall.pdf|access-date = 13. 5. 2010|publisher = Geološki zavod SAD|archive-date = 15. 7. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100715162053/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/thallium/mcs-2010-thall.pdf|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zitkov&quot;&gt;{{cite journal|doi= 10.1007/BF01684859|title= Thallium: Occurrence in the environment and toxicity to fish|url= https://archive.org/details/sim_bulletin-of-environmental-contamination-and-toxicology_1975-01_13_1/page/23|year= 1975|author= Zitko V.; Carson W. V.; Carson W. G.|journal= Bulletin of Environmental Contamination and Toxicology|volume= 13|pages= 23–30|pmid= 1131433|issue= 1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vira&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/j.envint.2004.09.003|title = Thallium: a review of public health and environmental concerns|year = 2005|author = Peter A; Viraraghavan T|journal = Environment International|volume = 31|pages = 493–501|pmid = 15788190|issue = 4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Downs&quot;&gt;{{cite book|title = Chemistry of aluminium, gallium, indium, and thallium|author = Anthony John Downs|publisher = Springer|year = 1993|isbn = 978-0-7514-0103-5|pages = 90-106|url = http://books.google.com/?id=v-04Kn758yIC}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;USGS1972&quot;&gt;{{cite book |title=Minerals yearbook metals, minerals, and fuels |year=1972 |chapter=Thallium |page=1358 |publisher=Geološki zavod SAD |url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/EcoNatRes/EcoNatRes-idx?type=goto&amp;id=EcoNatRes.MinYB1972v1&amp;page=1358&amp;isize=XL |volume=1 |author=Urednici odjeljenja za obojene metale }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;shawd&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/0016-7037(52)90003-3|title = The geochemistry of thallium|year = 1952|author = Shaw D|journal = Geochimica et Cosmochimica Acta|volume = 2|issue = 2|pages = 118–154 |bibcode = 1952GeCoA...2..118S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;James&quot;&gt;{{cite journal|title =Of 'Medals and Muddles' the Context of the Discovery of Thallium: William Crookes's Early|author = Frank A. J. L. James|journal =Notes and Records of the Royal Society of London|volume = 39|issue = 1|year = 1984|pages = 65–90|jstor = 531576|doi =10.1098/rsnr.1984.0005}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Murder&quot;&gt;{{cite book|title = The Elements of Murder: A History of Poison|chapter = Thallium|author = John Emsley|publisher = Oxford University Press|year = 2006|isbn = 978-0-19-280600-0|url = http://books.google.com/?id=BACSR7TXWhoC|pages = 326–327}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;DeKosky&quot;&gt;{{cite journal|title = Spectroscopy and the Elements in the Late Nineteenth Century: The Work of Sir William Crookes|author = Robert K. DeKosky|journal = The British Journal for the History of Science|volume = 6|issue = 4|year = 1973|pages = 400–423|jstor = 4025503|doi = 10.1017/S0007087400012553}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nouvea&quot;&gt;{{cite journal|title = De l'existencè d'un nouveau métal, le thallium|journal = Comptes Rendus|year = 1862|author = Claude-Auguste Lamy|volume = 54|pages = 1255–1262|url = http://gallica2.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k30115.image.r=Comptes+Rendus+Hebdomadaires.f1254.langFR}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;prelimintha&quot;&gt;{{cite journal|title = Preliminary Researches on Thallium|author = William Crookes|journal = Proceedings of the Royal Society of London|volume = 12|issue = 0|year = 1862|pages = 150–159|jstor = 112218|doi = 10.1098/rspl.1862.0030}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;transaction2&quot;&gt;{{cite journal|title = On Thallium|author = William Crookes|journal =Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume = 153|issue = 0|year = 1863|pages =173–192|jstor = 108794|doi = 10.1098/rstl.1863.0009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;elviram&quot;&gt;{{cite journal| doi = 10.1021/ed009p2078| title = The discovery of the elements. XIII. Supplementary note on the discovery of thallium| url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_july-december-1932_9_7-12/page/2078| year = 1932|author = Weeks Mary Elvira| journal = Journal of Chemical Education| volume = 9| issue = 12| page = 2078|bibcode = 1932JChEd...9.2078W }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kirhofb&quot;&gt;{{cite journal|title = Chemische Analyse durch Spectralbeobachtungen|pages = 337–381|author = G. Kirchhoff; R. Bunsen|doi = 10.1002/andp.18611890702|journal = Annalen der Physik und Chemie|volume = 189|issue = 7|year = 1861|bibcode=1861AnP...189..337K}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;liddell&quot;&gt;Liddell, Henry George; Scott, Robert (ur.) &quot;[http://perseus.mpiwg-berlin.mpg.de/cgi-bin/resolveform?lookup=qallos&amp;type=begin&amp;lang=greek&amp;searchText=&amp;options=Sort+Results+Alphabetically&amp;.submit=Submit&amp;formentry=1&amp;lang=greek θαλλος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415174207/http://perseus.mpiwg-berlin.mpg.de/cgi-bin/resolveform?lookup=qallos&amp;type=begin&amp;lang=greek&amp;searchText=&amp;options=Sort+Results+Alphabetically&amp;.submit=Submit&amp;formentry=1&amp;lang=greek |date=15. 4. 2016 }}&quot;, u ''A Greek–English Lexicon'', Oxford University Press.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nezavis&quot;&gt;Talij su, radeći nezavisno jedan od drugo, otkrili William Crookes i Claude Auguste Lamy:
*  Crookes, William (30. mart 1861) &quot;On the existence of a new element, probably of the sulphur group,&quot; ''Chemical News'', vol. 3, [http://books.google.com/books?id=6QcAAAAAMAAJ&amp;pg=PA193 pp. 193–194]; štampano u:  {{cite journal|url=http://books.google.com/books?id=OhyQnaPXF5QC&amp;pg=RA1-PA301|date=1. 4. 1861|title=XLVI. On the existence of a new element, probably of the sulphur group|volume=21|issue=140|pages=301–305|journal=Philosophical Magazine}};
*  Crookes, William (18. maj 1861) &quot;Further remarks on the supposed new metalloid,&quot; ''Chemical News'', vol. 3, [http://books.google.com/books?id=6QcAAAAAMAAJ&amp;pg=PA303 str. 303].
*  Crookes, William (10. juni 1862) &quot;Preliminary researches on thallium,&quot; ''Proceedings of the Royal Society of London'', vol. 12, str. 150–159.
*  Lamy, A. (16. maj 1862) &quot;De l'existencè d'un nouveau métal, le thallium,&quot; ''Comptes Rendus'', vol. 54, [http://gallica2.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k30115.image.r=Comptes+Rendus+Hebdomadaires.f1254.langFR str 1255–1262].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crookesw1&quot;&gt;{{cite journal |author=Crookes William |year=1864 |title=On Thallium |journal=The Journal of the Chemical Society, London |volume=XVII |pages=112–152 |publisher=Harrison &amp; Sons |url=http://books.google.com/books?id=H58wAAAAYAAJ |access-date=13. 1. 2012 |doi=10.1039/js8641700112 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jamshid&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=CqQgnHrDxrUC&amp;pg=PA173|chapter = Detection, Evaluation, and Risk Stratification of Coronary Artery Disease by Thallium-201 Myocardial Perfusion Scintigraphy 155|author = Jamshid Maddahi; Daniel Berman|title = Cardiac SPECT imaging|edition = 2|publisher = Lippincott Williams &amp; Wilkins|year = 2001|isbn = 978-0-7817-2007-6|pages = 155–178}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;roadmap&quot;&gt;{{cite web |url = http://hss.energy.gov/healthsafety/ohre//roadmap/histories/0472/0472d.html |title = Thallium Research |publisher = United States Department of Energy |access-date = 13. 5. 2010 |archive-date = 13. 4. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090413195931/http://hss.energy.gov/healthsafety/ohre//roadmap/histories/0472/0472d.html |url-status = bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;manualreac&quot;&gt;{{cite web|url=http://www-pub.iaea.org/MTCD/publications/PDF/te_1340_web.pdf|title=Manual for reactor produced radioisotopes|publisher=International Atomic Energy Agency|year=2003|access-date=13. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HollemanAF&quot;&gt;{{cite book|publisher = Walter de Gruyter|year = 1985|edition = 91–100|pages = [https://archive.org/details/lehrbuchderanorg0000afho/page/892 892]–893|isbn = 3-11-007511-3|title = Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url = https://archive.org/details/lehrbuchderanorg0000afho|author = Arnold F. Holleman; Wiberg, Egon; Wiberg, Nils|chapter =Thallium|language = de}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Audi&quot;&gt;{{cite journal|author = Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H. |title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal = Nuclear Physics A|volume = 729| issue = 1|pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center|year = 2003| doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001| bibcode=2003NuPhA.729....3A}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sl2001&quot;&gt;{{cite web|title=Chemical fact sheet&amp;nbsp;— Thallium|publisher=Spectrum Laboratories|datum=1. 4. 2001|url=http://www.speclab.com/elements/thallium.htm|access-date=2. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080221222321/http://www.speclab.com/elements/thallium.htm|archive-date=21. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rosenpub&quot;&gt;{{cite book|title = The Boron Elements: Boron, Aluminum, Gallium, Indium, Thallium|url = https://archive.org/details/boronelementsbor0000hasa| page = [https://archive.org/details/boronelementsbor0000hasa/page/14 14]| author =Heather Hasan|year = 2009| isbn = 978-1-4358-5333-1|publisher = Rosen Publishing Group}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|edition=70|location=Boca Raton|year=1989|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CRC&quot;&gt;{{cite book|author =Hammond, C. R.|title =The Elements, u Handbook of Chemistry and Physics|edition =85.|publisher =CRC press|isbn =0-8493-0485-7|url =https://archive.org/details/crchandbookofche81lide}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Thallium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/081.htm Talij], obrazovni video na stranici Univerzitet Nottinghama
* Chip Gresham: [http://www.emedicine.com/emerg/topic926.htm Thallium Toxicity], na stranici Medscape.com
* P. Cvjetko ''et al.'' (2009): [http://hrcak.srce.hr/49025 Toksičnost talija u humanoj populaciji] ([http://hrcak.srce.hr/file/75550 puni tekst] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213000433/https://hrcak.srce.hr/file/75550 |date=13. 2. 2021 }}) {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>i1qe44vt4fe6pdhkh211bum0vx3365p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>959.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9386</id>
    <revision>
      <id>3923670</id>
      <parentid>3923170</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4628" sha1="alzev6ovbykvqrdt7wd3wd752a3htgn" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''959.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 959. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko Carstvo ===
* April - Maj – Bizantinci odbijaju plaćati godišnji danak Mađarima. Mađarska vojska, predvođena Aporom, napada Makedoniju i Trakiju. Pljačkaju njene teritorije sve dok ne stigne do Konstantinopola. Na povratku, Apor je poražen tokom noćnog napada bizantijskih snaga.&lt;ref&gt; Bóna, Istvá (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, p. 33. ISBN 963-8312-67-X.&lt;/ref&gt;
* 9. novembar – Car [[Konstantin VII Porfirogenet]] („rođen u purpuru“) umire u Konstantinopolu nakon 46-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov 21-godišnji sin Roman II kao vladar Bizantijskog Carstva (vlada do 963. godine). Uticaj nad carem ima njegova supruga Teofana. Eunuh Josip Bringas, imenovan za parakimomena, uz podršku lojalnih saradnika, upravlja Carstvom s malo careve kontrole.&lt;ref&gt;Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.&lt;/ref&gt;
* Zima – Roman II imenuje Lea Foku (Mlađeg) za komandanta bizantijske kopnene vojske (Domestic of the Schools) na Zapadu. Klan Foka postaje jedna od vodećih porodica u Konstantinopolu.
* Intenzivna diplomatska aktivnost između [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i Bizantije, koja poziva Ruse da organizuju ekspediciju na Krit, koji je ponovo osvojen od muslimana 961. godine.&lt;ref&gt;Occident et Orient au Xe siècle : actes du IXe congrès de la Société des historiens médiévistes de l'enseignement supérieur public, Dijon, 2-4 juin 1978. les Belles lettres, 1979 (ISBN 978-2-251-63057-1)&lt;/ref&gt;

=== Arapsko carstvo ===
* 24. novembar: Fatimidske snage zauzimaju Fez i okupiraju cijeli Maroko osim emevidskih [[enklava]] Ceuta i Tanger.&lt;ref&gt;Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 2. Maisonneuve &amp; Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1387-0)&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
* Bruno I, nadbiskup i vojvoda (nadvojvoda) Lotaringije, odstupa s položaja. Njegov brat, kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]], dijeli vojvodstvo na dva dijela – Gornju Lorenu i Donju Lorenu. Imenuje Fridrika I i Godfreya I za markgrofove (podvojvode).
* Pietro III Candiano, dužd Venecije, umire nakon 17-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga sin Pietro IV Candiano, koji prekida svoju kampanju u Spoletu vođenu u ime italijanskog kralja Berengara II i vraća se u Veneciju.
* Pietro IV Candiano razvodi se od svoje supruge Joanne iz političkih razloga i uputi je kao časnu sestru u samostan San Zaccaria.
* [[Robert od Vermandoisa]] preuzima Dijon na prevaru. Bruno od Kölna ulazi u Burgundiju na poziv [[Lotar, kralj Zapadne Franačke|kralja Lotara]] s vojskom sastavljenom od Lorrainera i Saksonaca. Opsjeda Dijon i Troyes, ali Roberta spašava njegov sin Archambaud, nadbiskup od Sensa, i grof od Sensa, Rainard &quot;Stariji&quot;, te obje opsade prekidaju. Saksonci su navodno poraženi kod Villiers-Louisa, jedanaest kilometara od Sensa, a njihov vođa Helpon je ubijen. Dijon je sljedeće godine ponovo zauzeo kralj Lotar.

=== Engleska ===
* 1. oktobar – Kralj [[Edwy]] umire nakon 4-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov 16-godišnji brat [[Edgar Miroljubivi|Edgar I (Miroljubivi)]], koji efektivno dovršava ujedinjenje Engleske, kada se Northumbria pokorava njegovoj vlasti.

== 959. u temama ==
=== Religija ===
* Dunstan, biskup Worcestera i Londona, imenovan je od strane Edgara I za nadbiskupa Canterburyja i postaje njegov glavni savjetnik.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 12. april – En'ju, car Japana (umro 991.)
* Ješe-O, tibetanski lama-kralj (približan datum)
* Zhao Defang, princ dinastije Song (umro 981.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 27. juli – Čai Rong, car Kasnog Zhoua (r. 921.)
* 1. oktobar – Eadwig (The All Fair), kralj Engleske
* 3. oktobar – Gérard od Brognea, franački opat
* 9. novembar – Konstantin VII, bizantijski car (r. 905.)
* Ælfsige (ili Aelfsige), nadbiskup Canterburyja
* Čen Džue, kineski zvaničnik i šef osoblja
* Donnchadh mac Urchadh, kralj Maigh Seóla (Irska)
* Han Janhui, kineski kitanski kancelar (r. 882.)
* Pietro III Candiano, dužd [[Mletačka Republika|Venecije]]
* Song Qiqiu, kineski glavni strateg (r. 887.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|959|959.}}</text>
      <sha1>alzev6ovbykvqrdt7wd3wd752a3htgn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923672</id>
      <parentid>3923670</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:56:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6112" sha1="f9x3hene34rb663xh53suzeeaot2b5a" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''959.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 959. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko Carstvo ===
* April - Maj – Bizantinci odbijaju plaćati godišnji danak Mađarima. Mađarska vojska, predvođena Aporom, napada Makedoniju i Trakiju. Pljačkaju njene teritorije sve dok ne stigne do Konstantinopola. Na povratku, Apor je poražen tokom noćnog napada bizantijskih snaga.&lt;ref&gt; Bóna, Istvá (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, p. 33. ISBN 963-8312-67-X.&lt;/ref&gt;
* 9. novembar – Car [[Konstantin VII Porfirogenet]] („rođen u purpuru“) umire u Konstantinopolu nakon 46-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov 21-godišnji sin Roman II kao vladar Bizantijskog Carstva (vlada do 963. godine). Uticaj nad carem ima njegova supruga Teofana. Eunuh Josip Bringas, imenovan za parakimomena, uz podršku lojalnih saradnika, upravlja Carstvom gotovo bez malo careve kontrole.&lt;ref&gt;Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.&lt;/ref&gt;
* Zima – Roman II imenuje Lea Foku (Mlađeg) za komandanta bizantijske kopnene vojske (Domestic of the Schools) na Zapadu. Klan Foka postaje jedna od vodećih porodica u Konstantinopolu.
* Intenzivna diplomatska aktivnost između [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i Bizantije, koja poziva Ruse da organizuju ekspediciju na Krit, koji je ponovo osvojen od muslimana 961. godine.&lt;ref&gt;Occident et Orient au Xe siècle : actes du IXe congrès de la Société des historiens médiévistes de l'enseignement supérieur public, Dijon, 2-4 juin 1978. les Belles lettres, 1979 (ISBN 978-2-251-63057-1)&lt;/ref&gt;

=== Arapsko carstvo ===
* 24. novembar: Fatimidske snage zauzimaju Fez i okupiraju cijeli Maroko osim emevidskih [[enklava]] Ceuta i Tanger.&lt;ref&gt;Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 2. Maisonneuve &amp; Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1387-0)&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
* April: Kralj Sančo I (Debeli) od Leona vraćen je na prijestolje od strane [[Kordopski Emirat|kordopskog]] halife [[Abdurahman III|Abdurahmana III]], nakon zauzimanja Zamore. Glavni grad, Leon, pada sljedeće godine, a Ordoño IV je prisiljen potražiti utočište u Burgosu.&lt;ref&gt;Reinhart Pieter Anne Dozy Histoire des Musulmans d'Espagne. E. J. Brill, 1861&lt;/ref&gt;
* 14. maj: Crkva manastira Suso posvećena je San Millánu de la Cogolla, blizu grobnice pustinjaka Millána, koji je umro 574. godine; kralj García II od Navare daje joj značajne privilegije.&lt;ref&gt;Gonzalo de Berceo, Brian Dutton La vida de San Millán de la Cogolla. Tamesis, 1984 (ISBN 978-0-7293-0192-3)&lt;/ref&gt; U skriptoriju manastira pronađen je latinski rukopis, Glosas Emilianenses, na čijim marginama se navodi da su prve poznate riječi na [[Španski jezik|kastiljskom jeziku]] napisane 977. godine.&lt;ref&gt;Andrés Amorós Letras españolas, 1976-1986. Editorial Castalia, 1976 (ISBN 978-84-7039-497-3)&lt;/ref&gt;
* Ljeto: Olga Kijevska šalje ambasadora u Frankfurt na Majni da se sastane s Otonom I, s ciljem razvoja trgovine sa Srednjom Evropom. Olga traži od Otona biskupa i latinske svećenike.&lt;ref&gt;Michel Rouche Le Baptême de Clovis, son écho à travers l'histoire. Presses Paris Sorbonne, 1997 (ISBN 978-2-84050-079-7)&lt;/ref&gt;
* Bruno I, nadbiskup i vojvoda (nadvojvoda) Lotaringije, odstupa s položaja. Njegov brat, kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]], dijeli vojvodstvo na dva dijela – Gornju Lorenu i Donju Lorenu. Imenuje Fridrika I i Godfreya I za markgrofove (podvojvode).&lt;ref&gt;Ferdinand Lot, Naissance de la France, Librairie Arthème Fayard, 1948, 864 p.&lt;/ref&gt; Obojica su ostala pod vlašću njemačkih kraljeva i pod budnim nadzorom biskupa.
* Pietro III Candiano, dužd Venecije, umire nakon 17-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga sin Pietro IV Candiano, koji prekida svoju kampanju u Spoletu vođenu u ime italijanskog kralja Berengara II i vraća se u Veneciju.
* Pietro IV Candiano razvodi se od svoje supruge Joanne iz političkih razloga i uputi je kao časnu sestru u samostan San Zaccaria.
* [[Robert od Vermandoisa]] preuzima Dijon na prevaru. Bruno od Kölna ulazi u Burgundiju na poziv [[Lotar, kralj Zapadne Franačke|kralja Lotara]] s vojskom sastavljenom od Lorrainera i Saksonaca. Opsjeda Dijon i Troyes, ali Roberta spašava njegov sin Archambaud, nadbiskup od Sensa, i grof od Sensa, Rainard &quot;Stariji&quot;, te obje opsade prekidaju. Saksonci su navodno poraženi kod Villiers-Louisa, jedanaest kilometara od Sensa, a njihov vođa Helpon je ubijen. Dijon je sljedeće godine ponovo zauzeo kralj Lotar.

=== Engleska ===
* 1. oktobar – Kralj [[Edwy]] umire nakon 4-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov 16-godišnji brat [[Edgar Miroljubivi|Edgar I (Miroljubivi)]], koji efektivno dovršava ujedinjenje Engleske, kada se Northumbria pokorava njegovoj vlasti.

== 959. u temama ==
=== Religija ===
* Dunstan, biskup Worcestera i Londona, imenovan je od strane Edgara I za nadbiskupa Canterburyja i postaje njegov glavni savjetnik.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 12. april – En'ju, car Japana (umro 991.)
* Ješe-O, tibetanski lama-kralj (približan datum)
* Zhao Defang, princ dinastije Song (umro 981.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 27. juli – Čai Rong, car Kasnog Zhoua (r. 921.)
* 1. oktobar – Eadwig (The All Fair), kralj Engleske
* 3. oktobar – Gérard od Brognea, franački opat
* 9. novembar – Konstantin VII, bizantijski car (r. 905.)
* Ælfsige (ili Aelfsige), nadbiskup Canterburyja
* Čen Džue, kineski zvaničnik i šef osoblja
* Donnchadh mac Urchadh, kralj Maigh Seóla (Irska)
* Han Janhui, kineski kitanski kancelar (r. 882.)
* Pietro III Candiano, dužd [[Mletačka Republika|Venecije]]
* Song Qiqiu, kineski glavni strateg (r. 887.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|959|959.}}</text>
      <sha1>f9x3hene34rb663xh53suzeeaot2b5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teočak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9814</id>
    <revision>
      <id>3923615</id>
      <parentid>3918079</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T22:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18213" sha1="jbm7y72fiunnype3qc580e4cfp5woy6" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Teočak
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Teočak
| naselje_vrsta              = Općina
| slika                      = Teocak, mestecko na entitni hranici.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Panorama Teočaka
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Logo Teocak.png
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Teočak.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Teočak u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|36|10.9|N|18|58|57.9|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Tajib Muminović&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/55/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Teočak |work=izbori.ba |access-date= 12. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_općine            = 30.37
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_općina        = 7424
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 75 414
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_općine        = 11339&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinateocak.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Teočak''' je [[općina]] u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Općina je osnovana nakon referenduma 1992. na kome su se građani opredijelili da se odvoje od općine [[Ugljevik]].

== Geografija ==
Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara.

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Ugljevik]]
 | SZ = [[Ugljevik]]&lt;br&gt;[[Lopare]]
 | SI = [[Ugljevik]]
 | Z  = [[Lopare]]
 | I  = [[Ugljevik]]
 | J  = [[Sapna]]
 | JZ = [[Lopare]]&lt;br&gt;[[Sapna]]
 | JI = [[Ugljevik]]&lt;br&gt;[[Sapna]]
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Teocak-Kamene-kugle.jpg|mini|desno|200px|Kamene kugle ispred džamije u Teočaku]]Zbog položaja na prilazima iz [[Podrinje|Podrinja]] prema unutrašnjosti Bosne, Teočak je u različitim epohama imao izrazit vojnostrateški značaj.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/7023379/HAMDIJA_KRE%C5%A0EVLJAKOVI%C4%86_STARI_BOSANSKI_GRADOVI|title=Stari bosanski gradovi|last=Kreševljaković|first=Hamdija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot;&gt;{{cite journal|last=Gačanin|first=Sabaheta|year=2024|title=Narativ o osvajanju Bosne iz hronike Hašt bihišt|url=https://www.academia.edu/126525398/Narativ_o_osvajanju_Bosne_iz_hronike_Ha%C5%A1t_bihi%C5%A1t_Narrative_of_the_Conquest_of_Bosnia_from_The_Chronicle_of_Hasht_Bihisht_Radovi_143_165|journal=Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)|volume=11|pages=143–165|doi=10.46352/23036974.2024.143|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Stari grad Teočak podignut je na osamljenom brežuljku iznad doline Tavne. Prema opisu Hamdije Kreševljakovića, utvrda je imala trokutastu osnovu, s kulom na svakom uglu, dok se ulaz nalazio ispod zapadne kule.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; U istom radu navodi se da se Teočak prvi put spominje 1432. godine, kada ga ugarski kralj daruje [[Đurađ Branković|despotu Đurđu Brankoviću]], te da je u Podteočaku (''Sotto Teozack'') despot boravio 28. augusta 1442.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;

Politički značaj Teočaka dodatno je porastao u drugoj polovini 15. stoljeća, u vrijeme borbi za pogranični prostor između [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], [[Srpska Despotovina|Srpske Despotovine]], [[Ugarska|Ugarske]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Petar Vrankić navodi da je nakon smrti despota [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]] 1458. bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] brzo zauzeo jedanaest gradova uz [[Drina|Drinu]], među njima [[Srebrenica|Srebrenicu]], [[Zvornik]] i Teočak, te ih uključio u Bosansko Kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;Vrankic&quot;&gt;{{cite journal|last=Vrankić|first=Petar|year=2025|title=Family, Political and Spiritual Profile of Queen Katarina Kosača-Kotromanić in the Then Historical Context|url=https://hrcak.srce.hr/file/485292|journal=Hercegovina|volume=11|pages=9–70|access-date=13. 3. 2026|archive-date=11. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211224158/https://hrcak.srce.hr/file/485292|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Bosne 1463. Teočak ostaje važna tačka na ugarsko-osmanskom pograničnom prostoru. Davor Salihović bilježi da je kancelarija kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] 1467. izdala povelju kojom se [[Nikola Iločki|Nikoli Iločkom]], tadašnjem vječnom grofu Teočaka, dopušta osnivanje trga na savskom prijelazu Apayoch, što pokazuje da je teočanski prostor imao i vojni i privredni značaj u kasnosrednjovjekovnom pograničju.&lt;ref name=&quot;Salihovic&quot;&gt;{{cite journal|last=Salihović|first=Davor|year=2019|title=The Process of Bordering at the Late Fifteenth-Century Hungarian-Ottoman Frontier|url=https://hrcak.srce.hr/file/335497|journal=History in Flux|issue=1|pages=93–120|doi=10.32728/flux.2019.1.5|access-date=13. 3. 2026|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118182403/https://hrcak.srce.hr/file/335497|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za osmanske izvore Teočak je bio jedna od prvih ključnih tvrđava na pravcu prodora u Bosnu. Sabaheta Gačanin, analizirajući narativ iz hronike ''Hašt bihišt'', ističe da je Teočak opisan kao tvrđava ''na samom ulazu u Bosnu'' i kao ''ključ'' za dalje napredovanje prema unutrašnjosti zemlje.&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot; /&gt; Isti izvor pokazuje da je Teočak u osmanskoj percepciji bio dobro utvrđeno i strateški važno mjesto u Podrinju.&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot; /&gt;

U Teočaku su bile dvije nekropole [[stećak]]a Mramor i Harci, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti, a i do danas su neki od stećaka očuvani.

==== Srebrenička banovina ====
Jedno vrijeme Teočak je bio čak glavni grad novoproklamovanog kralja. Desilo se to što su u jednom trenutku i Turska i Ugarska igrale na kartu postojanja [[Bosanska država|Bosanske države]] pa su obje države imenovale tobože &quot;kraljeve Bosne&quot;. Turci su imenovali [[Matija Vojsalić|Matiju Vojsalića]] za &quot;kralja Bosne&quot; i držali ga s tom titulom samo 1476. godine, upravo iste godine kada je hrišćanska vojska privremeno povratila Srebrenicu. Naime, Ugarska je za &quot;kralja Bosne&quot; imenovala uglednog mađarskog velikaša [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]] koji se od 1438. javlja kao mačvanski ban, i prebacila ga u &quot;glavni grad&quot; [[Jajce]] 1471. Ubrzo potom od 1472-1477. &quot;kralj Nikola Iločki&quot; biva prebačen u Teočak gdje stoluje pet godina, nakon čega biva ukinuta ta titula, a dalje se cijela administracija prepušta Srebreničkoj banovini. Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa [[Srebrenik]]om (Srebrenička banovina) zauzeli Turci.

=== Osmansko doba ===
Tačan datum osmanskog osvajanja Teočaka nije potpuno razjašnjen u historiografiji.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; Kreševljaković navodi da su [[Osmanlije]] u grad dovele vodu s vrela Vodce, što pokazuje da je utvrda bila prilagođena dužem vojnom držanju i osmanskoj posadnoj službi.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; Isti autor bilježi da je Teočak nakon osvajanja imao posadu sve do iza 1804. godine, da je prva sigurna vijest o toj posadi iz 1655, te da je grad napušten između 1804. i 1833.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;

Osmanski sloj Starog Teočaka sačuvan je i u njegovom sakralnom i memorijalnom pejzažu. U podnožju gradskih zidina nalazila se stara džamija, kasnije poznata kao džamija Fethija, a lokalitet je bio obilježen i starim nišanima te kamenim kuglama od granita koje se u literaturi vezuju za utvrdu.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot;&gt;{{cite journal|year=2018|title=Časopis ''Baština sjeveroistočne Bosne'', br. 10|url=https://www.academia.edu/114582249/%C4%8Casopis_Ba%C5%A1tina_sjeveroisto%C4%8Dne_Bosne_br_10_Tuzla_2018_Journal_The_Heritage_of_Northeast_Bosnia_No_10_Tuzla_2018|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Teočak u 19. i 20. stoljeću ===
Napustivši funkciju stalne tvrđavske posade početkom 19. stoljeća, Teočak je postepeno izgubio staru ulogu pograničnog vojnog centra, ali je zadržao historijski značaj kroz ostatke fortifikacija i osmanskog sakralnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; U novijoj stručnoj literaturi Stari grad Teočak označava se kao najznačajniji kulturni spomenik općine Teočak i kao prirodno-graditeljska cjelina koju čine ostaci srednjovjekovne i osmanske fortifikacije, džamija Fethija, nišani i granitne kugle.&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] Teočak je ponovo dobio izuzetnu vojnostratešku važnost. Početkom 1992. bilo u potpunom okruženju jedinica [[JNA]] i srpske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]], u gradu nije bilo hrane ni lijekova te da se nije moglo ni ulaziti ni izlaziti iz njega.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Open/14951?n=Prvostepena+presuda+-+Miroslav+Markovi%C4%87_A.pdf|title=Prvostepena presuda u predmetu Miroslav Marković|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. jula 1992. iz Teočaka je prema pravcu [[Sapna|Sapne]], Goduše i Vitnice krenula kolona od oko 120 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena i djece. Na putu prema Orića Visu i [[Lokanj]]u zarobljeno je oko 86 civila, nakon čega je veći broj njih odveden i ubijen.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot; /&gt; Sudski utvrđeni opis događaja potvrđuje da je riječ bila o civilnoj koloni koja je pokušavala izaći iz opkoljenog Teočaka.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Detektor1&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2015/10/26/napad-na-ljude-iz-teocaka/|title=Napad na ljude iz Teočaka|date=26. 10. 2015|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Detektor2&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2016/01/18/napad-na-kolonu-2/|title=Napad na kolonu|date=18. 1. 2016|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Srpske snage su u julu 1992. upućivale ultimatum stanovništvu i vojnim strukturama u Teočaku da predaju grad.&lt;ref name=&quot;Detektor3&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2021/09/07/nedic-i-djurkovic-ultimatum-srpskih-snaga-civilima-i-vojnicima-u-teocaku/|title=Nedić i Đurković: Ultimatum srpskih snaga civilima i vojnicima u Teočaku|date=7. 9. 2021|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Operacije na teočko-sapnjskom pravcu bile su dio šire ofanzive bosanskih Srba iz kasne 1993. godine, povezane s operacijom ''[[Operacija &quot;Drina '93&quot;|Drina 93]]'', s ciljem potiskivanja snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] istočno od [[Tuzla|Tuzle]].&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegroundsDrina93&quot;&gt;{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=253}}&lt;/ref&gt; U opisu same borbe navodi se da je napad počeo 20. novembra 1993, da se vodio na pravcima prema Obršinama, Lazu, Zečijoj Kosi i Starom Teočaku, te da je nakon višesedmičnih borbi ARBiH zadržala svoje glavne odbrambene položaje.&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegroundsDrina93&quot; /&gt;

Ratni značaj teočanskog pravca potvrđuju i transkripti MKSJ-a, u kojima se spominju položaji na prilazima iz [[Pilica (Zvornik)|Pilice]] i Lokanja prema Teočaku.&lt;ref name=&quot;ICTYPopovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/popovic/trans/bcs/070419IT_BCS.pdf|title=Predmet ''Popović i drugi'': transkript ročišta od 19. aprila 2007.|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Širi prostor [[Sapna|Sapne]] i Teočaka ostao je važan i u kasnijim fazama rata gdje su se vodile operacije [[Majevica 95]] i [[Spreča 95]].&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegrounds&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.loc.gov/resource/g6841sm.gct00210/?sp=1&amp;st=grid|title=''Balkan battlegrounds'': Map 28, Bosnia, Sapna-Teocak, Nov.-Dec. 1993|website=Library of Congress|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni razvoj ===
U savremenom teritorijalnom ustrojstvu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] Teočak je jedna od općina nastalih poslijeratnom teritorijalnom prekompozicijom 1995. godine, na prostoru prijeratne općine [[Ugljevik]].&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot;&gt;{{cite journal|last1=Pejanović|first1=Mirko|last2=Osmić|first2=Amer|year=2025|title=Demografske promjene u izrazito nerazvijenim općinama u Bosni i Hercegovini formiranim Dejtonskim mirovnim sporazumom|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/750b4bb8-2cbc-4e79-a135-c276f30acdd4/content|journal=Posebna izdanja ANUBiH-a|volume=CCXIX|issue=21|pages=139–154|doi=10.5644/PI2025.219.07|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema analizi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]], Teočak spada među izrazito nerazvijene općine formirane nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtona]].&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot; /&gt;

Isti rad pokazuje i dugoročno nepovoljne demografske trendove. Broj stanovnika sadašnje općine Teočak smanjen je sa 7.309 prema popisu iz 1991. na 5.219 u 2023. godini, dok je broj učenika u osnovnim školama pao sa 871 u 2007. na 336 u 2023. godini.&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot; /&gt;

Historijsko jezgro Teočaka i danas je prije svega prepoznatljivo po Starom gradu i njegovom neposrednom osmanskom sloju. Na listama peticija [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] nalaze se Stari grad Teočak (peticija iz 2015), džamija Fethija u Starom Teočaku (2003) i Mahalska ili Nova džamija u Starom Teočaku (2003), kao i više drugih dobara na području općine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-opcine-11.11.2022.pdf|title=Lista peticija gradovi/općine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zbog toga se historija Teočaka ne veže samo uz političke i vojne događaje nego i uz trajanje njegovog kulturnog pejzaža: srednjovjekovnu utvrdu, osmansku džamiju, stare nišane, kamene kugle i lokalitete sa stećcima koji potvrđuju dug kontinuitet života na ovom prostoru.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Teočak}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Teočak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Teočak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 11339
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g2013_ukupno             = 7424
| g2013_bosnjaci           = 7398
| g2013_srbi               = 7
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 2321
| g1991_muslimani          = 2306
| g1991_srbi               = 3
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 1
}}

== Džamije ==
[[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|200px|Džamija i ostaci srednjovijekovnog grada Teočaka]]
* Bilalići - Džamija Bilalići
* Stari Teočak - Nova džamija
* Teočak - Džamija Centar
* Teočak - Fethija džamija
* Jasikovac - Džamija Jasikovac
* Husejnovići - Džamija Husejnovići

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Teočak Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinateocak.ba/ Zvanični sajt općine Teočak]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.teocak.ba/ Medijski portal općine Teočak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730084359/http://www.teocak.ba/ |date=30. 7. 2017 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Teočak}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Teočak|*]]
[[Kategorija:Ugljevik]]</text>
      <sha1>jbm7y72fiunnype3qc580e4cfp5woy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Virus (biologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10240</id>
    <revision>
      <id>3923652</id>
      <parentid>3744220</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T04:52:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9770" sha1="6d7v5kjf2xfyse3e0ownbil2ogvdckc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Rotavirus Reconstruction.jpg|mini|Rotavirus]]
'''Virus''' je submikroskopski [[patogen]] koji se [[Virusna replikacija|replicira]] samo unutar živih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] [[Organizam (biologija)|organizma]].&lt;ref name=&quot;NG-20200415&quot;&gt;{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=There are more viruses than stars in the universe. Why do only some infect us? – More than a quadrillion quadrillion individual viruses exist on Earth, but most are not poised to hop into humans. Can we find the ones that are? |url=https://www.nationalgeographic.com/science/2020/04/factors-allow-viruses-infect-humans-coronavirus/ |date=15. 4. 2020 |work=[[National Geographic Society]] |access-date=18. 5. 2020 }}&lt;/ref&gt; Oni zaraze sve vrste [[Životna forma|životnih formi]], od životinja i biljaka do [[mikroorganizam]]a, uključujući [[Bakterija|bakterije]] i [[arheje]].&lt;ref name=&quot;pmid16984643&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Koonin EV, Senkevich TG, Dolja VV | title = The ancient Virus World and evolution of cells | journal = Biology Direct | volume = 1 | issue = 1 | pages = 29 | date = septembar 2006 | pmid = 16984643 | pmc = 1594570 | doi = 10.1186/1745-6150-1-29 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-20210226&quot;&gt;{{cite news | vauthors = Zimmer C |authorlink=Carl Zimmer |title=The Secret Life of a Coronavirus - An oily, 100-nanometer-wide bubble of genes has killed more than two million people and reshaped the world. Scientists don't quite know what to make of it. |newspaper=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/02/26/opinion/sunday/coronavirus-alive-dead.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211228/https://www.nytimes.com/2021/02/26/opinion/sunday/coronavirus-alive-dead.html |archive-date=28. 12. 2021 |url-access=limited |date=26. 2. 2021 |access-date=28. 2. 2021 }}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Nakon članka [[Dmitrij Ivanovski|Dmitrija Ivanovskog]] iz 1892. godine koji opisuje nebakterijski patogen koji zarazi biljke duhana i otkrića [[Virus mozaika duhana|virusa mozaika duhana]] 1898. godine od strane [[Martinus Beijerinck]],&lt;ref name=&quot;Dimmock&quot;&gt;Dimmock str. 4&lt;/ref&gt; detaljno je opisano više od 9.000 [[Klasifikacija virusa|vrsta virusa]] od nekoliko miliona virusa u okruženju.&lt;ref name=&quot;Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Breitbart M, Rohwer F | title = Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-microbiology_2005-06_13_6/page/278 | journal = Trends in Microbiology | volume = 13 | issue = 6 | pages = 278–84 | date = juni 2005 | pmid = 15936660 | doi = 10.1016/j.tim.2005.04.003 | author-link1 = Mya Breitbart }}&lt;/ref&gt; Virusi se nalaze u gotovo svakom ekosistemu na Zemlji i najbrojnija su vrsta bioloških bića.&lt;ref name=&quot;Lawrence&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lawrence CM, Menon S, Eilers BJ, Bothner B, Khayat R, Douglas T, Young MJ | title = Structural and functional studies of archaeal viruses | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 19 | pages = 12599–603 | date = maj 2009 | pmid = 19158076 | pmc = 2675988 | doi = 10.1074/jbc.R800078200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Edwards RA, Rohwer F | s2cid = 8059643 | title = Viral metagenomics | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 3 | issue = 6 | pages = 504–10 | date = juni 2005 | pmid = 15886693 | doi = 10.1038/nrmicro1163 }}&lt;/ref&gt; Studija virusa je poznata kao [[virologija]], podvrsta [[Mikrobiologija|mikrobiologije]].

Kad se zarazi, ćelija domaćina je primorana da brzo proizvede hiljade identičnih kopija izvornog virusa. Kada se ne nalaze unutar zaražene ćelije ili u procesu zaraze ćelije, virusi postoje u obliku nezavisnih čestica ili viriona koji se sastoje od [[Genom|genetskog materijala]] - dugih [[molekula]] [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] ili [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] koji kopiraju strukturu proteina pomoću kojih virus djeluje i [[Bjelančevine|proteinskog]] omotača [[kapsida]] koji okružuje i štiti genetski materijal i vanjsku ovojnicu [[Lipidi|lipida]]. Oblici ovih virusnih čestica sežu od jednostavnih [[Spirala|spiralnih]] i [[Ikosaedar|ikosaednih]] oblika do složenijih struktura. Većina vrsta virusa ima virione koji su premali da bi se mogli vidjeti [[Optički mikroskop|optičkim mikroskopom]] jer su veličine jedne stotinke većine bakterija.

Porijeklo virusa u [[Evolucijska historija života|evolucijskoj historiji života]] je nejasno: neki su možda [[Evolucija|evoluirali]] iz [[plazmid]]a - dijelova DNK koji se mogu kretati između ćelija - dok su drugi možda evoluirali iz bakterija. U evoluciji su virusi važno sredstvo [[Horizontalni prenos gena|horizontalnog prenošenja gena]] što povećava [[Genetička raznolikost|genetičku raznolikost]] preko [[Spolno razmnožavanje|seksualne reprodukcije]].&lt;ref name=&quot;Canchaya&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Canchaya C, Fournous G, Chibani-Chennoufi S, Dillmann ML, Brüssow H | title = Phage as agents of lateral gene transfer | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 417–24 | date = august 2003 | pmid = 12941415 | doi = 10.1016/S1369-5274(03)00086-9 }}&lt;/ref&gt; Neki [[Biolog|biolozi]] smatraju viruse životnim oblikom jer nose genetski materijal, razmnožavaju se i razvijaju prirodnom [[Selekcija|selekcijom]], iako im nedostaju ključne karakteristike poput ćelijske strukture koja se općenito smatra potrebnim kriterijem za [[život]]. Budući da posjeduju neke životne osobine, virusi su opisani kao &quot;organizmi na rubu života&quot;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal| vauthors = Rybicki EP |year = 1990|title = The classification of organisms at the edge of life, or problems with virus systematics| url = https://archive.org/details/sim_south-african-journal-of-science_1990-04_86_4/page/182 |journal = South African Journal of Science |volume = 86|pages = 182–86}}&lt;/ref&gt; ili [[Samoreplikacija|samoreplikači]].&lt;ref name=&quot;pmid26965225&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Koonin EV, Starokadomskyy P | title = Are viruses alive? The replicator paradigm sheds decisive light on an old but misguided question | journal = Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences | volume = 59 | pages = 125–34 | date = oktobar 2016 | pmid = 26965225 | pmc = 5406846 | doi = 10.1016/j.shpsc.2016.02.016 }}&lt;/ref&gt;

Virusi se šire na više načina. Jedan put prenošenja je kroz organizme koji prenose bolest poznate kao [[vektori]]; na primjer, virusi se često prenose s biljke na biljku insektima koji se hrane [[Biljni sok|biljnim sokom]] poput [[Afidi|afida]], dok životinjama viruse prenose insekti koji [[Hematofagija|sišu krv]]. Virusi [[Gripa|gripe]] se šire kašljem i kihanjem. [[Norovirus]] i [[rotavirus]], uobičajeni uzročnici virusnog [[gastroenteritis]]a, se prenose fekalno-oralnim putem, kontaktom ruku na usta ili preko vode. Infektivna doza norovirusa potrebna za proizvodnju infekcije kod ljudi je manja od 100 čestica.&lt;ref name=&quot;robilotti15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Robilotti E, Deresinski S, Pinsky BA | title = Norovirus | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 28 | issue = 1 | pages = 134–64 | date = januar 2015 | pmid = 25567225 | pmc = 4284304 | doi = 10.1128/CMR.00075-14 }}&lt;/ref&gt; [[HIV]] je jedan od nekoliko virusa koji se prenose [[Spolno prenosiva bolest|seksualnim kontaktom]] i izlaganjem zaraženoj krvi. Raznolikost ćelija domaćina koje virus može zaraziti se nazivaju &quot;dometom [[Domaćin (biologija)|domaćina]]&quot;. To može biti usko, što znači da je virus sposoban zaraziti nekoliko vrsta ili široko, što znači da je sposoban zaraziti mnoge vrste.&lt;ref&gt;Shors str. 123–124&lt;/ref&gt;

Virusne infekcije kod životinja izazivaju [[Imunski odgovor|imunološki odgovor]] koji obično eliminira virus koji zarazi. Imunološki odgovori mogu biti proizvedeni [[vakcina]]ma koje umjetno stečen [[imunitet]] daju specifičnoj virusnoj infekciji. Neki virusi, uključujući one koji uzrokuju AIDS, [[HPV]] infekciju i virusni [[hepatitis]], izbjegavaju ove imunološke reakcije i rezultiraju hroničnim infekcijama. Razvijeno je nekoliko [[Antivirusni lijek|antivirusnih lijekova]].

== Također pogledajte ==
* [[Bolest]]
* [[Mikrobiologija]]
* [[Patogen]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [https://www.youtube.com/watch?v=eRVfBe-jXmg Nauka 50: Virus (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)]
* [http://viralzone.expasy.org/ ViralZone] Resursi švicarskog instituta bioinformatike, za sve porodice virusa, donosi oćenite molekularne i epidemiološke informacije
* [https://web.archive.org/web/20111013220414/http://www.ibioseminars.org/lectures/global-health-a-energy/david-baltimore.html David Baltimore online Seminar: &quot;Uvod u viruse i HIV&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20111014045104/http://www.ibioseminars.org/lectures/bio-mechanisms/ari-helenius-part-1.html Ari Helenius online seminar: &quot;Virus entry&quot;]
* [http://opinionator.blogs.nytimes.com/2009/12/15/a-gazillion-tiny-avatars/ &quot;A Gazillion Tiny Avatars&quot;], članak o virusima, autor [[Olivia Judson]], NY Times, 15. 12. 2009
* [http://www.khanacademy.org/video/viruses?playlist=Biology Khan Academy, video predavanje]
* [http://www.mdpi.com/journal/viruses/ ''Viruses'']&amp;nbsp;– Open Access časopis
*[http://www.pdbe.org/emsearch/comp_type:virus%20AND%20status:REL 3D virus structures in EM Data Bank (EMDB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190919075459/https://www.ebi.ac.uk/pdbe/emdb/searchResults.html/?q=comp_type:virus |date=19. 9. 2019 }}{{Commonscat|Viruses}}

{{Priroda}}

[[Kategorija:Virusi]]
[[Kategorija:Zoonoze]]
[[Kategorija:Virologija]]
[[Kategorija:Medicinske analize]]
[[Kategorija:Epidemiologija]]
[[Kategorija:Zarazne bolesti]]
[[Kategorija:Pandemije]]</text>
      <sha1>6d7v5kjf2xfyse3e0ownbil2ogvdckc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10706</id>
    <revision>
      <id>3923566</id>
      <parentid>3781397</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8513" sha1="qiyekosoizx45ngik882qy36gwwur6q" xml:space="preserve">Ovaj članak je spisak svih [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika]] i predsjednika [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od 1945. do 1992.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/28947|title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina|date=2007|website=Hrčak|publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa|language=hr|access-date=16. 6. 2019|archive-date=4. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/ustav_sfrj_1963.html|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20150129004814/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/ustav_sfrj_1963.html|archive-date=29. 1. 2015|url-status=dead|access-date=6. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; | Slika
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! rowspan=&quot;2&quot; |Predstavnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! colspan=&quot;8&quot; |[[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik SFR Jugoslavije]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 1.
| [[Datoteka:Ivan Ribar (1).jpg|80p]]
| {{Sort|Ribar|[[Ivan Ribar]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1881 – 1968)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| 29. decembar 1945.
|14. januar 1953.
|7 godina i 16 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 2.
| [[Datoteka:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|80p]]
| {{Sort|Broz|[[Josip Broz Tito]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1892 – 1980)}}
| 14. januar 1953.
|4. maj 1980.
|27 godina i 111 dana
|-
! colspan=&quot;8&quot; |[[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 1.
| [[Datoteka:Lazar Kolishevski left.jpg|80p]]
| {{Sort|Koliševski|[[Lazar Koliševski]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1914 – 2000)}}
|[[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]]
| 4. maj 1980. 
|15. maj 1980.
|11 dana
| rowspan=&quot;10&quot; |[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 2.
| [[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|80p]]
| {{Sort|Mijatović|[[Cvijetin Mijatović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1913 – 1993)}}
|[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| 15. maj 1980.
|15. maj 1981.
| rowspan=&quot;13&quot; |1 godina
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 3.
| [[Datoteka:Sergej Kraigher.jpg|80p]]
| {{Sort|Kraigher|[[Sergej Kraigher]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1914 – 2001)}}
|[[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]
| 15. maj 1981.
|15. maj 1982.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 4.
| [[Datoteka:Petar Stambolić 1958.jpg|80p]]
| {{Sort|Stambolić|[[Petar Stambolić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1912 – 2007)}}
|[[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
| 15. maj 1982.
|15. maj 1983.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 5.
| [[Datoteka:Mika Špiljak.jpg|80p]]
| {{Sort|Špiljak|[[Mika Špiljak]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1916 – 2007)}}
|[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]
| 15. maj 1983.
|15. maj 1984.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 6.
| [[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|80p]]
| {{Sort|Đuranović|[[Veselin Đuranović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1925 – 1997)}}
|[[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]]
| 15. maj 1984.
|15. maj 1985.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 7.
| [[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|80p]]
| {{Sort|Vlajković|[[Radovan Vlajković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1922 – 2001)}}
|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]
| 15. maj 1985.
|15. maj 1986.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 8.
| [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|80p]]
| {{Sort|Hasani|[[Sinan Hasani]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1922 – 2010)}}
|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]]
| 15. maj 1986.
|15. maj 1987.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 9.
| [[File:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|80p]]
| {{Sort|Mojsov|[[Lazar Mojsov]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1920 – 2011)}}
|[[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]]
| 15. maj 1987.
|15. maj 1988.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 10.
| [[Datoteka:Raif Dizdarević (političar).jpg|80p]]
| {{Sort|Dizdarević|[[Raif Dizdarević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1926)}}
|[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| 15. maj 1988.
|15. maj 1989.
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 11.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|80p]]
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Sort|Drnovšek|[[Janez Drnovšek]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1950 – 2008)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]
| rowspan=&quot;2&quot; | 15. maj 1989.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. maj 1990.
|[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] {{Malo|(do raspada 1990)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LDS|tamno|SI}}; color:white;&quot; | 
|[[Liberalna demokracija Slovenije|LDS]] {{Malo|(od februara 1990)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 12.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|80p]]
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Sort|Jović|[[Borisav Jović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1928 – 2021)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
| rowspan=&quot;2&quot; | 15. maj 1990.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. maj 1991.
|[[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] {{Malo|(do raspada 1990)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | 
|[[Socijalistička partija Srbije|SPS]] {{Malo|(nasljednica SKJ u Srbiji)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|RS}}; color:white;&quot; | —
| [[Datoteka:Sejdo Bajramović.jpg|80p]]
| {{Sort|Bajramović|[[Sejdo Bajramović]]}}{{Efn|Vršilac dužnosti.|naziv=v. d.|grupa=upper-alpha}}&lt;br&gt;{{Malo|(1927 – 1993)}}
|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|AP Kosovo]]
| 15. maj 1991.
|30. juni 1991.
|45 dana
|[[Socijalistička partija Srbije|SPS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ|tamno|HR}}; color:white;&quot; | 13.
| [[Datoteka:Mesic crop.jpg|80p]]
| {{Sort|Mesić|[[Stjepan Mesić]]}}{{Efn|Posljednji predsjednik Predsjedništva.|naziv=Posljednji.|grupa=upper-alpha}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1934)}}
|[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]
| 30. juni 1991.
|6. decembar 1991.
|158 dana
|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DPS|tamno|ME}}; color:white;&quot; | —
| [[Datoteka:Branko Kostić.jpg|80p]]
| {{Sort|Kostić|[[Branko Kostić]]}}{{Efn|Predsjednik u tehničkom mandatu do izbora [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|Predsjednika SR Jugoslavije]].|naziv=SRJ|grupa=upper-alpha}}&lt;br&gt;{{Malo|(1939 – 2020)}}
|[[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]]
| 6. decembar 1991.
|15. juni 1992.
|193 dana
|[[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]
|}
=== Napomene ===
{{Spisaknapomena-ua}}
&lt;/onlyinclude&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
* [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
* [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|Spisak predsjednika vlada SFRJ]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://mojustav.rs/wp-content/uploads/2013/04/Ustav-SFRJ-iz-1963.pdf Ustav SFRJ, 1963] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200620125946/http://mojustav.rs/wp-content/uploads/2013/04/Ustav-SFRJ-iz-1963.pdf |date=20. 6. 2020 }}

[[Kategorija:Jugoslavenski državnici|*]]
[[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]</text>
      <sha1>qiyekosoizx45ngik882qy36gwwur6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratko Mladić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>11852</id>
    <revision>
      <id>3923570</id>
      <parentid>3922922</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T17:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>85206</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izmjene */ mišljenje</comment>
      <origin>3923570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62680" sha1="kg03edg1fknic79plpr1p4bahcuv8ix" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: &quot;&lt;u&gt;okupirana&lt;/u&gt; [Kraljevina] Jugoslavija&quot; (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 14:37, 28 august 2026 (CEST)

== Izmjene ==
Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;curid=6140&amp;diff=3922573&amp;oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:20, 28 august 2026 (CEST)

:Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu.
* Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. 
*Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na &quot;sopstvenim teorijama&quot; je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]].
*To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR.
*Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST)
*:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo.
*:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST)
*::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST)
*:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST)
: Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema &quot;Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm&quot; može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje &quot;vlastitih teorija&quot; i &quot;osobni´h interpretacija&quot; u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:42, 28 august 2026 (CEST)
::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u &quot;bosanskohercegovačke zapovjednike&quot;, ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST)
:::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:49, 28 august 2026 (CEST)
::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije.
::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti.
::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno.
::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose &quot;vlastite teorije&quot; – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena.
::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži &quot;dugme&quot; za zaštitu stranice.
::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST)
::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike  Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''&quot;bosanskohercegovački&quot;''&quot; dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je &quot;bosanskohercegovački&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:30, 28 august 2026 (CEST)
::::::Kolega AnToni,
::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti.
::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje &quot;šta treba dokazivati&quot; je &quot;sve, ako postoji potreba&quot;. Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam &quot;bosanskohercegovački&quot; – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd.
::::::Evo razloga: 
::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na &quot;bosanskohercegovačkog oficira&quot; zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao.
::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot;.
::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao &quot;bosanskohercegovački političar&quot;, što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije.
::::::Ako tvrdiš da je formulacija &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Evo nas opet kod &quot;bosanskohercegovački&quot;, &quot;bosanski&quot;, &quot;bošnjački&quot; i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je &quot;navedena formulacija jedina pravilna&quot;. A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]].
:::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. &quot;Bosanskohercegovački&quot; može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije &quot;vlastita teorija&quot;, nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza.
:::::::Ako govorimo o formulacijama, &quot;jugoslovenski oficir&quot;, &quot;general VRS&quot;, &quot;general i komandant Glavnog štaba VRS&quot; ili &quot;rodom/porijeklom iz BiH&quot; imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa.
:::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac &quot;bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH&quot;. To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu.
:::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim &quot;bosanskohercegovački vojnici&quot;. To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao &quot;bosanskohercegovački&quot; u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i &quot;bosanskohercegovački vojnik&quot; ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost.
:::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju &quot;bosanskohercegovačkog generala&quot;. Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo.
:::::::Što se tiče navoda o &quot;nedosljednom prevođenju&quot;, hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao &quot;ratnog komandanta bosanskih Srba&quot;, Al Jazeera kao &quot;bivšeg generala Vojske Republike Srpske&quot;, dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija &quot;jedina pravilna&quot; bez objašnjenja šta se njome tačno označava.
:::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije &quot;odobrenje&quot; da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva.
:::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta.
:::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko &quot;zauzima čiju stranu&quot;, osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna.
:::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen.
:::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je &quot;pobijedio&quot; u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:07, 29 august 2026 (CEST)
::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: &quot;General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i 
::::::::Hercegovina.&quot; [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 17:38, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::U tekstu se &quot;terorisanje&quot; navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i &quot;bosanskohercegovačkim teroristom&quot;, samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]).
:::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio &quot;bosanskohercegovački general&quot;. Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general.
:::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::prva rečenica:
::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev &quot;bosanskohercegovački&quot;, a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:08, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje.
:::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao &quot;rasplinjavanje diskusije&quot;. Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot;.
:::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje.
:::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju.
:::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao).
:::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno &quot;brani&quot; dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST)
::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST)
:::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST)
{{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije:

{{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} 

Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST)

:Kolega, [[Korisnik:Mhare|Hare]], u potpunosti se slažem s ovim prijedlogom, jer precizno i jasno definiše primarnu ulogu i funkciju u uvodnoj rečenici. Po meni je ovo daleko najbolje ponuđeno rješenje koje vraća fokus na enciklopedijsku tačnost. Pozivam i ostale kolege da se izjasne o ovoj formulaciji kako bismo konačno priveli kraju ovu iscrpljujuću diskusiju koja se samo vrti u krug. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:09, 30 august 2026 (CEST)
::☝️ Ovaj Harisov prijedlog je za sad najbolji. Jugoslovenski paše više nego bosanskohercegovački jer je čovjek bio visokopozicioniran kadar JNA, te rođen je na području Kraljevine Jugoslavije (makar to bilo ''de jure''). Znači da odgovara više nego aktuelna formulacija (državni + vojni kontekst ima prednost u odnosu na samo geografski).
::Da ne dužim, ima tu i elemenata zbog čega to tako treba biti: historigrafska praksa, profesionalna karijera, pravni i državni kontinuitet, ali prije svega pojednostavljivanje uvoda je broj 1 razlog za to. Da ne rasčlanjujem sad, prijedlog je top.
::Samo bih predložio još da se naznači da se selo gdje je rođen nalazi na području današnje Bosne i Hercegovine, pa smo i tu dilemu riješili (konkretno nakon ovog pod [[Ratko Mladić#Rani %C5%BEivot i vojna karijera|Rani život i karijera]]: ''&lt;u&gt;Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942,&lt;/u&gt;'' ovdje poslije zareza dodati samo ''&lt;u&gt;današnja Bosna i Hercegovina&lt;/u&gt;''. I to bi trebalo biti to ;) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:21, 30 august 2026 (CEST)

Bog! Nedavno sam preveo uvod engleski uvod na hrvatski, pa sam nakon dugog vremena navratio na bs.wiki i vidio ovu raspravu, pa rek'o idem podijeliti svoje skromno mišljenje. :) Dovoljno je napisati da je bio »srpski vojni časnik iz Bosne i Hercegovine« te navesti '''najvažnije''' dužnosti koje je obavljao. Ako ne želimo spominjati etnik, onda možemo staviti nešto tipa: »bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) te kasnije general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] &lt;small&gt;(= jer je po ovome zadnjem zapravo i postao poznat/ušao u povijest)&lt;/small&gt;«? Po meni nema potrebe nabrajati ''i jugoslavenski i bosanskohercegovački i srpski'' itd. Budite mi dobro! Pozz, --[[Korisnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:23, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>kg03edg1fknic79plpr1p4bahcuv8ix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doboj Istok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11935</id>
    <revision>
      <id>3923558</id>
      <parentid>3763181</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47572-30</username>
        <id>185317</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <origin>3923558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7059" sha1="s7rcrrwoefplbk1i48ywvndxv9hcxpv" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Doboj Istok
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Doboj Istok
| naselje_vrsta              = Općina
| slika                      = 
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Grb doboj istok.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Doboj Istok municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Doboj Istok u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|44|0|N|18|11|20|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 10. mart 1998.
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Kemal Bratić&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/36/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Doboj Istok |work=izbori.ba |access-date= 14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_općine            = 39.82
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_općina        = 10248
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 74 206, 74 207
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_općine        = 11258&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinaDoboj Istok.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
[[Datoteka:Općina Doboj Istok.svg|mini|desno|265px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Geografski položaj općine Doboj Istok&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;]]
'''Doboj Istok''' je [[općina]] nastala nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (10. mart 1998) od dijela prijeratne općine [[Doboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opcinaDoboj Istok.ba/o-opcini/ |title=O općini Doboj Istok |work=opcinaDoboj Istok.ba |access-date=17. 1. 2016 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] i graniči sa općinom [[Gračanica]].

== Geografija ==
Kao administrativna jedinica je konstituisana [[10. mart]]a [[1998]]. i jedna je od trinaest općina u Tuzlanskom kantonu. Ima površinu oko 40&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, broji oko 10.000 stanovnika. Sastavljena je od pet mjesnih zajednica ([[Klokotnica]], [[Brijesnica Mala]], [[Brijesnica Velika]], [[Stanić Rijeka]], [[Lukavica Rijeka]]). Područje općine je smješteno uz desnu obalu rijeke [[Spreča|Spreče]] i zahvata južne padine planine [[Trebava|Trebave]]. Od grada [[Doboj]]a općina je udaljena 4&amp;nbsp;km, a od [[Gračanica|Gračanice]] 7&amp;nbsp;km. Općina Doboj Istok se nalazi na nadmorskoj visini između 150 i 500 m, ima umjerenu kontinentalnu klimu i prosječna godišnja temperatura je oko 10&amp;nbsp;°C. Područje općine je ruralnog karaktera, gusto je naseljeno i ima povoljnu demografsku sliku i bilježi blagi porast stanovništva u posljednjih nekoliko godina.

== Historija ==
Prostor općine je bio naseljen još u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], o čemu svjedoče brojni materijalni ostaci kulture sačuvani do danas. U historijskim dokumentima nazivi naseljenih mjesta Brijesnica i Klokotnica spominju se 1528. godine, a naselja Lukavica Rijeka i Stanić Rijeka 1533. godine.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Doboja|Spisak naseljenih mjesta u općini Doboj Istok}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Doboj Istok ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Doboj Istok
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11258
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10248
| g2013_bosnjaci           = 9830
| g2013_srbi               = 12
| g2013_hrvati             = 18
| g2013_bosanci            = 26
| g2013_romi               = 1
| g2013_muslimani          = 42
| g2013_bosanciihercegovci = 11
| g2013_albanci            = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 18
| g2013_nepoznato          = 274
| g1991_ukupno             = 7969
| g1991_muslimani          = 7811
| g1991_srbi               = 61
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 48
}}

== Privreda ==
Najvažnije grane privrede su [[poljoprivreda]], tekstilna i prehrambena industrija.

== Turizam ==
Općina Doboj Istok je domaćin međunarodne smotre folklora i sevdaha &quot;Osman Alibašić&quot; i međunarodne smotre folklora &quot;Spreča&quot;. Pored toga u općini je razvijen [[lov]]ni, [[ribolov]]ni i avanturistički turizam.

== Saobraćaj ==
Kroz teritoriju općine Doboj Istok prolazi [[Magistralna cesta M4|magistralni put M-4]] [[Doboj]]-[[Tuzla]].

== Poznate ličnosti ==
omer babic

== Također pogledajte ==
* [[Tuzlanski kanton]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski likovi ==
{{Commonscat|Doboj Istok Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinaDoboj Istok.ba/ Zvanični sajt općine Doboj Istok]{{Mrtav link}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Doboj Istok}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Doboj Istok|*]]</text>
      <sha1>s7rcrrwoefplbk1i48ywvndxv9hcxpv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923563</id>
      <parentid>3923558</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:38:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-47572-30|~2026-47572-30]] ([[User talk:~2026-47572-30|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3643550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7048" sha1="jizzhhb8jjmunrdrt7xucuh7r5n63af" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Doboj Istok
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Doboj Istok
| naselje_vrsta              = Općina
| slika                      = 
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Grb doboj istok.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Doboj Istok municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Doboj Istok u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|44|0|N|18|11|20|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 10. mart 1998.
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Kemal Bratić&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/36/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Doboj Istok |work=izbori.ba |access-date= 14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_općine            = 39.82
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_općina        = 10248
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 74 206, 74 207
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_općine        = 11258&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinaDoboj Istok.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
[[Datoteka:Općina Doboj Istok.svg|mini|desno|265px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Geografski položaj općine Doboj Istok&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;]]
'''Doboj Istok''' je [[općina]] nastala nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (10. mart 1998) od dijela prijeratne općine [[Doboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opcinaDoboj Istok.ba/o-opcini/ |title=O općini Doboj Istok |work=opcinaDoboj Istok.ba |access-date=17. 1. 2016 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] i graniči sa općinom [[Gračanica]].

== Geografija ==
Kao administrativna jedinica je konstituisana [[10. mart]]a [[1998]]. i jedna je od trinaest općina u Tuzlanskom kantonu. Ima površinu oko 40&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, broji oko 10.000 stanovnika. Sastavljena je od pet mjesnih zajednica ([[Klokotnica]], [[Brijesnica Mala]], [[Brijesnica Velika]], [[Stanić Rijeka]], [[Lukavica Rijeka]]). Područje općine je smješteno uz desnu obalu rijeke [[Spreča|Spreče]] i zahvata južne padine planine [[Trebava|Trebave]]. Od grada [[Doboj]]a općina je udaljena 4&amp;nbsp;km, a od [[Gračanica|Gračanice]] 7&amp;nbsp;km. Općina Doboj Istok se nalazi na nadmorskoj visini između 150 i 500 m, ima umjerenu kontinentalnu klimu i prosječna godišnja temperatura je oko 10&amp;nbsp;°C. Područje općine je ruralnog karaktera, gusto je naseljeno i ima povoljnu demografsku sliku i bilježi blagi porast stanovništva u posljednjih nekoliko godina.

== Historija ==
Prostor općine je bio naseljen još u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], o čemu svjedoče brojni materijalni ostaci kulture sačuvani do danas. U historijskim dokumentima nazivi naseljenih mjesta Brijesnica i Klokotnica spominju se 1528. godine, a naselja Lukavica Rijeka i Stanić Rijeka 1533. godine.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Doboja|Spisak naseljenih mjesta u općini Doboj Istok}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Doboj Istok ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Doboj Istok
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11258
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10248
| g2013_bosnjaci           = 9830
| g2013_srbi               = 12
| g2013_hrvati             = 18
| g2013_bosanci            = 26
| g2013_romi               = 1
| g2013_muslimani          = 42
| g2013_bosanciihercegovci = 11
| g2013_albanci            = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 18
| g2013_nepoznato          = 274
| g1991_ukupno             = 7969
| g1991_muslimani          = 7811
| g1991_srbi               = 61
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 48
}}

== Privreda ==
Najvažnije grane privrede su [[poljoprivreda]], tekstilna i prehrambena industrija.

== Turizam ==
Općina Doboj Istok je domaćin međunarodne smotre folklora i sevdaha &quot;Osman Alibašić&quot; i međunarodne smotre folklora &quot;Spreča&quot;. Pored toga u općini je razvijen [[lov]]ni, [[ribolov]]ni i avanturistički turizam.

== Saobraćaj ==
Kroz teritoriju općine Doboj Istok prolazi [[Magistralna cesta M4|magistralni put M-4]] [[Doboj]]-[[Tuzla]].

== Poznate ličnosti ==

== Također pogledajte ==
* [[Tuzlanski kanton]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski likovi ==
{{Commonscat|Doboj Istok Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinaDoboj Istok.ba/ Zvanični sajt općine Doboj Istok]{{Mrtav link}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Doboj Istok}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Doboj Istok|*]]</text>
      <sha1>jizzhhb8jjmunrdrt7xucuh7r5n63af</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika vlada Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18982</id>
    <revision>
      <id>3923568</id>
      <parentid>3850342</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2359" sha1="7zdcdxc7972n04s6nt5bunkw0pjxcxl" xml:space="preserve">{{U_začetku}}
'''Premijer''' ili '''Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća''' Jugoslavije je bio na čelu vlade države Jugoslavije, od njenog začetka kao Kralejvine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1918, pa sve do kraja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u 1992.
== Kraljevina Jugoslavija ==
* [[Petar Živković]] [[1929]]. – [[1932]].
* [[Vojislav Marinković]] [[1932]].
* [[Milan Srškić]] [[1932]]. – [[1934]].
* [[Nikola Uzunović]] [[1934]].
* [[Bogoljub Jevtić]] [[1934]]. – [[1935]].
* [[Milan Stojadinović]] [[1935]]. – [[1939]].
* [[Dragiša Cvetković]] [[1939]]. – [[1941]].
* [[Dušan Simović]] [[1941]]. – [[1942]].
* [[Slobodan Jovanović]] [[1942]]. – [[1943]].
* [[Miloš Trifunović]] [[1943]]. – [[1944]].
* [[Božidar Purić]] [[1943]]. – [[1944]].
* [[Ivan Šubašić]] [[1944]]. – [[1945]].
* [[Drago Marušič]] [[1945]].
* [[Josip Broz Tito]] [[1945]].

== FNR Jugoslavija ==
* [[Josip Broz Tito]] ([[Hrvatska]]) [[1945]]. – [[1963]].

== SFR Jugoslavija ==
* [[Petar Stambolić]] ([[Srbija]]) [[1963]]. – [[1967]].
* [[Mika Špiljak]] ([[Hrvatska]]) [[1967]]. – [[1969]].
* [[Mitja Ribičič]] ([[Slovenija]]) [[1969]]. – [[1971]].
* [[Džemal Bijedić]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) [[1971]]. – [[1977]].
* [[Veselin Đuranović]] ([[Crna Gora]]) [[1977]]. – [[1982]].
* [[Milka Planinc]] ([[Hrvatska]]) [[1982]]. – [[1986]].
* [[Branko Mikulić]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) [[1986]]. – [[1988]].
* [[Ante Marković]] ([[Hrvatska]]) [[1989]]. – [[1991]].

== SR Jugoslavija&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=16. 6. 2019 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ==
* [[Milan Panić]] 1992. – [[1993]].
* [[Radoje Kontić]] 1993. – [[1998]].
* [[Momir Bulatović]] 1998. – [[2000]].
* [[Zoran Žižić]] 2000. – [[2001]].
* [[Dragiša Pešić]] 2001. – [[2003]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak predsjednika vlada Srbije]]
==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Spiskovi]]
[[Kategorija:Jugoslavija]]</text>
      <sha1>7zdcdxc7972n04s6nt5bunkw0pjxcxl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3923673</id>
      <parentid>3922925</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:58:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije */ novi odlomak</comment>
      <origin>3923673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13178" sha1="4b0dinhgeht65n1vype9nuwc2d8gio9" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
:: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:11, 28 august 2026 (CEST)
:::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:55, 29 august 2026 (CEST)
:::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u &quot;fountain&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 14:26, 29 august 2026 (CEST)
::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:46, 30 august 2026 (CEST)]

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije ==

Pozdrav svima,

Predlažem da na bosanskoj Wikipediji revidiramo stranicu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia:Odricanje_od_odgovornosti_za_zdravstvene_informacije&amp;oldid=2470224 WIKIPEDIA NE DAJE MEDICINSKE SAVJETE], kao verziju odricanja od odgovornosti za medicinske informacije.

Naime, doslovan prijevod postojećeg engleskog teksta &quot;Wikipedia:Medical disclaimer&quot;, odnosi se samo na medicinsko osoblje, a u zdravstvenom sistemu učestvuju i drugi stručnjaci (psiholozi, logopedi, defektolozi i dr.).

Izvorni tekst je prvenstveno formulisan oko pojmova &quot;medicine&quot;, a takav pristup je vjerovatno opravdan za zdravstveni sistem država engleskog govornog područja, ali bi za Wikipediju bs bio preuzak, jer ne odgovara našem zdravstvenom sistemu.

Wikipedia sadrži veliki broj članaka koji se ne odnose samo na klasične medicinske teme nego i na:

* [[mentalno zdravlje]];
* [[psihologija|psihologiju]];
* [[psihoterapija|psihoterapiju]];
* psihološke testove i procjenu;
* bolesti i poremećaje;
* simptome i dijagnostičke postupke;
* lijekove i druge oblike liječenja;
* rehabilitaciju i prevenciju;
* druge teme iz oblasti zdravlja.

Zbog toga smatram da bi upozorenje trebalo obuhvatiti zdravstvene informacije u širem smislu, a ne samo medicinu.

=== Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst ===

'''Širi obuhvat''': Umjesto da se upozorenje odnosi samo na medicinske informacije, novi tekst obuhvata generalno zdravlje, medicinu, mentalno zdravlje, psihologiju, psihoterapiju i srodne oblasti (može se dodatno proširiti drugim zdravstvenim stručnjacima).

'''Uključivanje psihologa i psihoterapeuta''': Ovo smatram posebno važnim. Osoba koja na Wikipediji traži informacije o depresiji, anksioznosti, traumi, poremećajima ličnosti, psihoterapijskim metodama ili psihološkim testovima također može takve informacije pogrešno shvatiti kao individualni stručni savjet. Iz svoje prakse mogu navesti da veliki broj osoba sebe smatra &quot;psihologom amaterom&quot; i imaju pogrešan stav o mentalnim stanjima. Zato se u tekstu navode ljekari i drugi zdravstveni radnici (psiholozi nisu ljekari). Istovremeno se izbjegava tvrdnja da su psiholog ili psihoterapeut u svakom pravnom sistemu nužno medicinski radnik.

'''Jasno razlikovanje informacija od stručnog savjeta''': Tekst naglašava da informacije na Wikipediji ne predstavljaju dijagnozu, preporuku liječenja niti individualni stručni savjet.

'''Upozorenje protiv samodijagnostikovanja i samostalnog mijenjanja terapije''': Dodano je jasno upozorenje da se informacije s Wikipedije ne trebaju koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Predloženi tekst stranice [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]

Molim urednike da pogledaju tekst, a svaki komentar, prijedlog izmjene ili primjedba su dobrodošli. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:58, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>4b0dinhgeht65n1vype9nuwc2d8gio9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923702</id>
      <parentid>3923673</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst */ odgovor</comment>
      <origin>3923702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13370" sha1="7bqexmnqxxdnewhe7o06m3cv29srxl7" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
:: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:11, 28 august 2026 (CEST)
:::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:55, 29 august 2026 (CEST)
:::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u &quot;fountain&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 14:26, 29 august 2026 (CEST)
::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:46, 30 august 2026 (CEST)]

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije ==

Pozdrav svima,

Predlažem da na bosanskoj Wikipediji revidiramo stranicu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia:Odricanje_od_odgovornosti_za_zdravstvene_informacije&amp;oldid=2470224 WIKIPEDIA NE DAJE MEDICINSKE SAVJETE], kao verziju odricanja od odgovornosti za medicinske informacije.

Naime, doslovan prijevod postojećeg engleskog teksta &quot;Wikipedia:Medical disclaimer&quot;, odnosi se samo na medicinsko osoblje, a u zdravstvenom sistemu učestvuju i drugi stručnjaci (psiholozi, logopedi, defektolozi i dr.).

Izvorni tekst je prvenstveno formulisan oko pojmova &quot;medicine&quot;, a takav pristup je vjerovatno opravdan za zdravstveni sistem država engleskog govornog područja, ali bi za Wikipediju bs bio preuzak, jer ne odgovara našem zdravstvenom sistemu.

Wikipedia sadrži veliki broj članaka koji se ne odnose samo na klasične medicinske teme nego i na:

* [[mentalno zdravlje]];
* [[psihologija|psihologiju]];
* [[psihoterapija|psihoterapiju]];
* psihološke testove i procjenu;
* bolesti i poremećaje;
* simptome i dijagnostičke postupke;
* lijekove i druge oblike liječenja;
* rehabilitaciju i prevenciju;
* druge teme iz oblasti zdravlja.

Zbog toga smatram da bi upozorenje trebalo obuhvatiti zdravstvene informacije u širem smislu, a ne samo medicinu.

=== Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst ===

'''Širi obuhvat''': Umjesto da se upozorenje odnosi samo na medicinske informacije, novi tekst obuhvata generalno zdravlje, medicinu, mentalno zdravlje, psihologiju, psihoterapiju i srodne oblasti (može se dodatno proširiti drugim zdravstvenim stručnjacima).

'''Uključivanje psihologa i psihoterapeuta''': Ovo smatram posebno važnim. Osoba koja na Wikipediji traži informacije o depresiji, anksioznosti, traumi, poremećajima ličnosti, psihoterapijskim metodama ili psihološkim testovima također može takve informacije pogrešno shvatiti kao individualni stručni savjet. Iz svoje prakse mogu navesti da veliki broj osoba sebe smatra &quot;psihologom amaterom&quot; i imaju pogrešan stav o mentalnim stanjima. Zato se u tekstu navode ljekari i drugi zdravstveni radnici (psiholozi nisu ljekari). Istovremeno se izbjegava tvrdnja da su psiholog ili psihoterapeut u svakom pravnom sistemu nužno medicinski radnik.

'''Jasno razlikovanje informacija od stručnog savjeta''': Tekst naglašava da informacije na Wikipediji ne predstavljaju dijagnozu, preporuku liječenja niti individualni stručni savjet.

'''Upozorenje protiv samodijagnostikovanja i samostalnog mijenjanja terapije''': Dodano je jasno upozorenje da se informacije s Wikipedije ne trebaju koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Predloženi tekst stranice [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]

Molim urednike da pogledaju tekst, a svaki komentar, prijedlog izmjene ili primjedba su dobrodošli. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:58, 2 septembar 2026 (CEST)

:promjenjen jedan link, ja bih brisao zadnji odlomak, mislim da nema potrebe za njim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:20, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>7bqexmnqxxdnewhe7o06m3cv29srxl7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923705</id>
      <parentid>3923702</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst */ odgovor</comment>
      <origin>3923705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13719" sha1="bnsi78jnhi6smm38oudhe5ljsqgufya" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
:: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:11, 28 august 2026 (CEST)
:::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:55, 29 august 2026 (CEST)
:::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u &quot;fountain&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 14:26, 29 august 2026 (CEST)
::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:46, 30 august 2026 (CEST)]

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije ==

Pozdrav svima,

Predlažem da na bosanskoj Wikipediji revidiramo stranicu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia:Odricanje_od_odgovornosti_za_zdravstvene_informacije&amp;oldid=2470224 WIKIPEDIA NE DAJE MEDICINSKE SAVJETE], kao verziju odricanja od odgovornosti za medicinske informacije.

Naime, doslovan prijevod postojećeg engleskog teksta &quot;Wikipedia:Medical disclaimer&quot;, odnosi se samo na medicinsko osoblje, a u zdravstvenom sistemu učestvuju i drugi stručnjaci (psiholozi, logopedi, defektolozi i dr.).

Izvorni tekst je prvenstveno formulisan oko pojmova &quot;medicine&quot;, a takav pristup je vjerovatno opravdan za zdravstveni sistem država engleskog govornog područja, ali bi za Wikipediju bs bio preuzak, jer ne odgovara našem zdravstvenom sistemu.

Wikipedia sadrži veliki broj članaka koji se ne odnose samo na klasične medicinske teme nego i na:

* [[mentalno zdravlje]];
* [[psihologija|psihologiju]];
* [[psihoterapija|psihoterapiju]];
* psihološke testove i procjenu;
* bolesti i poremećaje;
* simptome i dijagnostičke postupke;
* lijekove i druge oblike liječenja;
* rehabilitaciju i prevenciju;
* druge teme iz oblasti zdravlja.

Zbog toga smatram da bi upozorenje trebalo obuhvatiti zdravstvene informacije u širem smislu, a ne samo medicinu.

=== Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst ===

'''Širi obuhvat''': Umjesto da se upozorenje odnosi samo na medicinske informacije, novi tekst obuhvata generalno zdravlje, medicinu, mentalno zdravlje, psihologiju, psihoterapiju i srodne oblasti (može se dodatno proširiti drugim zdravstvenim stručnjacima).

'''Uključivanje psihologa i psihoterapeuta''': Ovo smatram posebno važnim. Osoba koja na Wikipediji traži informacije o depresiji, anksioznosti, traumi, poremećajima ličnosti, psihoterapijskim metodama ili psihološkim testovima također može takve informacije pogrešno shvatiti kao individualni stručni savjet. Iz svoje prakse mogu navesti da veliki broj osoba sebe smatra &quot;psihologom amaterom&quot; i imaju pogrešan stav o mentalnim stanjima. Zato se u tekstu navode ljekari i drugi zdravstveni radnici (psiholozi nisu ljekari). Istovremeno se izbjegava tvrdnja da su psiholog ili psihoterapeut u svakom pravnom sistemu nužno medicinski radnik.

'''Jasno razlikovanje informacija od stručnog savjeta''': Tekst naglašava da informacije na Wikipediji ne predstavljaju dijagnozu, preporuku liječenja niti individualni stručni savjet.

'''Upozorenje protiv samodijagnostikovanja i samostalnog mijenjanja terapije''': Dodano je jasno upozorenje da se informacije s Wikipedije ne trebaju koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Predloženi tekst stranice [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]

Molim urednike da pogledaju tekst, a svaki komentar, prijedlog izmjene ili primjedba su dobrodošli. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:58, 2 septembar 2026 (CEST)

:promjenjen jedan link, ja bih brisao zadnji odlomak, mislim da nema potrebe za njim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:20, 2 septembar 2026 (CEST)
::Da, i meni izgleda izgleda viška u tekstu. Ako zajednica bude saglasna sa prijedlogom izmjena, možda bi bilo dobro da dopišemo defektologe, logopede i sl. Jedan dio njih je dio zdravstvenog sistema, a nisu ljekari. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 12:37, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>bnsi78jnhi6smm38oudhe5ljsqgufya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kiribati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20083</id>
    <revision>
      <id>3923624</id>
      <parentid>3923357</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka reference</comment>
      <origin>3923624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20377" sha1="l55ol1pgaedawert2noe1nwuyzss0ak" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Kiribati (višeznačnica)}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Kiribati
| izvorno_ime                    = Republic of Kiribati
| ime_genitiv                    = Kiribata
| zastava                        = Flag of Kiribati.svg
| grb                            = Coat of arms of Kiribati.svg
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = Te Mauri, Te Raoi ao Te Tabomoa
| himna                          = Teirake Kaini Kiribati
| mapa                           = LocationKiribati.png
| glavni_grad                    = [[Južna Tarawa]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|1|8|N|173|2|E}}
| najveći_grad                   = [[Južna Tarawa]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|Engleski]], [[Gilbertski jezik|Gilbertski]]
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Taneti Maamau]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
[[Potpredsjednik]] 
| vladar_druga_vlast             = [[Teuea Toatu]]
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
| nezavisnost_priznato           = 12. juli 1979.
| površina                       = 811,19&lt;ref name=&quot;facts&quot;&gt;{{cite news |author=&lt;!--not stated--&gt; |title=Kiribati profile – Facts |url=http://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-16431215/ |publisher=[[BBC News]] |date=23 May 2013 |access-date=23 July 2020}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 192.
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 138.000&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kiribati |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/#people-and-society |archive-url=https://web.archive.org/web/20260116154044/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/#people-and-society |url-status=dead |access-date=5 May 2026 |website=cia.gov|archive-date=2026-01-16}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2026 procjena
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 172.
| gustoća                        = 170,37
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 77.
| bdp_ukupno                     = $&amp;nbsp;297 miliona
| bdp_godina                     = 2023.
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $&amp;nbsp;2.381&lt;ref name=&quot;autogenerated3&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/April/weo-report?c=826,&amp;s=NGDP_RPCH,NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2022&amp;ey=2024&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook database: April 2023 |date=April 2023 |accessdate=20 July 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi                            = 0.644&lt;ref&gt;{{Cite web|date= 6 May 2025 |title=Human Development Report 2023/2024|url= https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/KIR|access-date=6 May 2025|publisher=[[United Nations Development Programme]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023.
| hdi_nivo                       = medium
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 140
| gini                           = 27,8&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210204222738/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/gini-index-coefficient-distribution-of-family-income/country-comparison/ |url-status=dead |archive-date=4 February 2021 |title=Gini Index coefficient|publisher=[[The World Factbook]]|access-date=24 September 2024}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2019
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Australski dolar]]
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] +12, +13, +14
| najveća_tačka_ime              =
| najveća_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 =
| internetski_nastavak           = [[.ki]]
| pozivni_broj                   = 686
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Kiribati''' je ostrvska [[država]] u središnjem dijelu [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Sastoji se od 33 [[atol]]a koji se prostiru na oko 3,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; morske površine oko [[ekvator]]a. Ostrvske skupine raspoređene po ovom području su: Gilbert, Phoenix i Line. Kiribati su nezavisni od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] od 1979. Obuhvataju 717&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i broje oko 100.798 stanovnika. [[Glavni grad]] je [[Južna Tarawa]], dok je zvanični administrativni centar [[Bairiki]]. Službeni jezici su [[Engleski jezik|engleski]] i [[gilbertski]] jezik.

== Historija ==
Prvi austronezijski putnici stigli su na [[Gilbertova ostrva]] još 3000. p. n. e, ali ova ostrva nisu bila gusto naseljena sve do 200. n. e. od strane [[Mikronezija|Mikronežana]]. Oko 1300, Samoanci i Tonganci napali su južna Gilbertova ostrva, tada poznata kao [[Tungaru]], donoseći sa sobom [[Polinezija|polinezijske]] kulturne elemente. Kasniji dolasci stanovnika [[Fidži]]ja doveli su melanezijske elemente na Gilbertova ostrva, a opsežni mješoviti brakovi između Mikronezijanaca, Polinezijaca i Melanezijaca doveli su do stvaranja onoga što će postati Gilberteška kulturna tradicija do trenutka kada su [[Evropljani]] uočili ostrva 1600-tih. Ostrva Feniks i ostrva Line su posjećivali različiti melanezijski i polinezijski narodi, ali njihova izolacija i nedostatak prirodnih resursa značili su da dugoročna naseljavanja nisu bila moguća. Obje ostrvske grupacije bile su nenaseljene u vrijeme evropskog kontakta. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je 1892. proglasilo protektorat nad Gilbertovim i obližnjim ostrvima Ellice, u pokušaju da blokira rastući uticaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Ostrvo Banaba bogato fosfatima pripojeno je protektoratu 1900. Godine 1916. protektorat je postao kolonija, a neka ostrva Line pripojena su 1916. i 1919, a konačna su pripojena 1972. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ostrva su okupirale japanske snage, ali je okupacija prekinuta američkim amfibijskim napadima. Ostrva Ellice postala su vlastita kolonija 1974. i preimenovana su u [[Tuvalu]]. Gilbertova ostrva su postala potpuno samoupravna 1977. i neovisna 1979. pod novim imenom Kiribati. Sjedinjene Američke Države su se odrekle svih prava na slabo naseljena ostrva Phoenix i Line u sporazumu o prijateljstvu iz 1979.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Kiribati|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/|publisher=Central Intelligence Agency|date=12. 2. 2025|access-date=17. 2. 2025|language=en|archive-date=4. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210204143718/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[File:Map of the Territorial Waters of the Pacific Ocean.png|thumb|upright=1.8|Kiribati sa okolnim isključivim ekonomskim zonama u tamno sivoj boji, sa označenim trima nepovezanim teritorijama]]
[[File:Kiribati map LOC.jpg|thumb|upright=1.5|Mapa Kiribata]]
[[File:Kiribati Inseln.png|thumb|Pokrajine Kiribata]]
[[File:Abaiang top view.jpg|thumb|Kokosove palme u Abaiangu]]

Kiribati se sastoje od 32 atola i jednog usamljenog ostrva ([[Banaba]]), koji se protežu na istočnu i zapadnu [[Hemisfera|hemisferu]], kao i na sjevernu i južnu hemisferu. Njegova opsežna [[ekskluzivna ekonomska zona]] (IEZ) obuhvata tri, nepovezane, tradicionalne geografske podregije: Banaba ([[Melanezija|melanezijsko]]-mikronezijsko područje), Gilbertova ostrva ([[Mikronezija]]) i Linijska i Feniks ostrva ([[Polinezija]]).&lt;ref name=CIA&gt;[https://web.archive.org/web/20260116154044/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/kiribati/ Kiribati]. ''The World Factbook''.&lt;/ref&gt; Grupe ostrva su:

* [[Banaba]]: izolovano ostrvo između [[Nauru|Naurua]] i Gilbertovih ostrva
* [[Gilbertova ostrva]]: šesnaest atola smještenih otprilike 1.500 kilometara sjeverno od [[Fidži|Fidžija]]
* [[Feniksova ostrva]]: osam atola i koraljnih ostrva smještenih otprilike 1.800 kilometara jugoistočno od Gilbertovih ostrva
* [[Linijska ostrva]]: osam atola i jedan greben, smješteni otprilike 3.300 kilometara istočno od Gilbertovih ostrva

Banaba je [[uzdignuti koralni atol]]. Nekada je bio bogat izvor fosfata, ali je iscrpljen u rudarstvu prije nezavisnosti.{{sfn|Williams|Macdonald|1985}}{{sfn|Ellis|1935}} Ostatak zemlje u Kiribatima sastoji se od pješčanih i grebenskih ostrvskih atola ili korajnih ostrva, koji se uzdižu samo jedan ili dva metra iznad nivoa mora.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Banaba {{!}} Kiribati, Map, History, &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Banaba |access-date=2025-05-30 |website=www.britannica.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tlo je tanko i krečnjačko. Ima nizak kapacitet zadržavanja vode i nizak sadržaj organske materije i hranjivih tvari - osim kalcija, natrija i magnezija. Banaba je jedno od najmanje pogodnih mjesta za poljoprivredu na svijetu.{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

[[Kiritimati]] (ranije Božićno ostrvo) u Linijskim ostrvima ima najveću površinu kopna od bilo kojeg atola na svijetu. Na osnovu poravnanja [[Međunarodna datumska granica|Međunarodne datumske granice]] 1995, Linijska ostrva su bila prvo područje koje je ušlo u novu godinu, uključujući i 2000. Iz tog razloga, ostrvo Caroline je 1997. preimenovano u [[Milenijsko ostrvo]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Harris |first=Aimee |title=Millennium: Date Line Politics |url=https://www.trussel.com/kir/dateline.htm |work=Honolulu Magazine |date=April 1999 |access-date=14 June 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060628045504/http://trussel.com/kir/dateline.htm |archive-date=28 June 2006 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
[[File:Line5304 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|thumb|Tropsko ostrvo sa palminim listovima orijentisanim u pravcu preovlađujućih vjetrova]]

Kiribati imaju [[Ekvatorska klima|ekvatorsku klimu]]. Od aprila do oktobra, prevladavaju sjeveroistočni vjetrovi i stabilne temperature blizu 30&amp;nbsp;°C. Od novembra do aprila, zapadni olujni vjetrovi donose kišu.

Kiribatska vlažna sezona (te Auu-Meang), poznata i kao sezona [[Tropski ciklon|tropskih ciklona]] (te Angibuaka), počinje svake godine od novembra do aprila. Kiribati stoga obično doživljava ekstremnije vremenske događaje povezane s tropskim poremećajima ili tropskim ciklonama tokom te Auu-Meanga. Tropski cikloni se rijetko razvijaju ili prolaze duž ekvatora gdje se nalazi Kiribati, ali Kiribati su historijski bili pod utjecajem udaljenih tropskih ciklona. Utjecaji su uočeni dok su sistemi još bili u fazama razvoja (tropska niska temperatura/poremećaj) ili čak prije nego što su dostigli kategoriju tropskih ciklona.

Sezona kiše počinje kada se Ten Rimwimata ([[Antares]]) pojavi na nebu nakon zalaska sunca, od maja do novembra, kada su blaži vjetrovi i struje, a manje kiše. Zatim, prema decembru, kada Nei Auti ([[Plejade (zvjezdano jato)|Plejade]]) zamjenjuje Antares, sezona iznenadnih zapadnih vjetrova i obilnijih kiša obeshrabruje bilo kakvo udaljeno putovanje s ostrva na ostrvo.{{cite journal |last=Di Piazza |first=Anne |title=La navigation océanienne : un savoir trop longtemps méconnu |journal=Pallas |volume=10-11 |year=2002 |pages=183–190 |doi=10.4000/pm.269 |url=https://journals.openedition.org/pm/269 |doi-access=free |access-date=2. 9. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Kiribati ne doživljavaju ciklone, ali se efekti mogu povremeno osjetiti tokom sezona ciklona koji pogađaju obližnje pacifičke ostrvske zemlje poput [[Fidži]]ja.&lt;ref name=CIA/&gt;&lt;ref name=brit&gt;[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/319111/Kiribati Kiribati]. ''Encyclopædia Britannica''&lt;/ref&gt;{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

Padavine značajno variraju između ostrva. Na primjer, godišnji prosjek je 3.000&amp;nbsp;mm na sjeveru i 500&amp;nbsp;mm na jugu Gilbertovih ostrva.&lt;ref name=brit/&gt; Većina ovih ostrva nalazi se u suhom pojasu ekvatorijalne okeanske klimatske zone i doživljavaju produžene suše.{{sfn|Thomas|2003|p=3}}

== Kultura ==
Tradicionalni [[ples]]ovi Kiribata su jedinstven oblik [[Umjetnost|umjetničkog izražavanja]]. Pokreti stopala, ruku i cijelog tijela imitiraju kretanje fregatnih ptica dok hodaju i lete. Kostimi za ples su napravljeni od domaćih, ručno rađenih materijala. Fregate simboliziraju mnoge važne stvari u tradicionalnom životnom kontekstu Kiribata. Omogućavaju prirodnu navigaciju ribarima dok su izgubljeni na moru, pružaju informacije o vremenskim prilikama, a također predstavljaju mir i harmoniju. Osmjehivanje tokom plesa se općenito smatra vulgarnim u kiribatskom plesu. Razlog tome je porijeklo ove umjetnosti, koja ne služi samo kao oblik zabave i razonode, već kao forma pripovijedanja i prikazivanja vještine tradicionalnih plesača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.guampedia.com/pop-cultures-kiribati/|title=POP Cultures: Kiribati - Guampedia|last=Pereda|first=Nathalie|date=16. 12. 2015|website=www.guampedia.com|language=en-US|access-date=25. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Iako su dosta različiti, svaki od ovih plesova dijeli zajednički motiv oponašanja pokreta fregate koja je prikazana na državnoj zastavi Kiribata. Ograničeni utjecaj drugih kultura širom svijeta dovelo je do toga da se mnogi književni i umjetnički radovi uveliko oslanjaju na drevne i tradicionalne ideje. Ručno izrađeni predmeti obično se prave od domaćih materijala, poput [[Cyperaceae|trske]] i drugih trava kojim se može plesti. Ovi predmeti prvenstveno služe svakodnevnoj svrsi, a to su uglavnom sandale i korpe. Ove vrste rukotvorina obično se prodaju [[Turizam|turistima]] kao suveniri, što je jedan od glavnih doprinosa razvoju [[Ekonomija|ekonomije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-culture-and-traditions-of-kiribati.html|title=The Culture And Traditions Of Kiribati|last=Society|first=Amber Pariona in|date=8. 5. 2018|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=25. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Narod Kiribata je ostao konzervativan i otporan na promjene, gdje ​​veze sa porodicom i zemljom ostaju snažne. Izgradnja i utrke kanuima su uobičajeni tipovi zabave. [[Odbojka]] i [[Nogomet|fudbal]] su najpopularniji sportovi među lokalcima. Stanovništvo je pretežno [[Mikronezija|Mikronezijsko]], a više od polovine stanovnika su [[Katolička crkva|katolici]]. Ostatak čine kiribatski protestanti, kao i manjine [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormonskih]] i bahaističkih sljedbenika. Već dugi niz godina stanovništvo većine otoka migrira u urbane centre Južne Tarawe, gdje za sada živi više od dvije petine stanovništva.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Muzika ===
Narodna muzika na Kiribatima se uglavnom zasniva na pjevanju ili drugim oblicima vokalizacije, uglavnom uz pratnju udaraljki. Javne nastupe na modernom Kiribatiju obično izvodi &quot;sjedeći hor&quot;, uz pratnju [[Gitara|gitare]]. Međutim, tokom formalnih izvedbi stojnog plesa ([[Te Kaimatoa (ples)|Te Kaimatoa]]) ili plesa bokovima ([[Te Buki (ples)|Te Buki]]), drvena kutija se obično koristi kao udaraljkaški instrument. Ova kutija je konstruirana tako da daje šuplji i odjekujući ton kada je istovremeno udari hor muškaraca koji sjede oko nje. Tradicionalne pjesme su često ljubavne, ali postoje i takmičarske, vjerske, dječje, patriotske, te ratne i svadbene pjesme. Izvode se i plesovi sa štapovima koji na sebi svojstven način pričaju legende i poluhistorijske priče. Ovi plesovi sa štapovima ili &quot;tirere&quot; izvode se tokom velikih festivala.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{Refbegin}}
* {{cite book |last1=Dixon |first1=Keith |title=Acclimatising to higher ground: The realities of life of a Pacific atoll people |year=2021 |publisher=Sidestone |isbn=978-94-6426-029-8 |url=https://www.sidestone.com/books/acclimatising-to-higher-ground}}.
* {{cite book |last1=Ellis |first1=Albert F. |title=Ocean Island and Nauru; Their Story |year=1935 |publisher=Angus and Robertson |location=Sydney, Australia |oclc=3444055 }}
* {{cite book |last1=Grimble |first1=Arthur |title=A Pattern of Islands |orig-year=1952 |year=1981 |publisher=[[Penguin Books]] |url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-GriPatt.html |access-date=16 October 2011 |isbn=978-1-906011-45-1 }}
* {{cite book |last1=Grimble |first1=Arthur |title=Tungaru Traditions: Writings on the Atoll Culture of the Gilbert Islands |publisher=University of Hawaii Press |series=Penguin Travel Library |year=1989 |isbn=978-0-8248-1217-1}}
* {{cite book |last1= Koch |first1= Gerd (translated by Guy Slater)|title=The Material Culture of Kiribati|year=1986 |publisher= University of the South Pacific|location=Suva |isbn=9789820200081 }}
* {{cite book |title=Te Rikitianere ni baibara, ae te boki ni kaoti nanon taeka ianena aika 376 aika n te baibara ni kiribati: ma te kankaotanti ae karako |trans-title=Gilbert Islands Bible dictionary, and pocket concordance of proper names and contents of the Bible |publisher=E katauraoaki irouni beiñam |url=https://books.google.com/books?id=ibMUAAAAYAAJ |year=1895 |location=Honolulu |ref={{harvid|HBM|1895}} }}
* {{cite book |last1=Macdonald |first1=Barrie |title=Cinderellas of the Empire: Towards a History of Kiribati and Tuvalu |date=1982 |publisher=Australian National University Press |url=https://books.google.com/books?id=_FwTAQAAIAAJ |isbn=9789820203358 |via=Google Books}}
* {{cite book |last1=Moseley |first1=William G. |title=An Introduction to Human-Environment Geography: Local Dynamics and Global Processes |publisher=Wiley-Blackwell |year=2014 |isbn=978-1-4051-8932-3 }}
* {{cite book |last1=Piciocchi |first1=Alice |title=Kiribati: cronache illustrate da una terra (s)perduta |year=2016|publisher=24 ORE Cultura |location=Milan, Italy |isbn=978-88-6648-307-6}} (also in French)
* {{cite book |last1=Sabatier |first1=Ernest |title=Dictionnaire gilbertin-français |date=1954 |publisher=Mission of the Sacred Heart}}
* {{cite book |last1=Stearns |first1=Harold Thornton |title=Geologic Setting of the Fossil Goose Bones Found on Molokai Island, Hawaii|url=https://books.google.com/books?id=lbe0AAAAIAAJ&amp;q=kamea+Gilbertese|year=1973|publisher=Bernice P. Bishop Museum|quote=Malayo-Polynesian terms for the dog, te kiri, and the pig. te buaka, occur in Gilbertese word lists, but in general usage the dog is often called te kamea (from &quot;come here&quot;) and the pig is known only as te beki.}}
* {{cite book |last1=Stevenson |first1=Robert Louis |title=In the South Seas |date=1896}}
* {{cite journal |last1=Thomas |first1=Frank R. |year=2003 |url=https://www.sil.si.edu/DigitalCollections/AtollResearchBulletin/issues/00501.pdf |title=Kiribati: 'Some aspects of human ecology,' forty years later |journal=Atoll Research Bulletin |volume=501 |pages=1–40 |doi=10.5479/si.00775630.501.1 }}
* {{cite book |last1=Troost |first1=J. Maarten |title=The Sex Lives of Cannibals |date=8 June 2004 |publisher=Broadway Books |isbn=978-0-76-791530-4}}
* {{cite book
 |last= Walsh
 |first= Michael Ravell
 |date= 2020
 |title= A History of Kiribati: From the Earliest Times to the 40th Anniversary of the Republic
 |page= &lt;!-- or pages= --&gt;
 |isbn=9-79869535-895-7
}}
* {{cite book |last1=Whincup |first1=Joan |last2=Whincup |first2=Tony |title=Akekeia! Traditional dance in Kiribati |date=2001 |location=Wellington, NZ |publisher=none}}{{self-published source|date=September 2023}}
* {{cite book |last1=Williams |first1=Maslyn |last2=Macdonald |first2=Barrie |title=The Phosphateers: A History of the British Phosphate Commissioners and the Christmas Island Phosphate Commission |year=1985 |publisher=Melbourne University Press |isbn=978-0-522-84302-6}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kr.html Kiribati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907162305/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kr.html |date=7. 9. 2017 }} na CIA World Factbook

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kiribati|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]</text>
      <sha1>l55ol1pgaedawert2noe1nwuyzss0ak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tamburica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20503</id>
    <revision>
      <id>3923612</id>
      <parentid>3900181</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T22:20:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4722" sha1="b6y918ur258zfsd9ruvrg9hoam4xzdo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bisernica, instrument.png|mini|100p|Bisernica, vrsta tamburice]]
'''Tamburica''' je [[Muzički instrument|instrument]] kod kojeg broj žica varira od 2-6. Unesena je na prostore Balkana za vrijeme prodora Turaka. Postoje slike tamburica iz čak 3. vijeka p. n. e. U [[Grčka|Grčkoj]] su je zvali &quot;pandora&quot;. Bisernica ima 5 žica, od toga dvije najtanje žice sviraju se zajedno.

Pripada porodici dugovratih [[Lutnja|lutnji]] popularnih u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] i jugoistočnoj [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]], posebno [[Bosna i Hercegovina|u Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (čiji je nacionalni žičani instrument), [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Srbija|Srbiji]] (u [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Mačva|Mačvi]] i [[Posavo|Posavu]] - [[Tamnava|Tamnavi]] ) i [[Slovenija|Sloveniji]] . Poznata je i u [[Gradišće|Burgenlandu]], [[Austrija]] . Sve su dobile ime i neke karakteristike od [[Iran|perzijskog]] [[tanbur]]a, ali također podsjećaju na [[Mandolina|mandolinu]] i [[Gitara|gitaru]] u smislu da se njihove žice [[Pizzicato|trzaju]] i često su u paru. Pragovi mogu biti pomični kako bi se omogućilo sviranje različitih [[Muzički mod|modova]]. Raznolikost oblika tambura poznatih danas razvili su se u Srbiji i Hrvatskoj od strane brojnih domaćih saradnika pred kraj 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite book|last=March|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=DbHxAAAAQBAJ|title=The Tamburitza Tradition: From the Balkans to the American Midwest|date=14. 11. 2013|publisher=University of Wisconsin Pres|isbn=9780299296032|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zvonko Bogdan]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [http://tamburica.org/ TamburicaOrg – tamburaški portal – tambura portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190426152932/http://www.tamburica.org/ |date=26. 4. 2019 }}
* [http://tamburizza.at/ Tamburizza.at – Tamburizza Verein Ivan Vukovic-Parndorf]
* [http://www.tambura.com.hr Tambura.com.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260314124224/http://www.tambura.com.hr/ |date=14. 3. 2026 }} {{jez-hr}}
* [http://www.tamburitza.org/ Tamburica Association of America]
* [http://www.tresnjevka.net/engtamb.htm About tamburica – short history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716164511/http://www.tresnjevka.net/engtamb.htm |date=16. 7. 2011 }}
* [http://www.croatianhistory.net/etf/folk.html The Tamburitza and the preservation of Croatian folk music], by Michael B. Savor (Canada)
* [http://www.croatianamericanweb.org/special-festivals-tamfest.php The San Francisco Tamburitza Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170913061102/http://www.croatianamericanweb.org/special-festivals-tamfest.php|date=13. 9. 2017}}

=== Muzički primjeri ===

* [http://db.zti.hu/24ora/mp3/12005i_06b.mp3 &quot;Ugrós, lassú és friss csárdás&quot;], iz [[Bátmonostor]], Hungary [http://db.zti.hu/24ora/dalok.asp]
* [http://db.zti.hu/24ora/mp3/6641a2.mp3 &quot;Aki leány akar lenni&quot; (csárdás)], iz [[Bogyiszló]], Hungary [http://db.zti.hu/24ora/dalok.asp Publikált népzenei felvételek -- On-line adatbázis]
* [http://db.zti.hu/24ora/mp3/12018a_b.mp3 &quot;Lassú csárdás&quot;], iz [[Dávod]], Hungary [http://db.zti.hu/24ora/dalok.asp Publikált népzenei felvételek -- On-line adatbázis]
* [http://tamburizza.at/files/Audio/Okolo_Pandrofa_Zvecera_se_secem.mp3 &quot;Zvečera se šečem&quot;], Tamburica ensemble &quot;Ivan Vuković&quot;, [[Parndorf]], Austria [http://tamburizza.at/index.php/tambu-store Tamburaško društvo Ivan Vuković Pandrof - Shop]
* [http://www.tambura.com.hr/Audio/Sjene.mp3 Z. Tonković: &quot;Sjene&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250416070034/http://www.tambura.com.hr/Audio/Sjene.mp3 |date=16. 4. 2025 }} (Croatia)
* [http://www.tambura.com.hr/Stara/MP3/fala.mp3 Janika Balaž and his orchestra: &quot;Fala&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250416065835/http://www.tambura.com.hr/Stara/MP3/fala.mp3 |date=16. 4. 2025 }} (Croatia/Zagorje) [http://www.tambura.com.hr/Stara/audio&amp;foto.htm audio&amp;foto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250416065915/http://www.tambura.com.hr/Stara/audio%26foto.htm |date=16. 4. 2025 }}
* [http://www.tambura.com.hr/Stara/MP3/Deronjski%20valcer.mp3 &quot;Deronjski valcer&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250416065821/http://www.tambura.com.hr/Stara/MP3/Deronjski%20valcer.mp3 |date=16. 4. 2025 }}, from [[Deronje]], [[Serbia]] [http://www.tambura.com.hr/Stara/audio&amp;foto.htm audio&amp;foto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250416065915/http://www.tambura.com.hr/Stara/audio%26foto.htm |date=16. 4. 2025 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Žičani instrumenti]]</text>
      <sha1>b6y918ur258zfsd9ruvrg9hoam4xzdo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mali Antili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20804</id>
    <revision>
      <id>3923559</id>
      <parentid>3850413</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Created by translating the section &quot;History&quot; from the page &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1369181132|Lesser Antilles]]&quot;</comment>
      <origin>3923559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8120" sha1="dve260r9f5myhqezoq7m5b4k6ld6bm2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:LocationLesserAntilles.png|300p|mini|Položaj Malih Antila]]
'''Mali Antili''' su lanac djelimično vulkanskih&lt;ref&gt;http://www.britannica.com/EBchecked/topic/645259/Windward-Islands&lt;/ref&gt; ostrva u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Površina im je 13012 km2, sa 3,7 miliona stanovnika.

Prema geografskom položaju Mali antili se dijele na sljedeće grupe ostrva (smjer od sjevera prema istoku i zapadu):

* [[Ostrva zavjetrine]]
: između ostalih [[Djevičanska ostrva]], [[Angvila]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Sint Maarten]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Antigva i Barbuda]], [[Saba]], [[Sveti Bartolomej]], [[Montserrat]] 

* [[Ostrva privjetrine]]
: između ostalih [[Dominika]], [[Martinique]], [[Sveta Lucija]], [[Barbados]], [[Grenadini]], [[Grenada]], [[Tobago]]

* [[Zavjetrinski Antili]]	
: između ostalih [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Savezne teritorije Venecuele]]

== Historija ==

=== Arhajsko doba ===
Najranije naselje iz arhajskog doba pronađeno je na arheološkim nalazištima poput St. John i Banwari Trace u Trinidadu, a datira između 7700. i 6100. godine prije nove ere. Artefakti iz ovog perioda uključuju kamene i koštane alate korištene za lov i ribolov. U Trinidadu i Tobagu je identifikovano ukupno 29 nalazišta iz arhajskog doba, povezanih s narodom Ortoiroid, podijeljenih u Banwarian (5000–2500 p.n.e.) i Ortoiran grupe (1500–300 p.n.e). Tokom kasnog arhajskog doba, divlje biljne namirnice postale su značajnije, s dokazima o ranom upravljanju biljkama, uključujući usjeve poput [[Kukuruz|kukuruza]], [[Batat|slatkog krompira]], achire i [[Čili|čili papričica,]] koji su uvoženi i uzgajani s kontinenta.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last=Keegan|first=William F.|date=2017-02-23|title=The Caribbean before Columbus|pages=197–238|accessdate=2024-09-20|publisher=Oxford University Press|last2=Hofman|first2=Corinne L.|isbn=978-0-19-060524-7}}&lt;/ref&gt;

Arheološki zapisi za ostatak južnih Malih Antila su rijetki, s nalazištima na Tobagu, [[Barbados|Barbadosu]] i [[Martinique|Martiniku]] koji sadrže potencijalne artefakte iz arhajskog doba. Faktori poput lokalne tektonske aktivnosti i uragana ili drugih oluja vjerovatno su iskrivili arheološke dokaze u ovim regijama. Moguće da su čitava ostrva već potopljena. Teška erozija, klizišta i vulkanske erupcije su prilično česte i mogu doprinijeti stanju arheoloških nalazišta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Predložena su tri scenarija migracije. Prvo su zajednice iz arhajskog doba iz Južne Amerike stigle do Trinidada, Tobaga i Barbadosa. Drugo, južne Male Antile ([[Ostrva privjetrine]]) su zaobišli rani doseljenici, migrirajući direktno na sjeverna ostrva. Treće, tehnološka difuzija se dogodila bez značajnog kretanja stanovništva iz sjeveroistočne Južne Amerike.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Apsolutna geohronologija|Hronometrijski podaci]] dijele arhajsko doba na sjevernim Malim Antilima u tri faze: rano arhajsko doba (3300–2600. p.n.e), srednje arhajsko doba (2600–800. p.n.e) i kasno arhajsko doba (800. p.n.e. – 100. n.e.). Obalna područja bila su omiljena za naseljavanje, posebno zbog blizine morskih resursa i kamenoloma. Materijalna kultura pokazuje oslanjanje na morske plodove (ribu i mekušce) i kopnene životinje. Čini se da su Antigua i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] bili najnaseljeniji tokom arhajskog doba.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Značajno je da se sva poznata nalazišta iz arhajskog doba nalaze na sjevernim ostrvima, bez dokaza na Ostrvima privjetrine južno od [[Guadeloupe|Gvadalupea]]. Trinidad, Tobago i Barbados su izuzeci, vjerovatno kolonizovani odvojeno od Južne Amerike. Naselja na Malim Antilima osnivana su na malim ostrvima i u priobalnom području; većina naselja bila je privremena i mala, što ukazuje na godišnju mobilnost radi nabavke resursa. Uprkos sličnostima, svako nalazište je pokazivalo razlike u konzumaciji morskih vrsta i raznolikosti alata za odvajanje školjki i koralja. Svaka lokacija pokazala je različite prilagodbe lokalno dostupnim resursima i/ili obrascima aktivnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Neolitski period ===
Arheološki nalazi, uključujući huecoidnu i saladoidnu grnčariju, pružaju radiokarbonsko datiranje nalazišta iz ranog keramičkog doba, ukazujući na početnu sferu interakcije između obalne Južne Amerike i sjevernih Malih Antila koja je započela oko 400-200. godine prije nove ere. Otkriće saladoidne keramike u [[Portoriko|Portoriku]] i sjevernim Malim Antilima smatra se rezultatom istraživačkih aktivnosti, kulturnih razmjena i postepenih migracija s kopna tokom arhajskog doba. Ovaj proces je uključivao interakciju lokalnih zajednica sa etabliranim izolovanim društvima, stvarajući mrežu dinamičnih društvenih odnosa. Međutim, došlo je do debata i kontroverzi oko kontradiktornih stratigrafskih podataka, radiokarbonskih datiranja i stilskih razlika u grnčariji.{{Sfn|Keegan|Hofman|2017}}

=== Dolazak Evropljana ===
Španci su bili prvi Evropljani koji su stigli na ostrva dolaskom [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]. Godine 1493, na svom drugom putovanju, Kolumbo je stigao do obale Karipskog mora, gdje je plovio kako bi otkrio nekoliko ostrva arhipelaga Malih Antila. Prvo ostrvo koje je otkrio na ovom putovanju nazvao je Deseada. Španci su polagali pravo na ostrvo [[Dominika]] i svečano zauzeli zemlju koju su nazvali Marigalante. Zatim su se usidrili pored ostrva koje su nazvali Guadalupe. Kasnije su posjetili [[Montserrat]], Antiguu i San Cristobal (Sveti Kitts). Zatim su prešli preko arhipelaga Jedanaest hiljada djevica. Tokom narednih vijekova, Španci, Francuzi, Holanđani, Danci i Englezi borili su se za nekoliko ostrva.

Francuski trgovac Pierre Belain d'Esnambuc otplovio je na Karibe 1625, nadajući se da će osnovati francusko naselje na ostrvu Sveti Kristofer (Saint Kitts). Francuzi su 1626. počeli pokazivati interes za Guadalupu, protjeravši španske koloniste. Godine 1635. Španija je ustupila Martinik Francuskoj nakon 133 godine španske kontrole, a Belain je osnovao prvu stalnu francusku koloniju, Saint-Pierre, na Martiniku. Belain je prisvojio Martinik za francuskog kralja [[Luj XIII, kralj Francuske|Luja XIII]] i Društvo američkih ostrva.
[[Datoteka:MargaritaCastle.jpg|mini| Španska kolonijalna kula na ostrvu Margarita, Nueva Esparta, Venecuela]]
Ostrvo Margarita je otkriveno 15. augusta 1498. tokom Kolumbovog trećeg putovanja. Kolumbo je uočio tri ostrva, od kojih su dva mala, niska i suha (današnji Coche i Cubagua). Na tom putovanju admiral je također otkrio kopno u Venezueli.

Pokrajinu Trinidad su u 16. vijeku stvorili Španci, a njen glavni grad je bio San Hoze de Oruna. Tokom Napoleonskih ratova 1797, britanske snage su počele okupirati teritoriju. Godine 1802. Španija je priznala britanski suverenitet.

Sjedinjene Američke Države su 1917. kupile danska Zapadnoindijska ostrva. Većina britanskih kolonija postale su nezavisne države, a ostrva Malih Antila koja su pripadala Venecueli podijeljena su u dva različita entiteta: Državu Nueva Esparta i Federalne zavisne teritorije (1938). Godine 1986. [[Aruba]] se otcijepila od [[Nizozemski Antili|Holandskih Antila]], zvanično postavši država u okviru [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Holandije]]. Ostatak Holandskih Antila je raspušten 2010. kako bi se formirale manje cjeline.

Dana 18. jula 1995, prethodno uspavani vulkan Soufrière Hills na južnom dijelu Montserrata postao je aktivan. Erupcije su uništile glavni grad [[Plymouth (Montserrat)|Plymouth]]. Između 1995. i 2000, dvije trećine stanovništva ostrva bilo je prisiljeno pobjeći, uglavnom u Veliku Britaniju, ostavljajući manje od 1.200 ljudi na ostrvu 1997. (a taj broj je porastao na gotovo 5.000 do 2016.).
== Također pogledajte ==
* [[Veliki Antili]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://countrystudies.us/caribbean-islands/56.htm (en)
* http://whc.unesco.org/pg_friendly_print.cfm?cid=326&amp;id=1993&amp; (en)
{{Commonscat|Lesser Antilles}}

[[Kategorija:Sjeverna Amerika]]
[[Kategorija:Karibi]]
[[Kategorija:Ostrva]]</text>
      <sha1>dve260r9f5myhqezoq7m5b4k6ld6bm2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923561</id>
      <parentid>3923559</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:34:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Dorada prevedenog teksta.</comment>
      <origin>3923561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9291" sha1="ajulghg4lg944upipvcvyw6hj1yt80b" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:LocationLesserAntilles.png|300p|mini|Položaj Malih Antila]]
'''Mali Antili''' su lanac djelimično vulkanskih&lt;ref&gt;http://www.britannica.com/EBchecked/topic/645259/Windward-Islands&lt;/ref&gt; ostrva u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Površina im je 13012 km2, sa 3,7 miliona stanovnika.

Prema geografskom položaju Mali antili se dijele na sljedeće grupe ostrva (smjer od sjevera prema istoku i zapadu):

* [[Ostrva zavjetrine]]
: između ostalih [[Djevičanska ostrva]], [[Angvila]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Sint Maarten]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Antigva i Barbuda]], [[Saba]], [[Sveti Bartolomej]], [[Montserrat]] 

* [[Ostrva privjetrine]]
: između ostalih [[Dominika]], [[Martinique]], [[Sveta Lucija]], [[Barbados]], [[Grenadini]], [[Grenada]], [[Tobago]]

* [[Zavjetrinski Antili]]	
: između ostalih [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Savezne teritorije Venecuele]]

== Historija ==
Najranija naselja iz arhajskog doba zabilježena su na arheološkim nalazištima poput St. Johna i Banwari Tracea u Trinidadu, koja datiraju iz perioda između 7700. i 6100. godine prije nove ere. Artefakti iz ovog perioda uključuju kamene i koštane alate korištene za [[lov]] i [[ribolov]]. U [[Trinidad i Tobago|Trinidadu i Tobagu]] identifikovano je ukupno 29 nalazišta iz arhajskog doba, povezanih s narodom Ortoiroid, koja su podijeljena na banvarijansku (5000–2500. p. n. e) i ortoiransku (1500–300. p. n. e) podseriju. Tokom kasnog arhajskog doba divlje biljne namirnice postale su značajnije, a postoje i dokazi o ranom uzgoju i upravljanju biljkama. Među usjevima koji su s kopna uvezeni i uzgajani bili su [[kukuruz]], [[Batat|slatki krompir]], achira i [[Čili|čili papričice]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Keegan, William F.; Hofman, Corinne L. (23. 2. 2017), ''The Caribbean before Columbus'', Oxford University Press, str.&amp;#x20;197–238.&lt;/ref&gt;

Arheološki podaci za ostatak južnih Malih Antila prilično su oskudni. Na nalazištima na Tobagu, [[Barbados|Barbadosu]] i [[Martinique|Martiniku]] pronađeni su mogući artefakti iz arhajskog doba. Faktori poput lokalne tektonske aktivnosti. te [[Tropski ciklon|uragana]] i drugih oluja vjerovatno su narušili arheološke tragove u ovim područjima. Čitava ostrva danas se možda nalaze pod vodom. Jaka erozija, klizišta i vulkanske erupcije relativno su česte pojave i mogu utjecati na očuvanost arheoloških nalazišta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Predložena su tri scenarija migracija. Prema prvom, zajednice iz arhajskog doba iz Južne Amerike stigle su do Trinidada, Tobaga i Barbadosa. Prema drugom, rani doseljenici zaobišli su južne Male Antile ([[Ostrva privjetrine]]) i migrirali direktno prema sjevernim ostrvima. Treći scenarij pretpostavlja da je došlo do širenja tehnologije bez značajnijeg kretanja stanovništva iz sjeveroistočne [[Južna Amerika|Južne Amerike]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Hronometrijski podaci dijele arhajsko doba na sjevernim Malim Antilima u tri faze: rano arhajsko doba (3300–2600. p. n. e), srednje arhajsko doba (2600–800. p. n. e.) i kasno arhajsko doba (800. p. n. e–100. n. e). Obalna područja bila su posebno pogodna za naseljavanje, prvenstveno zbog blizine morskih resursa i nalazišta [[Kremen|kremena]]. Materijalna kultura ukazuje na oslanjanje na morske plodove, poput [[ribe]] i [[Mehkušci|mehkušaca]], kao i na kopnene životinje. Čini se da su [[Antigua]] i [[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]] bili najgušće naseljeni tokom arhajskog doba.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zanimljivo je da se sva poznata nalazišta iz arhajskog doba nalaze na sjevernim ostrvima, dok nema dokaza o takvim nalazištima na Ostrvima privjetrine južno od [[Guadeloupe|Gvadalupa]]. Trinidad, Tobago i [[Barbados]] predstavljaju izuzetke i vjerovatno su naseljeni odvojeno, direktno iz Južne Amerike. Naselja na [[Burkittov limfom|Malim Antilima]] osnivana su na malim ostrvima i u priobalnim područjima. Većina naselja bila je mala i privremena, što ukazuje na sezonsko kretanje stanovništva radi pribavljanja resursa. Uprkos sličnostima, među nalazištima su postojale razlike u korištenju morskih vrsta, kao i u raznovrsnosti alata izrađenih od [[Bivalvia|školjki]] i [[Korali|korala]]. Svako nalazište pokazuje različite načine prilagođavanja lokalno dostupnim resursima i/ili obrascima aktivnosti.&lt;ref&gt;Fitzpatrick, Scott M. 2011. “Verification of an Archaic Age Occupation on Barbados, Southern Lesser Antilles.” Radiocarbon 53(4): 595–604.&lt;/ref&gt;

=== Neolitsko razdoblje ===
Arheološki nalazi, uključujući huekoidnu i saladoidnu keramiku, pružaju radiokarbonske datume za nalazišta ranog keramičkog doba i ukazuju na početak interakcije između obalnih područja Južne Amerike i sjevernih Malih Antila oko 400–200. godine p. n. e. Otkriće saladoidne keramike u Portoriku i na sjevernim Malim Antilima tumači se kao posljedica istraživačkih aktivnosti, kulturne razmjene i postepenih migracija s kopna tokom arhajskog doba. Taj proces uključivao je interakciju lokalnih zajednica s već razvijenim otočnim društvima, čime je nastala mreža dinamičnih društvenih odnosa. Međutim, među istraživačima su se pojavile rasprave i neslaganja zbog proturječnih stratigrafskih podataka, radiokarbonskih datuma i stilskih razlika u keramici.&lt;ref&gt;[[Mali Antili#CITEREFKeeganHofman2017|Keegan i Hofman 2017]].&lt;/ref&gt;

=== Dolazak Evropljana ===
[[Datoteka:MargaritaCastle.jpg|mini| Španska kolonijalna kula na ostrvu Margarita, Nueva Esparta, Venecuela]]Španci su bili prvi Evropljani koji su stigli na ova ostrva, predvođeni [[Kristofor Kolumbo|Kristoforom Kolumbom]]. Godine 1493, tokom svog drugog putovanja, Kolumbo je stigao do [[Karipsko more|Karipskog mora]], gdje je plovio u potrazi za nekoliko ostrva arhipelaga Malih Antila. Prvo ostrvo koje je otkrio na tom putovanju nazvao je Deseada. Španci su položili pravo na ostrvo Dominiku i formalno zauzeli teritoriju ostrva koje su nazvali Marigalante. Zatim su se usidrili pored ostrva koje su nazvali Gvadalupa. Kasnije su posjetili [[Montserrat]], Antigvu i San Cristobal (Sveti Kits). Potom su prošli kroz [[arhipelag]] [[Jedanaest hiljada djevica]]. Tokom narednih vjekova Španci, Francuzi, Holanđani, Danci i Englezi borili su se za prevlast nad različitim ostrvima.&lt;ref&gt;Descubrimiento de América&lt;/ref&gt;

Francuski trgovac Pierre Belain d'Esnambuc otplovio je na Karibe 1625, u nadi da će osnovati francusko naselje na ostrvu Sveti Kristofer (Sveti Kits). Francuzi su 1626. počeli pokazivati interes za Gvadalupu, odakle su protjerali španske koloniste. Godine 1635. Španija je ustupila Martinik Francuskoj, nakon 133 godine španske vlasti, a Belain je na Martiniku osnovao prvu stalnu francusku koloniju, Saint-Pierre. Belain je Martinik prisvojio u ime francuskog kralja Luja XIII i kompanije Compagnie des Îles de l'Amérique“.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.larousse.fr/encyclopedie/personnage/Pierre_Belain/182415|title=Pierre Belain sieur d'Esnambuc - LAROUSSE|last=Larousse|first=Éditions|website=www.larousse.fr|language=fr|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo Margarita otkriveno je 15. augusta 1498. tokom Kolumbovog trećeg putovanja. Kolumbo je ugledao tri ostrva, od kojih su dva bila mala, niska i sušna — današnja ostrva Coche i Cubagua. Tokom tog putovanja admiral je također otkrio kopno današnje [[Venecuela|Venecuele]].

Pokrajinu Trinidad osnovali su Španci u 16. vijeku, a njen glavni grad bio je San José de Oruña. Godine 1797, tokom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], britanske snage počele su okupirati teritoriju. Godine 1802. Španija je priznala britanski suverenitet nad njom.

Godine 1917. Sjedinjene Američke Države kupile su Danska Zapadnoindijska ostrva. Većina britanskih kolonija kasnije je postala nezavisna, dok su ostrva Malih Antila koja su pripadala Venecueli 1938. podijeljena na dva zasebna entiteta: državu Nueva Esparta i Federalne zavisne teritorije. Godine 1986. Aruba se izdvojila iz Holandskih Antila i zvanično postala zasebna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine]] [[Kraljevina Nizozemska|Holandije]]. Preostali dio Holandskih Antila raspušten je 2010. godine, nakon čega su formirani manji entiteti.

Dana 18. jula 1995. godine, prethodno uspavani vulkan Soufrière Hills na južnom dijelu Montserrata ponovo je postao aktivan. Erupcije su uništile glavni grad [[Plymouth (Montserrat)|Plymouth]]. Između 1995. i 2000, dvije trećine stanovništva ostrva bilo je prisiljeno napustiti Montserrat, uglavnom se preselivši u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo.]] Na ostrvu je 1997. ostalo manje od 1.200 stanovnika, a njihov broj porastao je na gotovo 5.000 do 2016.

Dva zvanična francuska prekomorska departmana su Gvadalupa i Martinik. Sveti Martin i Sveti [[Sveti Bartolomej|Bartolomej]], koji su ranije bili dio departmana Gvadalupe, od 2007. imaju poseban status prekomorskih zajednica.

== Također pogledajte ==
* [[Veliki Antili]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://countrystudies.us/caribbean-islands/56.htm (en)
* http://whc.unesco.org/pg_friendly_print.cfm?cid=326&amp;id=1993&amp; (en)
{{Commonscat|Lesser Antilles}}

[[Kategorija:Sjeverna Amerika]]
[[Kategorija:Karibi]]
[[Kategorija:Ostrva]]</text>
      <sha1>ajulghg4lg944upipvcvyw6hj1yt80b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eintracht Frankfurt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21522</id>
    <revision>
      <id>3923671</id>
      <parentid>3901920</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:49:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-Lemmy-</username>
        <id>73712</id>
      </contributor>
      <origin>3923671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13387" sha1="459k3mazfp8en4l0y7jovvv6sac88g7" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = ''Eintracht Frankfurt''
| Puno ime          = Eintracht Frankfurt e.V.
| Grb               =
| Nadimak           = ''Adler'' (Orlovi)
| Osnovan           = 8. mart 1899.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Frankfurt na Majni]]&lt;br/&gt;[[Hessen]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
| Stadion           = [[Deutsche Bank Park]]&lt;ref&gt;* http://www.stadiumguide.com/commerzbankarena/&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 60.100
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|NJE}} [[Mathias Beck]]
| Menadžer          = {{ZD|AUT}} [[Adi Hütter]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×1'''&lt;br/&gt;[[DFB-Pokal]] '''×5'''
| Evropski kupovi   = [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] '''×2'''&lt;br/&gt;[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' 
| Adresa            = Eintracht Frankfurt, Mörfelder Landstraße 362, D-60528 Frankfurt
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 8. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26
| Webstranica = [http://www.eintracht.de/ eintracht.de]
| Trenutna sezona   =
|uzorak_lr1=_frankfurt2627h
|uzorak_t1=_frankfurt2627h
|uzorak_dr1=_frankfurt2627h
|uzorak_č1=
|lijeva ruka1=000000
|tijelo1=000000
|desna ruka1=000000
|šorc1=000000
|čarape1=000000
|uzorak_lr2=_frankfurt2627a
|uzorak_t2=_frankfurt2627a
|uzorak_dr2=_frankfurt2627a
|uzorak_č2=
|lijeva ruka2=FFFFFF
|tijelo2=FFFFFF
|desna ruka2=FFFFFF
|šorc2=000000
|čarape2=FFFFFF
|uzorak_lr3=_frankfurt2627t
|uzorak_t3=_frankfurt2627t
|uzorak_dr3=_frankfurt2627t
|uzorak_č3=
|lijeva ruka3=
|tijelo3=
|desna ruka3=
|šorc3=
|čarape3=
}}
'''Eintracht Frankfurt''' [[Njemačka|njemački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] ([[Hessen]]). Takmiči se u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]], najvišem rangu njemačkog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 8. marta 1899. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] kao ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899''. U maju 1911. klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promijenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime Eintracht je dobio 1920, kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''.

== Uspjesi ==
*'''[[Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1959.
**Drugoplasirani (1): 1932.
*'''[[DFB-Pokal]]'''
**'''Prvaci (5)''': 1973/74, 1974/75, 1980/81, 1987/88, 2017/18.
**Finalisti (4): 1963/64, 2005/06, 2016/17, 2022/23.
*'''[[2. Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1997/98.
**Drugoplasirani (1): 2011/12.
*'''[[DFL-Superkup]]'''
**Finalisti (2): 1988, 2018.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''
**Finalisti (1): [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60.]]
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]'''
**'''Prvaci (2)''': [[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]], [[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1967.

== Trenutni sastav ==
''Zaključno sa: 2. septembar / rujan 2026.''
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1  |nac=NJE|ime=[[Noah Atubolu]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33 |nac=NJE|ime=[[Jens Grahl]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=39 |nac=NJE|ime=[[Amil Šiljević]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40 |nac=BRA|ime=[[Kauã Santos]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2  |nac=NJE|ime=[[Elias Baum]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3  |nac=NJE|ime=[[Lilian Brassier]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4  |nac=NJE|ime=[[Robin Koch]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5  |nac=BRA|ime=[[Otávio]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22 |nac=SAD|ime=[[Timothy Chandler]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26 |nac=JPN|ime=[[Keita Kosugi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34 |nac=NJE|ime=[[Nnamdi Collins]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37 |nac=NJE|ime=[[Jeremiaha Maluze]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=44 |nac=EKV|ime=[[Davis Bautista]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49 |nac=ESP|ime=[[Derek Boakye Osei]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6  |nac=DAN|ime=[[Oscar Højlund]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7  |nac=NJE|ime=[[Ansgar Knauff]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8  |nac=ALŽ|ime=[[Farès Chaïbi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15 |nac=NJE|ime=[[Noël Aséko]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20 |nac=JPN|ime=[[Ritsu Doan]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27 |nac=NJE|ime=[[Mario Götze]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31 |nac=SWE|ime=[[Love Arrhov]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38 |nac=NJE|ime=[[Ebu Bekir Is]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42 |nac=TUR|ime=[[Can Uzun]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45 |nac=SAD|ime=[[Marvin Dills]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9  |nac=NJE|ime=[[Jonathan Burkardt]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11 |nac=NJE|ime=[[Younes Ebnoutalib]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29 |nac=MAR|ime=[[Ayoube Amaimouni]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35 |nac=DEN|ime=[[Malik Pimpong]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=48 |nac=ESP|ime=[[Junior Awusi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50 |nac=NJE|ime=[[Alessandro Gaul Souza]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=   |nac=NJE|ime=[[Jessic Ngankam]]|poz=N}}
&lt;!--
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Jean-Mattéo Bahoya]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=MAL|ime=[[Fousseny Doumbia]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Noel Futkeu]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=SWE|ime=[[Hugo Larsson]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Niels Nkounkou]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Alexander Staff]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BEL|ime=[[Arthur Theate]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Elye Wahi]]|poz=N}}
Joining in July 2027
--&gt;
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Igrači na posudbi ===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Jean-Mattéo Bahoya]]|poz=V|ostalo=u [[Leeds United]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=MAL|ime=[[Fousseny Doumbia]]|poz=O|ostalo=u [[Energie Cottbus]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Noel Futkeu]]|poz=N|ostalo=u [[SV Elversberg]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=SWE|ime=[[Hugo Larsson]]|poz=V|ostalo=u [[Fulham FC]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=HUN|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=V|ostalo=u [[Ferencvárosi TC]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Niels Nkounkou]]|poz=O|ostalo=u [[OGC Nice]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Alexander Staff]]|poz=N|ostalo=u [[1. FC Saarbrücken]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BEL|ime=[[Arthur Theate]]|poz=O|ostalo=u [[Bologna FC]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=FRA|ime=[[Elye Wahi]]|poz=N|ostalo=u [[OGC Nice]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači kluba ==
{{Div col|3}}
* {{ZD|NJE}} [[Stefan Aigner]]
* {{ZD|NOR}} [[Jørn Andersen]]
* {{ZD|NJE}} [[Adolf Bechtold]]
* {{ZD|NJE}} [[Fritz Becker]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bein]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Berthold]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bindewald]]
* {{ZD|NJE}} [[Manfred Binz]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Blusch]]
* {{ZD|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]
* {{ZD|NJE}} [[Jörg Böhme]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudi Bommer]]
* {{ZD|NJE}} [[Ronald Borchers]]
* {{ZD|NJE}} [[Nathaniel Brown]]
* {{ZD|JKO}} [[Bum-Kun Cha]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Détári]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Doll]]
* {{ZD|NJE}} [[Erik Durm]]
* {{ZD|FRA}} [[Hugo Ekitiké]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Falkenmayer]]
* {{ZD|NOR}} [[Jan Åge Fjørtoft]]
* {{ZD|NJE}} [[Maurizio Gaudino]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Grabowski]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudolf Gramlich]]
* {{ZD|FRA}} [[Sébastien Haller]]
* {{ZD|JPN}} [[Makoto Hasebe]]
* {{ZD|NJE}} [[Hermann Höfer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Hölzenbein]]
* {{ZD|BUG}} [[Petr Houbtchev]]
* {{ZD|AUT}} [[Wilhelm Huberts|Wilhelm &quot;Willi&quot; Huberts]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]]
* {{ZD|JPN}} [[Daichi Kamada]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Köpke]]
* {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Körbel]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Kostić]]
* {{ZD|NJE}} [[Wolfgang Kraus]]
* {{ZD|NJE}} [[Richard Kress]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Kunter|Dr. Peter Kunter]]
* {{ZD|GRČ}} [[Sotirios Kyrgiakos]]
* {{ZD|NJE}} [[Werner Lorant]]
* {{ZD|NJE}} [[Joachim Löw]]
* {{ZD|NJE}} [[August Möbs]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Möller]]
* {{ZD|NJE}} [[Norbert Nachtweih]]
* {{ZD|NJE}} [[Willi Neuberger]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Nickel]]
* {{ZD|MAK}} [[Oka Nikolov]]
* {{ZD|NGA}} [[Jay-Jay Okocha]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Pahl]]
* {{ZD|AUT}} [[Bruno Pezzey]]
* {{ZD|NJE}} [[Alfred Pfaff]]
* {{ZD|NJE}} [[Christoph Preuß]]
* {{ZD|HRV}} [[Ante Rebić]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Reichel]]
* {{ZD|NJE}} [[Sebastian Rode]]
* {{ZD|NJE}} [[Dietmar Roth]]
* {{ZD|NJE}} [[Marco Russ]]
* {{ZD|NJE}} [[Lothar Schämer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Schneider]]
* {{ZD|NJE}} [[Franz Schütz]]
* {{ZD|NJE}} [[Alexander Schur]]
* {{ZD|NJE}} [[Uli Stein]]
* {{ZD|NJE}} [[Hans Stubb]]
* {{ZD|JAP}} [[Naohiro Takahara]]
* {{ZD|NJE}} [[Kevin Trapp]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Weber]]
* {{ZD|GAN}} [[Anthony Yeboah]]
* {{ZD|PER}} [[Carlos Zambrano]]
{{Div col end}}

== Treneri ==
{{Div col|3}}
* 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]]
* 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]]
* 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]]
* 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]]
* 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]]
* 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]]
* 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]]
* 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]]
* 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]]
* 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]]
* 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]]
* 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]]
* 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
* 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
* 2023/24 – [[Dino Toppmöller]]
* 2024/25 – [[Dino Toppmöller]]
* 2025/26 – [[Dino Toppmöller]], [[Dennis Schmitt]], [[Albert Riera]]
* 2026/27 – [[Adi Hütter]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Eintracht Frankfurt}}
* [http://www.eintracht.de Službeni sajt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50072/profile/index.html Eintracht Frankfurt] na zvaničnom sajtu UEFA-e

{{Bundesliga}}
{{Nogometni prvaci Njemačke}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}

[[Kategorija:Eintracht Frankfurt]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hessenu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]]
[[Kategorija:Frankfurt na Majni]]</text>
      <sha1>459k3mazfp8en4l0y7jovvv6sac88g7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portal:Bosna i Hercegovina/Uvod</title>
    <ns>100</ns>
    <id>21870</id>
    <revision>
      <id>3923630</id>
      <parentid>1873163</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:51:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="651" sha1="jxesbhd5759bzi62thh66z83vgrgvl2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg|100px|right|border]]
'''Bosna i Hercegovina''' ('''BiH''') je [[država]] u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Evrope]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i jugo-zapada graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]]. Na jugo-istoku graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Nezavisnost je stekla [[1. mart|1. marta]] [[1992|1992.]] godine nakon odluke građana u glasanju. Prema međunarodnim procjenama, broj stanovništva iznosi 4.498.976 (2006, podaci CIA). [[Bosna i Hercegovina|Pročitaj više...]]</text>
      <sha1>jxesbhd5759bzi62thh66z83vgrgvl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22532</id>
    <revision>
      <id>3923606</id>
      <parentid>3917042</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:26:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Admirmusicady</username>
        <id>148183</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stalni letovi */</comment>
      <origin>3923606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23154" sha1="ewe8mbtoaqgzizlxwwdvuh8wmlp55m9" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Sarajevo
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Sarajevo Airport 1 2024.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = SJJ
| ICAO            = LQSA
| vrsta           = 
| vlasnik-operator = [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]]
| vlasnik         = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| operator        = 
| grad            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| lokacija        = [[Butmir]], [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 2. Juni 1969
| upotreba        = 
| visina-m        = 521 m
| koordinate      = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}}
| website         = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r         = 
| r1-broj         = 12/30
| r1-dužina-m     = 2.700
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = Br. putnika u 2024. 
| stat1-podatak   = 1.821.762&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 33,8 %
| stat2-naziv     = Br. putnika u 2023.
| stat2-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.007
| stat3-naziv     = Br. putnika u 2022.
| stat3-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.377.349
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.&lt;ref name=&quot;historija&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; prevezenih putnika i 2.956.988&amp;nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Početak ===
Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;/&gt; Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu s asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&amp;nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje.

Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuisala približno 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca oficira JNA, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;&gt;{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;/&gt; što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].&lt;ref name=&quot;historija&quot;/&gt; 
Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim.

=== Razvoj u 2000-im ===
2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika.

Dana 18. oktobra 2005. [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'', po [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], naglasivši da takvo preimenovanje može podriti proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
Godine 2005. Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. 
Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&amp;H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&amp;H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. 
Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. 
Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2016. [[Qatar Airways]] najavio je novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. sa četiri leta sedmično.&lt;ref name=&quot;qatarairways.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 s avioprijevoznikom [[Air Serbia]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Trećeg maja 2017. aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).&lt;ref name=&quot;sarajevo-airport.ba1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-itog putnika te godine, što je bio rekordan broj dotad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
[[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]]
Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom postao je međunarodni aerodrom. Aviokompanije koje lete za Sarajevo jesu [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali.

== Stalni letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Air Arabia]]
| {{ZD|UAE}} [[Sharjah]] (sezonski)
|-
| [[Air Serbia]] 
| {{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|-
| [[AnadoluJet]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski)&lt;br&gt;
{{ZD|TUR}} [[Ankara]] 01.07.2026

|-
| [[Austrian Airlines]]
| {{ZD|AUT}} [[Beč]]
|-
| [[Croatia Airlines]]
| {{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|-
| [[Eurowings]]
|{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]] (2026)&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Berlin]] (2026)

|-
| [[FlyDubai]]
| {{ZD|UAE}} [[Dubai]]
|-
| [[FlyNas]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski)
|-
| [[Gulf Air]]
| {{ZD|BHR}} [[Manama]] 
|-
| [[Jezzera Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Kuwait Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Lufthansa]]
| {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]]
|-
| [[Norwegian Air Shuttle]]
| {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski)
|-
| [[Nouvelair]]
| {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski)
|-
| [[Pegasus Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]
|-
| [[Swiss International Air Lines]]
| {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVI}} [[Ženeva]] (2026)
|-
| [[Turkish Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|-
| [[Wizzair]]
| {{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt;      {{ZD|ITA}} [[Rim]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Berlin]]03.12.2026&lt;br/&gt;
{{ZD|SLK}} [[BRATISLAVA]]03.12.2026&lt;br/&gt;
{{ZD|CZE}} [[Prag]]18.12.2026&lt;br/&gt;
|-
| [[Ryanair]]
|{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} [[Milano]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br/&gt;{{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;
{{ZD|GRČ}} [[Solun]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠPA}} [[Girona]] &lt;br/&gt;
{{ZD|FRA}} [[Paris]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]]&lt;br/&gt;
|- 
| [[Flydeal]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]]
|-
| [[Qatar Airways]]
| {{ZD|KAT}} [[Doha]]
|-
| [[Nile air]]
| {{ZD|EGI}} [[Hurghada]] (sezonski)
|-
| [[LOT]]
| {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski)
|-
| [[Air Aegean]]
| {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]&lt;br/&gt;{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski)
|-
| [[Sunnexpres]]
| {{ZD|TUR}} [[Antalya]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[İzmir]]
|-
| [[Transavia]]
| {{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|- 
| [[Iberia (aviokompanija)|Iberia]]
| {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] (sezonski: 25. maj – 8. juni 2024)
|}

== Kargo-letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Icar air]]
| Ancona
|-
| [[Solinair]]
| Beograd, Ljubljana
|-
| [[Air Trade]]
| Zagreb
|}

== Statistike ==
Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Godina / Mjesec'''
! Januar
! Februar
! Mart
! April
! Maj
! Juni
! Juli
! August
! Septembar
! Oktobar
! Novembar
! Decembar
! Ukupno godišnje
! Promjena %
|-
|2026.
|121.762
|110.164
|136.258
|177.186
|202.074
|213.178
|284.301
|
|
|
|
|
|'''1.244.923'''
| +0,4%
|-
|2025.
|116.283
|105.463
|112.056
|185.911
|197.260
|230.771
|292.574
|311.827
|221.966
|181.426
|137.953
|133.202
|{{Rast}}'''2.226.692'''
| +22,2%
|-
|2024.
|77.454
|75.112
|82.926
|133.822
|151.252
|202.515
|269.161
|259.017
|188.040
|148.402
|123.146
|111.033
|{{Rast}}'''1.821.762'''
| +33,8%
|-
|2023.
|61.068
|56.979
|76.193
|89.580
|115.976
|133.945
|196.195
|208.570
|144.013
|119.458
|83.139
|76.891
|{{rast}}'''1.362.007'''
| {{smanjenje}}'''3,2%'''

|-
|2022.
|56.521
|50.475
|70.292
|94.690
|132.590
|154.887
|210.954
|217.253
|143.824
|110.580
|68.243
|67.039
|{{rast}}'''1.377.349'''
| +88,01%
|-
|2021.
|13.229
|10.836
|18.115
|17.106
|31.925
|71.985
|136.017
|151.309
|99.950
|84.462
|61.989
|70.200
|{{rast}}'''767.133'''
|&lt;nowiki&gt;+207,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2020.
|58.397
|51.969
|28.249
|929
|367
|3.629
|13.345
| 22.014
| 21.011
| 21.416
| 14.949
|13.367
|{{Smanjenje}}'''249.642'''
|&lt;nowiki&gt;-78,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2019.
|53,485
|53,130
|67,893
|89,843
|74,178
|119,205
|180,929
|178,943
|105,370
|95,628
|67,358
|57.718
|{{rast}}'''1,143,680'''
|&lt;nowiki&gt;+9,27%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2018.
|54.147
|48.986
|65.991
|86.995
|81.026
|92.997
|159.380
|159,506
|98,227
|83,660
|62,253
|53,417
|{{rast}}'''1,046,635'''
|  + 9,2%
|-
|2017.
|43.377
|41.122
|57.381
|79.796
|84.137
|78.170
|140.025
|144.166
|100.923
|80.769
|57.887
|50.218
|{{rast}}'''957.969'''&lt;ref name=&quot;statistika&quot; /&gt;
|  + 34,94%
|-
|2016.
|41,208
|42,567
|53,438
|68,085
|85,738
|66,429
|109,141
|118,350
|91,123
|71,360
|47,352
|44,183
|{{rast}}'''838,968'''
|  + 8,5%
|-
|2015.
|43,700
|39,908
|50,273
|63,064
|80,143
|74,855
|89,319
|101,307
|79,120
|71,255
|51,793
|28,167
|{{rast}}'''772,904'''
|&lt;nowiki&gt;+ 8,8%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2014.
| 36.114
| 35.435
| 45.789
| 56.611
| 71.513
| 74.976
| 74.948
| 88.591
| 71.168
| 64.844
| 46.833
| 43.079
|{{rast}}'''709.901'''
|  + 7,36%
|-
|2013.
| 33.437
| 30.399
| 44.631
| 56.918
| 65.495
| 72.949
| 69.699
| 79.796
| 66.721
| 64.387
| 44.446
| 36.760
|{{rast}}'''665.638'''
|  + 14,75%

|-
|2012.
| 33.247
| 26.278
| 36.765
| 49.709
| 55.107
| 62.491
| 69.346
| 60.787
| 60.323
| 52.115
| 38.612
| 35.278
|{{smanjenje}}'''580.058'''
| – 3,32%
|-
|2011.
| 30.484
| 34.148
| 40.803
| 49.489
| 56.812
| 62.994
| 81.042
| 59.042
| 59.074
| 52.957
| 39.785
| 33.348
|{{rast}}'''599,978'''
|  + 6,5%
|-
|2010.
| 31.746
| 28.850
| 37.657
| 39.907
| 51.398
| 59.636
| 72.615
| 60.475
| 54.753
| 51.137
| 40.912
| 34.180
|{{rast}}'''563.266'''
|  + 6,2%
|-
| 2009.
| 28.117
| 27.266
| 33.909
| 41.390
| 45.921
| 57.588
| 67.930
| 60.746
| 48.802
| 46.773
| 39.494
| 35.979
|{{rast}}'''533.915&lt;ref name=&quot;statistika arhiva&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; '''
|  + 4,7%
|-
| 2008.
| 23.909
| 27.121
| 34.896
| 38.052
| 46.974
| 55.391
| 62.524
| 61.560
| 42.752
| 46.094
| 34.089
| 32.913
|{{rast}}'''506.398'''
|  + 0,2%
|-
| 2007.
| 32.235
| 28.028
| 35.168
| 42.297
| 43.633
| 53.281
| 59.436
| 57.381
| 45.113
| 43.980
| 31.952
| 32.735
|{{rast}}'''505.269'''
|  + 8,4%
|-
| 2006.
| 26.743
| 24.292
| 30.484
| 37.380
| 44.290
| 49.987
| 56.504
| 54.811
| 45.394
| 38.690
| 28.166
| 29.287
| '''466.186'''
| -
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo International Airport}}
* [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}
{{Sarajevo}}

* [https://parkingsarajevo.ba/blog-aerodrom-sarajevo-zanimljivosti-neke-od-prica-i-4-anegdote-32 Aerodrom Sarajevo – zanimljivosti i anegdote] (blog tekst sa pričama i manje poznatim detaljima)

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine na Ilidži]]</text>
      <sha1>ewe8mbtoaqgzizlxwwdvuh8wmlp55m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22759</id>
    <revision>
      <id>3923435</id>
      <parentid>3917300</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98049" sha1="0aou1iuc4sdutezkq1vcx3t3wz3ddgv" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Demokratska&lt;br /&gt;Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;{{nobold|{{smaller|(1943–1945)}}}}&lt;hr&gt;Federalna Država&lt;br /&gt;Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;{{nobold|{{smaller|(1945–1946)}}}}&lt;hr&gt;Narodna Republika&lt;br /&gt;Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;{{nobold|{{smaller|(1946–1963)}}}}&lt;hr&gt;Socijalistička Republika&lt;br /&gt;Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;{{nobold|{{smaller|(1963–1992)}}}}
| status                         = Konstitutivna republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]
| genitiv                        = SR Bosne i Hercegovine
| razdoblje                      = 1943–1992.
| država_prije1                  = Kraljevina Jugoslavija
| država_prije_zastava1          = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_prije2                  = Nezavisna Država Hrvatska
| država_prije_zastava2          = Flag of Croatia (1941–1945).svg
| država_poslije1                = Republika Bosna i Hercegovina
| država_poslije_zastava1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
| zastava                        = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       = ''[[Bratstvo i jedinstvo]]''
| himna                          = ''[[Hej, Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}}
| karta                          = Locator map Bosnia and Herzegovina in Yugoslavia.svg
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]&lt;ref name=&quot;Geršković&quot;&gt;Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&amp;q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = {{unbulleted list
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (43.47%)
| [[Srbi]] (31.21%)
| [[Hrvati]] (17.38%)
| [[Jugoslaveni]] (5.54%)
| [[Etničke grupe u Jugoslaviji|Ostali]] (2.38%)&lt;ref name=&quot;Popis991&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |title='''''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima'''''; Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine; Statistički bilten 1993. Sarajevo 1993. godine |access-date=26. 1. 2024 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}
| religija                       = [[Sekularna država]]&lt;ref name=&quot;Avramovic_2007_p599&quot;&gt;{{harvnb|Avramović|2007|p=599|loc=[https://www.iclrs.org/content/blurb/files/Serbia.1.pdf Understanding Secularism in a Post-Communist State: Case of Serbia]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kideckel-Halpern_2000&quot;&gt;{{harvnb|Kideckel|Halpern|2000|p=165|loc=[https://books.google.com/books?id=EEBkON-ySQUC&amp;pg=PA165 Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History]}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Državni ateizam]] (''[[de facto]]'')
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Country facts PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = '''1943–1945:'''&lt;br /&gt;[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Privremena vlada]]&lt;br /&gt;'''1945–1946:'''&lt;br /&gt;[[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Federacija|federalna država]]&lt;br /&gt;'''1946–1948:'''&lt;br /&gt;[[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]&lt;br /&gt;'''1948–1963:'''&lt;br /&gt;[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]&lt;br /&gt;'''1963–1974:'''&lt;br /&gt;[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[republika]]&lt;br /&gt;'''1974–1990:'''&lt;br /&gt;[[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;br /&gt;'''1990–1992:'''&lt;br /&gt;[[Parlamentarna republika|parlamentarna]]&lt;br /&gt;[[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]
| vrsta_vlasti                   = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]]
| godina_prve_vlasti             = 1943–1946.
| vladar_prva_vlast              = [[Vojislav Kecmanović]] {{Small|(prvi)}}
| vrsta_vlasti2                  = 
| godina_druge_vlasti            = 1990–1992.
| vladar_druga_vlast             = [[Momčilo Krajišnik]] {{Small|(zadnji)}}
| vrsta_vlasti3                  = [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Predsjednik Izvršnog vijeća]]
| godina_treće_vlasti            = 1948–1953.
| vladar_treća_vlast             = [[Đuro Pucar]] {{Small|(prvi)}}
| vrsta_vlasti4                  = 
| godina_četvrti_vlasti          = 1990–1992.
| vladar_četvrti_vlast           = [[Jure Pelivan]] {{Small|(zadnji)}}
| vrsta_vlasti5                  = [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva]]
| godina_peti_vlasti             = 1974–1978.
| vladar_peti_vlast              = [[Ratomir Dugonjić]] {{Small|(prvi)}}
| vrsta_vlasti6                  = 
| godina_šesti_vlasti            = 1990–1992.
| vladar_šesti_vlast             = [[Alija Izetbegović]] {{Small|(zadnji)}}
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 1943–1945.
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 1945–1963.
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 1963–1992.
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]]
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum1                = 25. novembar 1943.
| događaj2                      = BiH u sastavu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| događaj_datum2                = 29. novembar 1945.
| događaj3                      = [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Preimenovanje iz NR u SRBiH]]
| događaj_datum3                = 7. april 1963.
| događaj4                      = [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Dobijanje statusa konstitutivnog naroda]] [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]
| događaj_datum4                = 21. februar 1974.
| događaj5                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]]
| događaj_datum5                = 18. novembar 1990.
| događaj6                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum6                = 1. mart 1992.
| događaj7                      = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum7                = 3. mart 1992.
| događaj8                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum8                = 1. april 1992.
| događaj9                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum9                = 8. april 1992.
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| osnivanje                      = 25. novembar 1943.
| ukidanje                       = 8. april 1992.
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 51.197
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = 4.377.033&lt;ref name=&quot;Popis991&quot;/&gt;
| stanovnika_godina              = 1991
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 85,5
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = [[jugoslavenski dinar]] ([[ISO 4217|YUD]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = +38
| danas_dio                      = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| komentar                       = 
}}
{{Historija BiH}}
'''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''', koja se obično nazivala '''Socijalistička Bosna''' ili jednostavno '''Bosna''', bila je jedna od šest konstitutivnih saveznih [[Socijalizam|socijalističkih]] republika koje su činile [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju]]. Bila je to prethodnica današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je postojala između 1945. i 1992, pod nizom različitih formalnih naziva.

Unutar [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Bosna i Hercegovina bila je jedinstvena [[Federacija|federalna država]] bez dominantne etničke grupe, kao što je bio slučaj u drugim [[Konstitutivni narod|konstitutivnim državama]], koje su sve bile i nacionalne države [[Jugoslaveni|južnoslavenskih naroda]]. Upravljano je pod strogim uslovima sankcionisanog [[Konsocijacionalizam|konsocijacionalizma]], lokalno poznatog kao &quot;etnički ključ&quot; ili &quot;nacionalni ključ&quot;, na osnovu ravnoteže političke zastupljenosti 3 najveće etničke grupe ([[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]).

[[Sarajevo]] je služilo kao glavni grad i ostalo je nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašenja nezavisnosti]]. Svi nivoi vlasti bili su u isključivoj kontroli [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], bosanskohercegovačkog ogranka [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], sve do 20. decembra 1990. nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora]], gdje vlast preuzimaju tkz. ''nacionalne stranke'': [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).

Granice SR Bosne i Hercegovine bile su gotovo identične onoj [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|kondominijumu Bosne i Hercegovine]] u periodu [[Austro-Ugarska|austro-ugarske vladavine]] koja je trajala do 1918. Te godine Bosna je postala dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i podijeljena na nekoliko [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]] (regionalnih administrativnih jedinica), odnosno dijelovi [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]], [[Zetska banovina|Zetske]] i [[Primorska banovina|Primorske]] (kasnije [[Banovina Hrvatska|Hrvatske]]) banovine. Uspostavom Narodne Republike ocrtane su njene moderne granice.

Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili [[fabrika|fabrički]] dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju.

== Naziv ==
Naziv '''Demokratska Bosna i Hercegovina''' službeno je dobila na osnivačkoj skupštini [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Zemaljskog antifašističkog vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH) noći 25. i 26. novembra 1943. u [[Mrkonjić Grad]]u. Nosila je to ime sve do [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Trećeg zasjedanja]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a održanom od 26. do 28. aprila 1945. u [[Sarajevska operacija|oslobođenom]] [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje dobija ime '''Federalna Država Bosna i Hercegovina''' (ili samo Federalna Bosna i Hercegovina). Promjenom imena [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] 29. novembra 1945, kao i proglašenjem prvog [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava FNRJ]] dva mjeseca kasnije u januaru, njene konstitutivne jedinice su također promijenile svoja imena. FD Bosna i Hercegovina je tako postala poznata kao '''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'''.

Ovaj ustavni sistem ([[narodna demokratija]]) je trajao do novog [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|jugoslavenskog ustava]]. Dana 7. aprila 1963. Jugoslavija je rekonstituisana kao [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]], a NR Bosna i Hercegovina, kao i ostale [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenske republike]], promijenila je ime u '''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina'''

Nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]], država je 8. aprila 1992. preimenovana u [[Republika Bosna i Hercegovina|'''Republiku Bosnu i Hercegovinu''']]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995. država postaje [[Federacija|federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] danas poznata kao '''[[Bosna i Hercegovina]]'''.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=CIA - The World Factbook - B&amp;H|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=27. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1|title=Lična karta BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1|archive-date=22. 11. 2010|url-status=dead|access-date=3. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Pozadina ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji|Aprilski rat}}Područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924 područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja, umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je, umjesto Zemaljske vlade, osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1923.&lt;ref&gt;[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]&lt;/ref&gt; Politički život u BiH u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,&lt;ref&gt;An International Symposium &quot;South-Eastern Europe 1918–995&quot; [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top|date=22. 8. 2006}}&lt;/ref&gt; te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države bio je između [[Hrvati|hrvatskog]] [[Regionalizam|regionalizma]] i [[Srbi|srpskog]] [[Centralizam|centralizma]], dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|početna podjela zemlje na 33 oblasti]] izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskohercegovačkih političara, kao što je [[Mehmed Spaho]], osigurali su da se šest oblasti ([[Bihaćka oblast|Bihaćka]], [[Mostarska oblast|Mostarska]], [[Sarajevska oblast|Sarajevska]], [[Travnička oblast|Travnička]], [[Tuzlanska oblast|Tuzlanska]] i [[Vrbaska oblast|Vrbaska]]), koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine, poklapaju sa [[Bosanski pašaluk|šest sandžaka]] iz [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline.

[[Šestojanuarska diktatura|Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije]] 1929. donijelo je ponovno [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|povlačenje granica u banovine]] koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između [[Banovina Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[Nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period bio je obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u [[Evropa|Evropi]], dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941, kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen [[Državni udar u Jugoslaviji 1941.|državni udar]]. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941, čime počinje [[Aprilski rat]].

=== Narodnooslobodilačka borba i nastanak ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi}}

Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata, vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge [[Srbi|Srbe]] da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]].

Početkom 1941. [[Savez komunista Jugoslavije|Jugoslavenski komunisti]] su, sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] na čelu, organizovali [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|multietnični pokret otpora]] nazvani [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOVJ). Osim borbe protiv nacističkih snaga, [[partizani]] su bili protivnici četnicima.

Od 1943. i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Nakon toga, partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju.

Dana 25. novembra 1943. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] je u [[Mrkonjić Grad]]u uspostavio Demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], sa historijskim granicama, koje su datirale još iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog doba]], te se taj datum obilježava i dan danas kao [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine|Dan državnosti]]. U [[Jajce|Jajcu]], četiri dana kasnije, održano [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugo zasedanje]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, na kome su udareni temelji nove jugoslavenske države i taj datum se u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] obilježavao kao [[Dan Republike]]. Još je važan datum i 27. juli [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|Dan ustanka naroda BiH]] kada je 1941, [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|oružanom akcijom u Drvaru]], počeo ustanak protiv [[Ustaše|okupatora]].

=== Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji ===
Nakon ulaska partizanskih trupa u [[Sarajevo]] 26. aprila 1945. sazvano je i [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|treće zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela. Državna struktura Federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na tom zasjedanju. Tada je, najprije, odobren rad [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma ZAVNOBiH]]-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]]. Tada je, također, imenovana [[Prva vlada Rodoljuba Čolakovića|Narodna Vlada FD Bosne i Hercegovine]].

Po [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija. Nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna [[Južni Slaveni|južnoslavenska]] naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je BiH nedjeljiva, te je jednom izjavio:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TV4YdlXnotQ|title=Bosna će bit Bosna!&quot; Josip Broz Tito|date=29. 3. 2015|website=youtube.com|access-date=15. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
{{Citat3|Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: “Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna”. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla.

''Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo.''

''Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu.''}}
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio [[Historija Bosne i Hercegovine|historije Bosne i Hercegovine]]. Jugoslavenski komunistički slogan &quot;[[bratstvo i jedinstvo]]&quot; uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sancaktar|first=Caner|date=Spring 2012|title=Historical Construction And Development of Bosniak Nation|journal=[[Alternatives: Turkish Journal of International Relations]]}}&lt;/ref&gt; To je značilo veliku koncentraciju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro-energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova, te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika u urbanim sredinama, te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je i izborom [[Sarajevo|Sarajeva]] za domaćina [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984]].
[[Datoteka:Neretva_most.jpg|mini|225x225piksel|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]

==== Politika ====
Iako se smatrala političkim zaostalom u SFRJ, tokom većeg dijela 50-ih i 60-ih godina, 70-te su doživjele uspon jake bosanske političke elite. Dok su radili u komunističkom sistemu, političari poput [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]], [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] jačali su i štitili suverenitet Bosne i Hercegovine. Njihovi napori su se pokazali ključnim tokom turbulentnog perioda nakon [[Smrt Josipa Broza Tita|Titove smrti]] 1980, a danas se smatraju jednim od ranih koraka ka bosanskohercegovačkoj nezavisnosti. Međutim, republika je jedva izbjegla sve više nacionalističku klimu tog vremena, neozlijeđena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Armakolas|first=Loannis|date=mart 2011|title=The 'Paradox' of Tuzla City: Explaining Non-nationalist Local Politics during the Bosnian War|url=https://archive.org/details/sim_europe-asia-studies_2011-03_63_2/page/229|journal=Europe-Asia Studies|volume=63|issue=2|pages=229–261|doi=10.1080/09668136.2011.547697|s2cid=145068402}}&lt;/ref&gt;

Nakon Titove smrti, rastuće nacionalističke ideje, prvenstveno zapažene u [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpskoj akademiji nauke i umjetnosti]] (SANU), izvršile su pritisak na BiH da se pozabavi optužbama o rastućem [[Nacionalizam|nacionalizmu]] u sopstvenom društvu. Jedan od najkontroverznijih događaja, koji je bosanskohercegovačko političko rukovodstvo pogodilo, bio je [[Sarajevski proces]] 1983. u kojem je, pod značajnim pritiskom političkog vrha [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]], bosanskohercegovačka politička elita iskoristila svoj uticaj kako bi osigurala osuđujuće presude za nekoliko [[Muslimani (narod)|muslimana]] nacionalista, kao vrstu političke žrtve za sticanje političkih poena u borbi protiv srpskih nacionalista.

Sarajevski proces se fokusirao na osudu [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] za pisanje &quot;[[Islamska deklaracija|Islamske deklaracije]]&quot;, književnog djela koje se u jugoslavenskom [[Socijalizam|socijalističkom]] režimu smatralo [[Radikalizam|radikalnim]] pristupom socijalističkim idealima Jugoslavije, koji su bili zasnovani na suzbijanju nacionalizma i kršenju te doktrine, te je bilo kažnjivo po zakonu. Ovakva suđenja u komunističkom režimu bila su prilično uobičajena i tipična praksa suzbijanja [[Sloboda govora|prava na slobodu govora]]. Bosanskohercegovački političari su ovu praksu iskoristili da reafirmišu svoje političko protivljenje srpskim nacionalističkim tendencijama, a posebno politici [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] koji je pokušavao da poništi [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav iz 1974.]] koji je, između ostalog, republike definisao kao države i [[Samoupravna zajednica|samoupravne zajednice]],{{sfn|Mahić|2003|p=4}} a [[Bošnjaci]] su dobili status [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] unutar republike, pod nazivom [[Muslimani (narod)|Muslimani]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Intervju dana Mustafa Imamović, Šta hoće SDA: ummu muslimana ili modernu državu?!|url=http://bhdani.com/arhiva/195/intervju.shtml|access-date=22. 4. 2019|work=Arhiva BH Dani broj 195|agency=[[BH Dani]]|date=2. 3. 2001|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522135332/http://bhdani.com/arhiva/195/intervju.shtml|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bergholz|first=Max|date=juni 2013|title=Sudden Nationhood: The Microdynamics of Intercommunal Relations in Bosnia-Herzegovina After World War II|url=https://archive.org/details/sim_american-historical-review_2013-06_118_3/page/678|journal=American Historical Review|volume=118|issue=3|pages=679–707|doi=10.1093/ahr/118.3.679|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Proces je također imao negativne rezultate, jer je srpski lobi insistirao na tome da je BiH &quot;mračna nacija&quot; u kojoj će biti procesuirani svi oni koji se protive vladi, gdje će muslimanski komunisti procesuirati muslimanske vjernike. Takva [[propaganda]] privukla je mnoge muslimane na njihov način razmišljanja. Drugi su Sarajevski proces tumačili kao način uklanjanja političkih amatera koji bi mogli poremetiti proces bosanskohercegovačke nezavisnosti.

=== Raspad Jugoslavije i nezavisnost ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
[[Revolucije 1989.|Padom komunizma]] i početkom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], stara [[Komunizam|komunistička]] doktrina tolerancije počela je gubiti snagu, stvarajući priliku [[Nacionalizam|nacionalističkim]] elementima u društvu da šire svoj uticaj. U novembru 1990. na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koje su kasnije formirale [[Koalicija|koaliciju]]. Stranke su dijelile vlast po etničkoj liniji, tako da je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|predsjednik]] [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio [[Bošnjaci|Bošnjak]] ([[Alija Izetbegović]]), [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine]] [[Srbi]]n ([[Momčilo Krajišnik]]), a [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|izvršnog vijeća]] (vlade) [[Hrvati|Hrvat]] ([[Jure Pelivan]]).

U oktobru 1991, Bosna i Hercegovina započinje put ka nezavisnosti, da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnost]] 29. februara i 1. marta 1992. Nakon proglašenja nezavisnosti 3. marta i [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|međunarodnog priznanja BiH]], u aprilu 1992. izbio je [[rat u Bosni i Hercegovini]].

Dana 8. aprila 1992, na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], donesena je odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]], gdje država službeno prestaje biti [[Socijalizam|socijalistička]] [[republika]].&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|desno|mini|[[Neum]]]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]]) i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot; /&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}&lt;/ref&gt; Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] sa SR Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije u Bosni i Hercegovini|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]].

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbijom]]. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]].

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad|Duvno]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]].]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}Za vrijeme postojanja republike, osnovana su dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]]:

* [[Nacionalni park Sutjeska]] (173&amp;nbsp;km²), osnovan 1965.
* [[Nacionalni park Kozara]] (34&amp;nbsp;km²), osnovan 1967.

==== Nacionalni park Sutjeska ====
{{Glavni|Nacionalni park Sutjeska}}
[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] 1952. je donijela zakon o proglašenju područja Sutjeske nacionalnim parkom. Iste godine [[Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine|Vlada NR Bosne i Hercegovine]] donijela odluku o izdvajanju [[Perućica|Perućice]] (1.234 ha) ''iz redovnog šumarskog gospodarenja, kao šumarski objekat potreban naučnim istraživanjima i nastavi''. Rješenjem [[Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine|Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine]] 1954. područje Perućice uvećano je za 200 ha (1.434 ha) ''i stavljeno pod zaštitu države kao prirodni rezervat''. Razvoj NPS-a u prošlosti uglavnom je bio baziran na historijskim događajima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U spomen [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], poznate kao Peta neprijateljska ofanziva, u periodu od 1958. do 1975. izgrađen je [[Memorijalni kompleks Tjentište]], sa spomen-kosturnicom u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske, spomenikom, rad [[Miodrag Živković|Miodraga Živkovića]] i spomen kućom bitke na Sutjesci.

==== Nacionalni park Kozara ====
{{Glavni|Nacionalni park Kozara}}
Dana 6. aprila 1967. Kozara je postala [[nacionalni park]], sa ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine [[Kozara|Kozare]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://npkozara.com/|title=Nacionalni park Kozara – planinarenje, biciklizam, šetnje , skijalište, smještaj|date=23. 10. 2023|language=bs-BA|access-date=2. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Kozara je niska, ostrvska planina, smještena između [[Panonska nizija|Panonske nizije]] na sjeveru i [[Dinaridi|Dinarida]] na jugu, te omeđena rijekama [[Sava|Savom]], [[Una|Unom]], [[Vrbas]]om i [[Sana|Sanom]].

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] planina Kozara postala je čuvena po borbama ([[Bitka na Kozari]]) naroda ovog kraja za slobodu. Kao pjesničko svjedočanstvo stradanja naroda kozaračkog kraja nastala je čuvena pjesma [[Stojanka majka Knežopoljka]] koju je napisao [[Skender Kulenović]] 1942. Na Mrakovici, centralnom dijelu nacionalnog parka, uređen je [[Memorijalni kompleks Kozara]], kojeg čine: Spomenik Revoluciji, memorijalni zid i muzej.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/9-najnovije-vijesti/33-kozara|title=Kozara - Nacionalni park Kozara|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811142605/http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/9-najnovije-vijesti/33-kozara|archive-date=11. 8. 2020|url-status=dead|access-date=27. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
U februaru 1942. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije]] donio je neke od prvih propisa o formiranju, organizaciji i radu [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] na slobodnoj teritoriji poznatih kao [[Fočanski propisi]], koji su definisali mjesne narodnooslobodilačke odbore kao privremene organe narodne vlasti koje bira biračko tijelo slobodno i neposredno.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot;&gt;{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}&lt;/ref&gt; Prvi odbori formirani su u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]] i [[Podrinje|Podrinju]], čiji je broj porastao na 911 sela, 131 općinu, 19 kotara i jednu oblast ([[Hercegovina]]) 1942.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt; [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Drugo zasjedanje|Drugom zasjedanju]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 1944. regulisani su izbori mjesnih narodnooslobodilačkih odbora, definišući ih kao ''&quot;temelj narodne vlasti u Federalnoj Bosni i Hercegovini&quot;''.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;

U neposrednom periodu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini bili su: [[Općina|općine]], urbana naselja, gradske regije, [[grad]]ovi, [[kotar]]i i okruzi.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;
[[Datoteka:Srezovi i opštine u NRBiH 1955.jpg|mini|Područja kotara (srezova) i općina u NRBiH 1955.]]
Godine 1946. SR Bosna i Hercegovina bila je podijeljena na 7 okruga, 1 gradski okrug, 78 kotara, 9 gradskih kotara, kao i na 1293 mjesna narodna odbora (iako je njihov broj smanjen od 1947. do 1948).&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt; Između 1949. i 1950. SR BiH bila je podijeljena na 4 okruga ([[Tuzlanski okrug|Tuzlanska]], [[Sarajevski okrug|Sarajevska]], [[Mostarski okrug|Mostarska]] i [[Banjalučki okrug|Banjalučka]]), 67 kotara, 14 gradova (koji nisu bili u sastavu kotara), 26 općina (koji su bili u sastavu kotara) i 880 mjesna narodna odbora. Godine 1951. ukinuta je prva kategorija oblasti.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;

=== Kotari ===
[[Datoteka:Kotari BiH.png|mini|Podjela NRBiH na kotare nakon 1957.]]
Između 1953. i 1955. (kada je uveden novi zakon o općinama i kotarima) 880 mjesnih narodnih odbora transformisano je u 363 općine, dok je broj kotara smanjen na 15: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Goražde]], [[Jajce]], [[Livno]], [[Mostar]], [[Prijedor]], [[Sarajevo]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Zenica]] i [[Zvornik]].&lt;ref name=&quot;Sloga&quot;&gt;Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip. ''Geografski atlas i statističko–geografski pregled svijeta'', V. prošireno izdanje, 'Seljačka sloga', Zagreb, 1956., str. 40. i 41.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kotar
&lt;sup&gt;(1953)&lt;/sup&gt;
!Površina
(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Kotar
&lt;sup&gt;(1953)&lt;/sup&gt;
!Površina
(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Kotar
&lt;sup&gt;(1953)&lt;/sup&gt;
!Površina
(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Banja Luka]]
|3.956
|[[Goražde]]
|3.462
|[[Sarajevo]]
|4.915
|-
|[[Bihaćka republika|Bihać]]
|3.992
|[[Jajce]]
|2.684
|[[Trebinje]]
|2.849
|-
|[[Brčko]]
|2.399
|[[Livno]]
|4.459
|[[Tuzla]]
|3.025
|-
|[[Derventa]]
|1.616
|[[Mostar]]
|6.492
|[[Zenica]]
|2.735
|-
|[[Doboj]]
|2.732
|[[Prijedor]]
|3.492
|[[Zvornik]]
|2.298
|}
Godine 1957. ukinuta su 3 kotara ([[Derventa]], [[Trebinje]] i [[Zvornik]]) i pripojena susjednim kotarima.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;

Treći po redu [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|popis stanovništva u SR BiH]], objavljen 30. marta 1961, donio je značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare i uvedena podjela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela, uz neke manje promjene, potrajala je sve do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Na kraju su okruzi potpuno ukinuti 1964.

=== Općine ===
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina division 1995.png|mini|Podjela SRBiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].]]
Tokom godina, početni broj od 363 općine smanjen je na 134 (1959), zatim na 122 (1961), a kasnije na 107 (1966).&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt; Broj općina je povećan na 109 uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale dvije nove općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], pa je na popisima iz 1981. i 1991, SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina, i to:&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;

* [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Centar (Sarajevo)]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Trnovo]] i [[Vogošća]].
* Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Tomislavgrad|Duvno]], [[Fojnica]], [[Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Široki Brijeg|Lištica]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Drvar|Titov Drvar]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]].

==== Bivša imena općina ====
Nazivi određenih općina u vrijeme SR Bosne i Hercegovine bili su:

* Bosanski Brod - danas [[Brod (općina)|Brod]],
* Bosanska Dubica - danas [[Kozarska Dubica]],
* Bosanska Gradiška - danas [[Gradiška]],
* Bosanski Novi - danas [[Novi Grad]],
* Bosanski Šamac - danas [[Šamac]],
* Dobratići - danas [[Dobretići]],
* Duvno - danas [[Tomislavgrad]],
* Gornji Vakuf - danas [[Gornji Vakuf-Uskoplje]],
* Lištica - danas [[Široki Brijeg]],
* Prozor - danas [[Prozor-Rama]],
* Pucarevo - danas [[Novi Travnik]] (od 1980; po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]),
* Skender Vakuf - danas [[Kneževo]],
* Titov Drvar - danas [[Drvar]] (od 1981; po [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]]).

== Politika ==
Funkciju šefa države SR Bosne i Hercegovine obavljao je predsjednik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a (od 1943. do 1945), odnosno predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma]] [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine BiH]] (od 1945. do 1953). Nakon ukidanja ove funkcije, od 1953. do 1974. funkciju šefa države je obavljao [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|predsjednik skupštine]]. Funkcija predsjednika, odnosno predsjednika [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] uvedena je [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom 1974]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rulers.org/rulb1.html#bosnia_and_herzegovina|title=Bosnia and Herzegovina|website=www.rulers.org|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Zakonodavstvo ===
[[Datoteka:Muzej_ZAVNOBiH-a.JPG|desno|mini|250x250piksel|Kuća u kojoj je održano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje|prvo zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a, [[Mrkonjić Grad]].]]
[[Datoteka:Dom_ZAVNOBiH-a.JPG|desno|mini|250x250piksel|Dom ZAVNOBiH-a, [[Mrkonjić Grad]].]]

==== ZAVNOBiH ====
{{Glavni|Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine}}
[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine]] (ZAVNOBiH) bilo je najviši politički - predstavnički i zakonodavni organ Demokratske Bosne i Hercegovine u periodu od 25. novembar 1943. do 26. aprila 1945. Prvobitno se sastojao od 173 vijećnika. ZAVNOBiH je održao tri zasjedanja, a na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|trećem zasjedanje]] prerastao u [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].

Prvi predsjednik bio je dr. [[Vojislav Kecmanović]], prvi potpredsjednik [[Avdo Humo]], drugi potpredsjednik [[Aleksandar Preka]], treći potpredsjednik [[Đuro Pucar|Đuro Pucar - Stari]] i sekretar [[Hasan Brkić]]. Predsjednik, potpredsjednici i sekretar su činili uže rukovodstvo Prezidijuma, odnosno Predsjedništvo Prezidijuma i ujedno Predsjedništvo ZAVNOBiH-a.

==== Narodna skupština ====
{{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo Federalne Države Bosne i Hercegovine (kasnije Narodne Republike Bosne i Hercegovine) ustanovljeno na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|Trećem zasjedanju]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a u [[Sarajevska operacija|oslobođenom]] [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] sa 114 poslanika i [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] sa 82 poslanika. Narodna skupština Bosne i Hercegovine naslijedila je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] na trećem zasjedanju održanom od 26. do 28. aprila 1945. Treće zasijedanje ZAVNOBiH-a bilo je ujedno i prva sjednica Narodne skupštine BiH gdje je, između ostalog, uspostavljena državna i predstavnička vlast u Bosni i Hercegovini.

===== Skupština SR BiH =====
{{Glavni|Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ustanovljeno [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom SR BiH]]. Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu BiH]] naslijeđuje Skupština SR BiH. Skupština SR Bosne i Hercegovine je kroz svoju historiju imala tri različita sistema domova: [[Petodomni sistem|petodomni]], [[Trodomni sistem|trodomni]] i [[dvodomni sistem]].

Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] kao vijeće delegata građana u općinama sa 120 poslanika, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama sa po 70 poslanika. Kasnijim amandmanima Organizacijsko-političko vijeće preimenovano je u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]].

Prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]], nova struktura Skupštine SR BiH činila je tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] sa 160 delegata, [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa po 80 delegata.

Amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Skupština SR BiH ponovno je reorganizirana, ovaj put u dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.

==== Spisak predsjednika skupština ====
{{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Stranka
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|110x110piksel]]
|[[Vojislav Kecmanović]]
{{small|(1881–1961)}}
|25. novembar 1943.
|26. april 1945.
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma Narodne skupštine BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |(1.)
|[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|110x110piksel]]
|[[Vojislav Kecmanović]]
{{small|(1881–1961)}}
|26. april 1945.
|1946.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|1946.
|1948.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Vlado_Segrt_EPLJ.JPG|107x107piksel]]
|[[Vlado Šegrt]]
{{small|(1907–1991)}}
|1948.
|1953.
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine NR BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|decembar 1953.
|juni 1963.
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]]
|[[Ratomir Dugonjić]]
{{small|(1916–1987)}}
|juni 1963.
|1967.
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Visit_of_Džemal_Bijedić,_Yougoslav_Prime_Minister,_to_the_CEC_(cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Džemal Bijedić]]
{{small|(1917–1977)}}
|1967.
|30. juli 1971.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Hamdija Pozderac]]
{{small|(1924–1988)}}
|30. juli 1971.
|1978.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Niko Mihaljević]]
|1978.
|1981.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Vaso Gačić]]
|1981.
|1983.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Ivica Blažević]]
|1983.
|1984.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |11.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Salko Oruč]]
|1984.
|1987.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |12.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Savo Čečur]]
|1987.
|1989.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |13.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Zlatan Karavdić]]
|1989.
|20. decembar 1990.
|-
! style=&quot;background-color:#38659C; color:white;&quot; |14.
|[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]]
|[[Momčilo Krajišnik]]
{{small|(1945–2020)}}
|20 decembar 1990.
|14. septembar 1992.
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|}

=== Predsjedništvo ===
[[Datoteka:Sarajevo BH-Presidency 2011-10-31 (3).jpg|mini|Zgrada [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]{{Glavni|Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio je naziv za kolektivnog šefa države u SR Bosni i Hercegovini od 1974. do 1992.

Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije predsjednik skupštine. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971.

Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], preimenovano u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine imalo je 9 članova (do 1990): 8 koje je birala Skupština i jednog po položaju (do 1989). Mandat članova Predsjedništva bilo je četiri godine, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. U periodu od 1974. do 1992. na čelu Predsjedništva nalazilo se devet predsjednika.

==== Spisak predsjednika Predsjedništva ====
{{Glavni|Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Stranka
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]]
|[[Ratomir Dugonjić]]
{{small|(1916–1987)}}
|maj 1974.
|april 1978.
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Raif Dizdarević (političar) (cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Raif Dizdarević]]
{{small|(rođ. 1926)}}
|april 1978.
|april 1982.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|112x112piksel]]
|[[Branko Mikulić]]
{{small|(1928–1994)}}
|april 1982.
|26. april 1984.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|84x84px]]
|[[Milanko Renovica]]
{{small|(1928-2013)}}
|26. april 1984.
|26. april 1985.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Munir Mesihović.jpg|112x112piksel]]
|[[Munir Mesihović]]
{{small|(1928-2016)}}
|26. april 1985.
|april 1987.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Mato Andrić.jpg|112x112piksel]]
|[[Mato Andrić]]
{{small|(1928-2015)}}
|april 1987.
|april 1988.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Nikola Filipović]]
{{small|(1926-2001)}}
|april 1988.
|april 1989.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Obrad Piljak]]
{{small|(1933-2013)}}
|april 1989.
|decembar 1990.
|-
! style=&quot;background-color:#00A859; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Alija Izetbegović]]
{{small|(1925-2003)}}
|decembar 1990.
|8. april 1992.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|}

=== Izvršno vijeće ===
{{Glavni|Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine}}
[[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio je naziv za izvršnu vlast u SR Bosni i Hercegovini od 1953. do 1990. Izvršno vijeće je, prema [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine iz 1974.|Ustavu SRBiH]], predstavljalo izvršni organ [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] i sačinjavali su ju: predsjednik, članovi koje bira skupština i republički sekretari (ministri).

Zvanični nazivi tokom postojanja SR Bosne i Hercegovine, od 1943. do 1992, bili su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=3. 2. 2024|archive-date=12. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412052355/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuperiodu1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* ''Narodna vlada Federalne Države Bosne i Hercegovine'' - od 1945. do 1946.
* ''Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1946. do 1953.
* ''Izvršno vijeće Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1953. do 1963.
* ''Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - od 1963. do 1990.
* ''Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine'' - do 1990. do 1992.

Također, u zvaničnoj upotrebi koristio se i naziv ''Republičko izvršno vijeće'', da bi se razlikovalo od [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]]. Često su se koristile i skraćene varijante imena: ''Izvršno vijeće SRBiH'' ili ''Izvršno vijeće BiH''.

==== Spisak predsjednika vlada ====
{{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Stranka
|-
! colspan=&quot;6&quot; |'''Ministar za Bosnu i Hercegovinu u [[Privremena vlada DFJ|Privremenoj vladi DFJ]]'''
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|7. mart 1945.
|26. april 1945.
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! colspan=&quot;6&quot; |'''Predsjednik [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine|Narodne vlade Bosne i Hercegovine]]'''
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |(1.)
|[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|26. april 1945.
|14. februar 1946.
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Predsjednik vlade NR BiH
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Rodoljub Čolaković 1.jpg|110x110piksel]]
|[[Rodoljub Čolaković]]
{{small|(1900–1983)}}
|22. novembar 1946.
|septembar 1948.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|septembar 1948.
|mart 1953.
|-
! colspan=&quot;6&quot; |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća NR BiH]]'''
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |(3.)
|[[Datoteka:Đuro_Pucar_(cropped).jpg|122x122piksel]]
|[[Đuro Pucar]]
{{small|(1899–1979)}}
|mart 1953.
|decembar 1953.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Avdo Humo.jpg|bez okvira|118x118piksel]]
|[[Avdo Humo]]
{{small|(1914–1983)}}
|decembar 1953.
|1956.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Osman Karabegovic.jpg|bez okvira|104x104piksel]]
|[[Osman Karabegović]]
{{small|(1914–1983)}}
|1956.
|1963.
|-
! colspan=&quot;6&quot; |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća SR BiH]]'''
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Hasan brkic cropped.png|bez okvira|121x121piksel]]
|[[Hasan Brkić]]
{{small|(1913–1965)}}
|1963.
|1965.
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Rudi Kolak.jpg|bez okvira|130x130piksel]]
|[[Rudi Kolak]]
|1965.
|1967.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:Branko Mikulić (1988).jpg|112x112piksel]]
|[[Branko Mikulić]]
{{small|(1928–1994)}}
|1967.
|1969.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Dragutin Kosovac.jpg|bez okvira|112x112piksel]]
|[[Dragutin Kosovac]]
{{small|(1924–2012)}}
|1969.
|april 1974.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Milanko Renovica.jpg|84x84px]]
|[[Milanko Renovica]]
{{small|(1928-2013)}}
|april 1974.
|28. april 1982.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |11.
|[[Datoteka:Seid Maglajlija.jpg|bez okvira|121x121piksel]]
|[[Seid Maglajlija]]
|28. april 1982.
|28. april 1984.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |12.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Gojko Ubiparip]]
|28. april 1984.
|april 1986.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |13.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Josip Lovrenović]]
|april 1986.
|april 1988.
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |14.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Marko Ćeranić]]
|april 1988.
|20. decembar 1990.
|-
! colspan=&quot;6&quot; |'''Predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vlade SR BiH]]'''
|-
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; |15.
|[[Datoteka:Jure Pelivan.jpg|bez okvira|107x107piksel]]
|[[Jure Pelivan]]
{{small|(1928–2014)}}
|20. decembar 1990.
|8. april 1992.
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Demografija ==
[[Datoteka:BiH-Ethnic-1948.jpg|mini|Demografija Bosne i Hercegovine 1948.|202x202piksel]]{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}Tokom svog postojanja, SR Bosna i Hercegovina imala je šest popisa stanovništva.

=== Popis iz 1948. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.}}
Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|prvom popisu stanovništva]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], izvršenom 15. marta 1948 na površini od 51.200&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, živjelo je 2.564.308 stanovnika. Popis je vršen u svim republikama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]], a osnovne popisne jedinice bile su kotari i gradovi. Etničku većinu činili su [[Srbi]] sa 1.136.116 (44.29%) stanovnika, 788.403 (30.73%) bili su neopredijeljeni, 614.123 (23.94%) [[Hrvati]] i 26.635 (1.04%) ostali. Nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao [[Muslimani (narod)|Musliman]] ([[Bošnjaci|Bošnjak]]), pa se većina izjašnjavala kao neopredijeljeni.
[[Datoteka:BiH-1953-Ethnic-muni.jpg|mini|202x202piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1953.]]

=== Popis iz 1953. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|Drugi po redu popis stanovništva]] bio je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bila je gotovo identična onoj iz 1948, s tim da je kotar [[Odžak]] ukinut i pridružen kotaru [[Modriča]]. Na ovom popisu, kao i na popisu 1948, nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman, ali je dodana opcija [[Jugoslaveni|Jugoslaveni - neopredijeljeni]].

Na površini od 51.221&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1953. u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika, od toga: 1.264.372 (44.40%) bili su [[Srbi]], 891.800 (31.32%) [[Jugoslaveni|Jugoslaveni - neopredijeljeni]], 654.229 (22.97%) [[Hrvati]] i 39.398 (1.34%) ostali.
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1961.]]

=== Popis iz 1961. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|Treći popis stanovništva]] bio je objavljen 30. marta 1961. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na [[kotare]], i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija [[Muslimani (narod)|Muslimana]] kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni [[Jugoslaveni]]. 
Na površini od 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1961. u BiH živjelo je 3.277.948 stanovnika, od toga: 1.406.057 (42.89%) bili su [[Srbi]], 842.248 (25.69%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 711.665 (21.71%) [[Hrvati]], 275.883 (8.42%) [[Jugoslaveni]] i 42.095 (1.28%) ostali.
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1971 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1971.]]

=== Popis iz 1971. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|Četvrti popis stanovništva]] bio je izvršen 31. marta 1971. Za razliku od prethodnog, ukinuti su okruzi i jedina administrativna podjela bila je na 107 općina, od kojih je osam bilo u sastavu [[Sarajevo|Grada Sarajeva]].
Na površini od 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1971. u BiH živjelo je 3.746.111 stanovnika, od toga: 1.482.430 (39.57%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.393.148 (37.19%) [[Srbi]], 772.491 (20.62%) [[Hrvati]], 43.796 (1.17%) [[Jugoslaveni]] i 54.246 (1.46%) ostali.
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1981 2.gif|mini|196x196piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1981.]]

=== Popis iz 1981. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|Peti popis stanovništva]] bio je obavljen 31. marta 1981. Broj općina je povećan na 109 uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale dvije nove općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], pa je od tada SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina.&lt;ref name=&quot;Pejanović&quot; /&gt;

Na površini od 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1981. u BiH živjelo je 4.124.256 stanovnika, od toga: 1.630.033 (39.52%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.320.738 (32.02%) [[Srbi]], 758.140 (18.38%) [[Hrvati]], 326.316 (7.91%) [[Jugoslaveni]] i 89.029 (2.07%) ostali.
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|194x194piksel|Demografija Bosne i Hercegovine 1991.]]

=== Popis iz 1991. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Šesti i posljednji popis stanovništva]] SR Bosne i Hercegovine bio je izvršen u martu 1991. Na površini od 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1991. u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika, od toga: 1.902.956 (43.47%) bili su [[Muslimani (narod)|Muslimani]], 1.366.104 (32.21%) [[Srbi]], 760.852 (17.38%) [[Hrvati]], 242.682 (5.54%) [[Jugoslaveni]] i 103.809 (2.38%) ostali.
== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], SR Bosna i Hercegovina se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Glavni poljoprivredni proizvodi su žitarice, te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

== Infrastruktura ==

===Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}{{Energetski izvori SR BiH}}Zahvaljujući socijalističkom sistemu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve [[Ugalj|uglja]], najveći udio proizvedene električne energije ostvaruje se iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]], tj. uglja.

Neke od takvih [[termoelektrana]] su: [[Termoelektrana Kakanj|TE Kakanj]] (450 MW, 1985), [[Termoelektrana Gacko|TE Gacko]] (300 MW, 1983), [[Termoelektrana Tuzla|TE Tuzla]] (723 MW, 1963) i [[Termoelektrana Ugljevik|TE Ugljevik]] (300 MW, 1985).

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi [[Drina|Drine]], [[Neretva|Neretve]], [[Vrbas]]a, [[Una|Une]] i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana su: [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW, 1982), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini}}
Kultura Bosne i Hercegovine proizvod je mješavine utjecaja sa istoka i zapada, a od 1945. pečat njenom ukupnom kulturnom razvoju daje novi [[Socijalizam|socijalistički]] društvenoekonomski poredak.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.afsusa.org/countries/bosnia-and-herzegovina/|title= ''Bosnia and Herzegovina|work= afsusa.org|access-date= 27. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; U maju 1945. u [[Sarajevo|Sarajevu]] je osnovana [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i univerzitetska biblioteka]], kao središnja bibliotekarska ustanova, koja djeluje i danas. Godine 1946. s radom nastavlja [[Narodno pozorište Sarajevo]] koje je središnja pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini. Tokom 1949. i 1950. počinju s radom i pozorišta u [[Narodno pozorište Mostar|Mostar]]u, [[Narodno pozorište Tuzla|Tuzli]] i [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Zenici]]. Godine 1946. osnovan je [[Sarajevski balet]], a 9. novembra iste godine svoju umjetničku djelatnost započela je [[Sarajevska opera]], svečanom premijerom &quot;[[Prodana nevjesta (opera)|Prodana nevjesta]]&quot; [[Bedřich Smetana|Bedricha Smetane]]. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini. Također, osnovana je [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu 1946. i Državni arhiv Bosne i Hercegovine (1947), koji je kasnije promijenio ime u [[Arhiv Bosne i Hercegovine]]. U ovoj galeriji svoja slikarska djela izlagali su mnogi istaknuti bosanskohercegovački umjetnici: [[Mersad Berber]], [[Jovan Bijelić]], [[Roman Petrović]], [[Vojo Dimitrijević]], [[Emir Dragulj]], [[Ismet Mujezinović]], te &quot;posljednji bosanski [[Bogumili|bogumil]]&quot; [[Lazar Drljača]] (kako su ga nazivali njegove slikarske kolege) kao i mnogi drugi.

Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] (rođeni Sarajlija), za [[Hemija|hemiju]] 1975. i [[Ivo Andrić]] 1961. za [[književnost]]. Upravo je Andrić bio jedan od najznačajnijih predstavnika bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti, a od ostalih posebno su se istakli: [[Meša Selimović]], [[Derviš Sušić]], [[Branko Ćopić]], [[Hamza Humo]], [[Mak Dizdar|Mehmedalija &quot;Mak&quot; Dizdar]], [[Skender Kulenović]], [[Abdulah Sidran]], [[Izet Sarajlić]] i drugi.
 
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[bosanskohercegovački film]], koji je i do danas ostao najuspješniji na prostorima bivše Jugoslavije.  
U prvim decenijama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivane su mahom teme iz narodne revolucije i rata, filmski su obrađivane najznačajnije teme iz NOB-a, među kojima su poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (filmovi &quot;[[Kozara (film)|Kozara]]&quot;, &quot;[[Sutjeska (film)|Sutjeska]]&quot;, &quot;[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]&quot;, &quot;[[Valter brani Sarajevo]]&quot;). Prvi dugometražni igrani film u historiji bosanskohercegovačke kinematografije bio je &quot;[[Major Bauk]]&quot; snimljen po scenariju [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]].
Posebno je bio zanimljiv [[Zuko Džumhur|Zulfikar &quot;Zuko&quot; Džumhur]] sa svojim putopisnim reportažama iz serije [[Hodoljublje]] za koje je pisao scenarije i bio voditelj snimivši je zajedno sa režiserom [[Mirza Idrizović|Mirzom Idrizovićem]]. Upravo ovaj serijal je bio najveći televizijski projekt u bivšoj Jugoslaviji, koji je ne samo u reporterskom nego i u umjetničkom smislu nadilazio format televizijske reportaže. Džumhur je bio i pisac scenarija za film &quot;[[Miris dunja]]&quot;. Značajno je napomenuti pisca i filmskog scenaristu Abdulaha Sidrana, koji je sarađivao s nekim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih režisera u filmovima poput: &quot;[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]&quot;, &quot;[[Kuduz]]&quot;,  &quot;[[Ovo malo duše]]&quot;
 
Najveći uspjesi ostvareni su na polju muzike, gdje su bosanskohercegovački instrumentalisti i pjevači ostvarili velike uspjehe u okvirima bivše Jugoslavije. Multikonfesionalno Sarajevo bilo je magnet za mnoge pjevače i muzičare, a najbolji primjeri su [[Nada Mamula]] (rođena u Beogradu), virtuozi na harmonici braća [[Jovica Petković|Jovica]] i [[Ratomir Petković]] (rođeni u Smederevu), [[Gabor Lenđel]] i drugi.&lt;ref name= &quot;nps&quot;/&gt;

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Obrazovanje u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini}}
Nakon razornog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je najviše pogodio Bosnu i Hercegovinu tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkog rata]], nove jugoslavenske vlasti odmah su počele s oživljavanjem kulturnog života u okviru kojeg je posebna pažnja usmjerena ka opismenjavanju stanovništva, te obnavljanju i otvaranju novih škola i visokoškolskih ustanova.&lt;ref name= &quot;nps&quot;&gt;{{Cite web |url=http://nps.ba/Program.aspx?id=1&amp;lang=BS |title= ''Arhivirana kopija''|access-date=31. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131125194058/http://nps.ba/Program.aspx?id=1&amp;lang=BS |archive-date=25. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovakav nagli napredak bio je diktiran potrebama pivrednog razvitka, industrijalizacije zemlje i prelaskom radne snage iz poljoprivrede, kao i promjenama u cijeloj društvenopolitičkoj strukturi, te potrebi da svi radni ljudi i građani svojim odlučivanjem i angažiranjem sudjeluju u razvoju socijalističkog društva. Škola je postala narodna, dostupna, obavezna za sve i besplatna. Pedagogija nakon Drugog svjetskog rata dijeli se na dvije razvojne faze: od 1945. do 1949. traje faza etatiziranog socijalističkom ideologijom monopoliziranog pedagoškog razvoja pod vođstvom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a od 1950. započinje faza deetatizacije i izgradnje trećeg puta s otklonom od pluralizirane buržoaske, ali i monistički strukturirane [[Etatizam|etatističke]] pedagogije. U prvoj fazi etatiziranog socijalističkog razvoja neposredno nakon Drugog svjetskog rata pedagogija se nekritički izgrađuje po uzoru na sovjetsku socijalističku pedagogiju. Druga faza vodi udaljavanju od Sovjetskog Saveza i bloka socijalističkih zemalja, te započinje postupni razvoj [[Pedagogija|pedagogije]] u okviru proklamirane ideološke doktrine trećeg puta razvoja [[Samoupravni socijaliam|samoupravnog socijalizma]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.academia.edu/32684044/Razvoj_%C5%A1kolstva_u_Bosni_i_Hercegovini_u_razdoblju_nakon_Drugog_svjetskog_rata_do_1970_ih_godina|title= ''Razvoj školstva u Bosni i Hercegovini u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do 1970-ih''|work= academia.edu|access-date= 29. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, sprovodi se program [[Sekularizam|sekularizacije]] u okviru kojeg dolazi do ukidanja mnogih tradicionalnih muslimanskih institucija, kao što su kur'anske osnovne škole, bogate dobrotvorne fondacije i [[derviš]]ki vjerski redovi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina/Postwar-Bosnia-and-Herzegovina|title= ''Bosnia and Herzegovina in communist Yugoslavia''|work= britannica.com|access-date= 27. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 1946. obnovljen je [[Univerzitet u Sarajevu]], a potom 1961, otvara se prva visokoškolska ustanova u [[Zenica|Zenici]] ([[Metalurško-tehnološki fakultet u Zenici|Fakultet za metalurgiju]]), te kasnije javni univerziteti u [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]] (1975), [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]] (1976) i [[Univerzitet u Mostaru|Mostaru]] (1977).&lt;ref name= &quot;nps&quot;/&gt;

== Sport ==
{{Proširiti sekciju}}

=== Nogomet ===

==== Nogometno prvenstvo 1945. ====
{{Glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije 1945.}}
Prvo [[nogomet]]no prvenstvo [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odigrano je od 3. do 9. septembra 1945. Ono je bilo specifično, jer su u njemu učestvovale republičke reprezentacije, kao i ekipe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]]. Organizacija ovakvog tipa takmičenja bila je potpora fiskulturi ([[sport]]u) u novooslobođenoj teritoriji. Timovi su bili sastavljeni od igrača iz saveznih republika, a većina igrača bila je iz kasnije najjačih klubova u republikama. Također su organizovana i takmičenja okruga. Svi mečevi su se igrali po jednostrukom kup-sistemu i igrani su u [[Beograd]]u na stadionu &quot;20. oktobar&quot; (kasnije Stadion CDJA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://crnobelanostalgija.com/2019/08/stadion-partizana.html|title=Stadion Partizana|last=cbnostalgija|date=4. 8. 2019|website=Crno-bela Nostalgija|language=sr-RS|access-date=28. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; u sklopu fiskulturnog programa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945|title=Nogometno prvenstvo 1945.|date=5. 6. 2018|website=exyufudbal.in.rs|publisher=Ex-Yu Fudbal|access-date=28. 1. 2024|archive-date=5. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ekipa FDBiH odigrala je samo 1 utakmicu, izgubivši u četvrtfinalu 6:1 protiv [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatske]], a prvak prvenstva bila je [[Socijalistička Republika Srbija|FD Srbija]], pobjedom od 1:0 protiv ekipe Jugoslavenske armije.

===== Rezultat =====
{{Sklopiva nogometna kutija|datum=3. septembar 1945.|vrijeme=16:00 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]])|tim1={{ZD|SR Hrvatska|1945}} [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatska]]|rezultat=6–1|izvještaj=[https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina Izvještaj]|tim2={{ZD|NR Bosna i Hercegovina|1943}} '''FD Bosna i Hercegovina'''|golovi1=[[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]] {{gol|?||?}}&lt;br /&gt;[[Vinko Golob|Golob]] {{gol|?||?}}&lt;br /&gt;[[Zvonko Reberski|Reberski]] {{gol|?}}&lt;br /&gt;[[Ivica Reiss|Reiss]] {{gol|?}}|golovi2=[[Mirko Matijašević|Matijašević]] {{gol|?}}|stadion=[[Stadion Partizana|Stadion &quot;20. oktobar&quot;]]|lokacija=[[Beograd]]|gledalaca=5.000|sudac={{ZD|SR Makedonija|1944}} [[Moni Kario]]|ishod=POR}}

===== Sastavi =====

* FD Bosna i Hercegovina:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
** Ekipa: Pudar, Branko Stanković, Šestić, [[Vojislav Marjanović]], Lavorović, [[Nikola Marks|Marks]], [[Mirko Matijašević|Matijašević]], Novaković, Predrag Đajić, [[Milan Rajlić]], Čišić.
** Tehnički rukovoditelj: [[Slavko Zagorac]]
* [[Socijalistička Republika Hrvatska|FD Hrvatska]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
** Ekipa: [[Franjo Šoštarić|Šoštarić]], [[Ivan Kolaković|Kolaković]], [[Krešimir Pukšec|Pukšec]], Šimunović, [[Gustav Lechner|Lechner]], Dubravčić, Lončarević, [[Ivica Reiss|Reiss]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], [[Ratko Kacian|Kacian]], [[Vinko Golob|Golob]], [[Zvonko Reberski|Reberski]] i [[Željko Čajkovski]].
** Tehnički rukovoditelj: [[Márton Bukovi]]

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1946-92.}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1946-92.|Zastava SR Bosne i Hercegovine]] sastojala se od crvene podloge, što je predstavljalo [[Socijalizam|socijalističke]] i [[Komunizam|komunističke]] ideale Bosne i Hercegovine i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila umanjena [[zastava Jugoslavije]], obrubljena zlatnožutom trakom. Odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Zastava je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine i bila je u upotrebi od 31. decembra 1946. Prije usvajanja ove zastave, kao zastava Bosne i Hercegovine koristila se crvena zastava sa zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini. Koristila se sve do 4. marta 1992. kada ju je zamijenila [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1992-98.|Zastava Republike Bosne i Hercegovine]].
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg|Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Datoteka:First Proposed Flag of the Peoples Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Izgled prvog prijedloga zastave za Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;crwflags&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/yu_fy-ba.html|title=Republic of Bosnia and Herzegovina (Socialist Yugoslavia)|website=www.crwflags.com|access-date=28. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:1947 Proposed Flag of the People's Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Izgled prijedloga zastave za Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu iz 1947.&lt;ref name=&quot;crwflags&quot; /&gt;
Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|Zastava [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|bosanskohercegovačkih partizana]] korištena od 1943. do 1946.&lt;ref name=&quot;crwflags&quot; /&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.}}
[[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.|Grb SR Bosne i Hercegovine]] bio je [[Heraldika|heraldički]] simbol [[Socijalizam|socijalističkog]] i [[Komunizam|komunističkog]] režima i kao takav nije imao uporišta u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[Grb Bosne i Hercegovine|grbovi]]. Grb je usvojen istog dana kao i zastava, 31. decembra 1946. Državni grb tada NR Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;Filipović&quot;&gt;Filipović, Emir O. ''Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'' &lt;code&gt;u:&lt;/code&gt; Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, god. XVI, br. 28/2008, ISSN 1330-7487, str. 103-126.&lt;/ref&gt; bilo je polje okruženo s lijeve strane grančicama bjelogorice, a s desne strane grančicama crnogorice koje su dolje povezane vrpcom. Između vrhova grančica nalazi se [[petokraka zvijezda]]. U polju iznad vrpce su dva tvornička dimnjaka (iz kojih se puši dim), a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada [[Jajce|Jajca]], lokacije [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasijedanja]] [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a.&lt;ref&gt;Đorđević, Jovan. Ustavno pravo FNRJ, Izd. Arhiva za pravne i društvene nauke, Beograd, 1953., str. 427.&lt;/ref&gt; Postojao je i prijedlog da grb SR BiH sadrži buktinju, koju drže tri ruke, kao simbol tri naroda Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Suljević, Kasim. ''Nacionalnost muslimana : između teorije i politike'' (doktorska disertacija), &quot;Otokar Keršovani&quot;, Rijeka, 1981., str. 228-229., {{COBISS.BH|20300032}}&lt;/ref&gt; Koristio se sve do 4. marta 1992. kada ju je zamijenio [[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998.|Grb Republike Bosne i Hercegovine]].
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Coat of arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.png|Izgled originalnog grba iz Službenog lista SR Bosne i Hercegovine.
Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Grb Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Praznici ==
{{Glavni|Praznici u SFRJ#Republički praznici}}
U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] (SFRJ) postojala je podjela na državne (savezne) praznike, republičke praznike i ostale praznike, odnosno značajnije datume. Religijski blagdani nisu bili službeno obilježavani. Državni (savezni) praznici bili su:

* [[1. januar|1.]] i [[2. januar]] – [[Nova godina]],
* [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – [[Međunarodni praznik rada]],
* [[9. maj]] – [[Dan pobjede nad fašizmom]],
* [[4. juli]] – [[Dan borca]],
* [[29. novembar|29.]] i [[30. novembar]] – [[Dan Republike]].

Osim saveznih praznika, SR Bosna i Hercegovina obilježavala je i:

* [[27. juli]] – [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine]],
* [[25. novembar]] – [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje|Prvo zasjedanje]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a (kasnije nazvan [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]).

Ako je jedan od praznika padao u nedjelju smatrao se praznikom i prvi sljedeći radni dan.

== Također pogledajte ==

* [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
* [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Demokratska Federativna Jugoslavija]]
* [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{SFRJ portal}}
{{Teme o BiH}}
{{Republike Jugoslavije}} 
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1943.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1992.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Socijalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše socijalističke republike|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>0aou1iuc4sdutezkq1vcx3t3wz3ddgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tonga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24423</id>
    <revision>
      <id>3923398</id>
      <parentid>3872492</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13472" sha1="b6sigvkyx7y9eac3l4do2jm5ze67mpw" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28 October 2021|archive-date=28 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133–&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 Pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno,[1] podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.[32] Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.[33] Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.[34]

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnonst vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18 October 2015|archive-date=19 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1 March 2018|archive-date=18 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>b6sigvkyx7y9eac3l4do2jm5ze67mpw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923404</id>
      <parentid>3923398</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:41:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sređivanje referenci.</comment>
      <origin>3923404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13446" sha1="7rnhyg2p2325z6n60uiwdg7sa5ow0fg" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 Pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.[32] Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.[33] Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnonst vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>7rnhyg2p2325z6n60uiwdg7sa5ow0fg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923408</id>
      <parentid>3923404</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Male izmjene (tipfeleri i mrtav link).</comment>
      <origin>3923408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13427" sha1="65qpnprkd3rh6r34s42xukftk2ma6jv" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno. Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.[32] Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.[33] Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnost vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>65qpnprkd3rh6r34s42xukftk2ma6jv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923410</id>
      <parentid>3923408</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13712" sha1="cvxv7ksyn4j2rko1prt97nqi2sf8qcj" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=CIA&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118153057/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|url-status=dead|archive-date=18 January 2026|work=The World Factbook|title= Tonga}}&lt;/ref&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.[32] Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.[33] Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnost vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>cvxv7ksyn4j2rko1prt97nqi2sf8qcj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923411</id>
      <parentid>3923410</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:08:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klima */</comment>
      <origin>3923411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14609" sha1="tlpqoi8oj5sdjp751ho8mwmjnktrxie" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=CIA&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118153057/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|url-status=dead|archive-date=18 January 2026|work=The World Factbook|title= Tonga}}&lt;/ref&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |title=Climate Guides – Plan Your Ideal Holiday Trip |publisher=Weather2Travel |access-date=17 August 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218100522/http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |archive-date=18 February 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.&lt;ref&gt;[http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf Climate Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417123456/http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf |date=17 April 2012 }} [[PDF]]&lt;/ref&gt;[33] Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.&lt;ref&gt;WorldRiskReport 2021 https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220901080225/https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ |date=1 September 2022 }} 19 January 2022, The WorldRiskReport&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnost vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>tlpqoi8oj5sdjp751ho8mwmjnktrxie</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923412</id>
      <parentid>3923411</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:08:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klima */</comment>
      <origin>3923412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14605" sha1="eel2m5t485h6ednbm589p0by4ivlhck" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime                    = Pule´anga Fakatu´i ´o Tonga
|zvanično_ime                   = Kraljevina Tonga
|ime_genitiv=Tonge
|zastava                        = Flag of Tonga.svg
|grb                            = Coat_of_arms_of_Tonga.svg
|mapa                           = Tonga on the globe (Polynesia centered).svg
|službeni_jezik                 = [[Tonganski jezik|tonganski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                    = [[Nukuʻalofa]]
|vrsta_prve_vlasti              = Kralj
|vladar_prva_vlast              = [[Tupou VI]]
|vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast             = [[Fatafehi Fakafānua]]
|po_površini_na_svijetu         = 175.
|površina                       = 748 
|procenat_vode                  = 4&amp;nbsp;%
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 183.
|stanovnika                     = 100.179
|gustoća                        = 139
|nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 4. juna 1970.
|valuta                         = [[Pa´anga]]
|vremenska_zona                 = [[UTC]] +13
|himna                          = &quot;[[Ko e fasi ´o e tu´i ´o e ´Otu Tonga]]&quot; (pjesma kralja tongaških ostrva)
|internetski_nastavak           = [[.to]]
|pozivni_broj                   = +676
}}
'''Tonga''' ili zvanično '''Kraljevina Tonga''' (u prijevodu Kraljevina Juga), je otočna država u [[Polinezija|Polineziji]], dijelu [[Okeanija|Okeanije]]. Država ima [[Lista ostrva i gradova na Tongi|171 ostrvo]], od kojih je 45 naseljeno.&lt;ref name=CIA&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118153057/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/tonga/|url-status=dead|archive-date=18 January 2026|work=The World Factbook|title= Tonga}}&lt;/ref&gt; Njena ukupna površina je oko 750&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, rasutih na 700.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u južnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Od 2021, prema Johnson's Tribuneu, Tonga ima 104.494 stanovnika,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|title=Tonga Population 2021 (Demographics, Maps, Graphs)|website=worldpopulationreview.com|access-date=28. 10. 2021|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028164659/https://worldpopulationreview.com/countries/tonga-population|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od kojih 70&amp;nbsp;% živi na glavnom otoku, [[Tongatapu]]u. Država se proteže otprilike 800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug. Okružena je [[Fidži]]jem i [[Wallis i Futuna|Wallisom i Futunom]] (Francuska) na sjeverozapadu, [[Samoa|Samoom]] na sjeveroistoku, [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] ([[Francuska]]) i [[Vanuatu]]om na zapadu, [[Niue]]om (najbližom stranom teritorijom) na istoku i [[Kermadecova ostrva|Kermadecovim ostrvima]]om ([[Novi Zeland]]) na jugozapadu. Tonga je udaljena oko 1.800&amp;nbsp;km od [[Sjeverno ostrvo|Sjevernog ostrva]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Tongu su prvi put naselili prije otprilike 2.500 godina ljudi koji su bili dio [[Lapita kultura|kulture Lapita]], polinezijski doseljenici koji su postepeno razvili zaseban i snažan etnički identitet, [[jezik]] i [[Kultura|kulturu]] kao [[Tonganski narod]]. Brzo su uspostavili snažno uporište širom Južnog Tihog okeana, a ovaj period tonganskog ekspanzionizma i kolonizacije poznat je kao [[Carstvo Tuʻi Tonga]]. Od vladavine prvog tonganskog kralja, ʻAhoʻeitua, Tonga je izrasla u regionalnu silu. Bila je to talasokratija koja je osvojila i kontrolisala velike dijelove Tihog okeana, od dijelova [[Solomonska Ostrva|Solomonskih ostrva]] i cijele [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Fidži]]ja na zapadu do [[Samoa|Samoe]] i [[Niue]]a, pa čak i do dijelova današnje [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]] na istoku. Tuʻi Tonga je postala poznata po svom ekonomskom, etničkom i kulturnom utjecaju na [[Tihi okean]], koji je ostao snažan čak i nakon Samoanske revolucije u trinaestom stoljeću i otkrića otoka od strane Evropljana 1616.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;vidi spise Ata od Kolovaija u &quot;O Tama a Aiga&quot; Morgana Tuimaleali'ifana; spisi Mahine, takođe krunidbeno izdanje časopisa Spasifik, &quot;The Pacific Islands: An Encyclopedia,&quot; uredili Lal i Fortune, str. 133&lt;/ref&gt;

Od 1900. do 1970, Tonga je imala status [[Kraljevina Tonga (1900–1970)|britanske zaštićene države]]. Ujedinjeno Kraljevstvo se brinulo o vanjskim poslovima Tonge prema Ugovoru o prijateljstvu, ali Tonga nikada nije prepustila svoj [[suverenitet]] nijednoj stranoj sili. Godine 2010. Tonga je napravila odlučan korak udaljavanja od svoje tradicionalne [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] i postala [[Poluustavna monarhija|poluustavna monarhija]], nakon što su zakonodavne reforme utrle put njenim prvim djelimičnim predstavničkim izborima.

Tonga je članica [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Forum pacifičkih ostrva|Foruma pacifičkih ostrva]] i [[Savez malih ostrvskih država|Saveza malih ostrvskih država]].

== Historija ==
Drevna pacifička kultura '''Lapita''' je naselila ovo područje u periodu od 1500-1000 pne.
U martu 2012. je umro kralj Siaosi Tupou V, a naslijedio ga je Tupou VI.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Smještena u [[Okeanija|Okeaniji]], Tonga je [[arhipelag]] u [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]], direktno južno od [[Samoa|Samoe]] i otprilike dvije trećine puta od [[Havaji|Havaja]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Njenih 171 ostrvo, od kojih je 45 naseljeno, podijeljeno je u tri glavne grupe – Vava'u, Ha'apai i Tongatapu – i pokrivaju liniju sjever-jug dugu 800 kilometara.

Najveće ostrvo, [[Tongatapu]], na kojem se nalazi glavni grad [[Nukuʻalofa]], pokriva 257&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Geološki, tonganska ostrva su dva tipa: većina ima krečnjačku bazu formiranu od izdignutih koraljnih formacija; druga se sastoje od krečnjaka koji prekriva vulkansku bazu.

=== Klima ===
Tonga ima [[Ekvatorska klima|tropsku kišnu klimu]] s izrazitim toplim periodom (decembar-april), tokom kojeg temperature rastu iznad 32&amp;nbsp;°C, i hladnijim periodom (maj-novembar), s temperaturama koje rijetko rastu iznad 27 °C. Temperatura i količina padavina kreću se od 23&amp;nbsp;°C i 1.700&amp;nbsp;mm na Tongatapuu na jugu do 27&amp;nbsp;°C i 2.970&amp;nbsp;mm na sjevernijim ostrvima bliže ekvatoru.

Prosječni najvlažniji period je oko marta, sa prosječno 263&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |title=Climate Guides – Plan Your Ideal Holiday Trip |publisher=Weather2Travel |access-date=17 August 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218100522/http://www.weather2travel.com/climate-guides/index.php?destination=nuku-alofa |archive-date=18 February 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prosječna dnevna vlažnost zraka je 80&amp;nbsp;%. Najviša temperatura zabilježena u Tongi bila je 35&amp;nbsp;°C 11. februara 1979. u Vava'uu. Najniža temperatura zabilježena u Tongi bila je 8,7&amp;nbsp;°C 8. septembra 1994. u [[Fua'amotu]]u. Temperature od 15&amp;nbsp;°C ili niže obično se mjere tokom sušne sezone i češće su u južnoj Tongi nego na sjevernim ostrvima.&lt;ref&gt;[http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf Climate Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417123456/http://www.met.gov.to/index_files/climate_summary_tonga.pdf |date=17 April 2012 }} [[PDF]]&lt;/ref&gt; Sezona tropskih ciklona trenutno traje od 1. novembra do 30. aprila, iako se tropski cikloni mogu formirati i uticati na Tongu i izvan sezone. Prema WorldRiskReportu za 2021, Tonga se nalazi na trećem mjestu među zemljama s najvećim rizikom od katastrofa u svijetu - uglavnom zbog izloženosti zemlje višestrukim prirodnim opasnostima.&lt;ref&gt;WorldRiskReport 2021 https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220901080225/https://weltrisikobericht.de/weltrisikobericht-2021-e/ |date=1 September 2022 }} 19 January 2022, The WorldRiskReport&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Ekonomija Tonge je obilježena velikim ne-monetarnim sektorom, i velikom zavisnošću od doznaka koje šalju stanovnici Tonge, koji inače žive u drugim zemljama, najviše u Australiji, Novom Zelandu i SAD. Ukupno polovina stanovnika živi vani.

Kraljevska porodica i velikaši dominiraju monetarnim sektorom ekonomije, posebno u telekomunikacijama i satelitskim vezama.

Tonga je od strane časopisa Forbes označena kao šesta najviše korumpirana država u svijetu.

Većinom malog biznisa dominiraju kineski doseljenici.

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Kultura]] i [[tradicija]] ove zemlje ogleda se u prepoznatljivoj [[Grafičke tehnike|grafičkoj]] [[umjetnost]]i. Žene običajno prave tkaninu od kore drveta koja može doseći 4 metra u dužinu i širinu. Dizajn rezbarenih pločica koje se koriste za ukrašavanje tkanine od drveta tradicionalno je geometrijski. Koriste se i naturalistički likovi poput drveća, cvijeća i životinja. Žene također tkaju prostirke i prave korpe od [[lan]]a. Boja, tankoća i broj korištenih niti ujedno određuju i sam kvalitet prostirke. Ujednačenost i konzistentnost uzoraka ističu autentičnost vještine koja se prenosila sa koljena na koljeno. Ove aktivnosti se uvijek izvode u grupama uz razgovor ili pjevanje. Sa druge strane, muškarci rezbare drvo, nakit od crnog korala i predmete napravljene od oklopa [[kornjače]] ili [[Kitovi|kitove]] kosti. Ručno rade i nakit, posebno ogrlice od materijala poput cvijeća, školjki i sjemenki.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.everyculture.com/To-Z/Tonga.html|title=Culture of Tonga - history, people, women, beliefs, food, customs, family, social, marriage|website=www.everyculture.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hoponoa|first=Leonaitasi|title=The Aesthetic of Haka as a Component of the &quot;Art&quot; of Faiva: Differences between Referential and Non-Referential Constructions|publisher=Tonga National University|year=1996}}&lt;/ref&gt;

Kada su u pitanju [[Scenska umjetnost|scenske umjetnosti]], zastupljeno je [[hor]]sko [[pjevanje]] koje se izvodi u [[crkva]]ma i disko klubovima. Pjevanje je dio holističke tradicionalne umjetnosti ''faiva'', koju podrazumijeva miješanja plesa, [[Muzika|muzike]] i [[Poezija|poezije]]. Punake (pjesnik) komponuje djela koja kombinuju muziku, tekst i pokrete tijela. Tradicionalni plesovi uključuju ''Me'etu'upaki'' (ples sa veslom), ''Tau'olunga'' (solo ples) i ''Lakalaka''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi Tonganci i dalje žive u [[Selo|seoskim]] zajednicama slijedeći tradicionalne običaje, a naročito na udaljenim otocima. Uobičajeno se nosi prepoznatljiva tradicionalna odjeća ''&lt;nowiki/&gt;'ta'ovala''' , posebno urađene tkanine za struk. Riba i povrće se uglavnom kuhaju u zemljanim pećima zvanim ''Umus''. Ceremonijalna tradicija ispijanja kave, tradicionalnog polinezijskog pića napravljenog od korijena biljke ''[[piper methysticum]]'', vrlo je realan dio svakodnevnog života Tonganaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thekingdomoftonga.com/true-culture/|title=True Culture » The Kingdom Of Tonga|website=thekingdomoftonga.com|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==

{{Stub-država}}
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}

=== Etnografija, kultura i historija ===
* ''On the Edge of the Global: Modern Anxieties in a Pacific Island Nation'' (2011) by Niko Besnier. Stanford, California: Stanford University Press, {{ISBN|978-0-8047-7406-2}}
* ''Islanders of the South: Production, Kinship and Ideology in the Polynesian Kingdom of Tonga'' (1993) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 058 0}}
* ''Identity and Development: Tongan Culture, Agriculture, and the Perenniality of the Gift'' (2004) by Paul van der Grijp. Leiden: KITLV Press. {{ISBN|90 6718 215 X}}
* ''Manifestations of Mana: Political Power and Divine Inspiration in Polynesia'' (2014) by Paul van der Grijp. Vienna and Berlin: LIT Verlag. {{ISBN|978-3-643-90496-6}}
* ''Becoming Tongan: An Ethnography of Childhood'' by Helen Morton
* ''Queen Salote of Tonga: The Story of an Era, 1900–65'' by [[Elizabeth Wood-Ellem]]
* ''Tradition Versus Democracy in the South Pacific: Fiji, Tonga and Western Samoa'' by Stephanie Lawson
* ''Voyages: From Tongan Villages to American Suburbs'' Cathy A. Small
* ''Friendly Islands: A History of Tonga'' (1977). Noel Rutherford. Melbourne: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-550519-0}}
* ''Tonga and the Tongans: Heritage and Identity'' (2007) Elizabeth Wood-Ellem. Alphington, Victoria: Tonga Research Association, {{ISBN|978-0-646-47466-3}}
* ''Early Tonga: As the Explorers Saw it 1616–1810''. (1987). Edwin N. Ferdon. Tucson: University of Arizona Press; {{ISBN|0-8165-1026-1}}
* ''The Art of Tonga'' (Ko e ngaahiʻaatiʻo Tonga) by Keith St Cartmail. (1997) Honolulu : University of Hawaiʻi Press. {{ISBN|0-8248-1972-1}}
* ''The Tonga Book'' by Paul W. Dale
* ''Tonga'' by James Siers

=== Divlje životinje i okolina ===
* ''Birds of Fiji, Tonga and Samoa'' by [[Dick Watling]]
* ''A Guide to the Birds of Fiji and Western Polynesia: Including American Samoa, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuvalu and Wallis and Futuna'' by Dick Watling
* ''Guide to the Birds of the Kingdom of Tonga'' by Dick Watling

=== Turistički vodiči ===
* ''Lonely Planet Guide: Samoan Islands and Tonga'' by Susannah Farfor and Paul Smitz
* ''Moon Travel Guide: Samoa-Tonga'' by David Stanley

=== Bibliografija ===
* {{cite book|author=Martin Daly|title=Tonga: A New Bibliography|url=https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|year=2009|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-3196-7|access-date=18. 10. 2015|archive-date=19. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819142811/https://books.google.com/books?id=LsPR8tXQ69oC|url-status=live}}

=== Fikcija ===
* {{cite book|author=Brian K. Crawford|title=Toki: A Historical Novel|url=https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|year=2009|publisher=Brian K. Crawford|isbn=978-0-557-03434-5|access-date=1. 3. 2018|archive-date=18. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200818203039/https://books.google.com/books?id=7uraAgAAQBAJ|url-status=live}}
{{Refend}}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1970.]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Tonga]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>eel2m5t485h6ednbm589p0by4ivlhck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporedni profesori u Hogwartsu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25706</id>
    <revision>
      <id>3923571</id>
      <parentid>3898281</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T17:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12516" sha1="r4azlwtopx9n7mnz345675byxddm2lr" xml:space="preserve">'''Sporedni profesori u Hogwartsu''' jesu profesori koji se samo spominju, ili su manje relevantni unutar [[Harry Potter|Harry Potter franšize]]. Važniji profesori kao što su: [[Albus Dumbledore]], [[Minerva McGonagall]], [[Severus Snape]], [[Filius Flitwick]], [[Horace Slughorn]], [[Profesor Quirrell]], [[Gilderoy Lockhart]], [[Remus Lupin]], [[Alastor Moody]], [[Dolores Umbridge]], [[Rubeus Hagrid]], [[Pomona Sprout]] i [[Sybill Trelawney]] imaju svoje članke.

Likovi navedeni u ovom članku su pretežno spomenuti u knjigama, manje ili nikako se pojavljuju u filmovima o [[Harry Potter (lik)|Harry Potteru]].

== Profesor Binns ==
{{HP Infokutija
| slika =
| bgcolor = gold
| fgcolor = black
| ime = Profesor Binns
| rod = muškarac
| kosa = srebrnasta (duh)
| oči = srebrnasta (duh)
| vjernost = [[Hogwarts]]
| pojavljivanje = [[Harry Potter i Kamen mudraca]]
}}

'''Profesor Binns''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu#Historija magije|Historija magije]] i jedini je profesor duh u [[Hogwarts]]u. Rečeno je da je preminuo dok je drijemao u zbornici, ali je nastavio predavati kao da se ništa nije dogodilo; može se reći da on još uvijek ne zna da je mrtav. Njegova predavanja svi učenici smatraju dosadnima, a najzanimljiviji trenutak predavanja njegov je ulazak u učionicu (kroz zid). U starim bilješkama, koje je [[J. K. Rowling]] stavila na svoju web stranicu u [[mart]]u [[2006]]., njegovo ime je '''Cuthbert'''. Taj podatak ne mora nužno biti tačan zato što su se neki podaci iz njenih bilješki mijenjali u knjigama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harrypotter.com/fact-file/characters-and-pets/cuthbert-binns|title=Cuthbert Binns {{!}} Official Harry Potter Encyclopedia|website=www.harrypotter.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (1997). Harry Potter and the Philosopher's Stone. London: Bloomsbury.

&lt;/ref&gt;

Binns se nije pojavljivao u filmu. Njegovo objašnjenje o [[Odaja tajni|Odaji tajni]] u [[Harry Potter i Odaja tajni (film)|drugom filmu]] daje [[Minerva McGonagall|profesorica McGonagall]].
 
&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Dilys Derwent ==
{{HP Infokutija
| slika =
| bgcolor = gold
| fgcolor = black
| ime = Dilys Derwent
| rod = žena
| kosa = srebrnasta
| vjernost = [[Hogwarts]]
| pojavljivanje = [[Harry Potter i Red feniksa]]
}}

'''Dilys Derwent''' je lik iz serije romana o [[Harry Potter]]u. Bila je vidarica u [[Bolnica Svetog Munga za magične ozljede i bolesti|Bolnici svetog Munga za magične ozljede i bolesti]] od [[1722]]. do [[1741]]. te direktorica [[Hogwarts]]a od [[1741]]. do [[1768]]. [[Dumbledore]] u ''[[Harry Potter i Red feniksa|Harry Potteru i Redu feniksa]]'' opisuje Dilys Derwent i još jednog direktora kojeg zove Everard, kao &quot;dvoje najslavnijih direktora Hogwartsa&quot;. Njeni portreti vise u Sv. Mungu i u direktorovom uredu pa ona može putovati iz jednog u drugi.&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2003). Harry Potter and the Order of the Phoenix. London: Bloomsbury.

&lt;/ref&gt;

Dilys i Everard su bili uključeni u potragu za [[Arthur Weasley|Arthurom Weasleyem]] zato što su dovoljno slavni da njihovi portreti vise u Sv. Mungu i u [[Ministarstvo magije|Ministarstvu Magije]].

== Profesor Everard ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime= ??? Everard
|rod=muškarac
|kosa= crna
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje= [[Harry Potter i Red feniksa]]
|}}

'''Profesor Everard''' je bio direktor [[Hogwarts]]a i ugledni član [[Čarobnjački svijet|čarobnjačke zajednice]]. Ima kratku crnu kosu, a njegovi portreti vise u [[Ministarstvo magije|Ministarstvu Magije]] i u Hogwartsu pa može putovati kroz portrete i razgovarati sa ministrom.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Grubbly-Plank ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime= Wilhelmina Grubly-Plank
|rod= žena
|kosa= sijeda
|vjernost=[[Hogwarts]]
|glumac=[[Apple Brook]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Plameni pehar]]
|}}

'''Wilhelmina Grubly-Plank''' je profesorica [[Školski predmeti u Hogwartsu|Brige za magična stvorenja]] na zamjeni. Prvi se put pojavljuje u ''[[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom Peharu]]'' kad mijenja [[Hagrid]]a i ponovno u ''[[Harry Potter i Red feniksa|Harry Potteru i Redu feniksa]]'' kad Hagrid obavlja zadatak koji mu je povjerio [[Albus Dumbledore]].&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2000). Harry Potter and the Goblet of Fire. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

O njoj se ne zna puno, ali važno je istaknuti da je vrlo sposobna nastavnica. Uvijek je vesela, a tokom inspekcije profesorice [[Dolores Umbridge]] strpljivo je odgovarala na sva pitanja. Tvrdila je da je zadovoljna načinom na koji Dumbledore vodi školu. U Harry Potteru i Redu feniksa [[Harry Potter (lik)|Harry]] ima dovoljno povjerenja u nju da joj na brigu povjeri svoju ozlijeđenu sovu, ali ga ipak pomalo smeta što je Grubly-Plank bolja nastavnica od Hagrida kojem Harry ostaje odan bez obzira na njegova gotovo pogibeljna predavanja.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Madam Rolanda Hooch ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|slika = 
|ime= Rolanda Xiomara Hooch
|rod=žena
|kosa=sijeda
|oči=žuta
|vjernost=[[Hogwarts]]
|glumac=[[Zoe Wanamaker]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Kamen mudraca]]
|}}

'''Madam Rolanda Hooch''' je učiteljica letenja i sudkinja na [[metloboj]]skim utakmicama. Madam Hooch ima kratku, sijedu, kosu i žute oči nalik sokolovim očima. Hooch je učila letjeti na staroj Srebrnoj strijeli. Čini se da je sve što Madam Hooch radi u Hogwartsu suđenje metlobojskih utakmica i podučavanje učenika prve godine letenju, iako ne znamo tačan broj lekcija iz letenja.&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (1997). Harry Potter and the Philosopher's Stone. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

Kao i [[profesor Quirrell]], Madam Hooch u knjigama, ni u filmu nije dobila ime. U Igraćim karta Harry Potter, spomenuto je da se zove Romilda. Internetska kolekcija filmova ju je nazvala Xiomara, iako se to ime nigdje drugo ne pominje. Mnogi ljubitelji [[Harry Potter]]a i Madam Hooch tvrde da ona ima dva imena:Romilda i Xiomara, što bi je činilo jednim od rijetkih likova kojima je spomenuto srednje ime.

Madam Hooch u [[Harry Potter i Kamen mudraca (film)|Harry Potteru i Kamenu mudraca]] glumi [[Zoe Wanamaker]]. Madam Hooch se ne pojavljuje ni u jednom od preostalih filmova zato što je Wanamaker potpisala ugovor za samo jedan film.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesor Kettleburn ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=??? Kettleburn
|rod=muškarac
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje= spomenut u [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harry Potteru i Zatočeniku Azkabana]]
|}}

'''Profesor Kettleburn''' je predavao [[Školski predmeti u Hogwartsu|Brigu o magičnim stvorenjima]] prije nego što je otišao u mirovinu kako bi &quot;proveo više vremena sa svojim preostalim udovima&quot;. Zamijenio ga je [[Rubeus Hagrid]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harrypotter.com/writing-by-jk-rowling/professor-kettleburn|title=Harry Potter {{!}} Professor Kettleburn {{!}} Wizarding World|last=Rowling|first=J. K.|website=www.harrypotter.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Merrythought ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Galatea Merrythought
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=spomenuta u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harry Potteru i Princu miješane krvi]]
|}}

'''Profesorica Galatea Merrythought''' je bivša nastavnica [[Školski predmeti u Hogwartsu#Odbrana od mračnih sila|Odbrane od mračnih sila]] spomenuta u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harry Potteru i Princu miješane krvi]]. Otišla je u penziju kad je [[Horace Slughorn|Slughorn]] prvi put bio profesor [[Školski predmeti u Hogwartsu#Čarobni napici|Čarobnih napitaka]]. [[Tom Riddle]] je tada završavao svoje školovanje i obratio se [[Armando Dippet|Armandu Dippetu]], a kasnije i Dumbledoreu sa svojom ambicijom da je zamijeni. Oba je puta odbijen pa je zato navodno prokleo posao učitelja Odbrane od mračnih sila (ni jedan profesor poslije toga nije podučavao predmet duže od jedne školske godine). Merrythought je u Hogwartsu radila duže od pedeset godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/galatea-merrythought/|title=Galatea Merrythought|date=2015-10-03|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10|archive-date=4. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260504150101/https://www.hp-lexicon.org/character/galatea-merrythought/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2005). Harry Potter and the Half-Blood Prince. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Sinistra ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Aurora Sinistra
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Odaja tajni]]
|}}

'''Profesorica Sinistra''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu#Astronomija|Astronomiju]]. Ne pojavljuje se često u knjigama. Njena predavanja se održavaju u ponoć na vrhu astronomske kule, najvišeg tornja u Hogwartsu, gdje je inače mimo nastave zabranjen pristup učenicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/aurora-sinistra/|title=Professor Sinistra|date=2015-08-17|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10|archive-date=1. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260601190507/https://www.hp-lexicon.org/character/aurora-sinistra/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sinistra se prvi put pojavljuje u ''[[Harry Potter i Odaja tajni|Harry Potteru i Odaji tajni]]'' kad pomaže u prebacivanju skamenjenog [[Manje važni Hufflepuffi#Justin Finch-Fletchley|Justina Finch-Fletchleya]] u bolničko krilo. Ponovno se pojavljuje na [[Tromagijski turnir#Božićni bal|Božićnom balu]] u ''[[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom peharu]]'' kad pleše dvokorak s [[Alastor Moody|profesorom Moodyjem]].

Prezime profesorice Sinistre dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''sinister'' što znači lijev ili nepovoljan, a ime, koje još nije službeno potvrđeno, također dolazi od latinske riječi ''aurora'' što znači zora.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Vector ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Septima Vector
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i zatočenik Azkabana]]
|}}

'''Profesorica Vector''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu|Aritmanciju]]. Harry ne sluša njen predmet pa se ona vrlo rijetko pojavljuje. Svojim učenicima zadaje komlicirane domaće zadaće. Aritmancija je [[Hermione Granger|Hermionin]] najdraži predmet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/professor-vector/|title=Professor Vector|date=2015-08-12|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10|archive-date=8. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260308210829/https://www.hp-lexicon.org/character/professor-vector/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&quot;[[Vektor]]&quot; je inače termin koji se koristi u [[matematika|matematici]] za usmjerenu duž, naprimjer kod brzine i ima određeni smjer i veličinu.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Wilkie Twycross ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=red
|fgcolor=black
|ime=Wilkie Twycross
|rod=muškarac
|vjernost=[[Ministarstvo magije]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Princ miješane krvi]]
|}}

'''Wilkie Twycross''' je učitelj kojeg je odobrilo [[Ministarstvo magije]]. On na tečaju koji traje dvanaest sedmica priprema učenike u [[Hogwarts]]u (koji su stariji od 17 godina ili će navršiti 17 prije početka sljedeće školske godine) za ispit iz aparacije. Učenici nisu baš bili prijateljski raspoloženi prema Twycrossu pa su mu nadjenuli razne nadimke poput &quot;Opaljeni&quot; i &quot;Otrovni&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/wilkie-twycross/|title=Wilkie Twycross|date=2014-05-17|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10|archive-date=4. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260504150148/https://www.hp-lexicon.org/character/wilkie-twycross/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;
== Reference ==
&lt;/div&gt;
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru]]

[[de:Figuren der Harry-Potter-Romane#Lehrer und Schulbedienstete auf Hogwarts]]
[[he:הארי פוטר - דמויות משנה#אנשי הוגוורטס]]
[[ru:Список основных персонажей серии романов о Гарри Поттере#Преподаватели и персонал]]
[[sv:Hogwarts#Personal]]</text>
      <sha1>r4azlwtopx9n7mnz345675byxddm2lr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polinezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25860</id>
    <revision>
      <id>3923426</id>
      <parentid>3835367</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ostvra - ostrva.</comment>
      <origin>3923426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12973" sha1="453oyqhsqsr8j2vusc6kin7s85nstno" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Polynesia-triangle.png|250p|mini|Polinezija je prema općoj definiciji sastavljena od ostrva koji se nalaze unutar trokuta]]

'''Polinezija''' ([[grčki jezik|grč]]. πολύς mnogo, νῆσος ostrvo), naziv za ostrvske skupine u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] istočno od [[Melanezija|Melanezije]] i [[Mikronezija|Mikronezije]]. Polineziju čini preko 1.000 ostrva raštrkanih preko središnjeg i južnog dijela Tihog okeana, a najvažnije su ostrvske skupine [[Ellice]], [[Phoenix]], [[Samoa]], [[Tonga]], [[Tokelau]], [[Kukova ostrva|Cook]], [[Société]], [[Marquises]], [[Tuamotu]], [[Tubuai]], [[Rapa Nui]], [[Sala-y-Gomez]] i [[Ekvatorska ostrva]]. Ostrva su [[koral]]nog i [[vulkan]]skog porijekla. Na području Polinezije većinu stanovništva čine [[Polinezijci]]. Veće ekonomsko značenje imaju [[Havajska ostrva]] i arhipelag Samoa. Brojna polinezijska ostrva se nalaze pod upravom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Francuska|Francuske]].

== Definicija ==

Naziv &quot;Polinezija&quot; prvi je [[neologizam|skovao]] [[Charles de Brosses]] 1756. godine kako bi označio sva ostrva u Pacifiku. Godine 1831. [[Jules Dumont d'Urville]] je u svom predavanju u Pariskom geografskom društvu predložio ograničenje upotrebe naziva Polinezija, te je uz njega uveo još dva naziva, [[Mikronezija]] i [[Melanezija]]. Ova podjela na tri različite tihookeanske [[subregija|subregije]] ostala je u raširenoj upotrebi do danas.

Polinezija se može geografski opisati kao trokut čije vrhove čine [[Havaji]], [[Novi Zeland]] i [[Uskršnje ostrvo]]. Ostale glavne ostrvske skupine smještene unutar polinezijskog trougla su [[Samoa]], [[Tonga]] i razni ostrvski lanci koji formiraju [[Kukova ostrva]] i [[Francuska Polinezija|Francusku Polineziju]]. Izvan ovog velikog trougla nalaze se polinezijska ostrva [[Rotuma]] (pripada [[Fidži]]ju) i [[Tuvalu]].

Polinezija je u biti [[antropologija|antropološki]] termin koji se odnosi na jedan od tri dijela [[Okeanija|Okeanije]] (ostali su Mikronezija i Melanezija), a čije je pretkolonijalno stanovništvo općenito pripadalo jednoj etnokulturnoj porodici kao posljedica vijekovnih maritimnih migracija. Kasnije su stigli zapadnjaci (maritimnije migracije) koji su naizmjenično zlostavljali, porobili i izmješali se sa stanovništvom.

== Historija ==

[[Datoteka:Karte vom Amerikanischen Polynesien 1859.jpg|350p|mini|Karta američke Polinezije, [[1851]]]]

Širenje lončarstva i [[domaće životinje|domaćih životinja]] u Polineziji povezuje se s kulturom [[Lapita]], koja se 1600-1200. p. n. e. započela sa [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] širiti istočno sve do [[Fidži]]ja, Samoe i Tonge. Tokom tog vremena razvili su se aspekti polinezijske kulture posebno na ostrvima Samoa i Tonga. Oko 300. p. n. e. ovaj novi polinezijski narod proširio se sa Samoe i Tonge na [[Kukova ostrva]], [[Tahiti-nui]], [[Tuamotus]] i [[Marquesas|Hive]]. [[Patrick Kirch]] i [[Marshall Weisler]] potvrdili su to nakon što su na [[bazalt]]nim artefaktima pronađenima na oba ostrva obavili fluorescentno datiranje [[X-zrake|X-zrakama]]. Oko [[300]]. godine ili ranije Polinezijci su otkrili i naselili Uskršnje ostrvo. To je potvrđeno arheološkim dokazom te uvođenjem flore i faune, koja je u skladu sa tropskom indonezijskom kulturom, na ovo netropsko ostrvo. Polinezijci su naselili Havaje oko 400., a Novi Zeland oko [[1000]]. godine.

== Domorodačka kultura Polinezije ==

Polinezija se dijeli na dvije različite kulturne grupe: istočnu i zapadnu Polineziju. Kultura zapadne Polinezije uslovljena je visokim populacijama. Ona ima jače institucije braka, te dobro razvijenu sudsku, monetarnu i trgovačku tradiciju. Obuhvata ostrvske skupine [[Tonga|Tongu]], [[Samoa|Samou]] i [[Periferna polinezijska ostrva|polinezijska periferna ostrva]].

[[Datoteka:Urville-Tahiti-houses.jpg|350p|Kuće domorodaca na Tahitiju|mini]]

Istočne polinezijske kulture visoko su se prilagodile manjim ostrvima i atolima uključujući Kukova ostrva, Tahiti, Tuamotus, Marquesas, Hawaii i Uskršnje ostrvo. Velika ostrva [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] prvi su naselili istočni Polinezijci koji su svoju kulturu prilagodili netropskoj okolini. [[Antropologija|Antropolozi]] istočni polinezijski sistem [[srodnost]]i nazivaju ''[[havajska srodnost|havajskim sistemom]]''. Religija, [[poljoprivreda]], [[ribolov]], predviđanje vremena, konstukcija [[katamaran]]a i [[navigacija]] bile su visoko razvijene vještine jer je stanovništvo na čitavom ostrvu moglo ovisiti o njima. Trgovina se sastojala od luksuznih i zemaljskih predmeta. Mnoga nisko položena ostrva mogli su pretrpjeti ozbiljnu glad ako je njihove vrtove zatrovala [[sol]] iz olujnih valova koje su uzrokovali hurikani. U tim slučajevima ribolov, primaran izvor proteina, ne bi ublažio nestašicu [[hranjiva energija|energije hrane]]. Pomorci su bili posebno poštovani, a svako je ostrvo imalo navigacijsku kuću s brodogradilišnim područjem.

Polinezijska naselja se mogu podijeliti u dvije kategorije: [[zaselak]] i [[selo]]. Veličina naseljenog ostrva određivala je da li će se zaselak izgraditi ili ne. Veća [[vulkan]]ska ostrva obično su imali zaseoke zbog mnogih zona koje su se na ostrvu mogle podijeliti. Hrana i resursi bili su obilniji, pa su se osnivala naselja od četiri ili pet kuća (obično s vrtovima) kako ne bi bilo preklapanja među zonama. Sela su, nasuprot njima, bila izgrađena na obalama manjih ostrva i sastojala su se od trideset ili više kuća. Obično su bila utvrđena zidovima i palisadama napravljenim od kamena i drva. Zbog jake spremnosti u prihvaćanju novih ideja i zahvaljujući relativno velikom broju kršćanskih misionara na ostrvima, Polinezijci su spremno prihvatili [[kršćanstvo]].

Svi [[polinezijski jezici]] pripadaju [[okeanijski jezici|okeanijskoj]] jezičnoj porodici, podgrani [[austronezijski jezici|austronezijske]] jezične porodice.

== Ekonomija Polinezije ==

Uz izuzezak Novog Zelanda, Havaja i teritorija pod stranom upravom, većina polinezijskih ostrva ostvaruje svoje prihode od stranih pomoći i pošiljki iz drugih zemalja. Mnoga polinezijska mjesta poput Uskršnjeg ostrva nadopunjuju tu pomoć novcem iz turizma. Neke zemlje imaju neuobičajene izvore prihoda poput Tuvalua koji trguje svojom internet domenom '[[.tv]]', koja se nalazi na samom vrhu internetskih domena.

== Primorski razvitak ==

U doba kada su [[Evropa|evropski]] [[mornar]]i [[plovidba|plovili]] pratnjom obalne linije po dnevnom svjetlu, Polinezijci su plovili nepreglednim prostorom [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Polinezija se sastoji od ostrva raspršenih širom trouglastog područja čije su stranice dugačke više od šest hiljada kilometara. Vrhove tog trougla čine Havajska ostrva, Uskršnje ostrvo i Novi Zeland. Čitav prostor tog trougla naseljen je jednim narodom jedinstvene kulture i jezika. Oni su koristili čitav raspon navigacijskih tehnika uključujući upotrebu zvijezda, kretanje okeanskih struja, obrasce valova, interferentne obrasce zraka i mora koje uzrokuju ostrva i [[atol]]i, let ptica, vjetrove i vrijeme.

Smatra se da je izvorna polinezijska migracija slijedila sezonske puteve [[migracija ptica|ptica]]. Ne samo da polinezijska usmena tradicija stavlja važnost na let ptica, već se i na obalama nalaze oznake dosega koje ukazuju na udaljena ostrva u liniji s tim preletnim putevima. Ruta koja se koristi od Tahitija do Novog Zelanda slijedi migracije [[dugorepa kukavica|dugorepe kukavice]] kao što se putovanje od Tahitija do Havaja podudara sa stazom [[tihookeanska zlatna preslica|tihookeanske zlatne preslice]] i [[tahićanski pozviždač|tahićanskog pozviždača]]. Polinezijci su poput ostalih pomorskih naroda bili poznati po upotrebi ptica koje su brzo pronalazile obalu. Oni bi obično sa sobom uzeli jednu pticu iz porodice [[Fregatidae]]. Ptice iz te porodice odbijale su sletjeti na vodu jer bi njihovo perje postalo natopljeno, pa ne bi mogle poletjeti. Kada su Polinezijci mislili da se nalaze blizu obale pustili bi pticu koja bi letjela prema kopnu ili bi se vratila na čamac.

Polinezijci su bili prvi ljudi koji su navigaciju pomoću zvijezda razvili u finu umjetnost. Oni su koristili [[pelorus (instrument)|pelorus]] (budalasti kompas) s prikazom trideset dviju tačke, kojeg su vjerovatno preuzeli od Arapa prije nego što su iz Indije krenuli u kolonizaciju Tihog okeana. Pelorus je imao oznake za zvijezde koje su izlazile i zalazile na horizontu u gotovo jednako raspoređenim tačkama. Polinezijci su zamišljali nebo kao unutrašnjost kupole na kojem se zvijezda kretala duž staze koja prolazi preko određenih ostrva. Poznavali su više od sto pedeset zvijezda. Svakoj zvijezdi je dato ime, te se znalo mjesto i vrijeme njenog izlaska i zalaska, te preko kojih ostrva prelazi. Stoga su polinezijski moreplovci mogli ploviti prema zvijezdi za koju su znali da se privremeno nalazi nad njihovim odredištem. Kako se zvijezda s vremenom pomicala prema zapadu oni su zakretali brod prema zvijezdi koju su slijedili, jer bi se zvijezda onda kretala nad ciljanim ostrvom. Polinezijci su pelorusom i vlastitim impresivnim znanjem mogli slijediti najkraću rutu hiljadama milja bez ikakve instrumentacije ili karte. Zakretanjem kormila prema određenoj zvijezdi oni su zapravo slijedili [[velika kružnica|veliku kružnicu]] do svog odredišta. Ova metoda je u principu savršenija od navigacije [[kompas]]om.

Polinezijci su u navigaciji također koristili valove i valovite formacije. Mnoga naseljiva područja Tihog okeana su skupine ili lanci ostrva (ili atola) koji su grupisani u lance duge stotine kilometara. Takvi lanci imaju predvidive učinke na okeanske valove i struje koji slijede okeanske jarke. Polinezijci su naučili učinke koje su razna ostrva imala na oblik, smjer i kretanje morskih valova i struja, te su ih mogli prepoznati kao orijentire. To je bilo jako važno jer je dubina Tihog okeana učinila mjerenje dubine beskorisnim. Polinezijci su također mogli locirati ostrva pomoću određenih formacija oblaka jer se plitka voda reflektirala na njihovoj donjoj strani. Budući da Polinezijci nisu crtali karte, oni nisu imali riječi za apsolutne mjere udaljenosti. Stoga su vrijeme potrebno za plovidbu između ostrva mjerili u &quot;kanu-danima.&quot;

== Ostrvske skupine ==

[[Datoteka:Moorea baie cook.JPG|250p|mini|Cookov zaljev na Moorei, Francuska Polinezija]]

Domorodačkoj polinezijskoj kulturi pripadaju sljedeća ostrva i ostrvske grupe, države ili subnacionalne teritorije. Neka ostrva polinezijskog porijekla nalaze se izvan glavnog trougla koji geografski definiraju regiju.

* [[Američka Samoa]] (prekomorska teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a)
* [[Anuta]] (na [[Solomonska ostrva|Solomonskim ostrvima]])
* [[Kukova ostrva]] (samoupravna država u [[slobodni savez|slobodnom savezu]] s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]])
* [[Emae]] (na [[Vanuatu]]u)
* [[Francuska Polinezija]] (&quot;prekomorska zemlja&quot;, [[francuska]] teritorija)
* [[Havaji|Hawai‘i]] ([[Država Sjedinjenih Država|država]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a)
* [[Kapingamarangi]] (u [[Federalne Države Mikronezije|Federalnim Državama Mikronezije]])
* [[Loyauté]] ostrva (zavisnost [[Francuska|francuske]] teritorije [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]])
* [[Mele, Vanuatu|Mele]] (na [[Vanuatu]]u)
* [[Niue]] (samoupravna država u [[slobodni savez|slobodnom savezu]] s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]])
* [[Novi Zeland]] (na [[maorski jezik|maorskom]] se naziva ''Aotearoa'')
* [[Nuguria]] (na [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]])
* [[Nukumanu]] (na Papui Novoj Gvineji)
* [[Nukuoro]] (u Federalnim Državama Mikronezije)
* [[Ontong Java]] (na Solomonskim ostrvima)
* [[Pileni]] (na Solomonskim ostrvima)
* [[Rennell]] (na Solomonskim ostrvima)
* [[Rotuma]] (ostrvo na krajnjem jugu [[Fidži]]ja)
* [[Samoa]] (nezavisna država)
* [[Sikaiana]] (na Solomonskim ostrvima)
* [[Swains]] (politički dio Američke Samoe)
* [[Takuu]] (na Papui Novoj Gvineji)
* [[Tikopia]] (na Solomonskim ostrvima)
* [[Tokelau]] (novozelandska prekomorska teritorija)
* [[Tonga]] (nezavisna država)
* [[Tuvalu]] (nezavisna država)
* [[Uskršnje ostrvo]] (dio [[Čile]]a, na rapanujskom se naziva ''Rapa Nui'')
* [[Wallis i Futuna]] (francuska prekomorska teritorija)

=== Također pogledajte ===
* [[Polinezijska mitologija]]
* [[Spisak Polinezijaca]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.southpacific.org/ Južnopacifički organizator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061205035720/http://southpacific.org/ |date=5. 12. 2006 }}
* [http://www.mapsouthpacific.com/ Karta Južnog Pacifika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050316042315/http://www.mapsouthpacific.com/ |date=16. 3. 2005 }}
* [http://polynesia.com/ Polinezija]

{{Regija}}
{{Commonscat|Polynesia}}

[[Kategorija:Okeanija]]
[[Kategorija:Polinezija|*]]
[[Kategorija:Ostrva]]</text>
      <sha1>453oyqhsqsr8j2vusc6kin7s85nstno</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26439</id>
    <revision>
      <id>3923667</id>
      <parentid>3917599</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18828" sha1="8zvx8i3b5ijfs3c6n0svyufquhzbf39" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Guam
| zvanično_ime                   = Guam
| ime_genitiv                    = Guama
| zastava                        = Flag of Guam.svg
| grb                            = Seal of Guam.svg
| mapa                           = LocationGuam.png
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|SAD}} [[SAD]]
| upravni_oblik                  = Američka ostrvska teritorija
| službeni_jezik                 = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]]
| glavni_grad                    = [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]]
| vladar                         = [[Eddie Calvo]]
| titula_vladara                 = Guverner
| površina                       = 541.3
| stanovnika                     = 178000
| pozivni_broj                   = +1 671
| web                            = www.guam.gov
| komentar                       = 
|}}
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je [[ostrvo]] u zapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska]] neinkorporirana [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]],  u [[Subregija|subregiji]] [[Mikronezija|Mikronezije]] u zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]].&lt;ref name=&quot;oia&quot;&gt;{{cite web|title=U.S. Territories|url=http://www.doi.gov/oia/Firstpginfo/territories.html|publisher=DOI Office of Insular Affairs|access-date=February 9, 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070209094507/http://www.doi.gov/oia/Firstpginfo/territories.html|archive-date=February 9, 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Definitions of Insular Area Political Organizations.|url=http://www.doi.gov/oia/Islandpages/political_types.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721034923/http://www.doi.gov/oia/Islandpages/political_types.htm|archive-date=July 21, 2011|access-date=November 14, 2007|website=U.S. Department of the Interior}} ''[[Office of Insular Affairs]]''. Retrieved October 31, 2008.&lt;/ref&gt; Najzapadnija je tačka i teritorija Sjedinjenih Američkih Država, računajući od geografskog centra SAD-a. U [[Okeanija|Okeaniji]], Guam je najveće i najjužnije od [[Marijanska ostrva|Marijanskih ostrva]] i najveće ostrvo u Mikroneziji. Od 2022, ima 168.801 stanovnika. Teritorija se prostire na 540&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima gustinu naseljenosti od 299/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Hagåtña]],  (''Agaña'').

[[Čamori]] su najveća etnička grupa, ali manjina na multietničkom ostrvu. Autohtoni Guamani su Čamori, koji su srodni austronezijskim narodima [[Indonezijski arhipelag|Indonezijskog arhipelaga]], [[Filipini|Filipina]], [[Tajvan]]a i [[Polinezija|Polinezije]]. Ali za razliku od većine svojih susjeda, [[Čamoro jezik]] nije klasificiran kao [[Mikronezijski jezici|mikronezijski]] ili [[polinezijski jezici|polinezijski jezik]]. Umjesto toga, poput [[Palau]]a, moguće je da predstavlja nezavisnu granu malajsko-polinezijske jezičke porodice.&lt;ref name=&quot;Blust 2000 83–122&quot;&gt;{{cite journal |last=Blust |first=Robert |year=2000 |title=Chamorro Historical Phonology |journal=Oceanic Linguistics |volume=39 |issue=1 |pages=83–122 |doi=10.1353/ol.2000.0002|s2cid=170236058 |issn=0029-8115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Smith 2017 435–490&quot;&gt;{{cite journal |last=Smith |first=Alexander D. |year=2017 |title=The Western Malayo-Polynesian Problem |journal=Oceanic Linguistics |volume=56 |issue=2 |pages=435–490 |doi=10.1353/ol.2017.0021|s2cid=149377092 }}&lt;/ref&gt; Narod Čamoro naselio je Guam i Marijanska ostrva prije otprilike 3.500 godina. Portugalski istraživač [[Ferdinand Magellan]], dok je bio u službi Španije, bio je prvi Evropljanin koji je posjetio i osvojio ostrvo 6. marta 1521. Guam je Španija u potpunosti kolonizirala 1668. Između 17. i 19. vijeka, Guam je bio važna usputna stanica za španske galije iz Manile. Tokom [[Špansko-američki rat|Špansko-američkog rata]], [[Sjedinjene Američke Države]] su zauzele Guam 21. juna 1898. Prema [[Pariski sporazum (1898)|Pariškom sporazumu]] iz 1898, Španija je ustupila Guam SAD-u 11. aprila 1899.

Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam je bio jedna od pet američkih jurisdikcija u Tihom okeanu, zajedno sa [[Ostrvo Wake|ostrvom Wake]] u Mikroneziji, [[Američka Samoa|Američkom Samoom]] i [[Havaji]]ma u Polineziji i Filipinima. 8. decembra 1941, nekoliko sati nakon [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], Guam su zauzeli [[Japanci]], koji su okupirali ostrvo dvije i po godine prije nego što su ga američke snage ponovo zauzele 21. jula 1944, što se tamo obilježava kao Dan oslobođenja.&lt;ref&gt;{{cite news|agency=Associated Press|title=Guam police arrest suspect in memorial theft|work=[[Marine Corps Times]]|date=July 7, 2007|url=http://www.marinecorpstimes.com/news/2007/07/ap_guammemorialtheft_070707/|access-date=April 5, 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515072107/http://www.marinecorpstimes.com/news/2007/07/ap_guammemorialtheft_070707/|archive-date=May 15, 2011}}&lt;/ref&gt; Od 1960-ih, ekonomiju Guama prvenstveno podržava turizam i američka vojska, za koju je Guam glavna strateška prednost.&lt;ref name=&quot;Rogers2&quot;&gt;{{cite book|last=Rogers|first=Robert F.|title=Destiny's Landfall: A History of Guam|publisher=University of Hawaii Press|year=1995|isbn=978-0-8248-1678-0|location=Honolulu}}&lt;/ref&gt; Njegov budući politički status bio je predmet značajne diskusije, a ankete javnog mnjenja ukazuju na snažnu preferenciju za američku državnost.&lt;ref name=&quot;KUAM-2016&quot;&gt;{{Cite web |last=Staff |date=April 2016 |title=UOG poll: Guamanians prefer statehood |url=http://www.kuam.com/story/31747261/2016/04/Sunday/uog-poll-guamanians-prefer-statehood |access-date=December 12, 2023 |website=[[KUAM-TV]] |language=en |archive-date=August 11, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240811014802/https://www.kuam.com/story/31747261/2016/04/Sunday/uog-poll-guamanians-prefer-statehood |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freymann-2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Freymann |first=Eyck |date=October 14, 2020 |title=Counter China by Making Guam a State |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/14/counter-china-by-making-guam-a-state/ |access-date=December 12, 2023 |website=Foreign Policy |language=en-US |archive-date=March 13, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313201733/https://foreignpolicy.com/2020/10/14/counter-china-by-making-guam-a-state/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Guamov de facto moto je &quot;Gdje počinje Dan Amerike&quot;, što se odnosi na blizinu ostrva [[Međunarodna datumska granica|Međunarodnoj datumskoj granici]].&lt;ref&gt;{{cite book|author-last=Mack|author-first=Doug|year=2017|title=The Not-Quite States of America: Dispatches From the Territories and Other Far-Flung Outposts of the USA|publisher=W.W. Norton|page=114|isbn=9780393247602}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author-last=Grabowski|author-first=John F.|year=1992|title=U.S. Territories and Possessions (State Report Series)|publisher=Chelsea House|page=[https://archive.org/details/usterritoriespos00grab/page/39 39]|isbn=9780791010532|url-access=registration|url=https://archive.org/details/usterritoriespos00grab/page/39}}&lt;/ref&gt; Guam je među 17 nesamoupravnih teritorija koje su navele [[Ujedinjene nacije]] i član je [[Komisija za Južni Pacifik|Pacifičke zajednice]] od 1983.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Non-Self-Governing Territories – Official U.N. Website|url=https://www.un.org/en/decolonization/nonselfgovterritories.shtml|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140227010648/http://www.un.org/en/decolonization/nonselfgovterritories.shtml|archive-date=February 27, 2014|access-date=November 18, 2019}}&lt;/ref&gt;

Govornici Čamora Guam zovu Guåhan, od riječi guaha, što znači 'imati'; njegov engleski glos &quot;imamo&quot; odnosi se na to da ostrvo pruža sve što je potrebno za život.&lt;ref name=&quot;pdn&quot;&gt;{{Cite news |last=Tamondong |first=Dionesis |date=February 16, 2010 |title=Camacho: Name Change Will Affirm Identity |work=[[Pacific Daily News]] |url=http://www.guampdn.com/article/20100216/NEWS01/2160308/1002/Camacho-Name-change-will-affirm-identity |access-date=February 18, 2010}} {{Dead link |date=September 2010 |bot=H3llBot}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Saco |first=José Antonio |url=https://books.google.com/books?id=mK3UAAAAMAAJ&amp;q=%2522Guaj%25C3%25A1n%2522&amp;pg=PA110 |title=Colección de papeles científicos, históricos, políticos y de otros ramos sobre la isla de Cuba |date=1859 |publisher=d'Aubusson y Kugelmann |volume=3 |location=Paris |language=es |trans-title=Collection of scientific, historical, political and other papers on the island of Cuba |access-date=October 16, 2020 |archive-date=November 13, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201113192120/https://books.google.com/books?id=mK3UAAAAMAAJ&amp;q=%2522Guaj%25C3%25A1n%2522&amp;pg=PA110 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magellan|Magellanove]] posjete 1521, kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijanska ostrva|Marijanima]] i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status &quot;commonwealtha&quot;, određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen &quot;Organic Act of 1950&quot;, američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog [[tajfun]]a Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po [[Saffir-Simpsonova ljestvica|Saffir-Simpsonovoj ljestvici]].
&lt;gallery perrow=3&gt;
Datoteka:US Navy 030225-N-0000X-002 An aerial view of Apra Harbor on U.S. Naval Base Guam is seen during a fly-by, Feb. 25, 2003.jpg|Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
Datoteka:GuamMap.png|Karta Guama
Datoteka:Guam ali 2011364 lrg.jpg|Guam, snimak iz zraka
&lt;/gallery&gt;

== Zastava i grb ==
Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948. Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena [[Chamorro]]. Na njemu je predstavljen [[Agana]] zaliv u kojem se nalazi &quot;proa&quot; (vrsta [[mikronezija|mikronezijskog]] plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao &quot;drvo života&quot;. U sredini grba je natpis &quot;GUAM&quot;.

== Hrana ==
[[Datoteka:Kelaguen 1534 (14529937155).jpg|mini|Tradicionalni specijalitet ''kelaguen'']]
Tokom festivala i drugih ostrvskih proslava, porodice pripremaju bogato postavljene stolove sa raznovrsnim lokalnim specijalitetima. Među najčešćim jelima nalaze se crvena riža, pljeskavice od škampa, filipinsko jelo od rezanaca poznato kao [[pancit]], pečena rebarca i piletina s roštilja, kao i listovi tara kuhani u kokosovom mlijeku. Jedan od posebno cijenjenih tradicionalnih specijaliteta je [[kelaguen, koji se najčešće priprema od sitno sjeckane pečene piletine, limunovog soka, ribanog kokosa i ljutih paprika. Jela se dodatno začinjavaju [[finadene]] sosom, pikantnim umakom od sojinog sosa, limunovog soka ili [[Sirćetna kiselina|sirćeta]], ljutih paprika i luka, koji jelima daje snažan i prepoznatljiv okus. Nakon obilnog obroka, Čamoroi stanovništvo često prakticira žvakanje [[pugua]] (betel oraha), koji se miješa s mljevenim [[Kalcij-oksid|krečom]] i umotava u list [[biber]]a, kao dio tradicionalnih društvenih običaja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|title=Guam Chamorro Culture {{!}} Traditions, Music, and Local Food|website=www.visitguam.com|access-date=24. 12. 2025|archive-date=29. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251229224651/https://www.visitguam.com/chamorro-culture/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Muzika predstavlja sastavni dio ostrvskog načina života na Guamu, a nastupi uz tradicionalne [[Muzički instrument|instrumente]] imaju važno mjesto u kulturnim manifestacijama. Jedan od najprepoznatljivijih instrumenata je ''[[belembaotuyan]]'', koji se izrađuje od šuplje tikve i zategnute žice. Instrument se prisloni uz goli stomak svirača, čime se proizvodi specifičan, melodičan [[zvuk]]. Također, [[nosna flauta]], instrument koji je gotovo zaboravljen, danas doživljava značajnu obnovu i ponovo se koristi u muzičkim izvedbama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalni stil [[Pjevanje|pjevanja]] poznat kao ''Kantan Chamorro'' generacijama je bio omiljen oblik zabave. Osim toga, služio je i kao način da se olakša dugotrajan zajednički rad, poput tkanja, ljuštenja [[kukuruz]]a ili [[ribolov]]a mrežama. Jedan pjevač bi započeo poznatu četverostihovnu pjesmu, često s romantičnim ili šaljivim stihovima upućenim drugom članu grupe. Prozvana osoba bi zatim nastavila pjesmu, a izvođenje se moglo nastaviti satima uz izmjenu pjevača. Savremena muzika također ima važnu ulogu u društvenom životu Guama. Izvodi se tokom različitih okupljanja, od fiesta i fandanga do neformalnih porodičnih zabava. Muzičari najčešće izvode pjesme na čamoro, engleskom, filipinskim jezicima, kao i na drugim azijskim jezicima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Ples ==
''Bailan Uritao'', u prevodu ''Ples mladića'', je tradicionalni kulturni [[ples]] Guama koji potiče iz drevnog Čamoroi perioda i prikazuje prakse obuke [[ratnik]]a. Izvode ga mladi, neoženjeni muškarci koji su boravili u muškoj kući, poznatoj kao ''Guma’ Uritao''. Ples ima snažnu kulturnu i simboličku vrijednost te naglašava fizičku spremnost i ratničke vještine izvođača. Ples karakteriziraju energični skokovi, uzvici i ritmično sudaranje dugih drvenih štapova, poznatih kao ''tunas''. Ovi pokreti zahtijevaju visok nivo koordinacije, snage i okretnosti, čime se ističu sposobnosti plesača. Ritmičko udaranje štapova simbolizira izgradnju tradicionalne ''latte kuće'', a ples kulminira završnom pozom u kojoj su svi štapovi podignuti uspravno i formiraju šiljati krov kuće. Ova dinamična izvedba odražava bogato kulturno naslijeđe i ratničku tradiciju naroda Čamoroi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blog.polynesianpride.co/culture-in-guam/|title=Discover the Rich Culture in Guam: Beyond The Tradition|date=2. 8. 2024|website=blog.polynesianpride.co|language=en-US|access-date=24. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Kultura i umjetnost ==
Brojne legende i narodne priče predstavljene su kroz tradicionalne plesove. Među najpoznatijim su priče o ''taotaomo'na'' – drevnim duhovima sela, zatim legenda o tragičnim ljubavnicima koji su skočili s litice ''Puntan Dos Amantes'', kao i priča o ''Sireni'', lijepoj djevojci koja se pretvorila u [[Sirena (mitologija)|morsku sirenu]]. Ovi narativi čine važan dio kulturnog identiteta Guama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tradicionalne umjetnosti na Guamu i danas su veoma prisutne. Tokom kulturnih sajmova i izložbi posjetioci često imaju priliku posmatrati majstore tkanja, rezbarenja, pa čak i kovače na djelu. Tkalje koriste vlakna pandana ili kokosa za izradu korpi različitih veličina, torbi, šešira, podnih prostirki i zidnih ukrasa. Drvorezbari izrađuju stolove, ploče, figure ljudi i životinja te razne kućne predmete od drveta ifil ili pago. Prenošenje tradicionalnih vještina na mlađe generacije ostvaruje se kroz programe šegrtovanja, s ciljem očuvanja umjetničke baštine ostrva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Marijanska ostrva]]
* [[Marijanska brazda]]
* [[Mikronezija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book |last1=Cunningham |first1=Lawrence J. |last2=Beaty |first2=Janice J. |title=A History of Guam |url=https://books.google.com/books?id=ZsZP537hdbIC |date=January 1, 2001 |publisher=Bess Press |isbn=978-1-57306-068-4}}
* {{cite book |last=Safford |first=William Edwin |title=Guam, an Account of Its Discovery and Reduction, Physical Geography and Natural History: And the Social and Economic Conditions on the Island During the First Year of the American Occupation |url=https://books.google.com/books?id=aIoKAQAAIAAJ&amp;pg=PA9 |edition=Public domain |year=1912 |publisher=General Books}}
* {{cite book |last1=Wuerch |first1=William L. |last2=Ballendorf |first2=Dirk Anthony |title=Historical Dictionary of Guam and Micronesia |url=https://books.google.com/books?id=h5EE-AVNT98C&amp;pg=PA44 |date=January 1, 1994 |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-8108-2858-2}}

=== Dodatna literatura ===
* {{cite book |last=Maga |first=Timothy P. |title=Defending Paradise: The United States and Guam, 1898–1950 |publisher=Garland |year=1988}}
* {{cite book |last=Rogers |first=Robert F. |title=Destiny's Landfall: A History of Guam |publisher=University of Hawaii Press |year=1995}}
* {{cite encyclopedia |last=Spear |first=Jane E. |title=Guamanian Americans |encyclopedia=Gale Encyclopedia of Multicultural America |editor-first=Thomas |editor-last=Riggs |edition=3rd |volume=2 |publisher=Gale |year=2014 |pages=263–273 |url=https://link.gale.com/apps/doc/CX3273300082/GPS?u=wikipedia&amp;sid=GPS&amp;xid=52d93d45}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guam}}
{{wikiatlas|Guam}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html Guam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203005453/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gq.html |date=3. 12. 2013 }} na CIA World Factbook

{{Države Australije i Okeanije}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Guam|*]]
[[Kategorija:Američka ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]]
[[Kategorija:Članice Organizacije nezastupljenih država i naroda]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>8zvx8i3b5ijfs3c6n0svyufquhzbf39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prahistorija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28350</id>
    <revision>
      <id>3923427</id>
      <parentid>3917167</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:38:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ostvra - ostrva.</comment>
      <origin>3923427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24188" sha1="dknow7i2ja34lp5sbcpcxybogj1uug2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stonehenge2007 07 30.jpg|mini|desno|280px|Stounhendž (eng. Stonehenge) u Engleskoj su podigli ljudi iz neolita prije oko 4500-4000 godina. Arheologija je često važno polje kada je potrebno razumjeti prahistoriju.]]
'''Prahistorija''' (od [[Grčki jezik|grč]]. προϊστορία: προ - prije &lt;ref&gt;Milan Budimir, Ljiljana Crepajac (1991). Στοιχεια Ελληνικα, Osnovi grčke glotologije, st.433. Naučna knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;, ιστορία - priča; odnosno [[Latinski jezik|lat]]. praehistoria: prae - prethodni&lt;ref&gt;Jovan Čolić (1991). Rečnik latinsko - srpsko-hrvatski. Dereta, Beograd.&lt;/ref&gt;, historia - latinizovana riječ ιστορία) je vremenski period koji traje do pojave prvih pisama. Pojam ''prahistorija'' javlja se tokom perioda prosvetiteljstva u radovima tadašnjih naučnika, kada je taj pojam imao značenje ''primitivnog'' a kojim su opisivali društva koja su postojala prije pojave pisma.&lt;ref&gt;Eddy, Matthew Daniel (2011). [https://www.academia.edu/1112084/The_Line_of_Reason_Hugh_Blair_Spatiality_and_the_Progressive_Structure_of_Language_Notes_and_Records_of_the_Royal_Society_65_2011_9-24 ''The Line of Reason: Hugh Blair, Spatiality and the Progressive Structure of Language'']. Notes and Records of the Royal Society 65: 9–24.&lt;/ref&gt; Prva upotreba riječi ''prahistorija'' u engleskom jeziku (''prehistory'') zabilježena je u radu [[Daniel Wilson|Daniela Wilsona]] ''Foreign Quarterly Review'' 1851. godine.&lt;ref&gt;Eddy, Matthew Daniel (2011). [https://www.academia.edu/1130650/The_Prehistoric_Mind_as_a_Historical_Artefact_Notes_and_Records_of_the_Royal_Society_65_2011_1-8 ''The Prehistoric Mind as a Historical Artefact'']. Notes and Records of the Royal Society 65: 1–8.&lt;/ref&gt;

Vremenski period od trenutka kada je prahistorijski čovjek počeo da izrađuje oruđe i oružje se dijeli prema materijalu od koga je pravljeno i načinu njegove obrade na: [[Kameno doba|kamena doba]] i to starije kameno doba ([[paleolit]]), srednje kameno doba ([[mezolit]]), mlađe kameno doba ([[neolit]]) te metalna doba ([[bakarno doba]] ili eneolit, [[bronzano doba]] i [[željezno doba]]).

== Definicija ==
Za prahistoriju se može reći da datira od nastanka [[svemir]]a, iako se termin češće koristi za označavanje perioda kada je bilo života na Zemlji; [[dinosauri]] se mogu opisati kao prahistorijske [[životinje]], a pećinski ljudi kao prahistorijski ljudi. Uobičajeno kontekst implicira o kom se [[geologija|geološkom]] ili vremenskom periodu govori, naprimjer &quot;prahistorijski miocenski majmuni&quot; implicira na vrijeme od prije 23-5,5 miliona godina ranije ili &quot;srednjo-paleolitski ''homo sapiens''&quot; implicira na vrijeme od prije 200.000-30.000 godina.

Kako po definiciji prahistorije nema pisanih izvora o prahistorijskim vremenima&lt;ref name=&quot;fagan07&quot;&gt;Fagan, Brian. 2007. ''World Prehistory: A brief introduction'' New York:Prentice-Hall, 7. izd., pogl. 1, {{ISBN|9780132257084}}&lt;/ref&gt; (ili barem nema nijednog poznatog koji još uvijek postoji), informacije koje znamo o tom vremenskom periodu dobijamo od nauka kao što su [[paleontologija]], [[biologija]], [[palinologija]], [[geologija]], etnoastronomija, [[antropologija]], [[arheologija]] i druge prirodne i društvene [[Nauka|nauke]]. U društvima gdje se pismo skoro pojavilo, usmeno prenošenje znanja, sa generacije na generaciju, sadrži izvještaje o prahistorijskim vremenima.

Ovaj termin je postao manje striktno definisan u 20. vijeku kako je granica između [[Historija|historije]] (interpertacija pisanih i usmenih svjedočanstava) i drugih disciplina postala manje oštra. Današnji historičari se oslanjaju na dokaze iz mnogih oblasti i ne ograničavaju se na historijski period i pisane, usmene ili druge simbolički zapisane izvore, a također termin historija se više koristi nego termin prahistorija (npr. historija [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], historija svemira). Ipak, ova podjela je ostala važna mnogim naučnicima, posebno u društvenim naukama. Glavni istraživači o prahistoriji čovjeka su arheolozi i antropolozi koji koriste iskopine, geografska istraživanja i naučne analize da otkriju i interpretiraju [[priroda|prirodu]] i ponašanje ljudi prije pojave pisma ili onih koji nemaju pisma.

Datum koji označava kraj prahistorije, dan kada su pisani izvori postali korisni akademski izvori, varira od regije do regije. U [[Egipat|Egiptu]] je uglavnom prihvaćeno da se prahistorija završava oko 3200. p. n. e. dok je kraj prahistorije na Novoj Gvineji u 19. vijeku.&lt;ref&gt;Bulmer S. (1982) ''Human ecology and cultural variation in prehistoric New Guinea.'' u: Gressitt J.L. (ur.) ''Biogeography and Ecology of New Guinea''. Monographiae Biologicae, vol 42. Springer, Dordrecht. {{doi|10.1007/978-94-009-8632-9_8}}&lt;/ref&gt;

== Paleolit ==
{{glavni|Paleolit}}
[[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|desno|280px|Mapa drevnih migracija ljudi (dobijena [[DNK]] analizom)]]
Paleolit (grč. παλαιολιθικός - složenica od - παλαιός - star i λίθος - kamen) period je koji se proteže od prije 2.600.000 godina do 10.000 godine p. n. e. Obilježio ga je nastanak i razvoj hominida i prvobitnog oruđa i oružja.

U starije kameno doba ljudi su živjeli u pećinama. Čovjek je ovladao vatrom, bavio se sakupljanjem plodova i [[lov]]om. Oružje i oruđe je pravljeno okresivanjem kamena. Tokom srednjeg paleolita ljudi su ovladali jezikom, stvarali su najraniju [[umjetnost]], [[Muzika|muziku]] i počeli su sa pijetetom da sahranjuju umrle članove zajednice.

Počele su i velike migracije, čovjek je prije oko 80 hiljada godina naselio oblast od istočne [[Afrika|Afrike]] do [[Bliski istok|Bliskog istoka]], zatim prodire na istok ka južnoj Aziji i [[Australija|Australiji]] sa [[Okeanija|Okeanijom]] prije oko 50 hiljada godina,&lt;ref&gt;[http://www.migrationheritage.nsw.gov.au/exhibition/objectsthroughtime-history/50000-years-before-present/index.html Australia 50000 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170807084414/http://www.migrationheritage.nsw.gov.au/exhibition/objectsthroughtime-history/50000-years-before-present/index.html |date=7. 8. 2017 }}, pristupljeno 10. jula 2017.&lt;/ref&gt; zatim se kreće sjeverno ka [[Evropa|Evropi]] i istočno ka centralnoj [[Azija|Aziji]], te osvaja oblasti Australije. Tokom mlađeg paleolita (prije oko 40 hiljada godina) razvijaju se snažne paleolitske kulture, čovjek prodire do [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Tokom posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], danas regioni pogodni za život, bili su izuzetno negostoljubivi, krajem ovog perioda oko 12.000. godine p. n. e. naseljene su gotovo sve oblasti koje nisu bile pokrivene vječitim [[snijeg]]om i [[led]]om.

U pećinama [[Altamira]] u [[Španija|Španiji]] i [[Pećina Lascaux|Lascaux]] u [[Francuska|Francuskoj]] pronađeni su crteži bizona, jelena i [[mamut]]a koje potiču iz tog vremena. Na slikama preovladavaju smeđa, žuta i crvena boja.

Oblasti zapadne i srednje Evrope naseljene su u prvom odsjeku pleistocena (diluvij, ledeno doba), teritorija Balkanskog poluostrva postaje dio ekumene tek u razdoblju posljednje glacijacije (alpska glacijacija Würm). Tokom ovog perioda [[klima]] je bila hladna, granica vječnog leda spuštala se i do 1.500 m nadmorske visine, tlo su pokrivale stepe i rijetke šume [[bor]]ova, [[Smreka|smreke]] i [[Breza|breze]], a vjetar je doline velikih rijeka zasipao pijeskom čime se stvarao les po ravnicama. Zbog toga su prvi ljudi za svoja staništa birali pećine na obroncima nižih brda koji zatvaraju manje rječne doline.&lt;ref&gt;Dragoslav Srejović, „Kulture starijeg i srednjeg kamenog doba na tlu Srbije“, Istorija srpskog naroda I, Srpska književna zadruga, Beograd, 1994.&lt;/ref&gt;

Arheološka nalazišta iz ovog vremena su: Hadar u [[Etiopija|Etiopiji]], [[Monte Circeo]] u [[Italija|Italiji]], Tešik taš u [[Turkmenistan]]u, Šanidar u [[Irak]]u, [[Krapina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Gradac (pećina)|Gradac]] i [[Risovača]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Crvena Stijena]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Seidi]] i [[Elida]] u [[Grčka|Grčkoj]], [[Le Mas-d'Azil]] u [[Francuska|Francuskoj]].

== Mezolit ==
{{Glavni|Mezolit}}
Mezolit (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do neolita, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem pleistocena, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u [[Ekologija|ekološkim]] razlikama) vidi se jasna slika ovog doba.

Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčešće na obalama rijeka, [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]]. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od [[Drvo|drveta]]. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na [[ribolov]]u. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju.

Mezolitska nalazišta su Vlasac i Lepenski Vir na desnoj obali [[Dunav]]a, u [[Đerdap]]u ([[Srbija]]), [[Cramond]], [[Howick house]] i [[Star Carr]], ([[Velika Britanija]]), pećina [[Franhti]] (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), [[Swifterbant]] ([[Holandija]]).

== Neolit ==
{{Glavni|Neolit}}
[[Datoteka:Neolítico en Europa.png|mini|desno|280px|Rasprostiranje neolitskih kultura u Evropi]]
Neolit (od složenice grč. νεολιθικός, νεο -nov i λίθος - kamen) ili mlađe kameno doba je treća epoha koju obilježava početak [[Stočarstvo|stočarstva]] i zemljoradnje, kao i pojava stalnih urbanih i protourbanih naselja, sjedilački način života i proizvodnja predmeta od pečene gline. U neolitu se kamen obrađivao glačanjem i poliranjem. Ljudi su živjeli u [[zemunica]]ma i [[sojenice|sojenicama]] (kuće na drvenim stubovima u vodi). Društvo se dijelilo na rodove, bratstva i plemena. Keramika se ukrašava, javlja se figuralna plastika i različiti predmeti kultnog karaktera.

=== Teorija plodnog polumjeseca ===
Teorija plodnog polumjeseca bila je zasnovana na ideji da je prva proizvodnja (odnosno poljoprivreda) počela da se razvija u širokom luku od [[Levant]]a do [[Kurdistan]]a u [[Irak]]u, i južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], odakle su kulture prodirale u ostale dijelove svijeta. Međutim, neolitske kulture su se razvijale nezavisno u različitim dijelovima svijeta i tokom različitog vremena su počele sa uzgajanjem različitih [[Biljke|biljaka]] („plodni polumjesec“ - [[pšenica]], [[ječam]] i mahunaste biljke oko 8000. godine p. n. e., u Aziji - [[riža]] i [[proso]] su domestifikovani oko 6000. godine p. n. e., u [[srednja Amerika|Srednjoj Americi]] - [[kukuruz]], [[krompir]] oko 7000. godine p. n. e.).

Vjeruje se da je [[Jerihon]], grad na zapadnoj obali rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] u [[Palestina|Palestini]] najstarije [[naselje]] na zemlji i da potiče iz ovog perioda. Čuveni spomenici koji su sačuvani iz ovog perioda su megalitski spomenici, od kojih je najpoznatiji Stounhendž ([[Stonehenge]]) u južnoj Engleskoj. Neki misle da je to svetilište, a neki da je to neka vrsta prve opservatorije.&lt;ref&gt;[http://www.history.com/news/ask-history/why-was-stonehenge-built Why was Stonehenge built?], history.com, pristupljeno 10. juli 2017.&lt;/ref&gt;

Na [[Balkan]]u su najpoznatija nalazišta iz ovog perioda su [[Lepenski vir]] koji se nalazi na Dunavu između [[Golubac|Golubca]] i [[Donji Milanovac|Donjeg Milanovca]], [[Starčevo]] kod [[Pančevo|Pančeva]] i [[Vinča]] kod [[Beograd]]a, a pronađeni su i neki od prvih rudnika u Evropi. [[Bakar]] se vadio kod Majdanpeka, a [[živa]] u Šupljoj stijeni na Avali.&lt;ref&gt;Grupa autora, Neolit centralnog Balkana, Narodni muzej, Beograd, 1968.&lt;/ref&gt;

== Metalno doba ==
U ovom periodu oružje i oruđe se pravilo od bakra, [[Bronza|bronze]] (legura bakra i [[kalaj]]a) i od [[Željezo|željeza]]. Izdvajanje metala od rude naziva se [[metalurgija]]. Tada su se pojavili [[Trgovina|trgovci]] i zanatlije. [[Roba]] se razmjenjivala za robu, a trgovalo se i na kopnu i na moru. Na kopnu se roba prevozila kolima koja su vukli [[magarci]] i [[konj]]i, a napravljeni su prvi jedrenjaci. U gradovima su uglavnom živjeli trgovci i zanatlije i oni su predstavljali najobrazovaniji dio društva. Izraz civilizacija nastao je od latinske riječi ''civis'' — što znači građanin. Tada nastaju i prve [[Država|države]], a građani izdržavaju vlast tako što plaćaju [[porez]].

'''Bakarno doba''' (još i eneolit ili halkolit), u starijoj literaturi nazivano i „kameno bakarno doba“ je period koji je obilježilo otkriće bakra, metala koji počinje da se koristi u izradi primitivnog oruđa i oružja. Vezuje se za 3. milenij p. n. e.

U ovom periodu javlja se rudarstvo. Rudnici ovog perioda su veoma kvalitetni, u početku se koristi samorodni bakar (u Evropi u kulturama poznog neolita imamo pojavu samorodnog bakra i oksidnih ruda). Najbogatija ležišta bakra na teritoriji današnje Evrope nalazila su se na ostrvu [[Kipar|Kipru]], koje je u kulturnom pogledu bilo vezano za Bliski istok.

Također ležišta rude su bila i na [[Karpati]]ma, u [[Češka|Češkom]] Ravnogorju, na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Ural (planina)|Uralu]] (gdje rano počinje miješanje bakra i [[arsen]]a, čime se dobija arsenska bronza), na Balkanu su bitne Rudna glava (kod [[Majdanpek]]a) i Ai Bunar (Južna [[Bugarska]]). Također treba spomenuti i područja srazmjerno bogata [[zlato]]m, koje je predstavljalo važnu sirovinu, a to su oblast Urala, centralna Evropa i [[Transilvanija]]. Navedene oblasti su predstavljale i značajne metalurške centre kako tokom eneolita, tako i kasnije, tokom bronzanog doba.

[[Datoteka:Bronze age weapons Romania.jpg|mini|desno|205px|Oružje,oruđe i nakit sa karakterističnom ornamentikom ovog doba]]
'''Bronzano doba''' (2200. do 750 / 700. godine p. n. e.), obilježava kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme ranog bronzanog doba (2200 - 1600. godina p. n. e.) na područje Sredozemlja. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa poljoprivrednika u mlađem kamenom dobu).

Jedan od najvećih rudarskih centara ovog perioda bio je Miterberg u zapadnoj [[Austrija|Austriji]], gdje su otkrivene velike količine bakarne rude. Postojale su jame gdje se topila i prerađivala ruda. Nađeni su ostaci jamskog rudarstva, drvene konstrukcije, vedrice. Proizvodnja je bila najintenzivnija u drugoj polovini 2. milenija. Kasno bronzano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa urnama (kultura polja sa šarama) traje od 300. do 750/700. godine p. n. e.&lt;ref&gt;Gimbutas M. ''Bronze age Cultures in Central and Eastern Europe'', The Hague, 1965.&lt;/ref&gt;

'''Željezno doba''' je najmlađi period prahistorije, koji smjenjuje bronzano doba i traje do početka nove ere. Ovo je doba kada je čovjek ovladao proizvodnjom i upotrebom željeza, koje ulazi u široku primjenu, metalurgijom i kada se javlja prvi [[novac]].

Za početak željeznog doba se smatra 1000. godine p. n. e. (Bliski istok i Grčka). U srednjoj i južnoj Evropi željezno doba počinje u 9. vijeku p. n. e. (u Grčkoj se završava protogeometrijski period). Pretpostavka je da se razvija samostalno. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. godine p. n. e. U zapadnoj Evropi [[Kelti]] su bili prvi koji su upotrebljavali željezo. U francuskoj školi ovaj period se naziva „protohistorija“.

Početkom ovog doba nakit i oružje postaju masivniji, [[keramika]] gubi dekorativnost. Eksploatacija rudnih bogatstava podstiče razvoj zanatstva i trgovine. Dolazi do pojačanih populacionih kretanja, što izaziva i nemire, sukobe. Naselja se podižu na utvrđenim uzvišenjima, gradinama.

Nekropole se sastoje od grupa tumula. Češći oblik sarhanjivanja je inhumacija. Krajem perioda javljaju se veliki tumuli sa složenim pogrebnim ritualom ograničenim brojem sahrana i velikim brojem priloga od [[Srebro|srebra]], zlata, oružja, metalnih posuda i keramike. Ovo dokazuje početak stvaranja plemenske aristokratije &lt;ref&gt;Benac A, ''O etničkim zajednicama starijeg gvozdenog doba'', RJZ 5, 1987. str. 737-802&lt;/ref&gt;.

Željezno doba može se podijeliti na:
*halštat - starije željezno doba
*laten - mlađe željezno doba

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sword bronze age (2nd version).jpg|Mač iz bronzanog doba
Datoteka:Gold vase.JPG|Zlatna vaza iz 1600/1300. godine p. n. e.
Datoteka:Magdalenenberg collier.jpg|Halštatska ogrlica
Datoteka:Linsenflasche Matzhausen.jpg|Latenska keramika
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt; 
{{clear}}

== Prahistorija u Africi ==
Afrika se smatra kolijevkom čovječanstva, jer je do sada na prostoru ovog kontinenta pronađeno najviše ostataka prahistorijskih ljudi. Zato se prahistorija Afrike smatra najdužom i najkompleksnijom. U mediteranskom dijelu Afrike razvoj se može pratiti od kamenog doba do nastanka i razvoja egipatske civilizacije. Iz perioda starijeg i srednjeg paleolita otkriveni su u oblasti [[Magreb]]a nalazi Olduvajske i Ašelske kulture, koje je, pretpostavlja se, koristio čovjek iz porodice homo - ''Homo heidelbergensis''. Ove dvije kulture karakteristične su za subsaharsku Afriku (lokaliteti [[Olduvai]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]] i Omo u [[Etiopija|Etiopiji]]).

Snažna kultura Aterijen se razvija u oblasti [[Sahara|Sahare]], slična musterijenskoj kulturi, a datirana je u periodu 48.000. p. n. e. do 30.000 godina p. n. e. Ovom periodu pripadaju i kulture Iberomaurisijen i Kapsien.

Tokom neolita u ovoj oblasti razvijaju se preddinastičke kulture Starog Egipta, dok se tokom neolita razvija egipatska civilizacija (kralj Narmer iz oko 3150. godine p. n. e.).

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pierre_taillée_Melka_Kunture_Éthiopie_fond.jpg|&lt;center&gt;&lt;small&gt; Olduvajski čoper iz sjeverne Afrike&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;small&gt; Bifacijalno ašelsko oruđe iz sjeverne Afrike&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
Datoteka:Ateriense punta.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt; Šiljak tipa Aterien&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
Datoteka:Jebel-Irhoud.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt; Lobanja neandertalca iz [[Maroko|Maroka]]&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;Paleolit u sjevernoj Africi&lt;/center&gt;

== Prahistorija u Evropi ==
U Evropi su otkrivena značajna nalazišta iz prahistorijskog perioda velikih paleolitskih kultura.

'''Orinjačka kultura''', naziv je dobila po Aurignacu, u predjelu Haute-Garonne. Datira iz 3000. godine p. n. e. Široko je rasprostranjena u Zapadnoj Evropi. Odgovara kromanjonskim ljudima. Značajni lokaliteti su: [[Altamira]] (Španija), [[Aurignac]], [[Font-de-Gaume]], pećina [[Pećina Lascaux|Lascaux]] (svi u jugozapadnoj Francuskoj), Kostienki ([[Rusija]]).

'''Šatelperon''', prijelaz između musterijera i mlađeg paleolita (3.500 godina). Za ovu kulturu su karakteristični jednostavni izduženi strugači, blago zaobljeni noževi sa retušom na jednoj ivici.

'''Gravetijen''', (naziv je dobila po La Gravettu u [[Dordogne|Dordogni]]). Datira iz 25.000. godine p. n. e. Karakteristična su mala sječiva i šiljci, paleolitske venere od kamena, [[slonovača|slonovače]], [[Glina|gline]] i sl. Čuveni lokalitet je Willendorf u Austriji gdje je pronađena [[Venera iz Willendorfa]].

'''Solitrejska kultura''', datira oko 18.000. godine p. n. e. Karakteristični su šiljci u obliku [[lovor]]ovog lista, okresani plitkim tetušom sa obje strane. Inovacija je odbacivač sa kukom na jednom kraju. Slična ovoj je Seletijenska kultura.

Magdalenijen (15.000-9.000. godina p. n. e.), u ovom periodu isčezavaju [[mamut]]i, nosorozi i irvasi, kremena oruđa su manje tipična i rjeđe se koriste, dok se najviše koriste kosti i rog. Matično područje kulture je jugozapadna Francuska i sjeverna [[Španija]].

Tokom mezolita u sjevernoj Evropi društvene zajednice dobro žive zahvaljujući mogućnosti da stvore dobre zalihe hrane. Materijalni dokazi otkrivaju dvije kulture: maglemosijen i azilijen. Vjerovatno su ovakvi uslovi za život u ovoj oblasti, odložili dolazak neolita do oko 4000-te godine p. n. e. Tokom narednog perioda također se razvija veliki broj kultura na području Evrope. Izuzetan značaj ima kultura Lepenskog vira u Đerdapskoj klisuri.

Tokom doba metala u gotovo cijeloj Evropi imamo veliki broj nalazišta, od kojih se izdvajaju Unjetička, Otomani, Vitenberška, Verbičoara kulture bronzanog doba i Halštatska i Latenska kultura željeznog doba.

U Evropi početkom historijskog perioda smatra se pojava [[Minojska civilizacija|minojske civilizacije]] i [[Pismo (jezik)|pisma]] koje se razvilo u [[abeceda|alfabet]] (Linear A) oko 1900-te godine p. n. e.

== Prahistorija u Aziji ==
Kao i u drugim dijelovima svijeta, i u Aziji su tragovi ljudskog života poznati još iz paleolita. Kulturni slojevi i skeletni ostaci iz neandertalskog (Musterijen-srednji paleolit) perioda pronađeni su u različitim područjima Bliskog istoka, u pećinama Šanidar u Iraku, na kamilskoj gori u Palestini itd. Ove pećine korištene su samo tokom određenog godišnjeg doba, ali su se prahistorijski ljudi često u njih vraćali. Sredstva za život su osiguravali lovom, riblovom ili sakupljanjem biljaka i [[Voće|voća]]. Lokaliteti na otvorenom prostoru nisu pronađeni, ali se može pretpostaviti da su i na tlu Bliskog istoka postojali slični, kao oni otkriveni u Evropi.

Najpoznatija i najznačajnija mezolitska kultura ovog podneblja je Natufijen, a definisana je na osnovu nalaza sa lokaliteta [[Jerihon]]. U [[Indonezija|Indoneziji]] je 1950. otkriven do sada najstariji pećinski crtež čija je starost [[uranij]]-[[torij]] analizom procijenjena na oko 40.000 godina.&lt;ref&gt;[http://www.gulli.com/news/24822-weltweit-aeltestes-kunstwerk-in-indonesischer-hoehle-entdeckt-2014-10-09 Weltweit ältestes Kunstwerk in indonesischer Höhle entdeckt]{{Mrtav link}}''gulli.com'', objavljeno 9.10.2014; pristupljeno:9.10.14 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Megalitska kultura]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* Sherrat A. ''The Cambridge Encyclopedia of Archeology'', Cambridge University Press, 1980, str. 52-96 (''Men the Hunter'') {{ISBN|978-0517534977}}
* Srejović D. ''Praistorija, Mala istorija umetnosti'', Beograd, 1967.
* Pauel T.G.E. ''Umetnost praistorije'', Beograd, 1970.
* Piggot S. ''Ancient Europe'', Edinburgh, 1967. {{ISBN|9780202364186}}
* Leroa-Guran A. ''Religije prethistorije'', Plato, 1991.
* ''Praistorija jugoslovenskih zemalja'', 1-5, Sarajevo, 1979-1986
* Nikola Tasic, ''Eneolithic cultures of Central and West Balkans'', Belgrade, 1995.
* Coles J.,Harding A., ''The Bronze Age in Europe'', London, 1979.
* Gimbutas M., ''Bronze Age Cultures in Cental and Eastern Europe'', The Haguae, 1965. {{ISBN|9783111668147}}
* Branko Gavela, ''Praistorijska arheologija'', Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Marija Đurić Srejić, ''Uvod u fizičku antropologiju drevnih populacija'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Prehistory}}
* [https://web.archive.org/web/20120226142644/http://www.zemaljskimuzej.ba/arheologija/prahistorija.php Zemaljski muzej u Sarajevu - prahistorija]
* [https://web.archive.org/web/20080228112735/http://encarta.msn.com/encnet/refpages/RefArticle.aspx?refid=761566394 Human Evolution Microsoft® Encarta® Online Encyclopedia 2007]
* [http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species]
* [http://www.sarnow.com/sardinia/orme1.htm On the trail of the ancient people of Sardinia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310061314/http://www.sarnow.com/sardinia/orme1.htm |date=10. 3. 2016 }}, prahistorijske pećine na Sardiniji

[[Kategorija:Prahistorija| ]]</text>
      <sha1>dknow7i2ja34lp5sbcpcxybogj1uug2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janez Janša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28840</id>
    <revision>
      <id>3923587</id>
      <parentid>3897523</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:30:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19613" sha1="4d1qcz155aneqrleq1k6y99wruagh39" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 2).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 4. juni 2026 – 
|prethodnik            = [[Robert Golob]]
|nasljednik            = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik2           = Marjan Šarec
|nasljednik2           = Robert Golob
|vrijeme_na_vlasti3    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik3           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik3           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti4    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik4           = Anton Rop
|nasljednik4           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958), kršten i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i aktualni [[premijer Slovenije]] od 2026. Ovu funkciju prethodno je obavljao od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. i od 2020. do 2022. Od 1993. je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]].

== Biografija ==
Političku karijeru počeo je 1980-ih kao novinar i disident tokom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. postao je jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar odbrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Bio je izabran za predsjednika slovenske vlade četiri puta: 2004, 2012, 2020. i 2026. Tokom mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući privrednu krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu koronavirusom.

Diplomirao je 1982. na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani iz područja odbrambenih nauka, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta, ali je često bila i predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivali su podjele u slovenskom društvu.

Ostao je važan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722004122/https://biografija.net/janez-jansa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-e ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990–2000. ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janša (1991)]]
U maju 1990. Janša je postao ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Dužnost ministra odbrane obavljao je do 1994; tokom četverogodišnje vladavine on i njegovi saradnici formirali su vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih oružanih snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne sigurnosti te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslavenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janše s pozicije ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996. ponovo je izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opozicijska stranka u Sloveniji.

Od januara 1997. do jula 1998. također je bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. obavljao je dužnost ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao Andrej Bajuk. Tokom tog perioda on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. te usvojilo plan za njihovu djelomičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003; pripadnicima Slovenskih oružanih snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004. ===
Dana 9. novembra 2004. Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008. ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011. ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014–2020. ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021.]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
Otac je četvero djece: Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, bavi se skijanjem i snoubordingom, planinarenjem u slovenskim planinama, gdje je upoznao svoju suprugu, doktoricu Uršku Bačkovnik.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Evropsko vijeće}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]</text>
      <sha1>4d1qcz155aneqrleq1k6y99wruagh39</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923589</id>
      <parentid>3923587</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19613" sha1="11jb7my3o2nxhntvlzd116b9uz03ybm" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 4. juni 2026 – 
|prethodnik            = [[Robert Golob]]
|nasljednik            = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik2           = Marjan Šarec
|nasljednik2           = Robert Golob
|vrijeme_na_vlasti3    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik3           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik3           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti4    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik4           = Anton Rop
|nasljednik4           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958), kršten i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i aktualni [[premijer Slovenije]] od 2026. Ovu funkciju prethodno je obavljao od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. i od 2020. do 2022. Od 1993. je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]].

== Biografija ==
Političku karijeru počeo je 1980-ih kao novinar i disident tokom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. postao je jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar odbrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Bio je izabran za predsjednika slovenske vlade četiri puta: 2004, 2012, 2020. i 2026. Tokom mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući privrednu krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu koronavirusom.

Diplomirao je 1982. na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani iz područja odbrambenih nauka, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta, ali je često bila i predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivali su podjele u slovenskom društvu.

Ostao je važan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722004122/https://biografija.net/janez-jansa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-e ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990–2000. ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janša (1991)]]
U maju 1990. Janša je postao ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Dužnost ministra odbrane obavljao je do 1994; tokom četverogodišnje vladavine on i njegovi saradnici formirali su vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih oružanih snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne sigurnosti te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslavenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janše s pozicije ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996. ponovo je izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opozicijska stranka u Sloveniji.

Od januara 1997. do jula 1998. također je bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. obavljao je dužnost ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao Andrej Bajuk. Tokom tog perioda on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. te usvojilo plan za njihovu djelomičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003; pripadnicima Slovenskih oružanih snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004. ===
Dana 9. novembra 2004. Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008. ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011. ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014–2020. ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021.]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
Otac je četvero djece: Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, bavi se skijanjem i snoubordingom, planinarenjem u slovenskim planinama, gdje je upoznao svoju suprugu, doktoricu Uršku Bačkovnik.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Evropsko vijeće}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]</text>
      <sha1>11jb7my3o2nxhntvlzd116b9uz03ybm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32301</id>
    <revision>
      <id>3923425</id>
      <parentid>3833125</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ostvra - ostvaruje.</comment>
      <origin>3923425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22071" sha1="9sb7h05jpukaa4qrk7es4vq02vfjcql" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = [[Javno vlasništvo|Javno preduzeće]] Željeznice [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] d.o.o. [[Sarajevo]]
| slika              = Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine logo.svg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = Logo Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = 
| vrsta              = Javno preduzeće
| berzni_naziv       = 
| ISIN               = 
| industrija         = 
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = [[2001.]]
| osnivač            = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| sjedište           = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = Enis Džafić (predsjednik)
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = Javni promet
| prihod             = 127,9 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (2022.)
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = {{increase}} 1,2 miliona KM (2022.)
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| članovi            = 
| zaposleni          = 2698 (31.12.2022.)
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = {{URL|zfbh.ba}}
| dodatak            = Članica [[Međunarodna željeznička unija|Međunarodne željezničke unije]]
}}
'''Javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine''' (JPŽ FBiH) je javno preduzeće u 100%-vlasništvu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ovo preduzeće je osnovano 2001. odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|vlade Federacije BiH]] o spajanju [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini|JP Željeznice BiH]] i JP Željeznice Herceg-Bosne čije se sjedište nalazilo u [[Mostar]]u. Ta dva prometna preduzeća su bili nasljednici dijela [[Jugoslovenskih željeznica]], koje su 1992. godine prestali postojati na teritoriji Bosne i Hercegovine. JP Željeznice FBiH Zajedno sa [[Željeznice Republike Srpske|JP Željeznice RS]] koje su u vlasništvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]] čini Željeznice Bosne i Hercegovine.

JPŽ FBiH obavljaju domaći i međuentitetski saobraćaj, te međunarodni promet sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Ovo preduzeće osvaja i prihode iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, namijenjeno za modernizaciju i rekonstrukciju infrastrukture željeznica u Federaciji BiH.

Željeznice su članica [[Međunarodna željeznička unija|Međunarodne željezničke unije]] od marta 1992. kao pravni nasljednik Željeznica Bosne i Hercegovine. Kod koji je JPŽ FBiH dodijeljen od ove organizacije je 50.&lt;ref&gt;{{cite web|title=IUR- Članice|url=http://vademecum.uic.org/en/#memberList|publisher=uic.org|access-date=5. 1. 2018|archive-date=21. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171221155553/http://vademecum.uic.org/en/#memberList|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Do 1992. godine rementovane su pruge i ostali dijelovi infrastukture Željeznice u Bosni i Hercegovini. Željeznice Jugoslavije, odnosno bosanskohercegovačke željeznice spadali su u red modernih željeznica [[Evropa|Evrope]]. U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnom periodu od 1992. do 1995. godine]] infrastruktura u Bosni i Hercegovini je bila potpuno uništena, pa tako i željeznice. Ukupna materijalna šteta nanesena željeznicama procjenuje se na milijardu [[Američki dolar|američkih dolara]]. No, do danas su većina pruga, [[most]]ova, pružnih postrojenja i kontaktna mreža obnovljenji i uspostavljen saobraćaj na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

2005. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine nabavile su devet garnitura modernih talgo vozova, koji su 2010. godine isporučeni ŽFBH-u.

U augustu 2016. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine kupile su Gredelj Revom Dobošnicu, preduzeće koje se bavi proizovdnjom i popravkom željezničkih vozila. Tim potezom, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine su postale jedine željeznice u zemljama bivše SFRJ koje imaju svoju radionicu za proizvodnju i popravku željezničkih vozila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/biznis/zeljeznice-fbih-kupile-firmu-gredelj-revom-dobosnica/177322|title=Željeznice FBiH kupile firmu Gredelj Revom Dobošnica \ Ekonomija \ Biznis \ Oslobodjenje.ba|last=Oslobodjenje.ba|date=12. 8. 2016|access-date=16. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Talgo-VII Granada.jpg|mini|243x243piksel|Talgo garnitura, koja je ŽFBH kupila 2005. godine|lijevo]]
==== [[Talgo]] vozovi ====
[[Datoteka:Damaged electric multiple unit in Bosnia and Herzegovina (1996).JPEG|mini|244x244piksel|Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] uništeni voz]]
2005. godine su Željeznice Federacije BiH nabavile 9 garnitura novih Talgo vozova, za kojih su se JP Željeznice FBiH zadužile za 66,7 miliona KM kod Vlade Španije, te koji su isporučeni 2010. godine.

Na sastanku između ambasadora Bosne i Hercegovine i predstavnika Talgo kompanije u [[Madrid]]u i [[Budimpešta|Budimpešti]] razgovarat će se o mogućnosti da se Talgo vozovi puste na transportnom koridoru 5-C u promet, što predstavnici Talgo kompanije vide kao najbolje rješenje. Održat će se i jedan dodatni sastanak sa predstavnicima [[Mađarska željeznica|Mađarskih željeznica]], koji predlažu da se talgo vozovi koriste za dvije relacije: Noću na relaciji Budimpešta - Sarajevo, a preko dana na relaciji Budimpešta - [[Pečuh]], za njegovo održavanje je se angažovala diplomatija Španije.

U međuvremenu održan je i jedan treći sastanak između predstavnika državnog transporta Mađarske i predstavnika ministarstva prometa Hrvatske, na kojem je se razgovaralo o liniji Budimpešta - Sarajevo, koja prolazi kroz [[Osijek]] i teretoriju Hrvatske. Idalje se radi na traženju profitabilnog rješenja za Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u vezi ovog problema.

U junu 2016. godine Željeznice FBiH su se odlučile da ipak Talgo garniture puste u promet, te bi se one onda koristile na relacijama [[Sarajevo]] - [[Zagreb]] i [[Sarajevo]] - [[Banja Luka]], a nakon završetka remonta i do Mostara. U prometu u Bosni i Hercegovini će se koristiti 4 garnitura, a preostalih 5 se planiraju iznajmiti Željeznicama Turske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/235089/nakon-sest-godina-talgo-vozovi-ipak-na-bh-prugama|title=NAKON ŠEST GODINA Talgo vozovi, ipak, na bh. prugama!|website=www.avaz.ba|access-date=16. 9. 2016|archive-date=3. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160903003234/http://www.avaz.ba/clanak/235089/nakon-sest-godina-talgo-vozovi-ipak-na-bh-prugama|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 23. augusta 2016. godine bila je i probna vožnja od Sarajeva do Zenice, a od 26. septembra 2016. godine su u redovnoj upotrebi na relaciji Sarajevo-Doboj.

== Infrastruktura - pruge ==
Željeznice [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] trenutno raspolažu sa sljedećim vrstama pruga:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=26&amp;Itemid=106|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dužina pruga|last=Damir|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160811072020/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=26&amp;Itemid=106|archive-date=11. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Vrsta pruge
!Dužina
|-
|'''Jednokolosječne pruge'''
|540,420&amp;nbsp;km
|-
|'''Dvokolosječne pruge'''
|68,453&amp;nbsp;km
|-
|'''Ukupna dužina'''
|608,495&amp;nbsp;km
|}
[[Datoteka:BIH Pruge.png|mini|250x250piksel|Mreža pruga u Bosni i Hercegovini]]
Pored navedenih pruga, ŽFBIH raspolažu sa 163 željeznička tunela na teritoriji [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], te 233 željeznička mosta i 34 željeznička vijadukta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=30&amp;Itemid=111|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Tuneli i mostovi|last=Damir|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813133414/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=30&amp;Itemid=111|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ukupna dužina elektrificiranih/neelektrificiranih pruga:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=38&amp;Itemid=113|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Elektrotehnička postrojenja - Kontaktna mreža|last=Damir|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20120106052639/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=38&amp;Itemid=113|archive-date=6. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Vrsta pruge
!Dužina
|-
|'''Elektrificiranih pruga''' 
|440,927&amp;nbsp;km
|-
|'''Neelektrificiranih pruga'''   
|167,568&amp;nbsp;km
|}

== Infrastruktura - brzine i masa ==
[[Datoteka:Train Bosnia 08-08-2008.jpg|mini|318x318piksel|Voz ŽFBH]]
Dopuštena brzina kretanja putničkih i teretnih vozova na relacijama unutar [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] (izraženo u [[Kilometar na sat|km/h]]):&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=104|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dopuštena brzina|last=Damir|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813112523/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=104|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dionica
!Putnički saobraćaj
!Teretni saobraćaj
|-
|Doboj-Zenica-Doboj
|70
|50
|-
|Zenica-Podlugovi-Zenica
|70
|50
|-
|Podlugovi-Rajlovac-Podlugovi
|70
|50
|-
|Sarajevo-Konjic-Sarajevo
|70
|50
|-
|Konjic-Mostar-Konjic
|80
|50
|-
|Mostar-Čapljina-Mostar
|100
|70
|-
|Brčko-Bos. Poljana-Brčko
|50
|50
|-
|Bos. Poljana-Banovići-Bos. Poljana
| -
|50
|-
|Tuzla-Dobošnica-Tuzla
| -
|50
|-
|Živinice-Kalesija-Živinice
| -
|50
|-
|Otoka Bosanska-Bihać-Otoka Bosanska
|50
|50
|-
|Bihać-Martin Brod-Bihać
| -
|50
|}
[[Datoteka:Train Bosnia Zenica 08-08-2008.jpg|alt=Električni voz ŽFBH u Zenici|mini|293x293piksel|Električni voz ŽFBH u Zenici]]
[[Datoteka:ŽFBH 441 at Jabučić Polje.jpg|mini|Voz u Maglaju]]
Dopuštena masa vozova i tereta na relacijama unutar [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] (izraženo u [[tona]]ma):&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=25&amp;Itemid=105|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dopuštena masa|last=Damir|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813191621/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=25&amp;Itemid=105|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dionica
!Odlazak
!Povratak
|-
|Doboj-Zenica-Doboj
|1450
|2000
|-
|Zenica-Podlugovi-Zenica
|1450
|2000
|-
|Podlugovi-Rajlovac-Podlugovi
|1450
|2000
|-
|Sarajevo-Konjic-Sarajevo
|1015
|1015
|-
|Konjic-Mostar-Konjic
|2000
|1015
|-
|Mostar-Čapljina-Mostar
|2000
|1765
|-
|Dobošnica-Tuzla
|2000
|1800
|-
|Brčko (Bukovac) - Bos. Poljana
|1400
|1400
|-
|Bosanska Poljana - Banovići
|1130
|1500
|-
|Živinice - Kalesija (Zvornik)
|1500
|1300
|-
|B. Novi (B.Otoka) - Martin Brod
|1400
|2000
|}
[[Datoteka:ŽFBH 212-215.jpg|mini|248x248piksel|Lokomotiva ŽFBH-a tipa 212]]

== Lokomotive i vagoni ==
Željeznice FBiH trenutno posjeduju sljedeće dizelske i električne lokomotive i putničke vagone:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model
!Tip
!Porijeklo
!Status
|-
|[[JŽ serija 441|ŽFBH serija 441]]
|Električna lokomotiva
|Jugoslavija
|U upotrebi
|-
|[[ŽFBH serija 411]]
|EMU
|Mađarska
|U upotrebi
|-
|[[ŽFBH serija 661]]
|Dizelska lokomotiva
|USA
|U upotrebi
|-
|[[ŽFBH 212]]
|Dizelska lokomotiva
|Njemačka
|U upotrebi
|-
|[[Talgo|Talgo 7]]
|Putnički vagoni
|Španija
|U upotrebi
|}

== Podaci o prevezenoj robi i putnicima ==
ŽFBH najveću dobit ostvaruje kroz robni promet; jer su za industriju ŽFBH vrlo važne: Najviše hemijska industrija i rudnici u [[Tuzla|Tuzli]], željezara [[ArceloorMittal|ArceloorMittal-a]] u [[Zenica|Zenici]] i [[Aluminij Mostar|Aluminij]] iz Mostara koriste usluge robnog prometa Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.

Putnički promet ima mali udio u ukupnom prihodu Željeznica FBiH, te ŽFBH is njega čak dobiva i finansijske gubitke.

=== Robni promet ===
&lt;graph&gt;{
	&quot;version&quot;: 2,
	&quot;width&quot;: 900,
	&quot;height&quot;: 255,
	&quot;data&quot;: [
		{
			&quot;name&quot;: &quot;table&quot;,
			&quot;values&quot;: [
				{
					&quot;x&quot;: 1991,
					&quot;y&quot;: 15600
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1992,
					&quot;y&quot;: 4335
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1993,
					&quot;y&quot;: 786
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1994,
					&quot;y&quot;: 891
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1995,
					&quot;y&quot;: 827
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1996,
					&quot;y&quot;: 1013
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1997,
					&quot;y&quot;: 1727
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1998,
					&quot;y&quot;: 2605
				},
				{
					&quot;x&quot;: 1999,
					&quot;y&quot;: 2779
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2000,
					&quot;y&quot;: 3356
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2001,
					&quot;y&quot;: 3798
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2002,
					&quot;y&quot;: 4200
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2003,
					&quot;y&quot;: 4658
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2004,
					&quot;y&quot;: 5307
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2005,
					&quot;y&quot;: 6742
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2006,
					&quot;y&quot;: 6558
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2007,
					&quot;y&quot;: 7168
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2008,
					&quot;y&quot;: 8356
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2009,
					&quot;y&quot;: 7203
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2010,
					&quot;y&quot;: 7997
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2011,
					&quot;y&quot;: 9191
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2012,
					&quot;y&quot;: 8327
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2013,
					&quot;y&quot;: 8301
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2014,
					&quot;y&quot;: 8260
				},
				{
					&quot;x&quot;: 2015,
					&quot;y&quot;: 8837
				}
			]
		}
	],
	&quot;scales&quot;: [
		{
			&quot;name&quot;: &quot;x&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;ordinal&quot;,
			&quot;range&quot;: &quot;width&quot;,
			&quot;zero&quot;: false,
			&quot;domain&quot;: {
				&quot;data&quot;: &quot;table&quot;,
				&quot;field&quot;: &quot;x&quot;
			}
		},
		{
			&quot;name&quot;: &quot;y&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;linear&quot;,
			&quot;range&quot;: &quot;height&quot;,
			&quot;nice&quot;: true,
			&quot;domain&quot;: {
				&quot;data&quot;: &quot;table&quot;,
				&quot;field&quot;: &quot;y&quot;
			}
		}
	],
	&quot;axes&quot;: [
		{
			&quot;type&quot;: &quot;x&quot;,
			&quot;scale&quot;: &quot;x&quot;
		},
		{
			&quot;type&quot;: &quot;y&quot;,
			&quot;scale&quot;: &quot;y&quot;
		}
	],
	&quot;marks&quot;: [
		{
			&quot;type&quot;: &quot;rect&quot;,
			&quot;from&quot;: {
				&quot;data&quot;: &quot;table&quot;
			},
			&quot;properties&quot;: {
				&quot;enter&quot;: {
					&quot;x&quot;: {
						&quot;scale&quot;: &quot;x&quot;,
						&quot;field&quot;: &quot;x&quot;
					},
					&quot;y&quot;: {
						&quot;scale&quot;: &quot;y&quot;,
						&quot;field&quot;: &quot;y&quot;
					},
					&quot;y2&quot;: {
						&quot;scale&quot;: &quot;y&quot;,
						&quot;value&quot;: 0
					},
					&quot;fill&quot;: {
						&quot;value&quot;: &quot;steelblue&quot;
					},
					&quot;width&quot;: {
						&quot;scale&quot;: &quot;x&quot;,
						&quot;band&quot;: &quot;true&quot;,
						&quot;offset&quot;: -1
					}
				}
			}
		}
	]
}&lt;/graph&gt;[[Datoteka:Sarajevo ŽFBH 441-906 2011-11-12.jpg|thumb|220x220px|Voz ŽFBH u Sarajevu]]
Na ovom dijagramu je prikazan obim robe u [[tona]]ma (t) na prugama Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. do 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=34&amp;Itemid=120|title=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Cargo (robni prijevoz) - Vrste i obim prijevoza|last=Adnan|website=www.zfbh.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160919145421/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=34&amp;Itemid=120|archive-date=19. 9. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U željezničkom teretnom prijevozu u periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 1.955.000 tona robe, a ostvareno 164.921.000 tonskih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 7% tona prevezene robe i manje za 22,3% tonskih kilometara.&lt;ref name=&quot;klix.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljeznicki-saobracaj-u-fbih-promet-putnika-manji-za-20-posto-u-posljednjih-godinu-dana/160613047|title=Željeznički saobraćaj u FBiH: Promet putnika manji za 20 posto u posljednjih godinu dana|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Putnički promet ===
U 2014. godini ukupno je provezeno 357.404 putnika, što je za 13,99% manje u odnosu na 2013. godinu i za 23,93% manje u odnosu na plan za 2014. godinu. Ostvareno je ukupno 22.616.834 putničkih kilometara, što je za 9,64% manje u odnosu na 2013. godinu a po planu manje za 23,93% u odnosu na plan 2014. godine.{{izvor}}
[[Datoteka:Sarajevo Railway-Station 2011-10-01 (3).JPG|mini|Voz u Sarajevu]]
U periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 60.000 putnika i ostvareno oko 2.872.000 putničkih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 20%, a putnički kilometri manji su za čak 34,8%.&lt;ref name=&quot;klix.ba&quot;/&gt; Na smanjenje obima putničkog saobraćaja doprinosi i projekat rekonstrukcije pruge Sarajevo-Bradina u dužini od oko 30&amp;nbsp;km, koje traje od januara 2015. do augusta 2016. godine.

== Investicije u infrastrukturu (2010.-) ==

=== Adaptacija staničnih zgrada ===
ŽFBH su 2011. godine započele projekat rekonstrukcije 28 staničnih zgrada i izgradnje visokih perona za potrebe Talgo putničkih vagona. Vrijednost pomenutih radova je oko 2,4 miliona KM, dok su sredstva obezbjeđena iz sindiciranog kredita dobivenog u okobru 2010. godine. Ovim projektom su obuhvaćene sljedeće stanične zgrade: Tuzla, Živinice, Ljubače, Bukovac, Mramor, Lukavac, Kreka, Banovići, Maglaj, Zavidovići, Nemila, Drivuša, Kakanj, Visoko, Semizovac, Rajlovac, Drežnica, Ovčari, Bradina, Konjic, Čelebići, Jablanica, Raštani, Žitomislići i Šurmanci. Obim radova na staničnim zgradama se razlikuje od stanice od stanice u zavisnosti od stepena oštećenja objekta i same degradacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Željeznice FBIH|first=|date=Januar 2013.|title=ŽFBIH Info|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/images/info/Broj_26.pdf|journal=ŽFBIH Info|doi=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20140214163624/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/images/Info/Broj_26.pdf|archive-date=14. 2. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tuzla - Train station 10 (2019).jpg|mini|Voz u Tuzli (2019)]]

=== Rekonstrukcija pruge Sarajevo-Bradina ===
U januaru 2015. godine, ŽFBH i italijanska kompanija GFC potpisali su ugovor o rekonstrukciji željezničke pruge Sarajevo-Bradina, ukupne dužine od oko 30&amp;nbsp;km. Vrijednost pomenute rekonstrukcije iznosi više od 25 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/a19994/Biznis/Potpisan-ugovor-o-rekonstrukciji-zeljeznicke-dionice-Sarajevo-Bradina.html|title=Željeznice FBiH: Potpisan ugovor o rekonstrukciji dionice Sarajevo - Bradina|access-date=1. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Završetak radova na ovoj dionici je planiran za august 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljeznicka-pruga-od-sarajeva-prema-mostaru-bit-ce-u-funkciji-krajem-jula/160606079|title=Željeznička pruga od Sarajeva prema Mostaru bit će u funkciji krajem jula|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekonstrukcija ove pruge bi značila i povećanje dopuštene brzine kretanja na ovoj relaciji.

== Organizacija ==

=== Rukovodstvo ===
*Predsjednik uprave - Generalni direktor - Enes Džafić
* Izvršni direktor za poslove željezničke infrastrukture - Mario Kozina,
* Izvršni direktor za poslove željezničkog operatora - Rifat Čabrić
* Izvršni direktor za ekonomske poslove - Antonija Putica
* Izvršni direktor za pravne poslove- Kenan Alijagić
* Izvršni direktor za poslove razvoja i investicija - Rešad Mandžo &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zfbh.ba/o-nama/menadzment-kompanije/|title=|access-date=2. 6. 2023|archive-date=2. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602120629/https://www.zfbh.ba/o-nama/menadzment-kompanije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nadzorni odbor ===
[[Datoteka:13.05.11 Tuzla ŽFBH 212.307 (5806033202).jpg|mini|Voz u Tuzli]]
'''Članovi Nadzornog odbora ŽFBiH:'''

# Ivana Tomović – predsjednik Nadzornog odbora
# Nisvet Mujanović – član
# Ibrica Čevra – član
# Tomislav Galić – član
# Jasmina Hadžić – član
# Asmira Hujdurović-Ibrišimović – član
# Amir Šibić – član &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zfbh.ba/o-nama/nadzorni-odbor/|title=}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[JP Željeznice RS]]
* [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]]

== Reference  ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine}}
* [http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20bos.htm Zakon o osnivanju JP Željeznice FBiH] na stranici ''fbihvlada.gov.ba''.
* [https://web.archive.org/web/20120417184236/http://www.zfbh.ba/zfbhenx/index.php?option=com_contact&amp;Itemid=3 Službena stranica] – ''zfbh.ba''.
* [https://web.archive.org/web/20120309213459/http://www.zfbh.ba/zfbhenx/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=48&amp;Itemid=98 Upravni odbor] na stranici ''zfbh.ba''.
* [http://www.poslovni.hr/after5/usprkos-katastrofalnom-stanju-zeljeznice-u-bih-izvan-kontrole-drzave-55199 Usprkos katastrofalnom stanju željeznice u BiH izvan kontrole države - Poslovni dnevnik]
* [https://web.archive.org/web/20160305080340/http://www.radiosarajevo.ba/novost/21670/zeljeznice-fbih-stigli-prvi-talgo-vozovi Željeznice FBiH: Stigli prvi talgo vozovi | Radio Sarajevo]
* [http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/208465 I nakon pet godina: Talgo vozovi još na sporednom kolosijeku | Radio Sarajevo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.poslovni.hr/after5/zeljeznica-f-bih-uvecala-prihod-55088 Željeznica F BiH uvećala prihod - Poslovni dnevnik]

{{Nacionalne željezničke kompanije u Evropi}}

[[Kategorija:Željezničke kompanije]]
[[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 2001.]]</text>
      <sha1>9sb7h05jpukaa4qrk7es4vq02vfjcql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije</title>
    <ns>4</ns>
    <id>37302</id>
    <revision>
      <id>3923584</id>
      <parentid>2470224</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:27:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Potpuniji članak obuhvata i druge stručnjake</comment>
      <origin>3923584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3204" sha1="s8aqyxxs2bq46ppech4zckhelz7vq0l" xml:space="preserve">{{Odricanje odgovornosti}}
__BEZSADRŽAJA__
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: x-large; padding:1em&quot;&gt;WIKIPEDIJA NE DAJE ZDRAVSTVENE NI PROFESIONALNE SAVJETE&lt;/div&gt;

Wikipedia sadrži članke o brojnim [[zdravlje|zdravstvenim]] i [[medicina|medicinskim]] temama, uključujući bolesti i poremećaje, simptome, dijagnostičke postupke, lijekove, liječenje, [[mentalno zdravlje]], [[psihologija|psihologiju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] i druge oblasti povezane sa zdravljem. Međutim, sadržaj Wikipedije namijenjen je '''isključivo u informativne i obrazovne svrhe''' i ne treba ga smatrati zamjenom za stručni savjet, pregled, dijagnozu ili liječenje.

Iako se nastoji osigurati da informacije budu zasnovane na pouzdanim i provjerljivim izvorima, '''ne postoji garancija da su sve informacije na Wikipediji potpune, tačne, aktuelne ili primjenjive na pojedinačni slučaj'''. Članke uređuju različiti saradnici, od kojih mnogi nisu stručnjaci u oblastima o kojima pišu, a sadržaj se može mijenjati bez prethodne najave. Čak i kada je određena informacija tačna i potkrijepljena pouzdanim izvorima, ona se ne mora odnositi na konkretnu osobu, njene simptome, zdravstveno stanje ili životne okolnosti.

Informacije o zdravlju '''ne mogu zamijeniti individualni stručni savjet ili procjenu'''. Za pitanja koja se odnose na vlastito zdravstveno stanje, simptome, dijagnozu, liječenje, primjenu lijekova ili mentalno zdravlje potrebno je obratiti se odgovarajuće kvalificiranom stručnjaku, kao što su [[ljekar]], [[stomatolog]], [[farmaceut]], [[medicinska sestra]] ili drugi zdravstveni radnik, odnosno, kada je to primjereno, [[psiholog]], [[psihoterapeut]] ili drugi odgovarajuće kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje.

'''Wikipedia nije ljekar, psiholog, psihoterapeut niti drugi zdravstveni ili stručni savjetnik.''' Informacije pronađene na Wikipediji ne treba koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije, niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

::Nijedan pojedinačni saradnik, administrator, programer, sponzor Wikipedije, [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]] niti druge osobe povezane s Wikipedijom ne preuzimaju odgovornost za posljedice nastale korištenjem informacija objavljenih na Wikipediji. Korištenje Wikipedije i njenih sadržaja odvija se u skladu s [[Wikimedia Foundation|uslovima korištenja]] i drugim pravilima i smjernicama projekta.

'''''Ništa u člancima Wikipedije ili drugim projektima Fondacije Wikimedia ne treba tumačiti kao pružanje medicinskog, psihološkog, psihoterapijskog ili drugog profesionalnog savjeta, dijagnoze ili preporuke za liječenje.'''''

Ako postoji mogućnost da je zdravstveno stanje ozbiljno ili hitno, informacije na Wikipediji ne treba koristiti kao zamjenu za neposredno obraćanje odgovarajućoj zdravstvenoj službi ili hitnoj medicinskoj pomoći.

Međutim, podržavamo svaki doprinos člancima o [[zdravlje|zdravlju]] i [[medicina|medicini]] i naglašavamo da sve informacije možete koristiti pod [http://www.gnu.org/copyleft/fdl.html GNU licencom za slobodnu dokumentaciju].

[[Kategorija:Wikipedia]]</text>
      <sha1>s8aqyxxs2bq46ppech4zckhelz7vq0l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923585</id>
      <parentid>3923584</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Wikipedia:Wikipedia ne daje medicinske savjete]] na [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]: Standardizacija: Obuhvata sve stručnjake iz oblasti zdravstva</comment>
      <origin>3923584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3204" sha1="s8aqyxxs2bq46ppech4zckhelz7vq0l" xml:space="preserve">{{Odricanje odgovornosti}}
__BEZSADRŽAJA__
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: x-large; padding:1em&quot;&gt;WIKIPEDIJA NE DAJE ZDRAVSTVENE NI PROFESIONALNE SAVJETE&lt;/div&gt;

Wikipedia sadrži članke o brojnim [[zdravlje|zdravstvenim]] i [[medicina|medicinskim]] temama, uključujući bolesti i poremećaje, simptome, dijagnostičke postupke, lijekove, liječenje, [[mentalno zdravlje]], [[psihologija|psihologiju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] i druge oblasti povezane sa zdravljem. Međutim, sadržaj Wikipedije namijenjen je '''isključivo u informativne i obrazovne svrhe''' i ne treba ga smatrati zamjenom za stručni savjet, pregled, dijagnozu ili liječenje.

Iako se nastoji osigurati da informacije budu zasnovane na pouzdanim i provjerljivim izvorima, '''ne postoji garancija da su sve informacije na Wikipediji potpune, tačne, aktuelne ili primjenjive na pojedinačni slučaj'''. Članke uređuju različiti saradnici, od kojih mnogi nisu stručnjaci u oblastima o kojima pišu, a sadržaj se može mijenjati bez prethodne najave. Čak i kada je određena informacija tačna i potkrijepljena pouzdanim izvorima, ona se ne mora odnositi na konkretnu osobu, njene simptome, zdravstveno stanje ili životne okolnosti.

Informacije o zdravlju '''ne mogu zamijeniti individualni stručni savjet ili procjenu'''. Za pitanja koja se odnose na vlastito zdravstveno stanje, simptome, dijagnozu, liječenje, primjenu lijekova ili mentalno zdravlje potrebno je obratiti se odgovarajuće kvalificiranom stručnjaku, kao što su [[ljekar]], [[stomatolog]], [[farmaceut]], [[medicinska sestra]] ili drugi zdravstveni radnik, odnosno, kada je to primjereno, [[psiholog]], [[psihoterapeut]] ili drugi odgovarajuće kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje.

'''Wikipedia nije ljekar, psiholog, psihoterapeut niti drugi zdravstveni ili stručni savjetnik.''' Informacije pronađene na Wikipediji ne treba koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije, niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

::Nijedan pojedinačni saradnik, administrator, programer, sponzor Wikipedije, [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]] niti druge osobe povezane s Wikipedijom ne preuzimaju odgovornost za posljedice nastale korištenjem informacija objavljenih na Wikipediji. Korištenje Wikipedije i njenih sadržaja odvija se u skladu s [[Wikimedia Foundation|uslovima korištenja]] i drugim pravilima i smjernicama projekta.

'''''Ništa u člancima Wikipedije ili drugim projektima Fondacije Wikimedia ne treba tumačiti kao pružanje medicinskog, psihološkog, psihoterapijskog ili drugog profesionalnog savjeta, dijagnoze ili preporuke za liječenje.'''''

Ako postoji mogućnost da je zdravstveno stanje ozbiljno ili hitno, informacije na Wikipediji ne treba koristiti kao zamjenu za neposredno obraćanje odgovarajućoj zdravstvenoj službi ili hitnoj medicinskoj pomoći.

Međutim, podržavamo svaki doprinos člancima o [[zdravlje|zdravlju]] i [[medicina|medicini]] i naglašavamo da sve informacije možete koristiti pod [http://www.gnu.org/copyleft/fdl.html GNU licencom za slobodnu dokumentaciju].

[[Kategorija:Wikipedia]]</text>
      <sha1>s8aqyxxs2bq46ppech4zckhelz7vq0l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923600</id>
      <parentid>3923585</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <origin>3923600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3324" sha1="drlwkggq3mt8pjx7ueiv149hokk6kz4" xml:space="preserve">{{Brisanje|Duplikat + neispravan imenski prostor ([[Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]])}}
{{Odricanje odgovornosti}}
__BEZSADRŽAJA__
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: x-large; padding:1em&quot;&gt;WIKIPEDIJA NE DAJE ZDRAVSTVENE NI PROFESIONALNE SAVJETE&lt;/div&gt;

Wikipedia sadrži članke o brojnim [[zdravlje|zdravstvenim]] i [[medicina|medicinskim]] temama, uključujući bolesti i poremećaje, simptome, dijagnostičke postupke, lijekove, liječenje, [[mentalno zdravlje]], [[psihologija|psihologiju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] i druge oblasti povezane sa zdravljem. Međutim, sadržaj Wikipedije namijenjen je '''isključivo u informativne i obrazovne svrhe''' i ne treba ga smatrati zamjenom za stručni savjet, pregled, dijagnozu ili liječenje.

Iako se nastoji osigurati da informacije budu zasnovane na pouzdanim i provjerljivim izvorima, '''ne postoji garancija da su sve informacije na Wikipediji potpune, tačne, aktuelne ili primjenjive na pojedinačni slučaj'''. Članke uređuju različiti saradnici, od kojih mnogi nisu stručnjaci u oblastima o kojima pišu, a sadržaj se može mijenjati bez prethodne najave. Čak i kada je određena informacija tačna i potkrijepljena pouzdanim izvorima, ona se ne mora odnositi na konkretnu osobu, njene simptome, zdravstveno stanje ili životne okolnosti.

Informacije o zdravlju '''ne mogu zamijeniti individualni stručni savjet ili procjenu'''. Za pitanja koja se odnose na vlastito zdravstveno stanje, simptome, dijagnozu, liječenje, primjenu lijekova ili mentalno zdravlje potrebno je obratiti se odgovarajuće kvalificiranom stručnjaku, kao što su [[ljekar]], [[stomatolog]], [[farmaceut]], [[medicinska sestra]] ili drugi zdravstveni radnik, odnosno, kada je to primjereno, [[psiholog]], [[psihoterapeut]] ili drugi odgovarajuće kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje.

'''Wikipedia nije ljekar, psiholog, psihoterapeut niti drugi zdravstveni ili stručni savjetnik.''' Informacije pronađene na Wikipediji ne treba koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije, niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

::Nijedan pojedinačni saradnik, administrator, programer, sponzor Wikipedije, [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]] niti druge osobe povezane s Wikipedijom ne preuzimaju odgovornost za posljedice nastale korištenjem informacija objavljenih na Wikipediji. Korištenje Wikipedije i njenih sadržaja odvija se u skladu s [[Wikimedia Foundation|uslovima korištenja]] i drugim pravilima i smjernicama projekta.

'''''Ništa u člancima Wikipedije ili drugim projektima Fondacije Wikimedia ne treba tumačiti kao pružanje medicinskog, psihološkog, psihoterapijskog ili drugog profesionalnog savjeta, dijagnoze ili preporuke za liječenje.'''''

Ako postoji mogućnost da je zdravstveno stanje ozbiljno ili hitno, informacije na Wikipediji ne treba koristiti kao zamjenu za neposredno obraćanje odgovarajućoj zdravstvenoj službi ili hitnoj medicinskoj pomoći.

Međutim, podržavamo svaki doprinos člancima o [[zdravlje|zdravlju]] i [[medicina|medicini]] i naglašavamo da sve informacije možete koristiti pod [http://www.gnu.org/copyleft/fdl.html GNU licencom za slobodnu dokumentaciju].

[[Kategorija:Wikipedia]]</text>
      <sha1>drlwkggq3mt8pjx7ueiv149hokk6kz4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923701</id>
      <parentid>3923600</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:19:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3333" sha1="9ahrmw0ueln1nokx9bjudxw8ubqrky1" xml:space="preserve">{{Brisanje|Duplikat + neispravan imenski prostor ([[Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]])}}
{{Odricanje odgovornosti}}
__BEZSADRŽAJA__
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: x-large; padding:1em&quot;&gt;WIKIPEDIJA NE DAJE ZDRAVSTVENE NI PROFESIONALNE SAVJETE&lt;/div&gt;

Wikipedia sadrži članke o brojnim [[zdravlje|zdravstvenim]] i [[medicina|medicinskim]] temama, uključujući bolesti i poremećaje, simptome, dijagnostičke postupke, lijekove, liječenje, [[mentalno zdravlje]], [[psihologija|psihologiju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] i druge oblasti povezane sa zdravljem. Međutim, sadržaj Wikipedije namijenjen je '''isključivo u informativne i obrazovne svrhe''' i ne treba ga smatrati zamjenom za stručni savjet, pregled, dijagnozu ili liječenje.

Iako se nastoji osigurati da informacije budu zasnovane na pouzdanim i provjerljivim izvorima, '''ne postoji garancija da su sve informacije na Wikipediji potpune, tačne, aktuelne ili primjenjive na pojedinačni slučaj'''. Članke uređuju različiti saradnici, od kojih mnogi nisu stručnjaci u oblastima o kojima pišu, a sadržaj se može mijenjati bez prethodne najave. Čak i kada je određena informacija tačna i potkrijepljena pouzdanim izvorima, ona se ne mora odnositi na konkretnu osobu, njene simptome, zdravstveno stanje ili životne okolnosti.

Informacije o zdravlju '''ne mogu zamijeniti individualni stručni savjet ili procjenu'''. Za pitanja koja se odnose na vlastito zdravstveno stanje, simptome, dijagnozu, liječenje, primjenu lijekova ili mentalno zdravlje potrebno je obratiti se odgovarajuće kvalificiranom stručnjaku, kao što su [[ljekar]], [[stomatolog]], [[farmaceut]], [[medicinska sestra]] ili drugi zdravstveni radnik, odnosno, kada je to primjereno, [[psiholog]], [[psihoterapeut]] ili drugi odgovarajuće kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje.

'''Wikipedia nije ljekar, psiholog, psihoterapeut niti drugi zdravstveni ili stručni savjetnik.''' Informacije pronađene na Wikipediji ne treba koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije, niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

::Nijedan pojedinačni saradnik, administrator, programer, sponzor Wikipedije, [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]] niti druge osobe povezane s Wikipedijom ne preuzimaju odgovornost za posljedice nastale korištenjem informacija objavljenih na Wikipediji. Korištenje Wikipedije i njenih sadržaja odvija se u skladu s [[Wikipedia:Pravila i smjernice|uslovima korištenja]] i drugim pravilima i smjernicama projekta.

'''''Ništa u člancima Wikipedije ili drugim projektima Fondacije Wikimedia ne treba tumačiti kao pružanje medicinskog, psihološkog, psihoterapijskog ili drugog profesionalnog savjeta, dijagnoze ili preporuke za liječenje.'''''

Ako postoji mogućnost da je zdravstveno stanje ozbiljno ili hitno, informacije na Wikipediji ne treba koristiti kao zamjenu za neposredno obraćanje odgovarajućoj zdravstvenoj službi ili hitnoj medicinskoj pomoći.

Međutim, podržavamo svaki doprinos člancima o [[zdravlje|zdravlju]] i [[medicina|medicini]] i naglašavamo da sve informacije možete koristiti pod [http://www.gnu.org/copyleft/fdl.html GNU licencom za slobodnu dokumentaciju].

[[Kategorija:Wikipedia]]</text>
      <sha1>9ahrmw0ueln1nokx9bjudxw8ubqrky1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo Man</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39236</id>
    <revision>
      <id>3923433</id>
      <parentid>3872478</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:17:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>za početak, nastaviti ću</comment>
      <origin>3923433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5082" sha1="87coi2z8vpat73iyrqsq58m49fb9l2f" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Ellan Vannin&lt;br /&gt;Isle of Man
| zvanično_ime                   = Ostrvo Man
| ime_genitiv                    = ostrva Man
| zastava                        = Flag of the Isle of Mann.svg
| grb                            = Coat of arms of the Isle of Man.svg
| mapa                           = British Isles Isle of Man.svg
| službeni_jezik                 = [[manski jezik|manski]] i [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Douglas (Ostrvo Man)|Douglas]]
| vrsta_prve_vlasti              = Gospodar
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Guverner
| vladar_druga_vlast             = [[John Lorimer]]
| po_površini_na_svijetu         = 178.
| površina                       = 574
| procenat_vode                  = 1
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| stanovnika                     = 84.523
| gustoća                        = 148
| nezavisnost                    = britanska krunska zemlja
| valuta                         = [[Manska funta]] i [[britanska funta]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +0, ljeti [[UTC]] +1
| himna                          = &quot;[[Arrane Ashoonagh]]&quot;
| internetski_nastavak           = [[.im]]
| pozivni_broj                   = +44
| komentar                       = ||
| Moto                           = 'Quocunque Jeceris Stabit' (eng.  'whithersoever you throw it, it will stand')
}}
'''Ostrvo Man''' (''Ellan Vannin'' na [[Manski jezik|mansku]], ''Isle of Man'' na [[Engleski jezik|engleskom]]) je [[britanska krunska zemlja]] u [[Irsko more|Irskom moru]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Isle_of_Man|title=Isle of Man - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=5. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Politički ostrvo nije dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali vladar ostrva je kralj ili kraljica Ujedinjenog Kraljevstva s titulom gospodara Mana.

== Historija ==
Prvo je bio [[Vikinzi|vikinško]] kraljevstvo od 700. do 900. Zatim je bilo kraljevina kojem je vladao kralj Norveške sve dok [[Magnus VI, kralj Norveške]], nije ostrvo prepustio Škotskoj. Od 14. vijeka je pod vlašću egleskih gospodara koji su priznavali engleske kraljeve kao svoje suverene.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Isle of Man|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man/|publisher=Central Intelligence Agency|date=30. 12. 2024|accessdate=5. 1. 2025|language=en|archive-date=12. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210112154850/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1765. [[Charlotte Murray]], gospodarica Mana, prodaje ostrvo britanskoj kruni. Od tada britanski monarsi nose titulu gospodara Mana, bez obzira na spol. Trenutni gospodar Mana je kraljica [[Elizabeta II]].

Od 1800. do 1845, rad njegove skupštine je bio prekinut.

== Vlada ==
== Geografija ==
Smješten je u u Irskom moru, na pola puta između [[Irska|Irske]] i Britanije. Glavni grad je [[Douglas (glavni grad ostrva Man)|Douglas]] (na manskom: ''Doolish''). Ostrvo Man zvanično je dio Britanskih ostrva, arhipelag je smješten uz sjeverozapadnu obalu kontinentalne Evrope, a otprilike je jednako udaljeno između [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Obuhvata mala, djelimično naseljena ostrva [[the Calf of Man]], [[Chicken Rock]] i [[Ostrvo Svetog Patrika.]] Ostrvo karakteriše [[Umjereni pojas|umjerena klima]], sa hladnim ljetima i blagim zimama. Prosječna količina padavina je visoka u odnosu na većinu Britanskih otoka, zbog njegove lokacije na zapadnoj strani Velike Britanije i dovoljne udaljenosti od Irske gdje je vlaga akumulirala preovladujućim jugozapadnim vjetrovima. Prosječna količina padavina je najveća u [[Snaefell]]-u, gdje iznosi oko '''1900&amp;nbsp;mm''' (75 inča) godišnje. Na nižim nivoima može pasti na oko 800&amp;nbsp;mm (32 inča) godišnje. Temperature su poprilično niske, sa zabilježenim maksimumom od 28,9&amp;nbsp;°C na Ronaldswayu. Ostrvo Man je poznato po oblačnom nebu i rijetkim sunčanim danima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001, ostrvo Man ima 76.315 stanovnika, od kojih 25.347 živi u Douglasu (Doolishu).

== Jezik ==
Stanovnici govore [[Engleski jezik|engleski]], ali na tome ostrvu se govorio jedan [[Keltski jezici|keltski jezik]] - manski. Zadnji izvorni govornik, Ned Maddrell, je umro 1974, ali jezik su iz izumrlosti izvukle školske akcije za njegovim oživljavanjem. Sada se, na primjer, manski uči u školama, koristi se u Tynwaldu, a nove zakone u njemu čita &quot;Yn Lhaihder&quot; (čitač) i na manskom i na engleskom, a i novorođenu djecu odgajaju roditelji koji su govornici manskog jezika.

== Također pogledajte ==

* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Izvori ==
{{refspisak}}
{{stub-geog}}
{{Commonscat|Isle of Man}}
{{Commonwealth}}
{{Države Evrope}}
{{Politička podjela UK}}

[[Kategorija:Ostrvo Man]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]</text>
      <sha1>87coi2z8vpat73iyrqsq58m49fb9l2f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923434</id>
      <parentid>3923433</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:28:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>zamjena IK, potrebno je istu dopuniti</comment>
      <origin>3923434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7817" sha1="lh570ouxqcf5uar7dq4xoff0ns6x3f8" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Ostrvo Man
| izvorno_ime                    = Ellan Vannin&lt;br /&gt;Isle of Man
| ime_genitiv                    = ostrva Man
| zastava                        = Flag of the Isle of Mann.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of the Isle of Man.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Arrane Ashoonagh]]&quot;
| karta                          = British Isles Isle of Man.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Douglas (Ostrvo Man)|Douglas]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[manski jezik|manski]] i [[engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = Monarh
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Guverner
| vladar_druga_vlast             = [[John Lorimer]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = britanska krunska zemlja
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 574
| po_površini_na_svijetu         = 178.
| procenat_vode                  = 1
| stanovnika                     = 84.523
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 148
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           = 
| bdp_nominalni_na_svijetu       =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Manska funta]] i [[britanska funta]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +0, ljeti [[UTC]] +1
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +44
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.im]]
| komentar                       = 
}}
'''Ostrvo Man''' (''Ellan Vannin'' na [[Manski jezik|mansku]], ''Isle of Man'' na [[Engleski jezik|engleskom]]) je [[britanska krunska zemlja]] u [[Irsko more|Irskom moru]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Isle_of_Man|title=Isle of Man - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=5. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Politički ostrvo nije dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali vladar ostrva je kralj ili kraljica Ujedinjenog Kraljevstva s titulom gospodara Mana.

== Historija ==
Prvo je bio [[Vikinzi|vikinško]] kraljevstvo od 700. do 900. Zatim je bilo kraljevina kojem je vladao kralj Norveške sve dok [[Magnus VI, kralj Norveške]], nije ostrvo prepustio Škotskoj. Od 14. vijeka je pod vlašću egleskih gospodara koji su priznavali engleske kraljeve kao svoje suverene.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Isle of Man|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man/|publisher=Central Intelligence Agency|date=30. 12. 2024|accessdate=5. 1. 2025|language=en|archive-date=12. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210112154850/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1765. [[Charlotte Murray]], gospodarica Mana, prodaje ostrvo britanskoj kruni. Od tada britanski monarsi nose titulu gospodara Mana, bez obzira na spol. Trenutni gospodar Mana je kraljica [[Elizabeta II]].

Od 1800. do 1845, rad njegove skupštine je bio prekinut.

== Vlada ==
== Geografija ==
Smješten je u u Irskom moru, na pola puta između [[Irska|Irske]] i Britanije. Glavni grad je [[Douglas (glavni grad ostrva Man)|Douglas]] (na manskom: ''Doolish''). Ostrvo Man zvanično je dio Britanskih ostrva, arhipelag je smješten uz sjeverozapadnu obalu kontinentalne Evrope, a otprilike je jednako udaljeno između [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Obuhvata mala, djelimično naseljena ostrva [[the Calf of Man]], [[Chicken Rock]] i [[Ostrvo Svetog Patrika.]] Ostrvo karakteriše [[Umjereni pojas|umjerena klima]], sa hladnim ljetima i blagim zimama. Prosječna količina padavina je visoka u odnosu na većinu Britanskih otoka, zbog njegove lokacije na zapadnoj strani Velike Britanije i dovoljne udaljenosti od Irske gdje je vlaga akumulirala preovladujućim jugozapadnim vjetrovima. Prosječna količina padavina je najveća u [[Snaefell]]-u, gdje iznosi oko '''1900&amp;nbsp;mm''' (75 inča) godišnje. Na nižim nivoima može pasti na oko 800&amp;nbsp;mm (32 inča) godišnje. Temperature su poprilično niske, sa zabilježenim maksimumom od 28,9&amp;nbsp;°C na Ronaldswayu. Ostrvo Man je poznato po oblačnom nebu i rijetkim sunčanim danima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001, ostrvo Man ima 76.315 stanovnika, od kojih 25.347 živi u Douglasu (Doolishu).

== Jezik ==
Stanovnici govore [[Engleski jezik|engleski]], ali na tome ostrvu se govorio jedan [[Keltski jezici|keltski jezik]] - manski. Zadnji izvorni govornik, Ned Maddrell, je umro 1974, ali jezik su iz izumrlosti izvukle školske akcije za njegovim oživljavanjem. Sada se, na primjer, manski uči u školama, koristi se u Tynwaldu, a nove zakone u njemu čita &quot;Yn Lhaihder&quot; (čitač) i na manskom i na engleskom, a i novorođenu djecu odgajaju roditelji koji su govornici manskog jezika.

== Također pogledajte ==

* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Izvori ==
{{refspisak}}
{{stub-geog}}
{{Commonscat|Isle of Man}}
{{Commonwealth}}
{{Države Evrope}}
{{Politička podjela UK}}

[[Kategorija:Ostrvo Man]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]</text>
      <sha1>lh570ouxqcf5uar7dq4xoff0ns6x3f8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923661</id>
      <parentid>3923434</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21616" sha1="b3taqceqj4t2op13f4h3jvxn7wjpopo" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Ostrvo Man
| izvorno_ime                    = Ellan Vannin&lt;br /&gt;Isle of Man
| ime_genitiv                    = ostrva Man
| zastava                        = Flag of the Isle of Mann.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of the Isle of Man.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 'Quocunque Jeceris Stabit' (Gdje god ga baciš, stajat će)
| himna                          = &quot;[[Arrane Ashoonagh]]&quot;
| karta                          = British Isles Isle of Man.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Douglas (Ostrvo Man)|Douglas]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|54.15|-4.48|type:city_region:GB|display=inline}}
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[manski jezik|manski]] i [[engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = {{unbulleted list|94.7% [[Britanski bijelci|bijelci]]|3.1% [[Britanski azijati|azijati]]|1.0% [[miješano stanovništvo (etnička kategorija u Ujedinjenom Kraljevstvu)|miješano stanovništvo]]|0.6% [[Britanci crnci|crnci]]|0.6% ostali}}
| religija                       = {{unbulleted list|54.7% [[kršćanstvo]]|43.8% [[Ireligija|bez religije]]|0.5% [[Islam]]|0.5% [[Budizam]]|0.3% [[Hinduizam]]|0.1% [[Judaizam]]|0.2% ostali}}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = Monarh
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Guverner
| vladar_druga_vlast             = [[John Lorimer]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = [[Tynwald]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Zakonodavno vijeće Ostrva Man]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Dom ključeva (Ostrvo Man)|Dom ključeva]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = [[Suverena država]] odgovorna za Ostrvo Man&lt;ref&gt;{{citation |title=Fact sheet on the UK's relationship with the Crown Dependencies |publisher=UK Ministry of Justice |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/863381/crown-dependencies-factsheet-february-2020.pdf |quote=The Crown Dependencies are not recognised internationally as sovereign States in their own right but as 'territories for which the United Kingdom is responsible'. |access-date=2 May 2023 |archive-date=20 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220043113/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/863381/crown-dependencies-factsheet-february-2020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Framework for developing the international identity of the Isle of Man |url=https://www.gov.im/media/622895/iominternationalidentityframework.pdf |quote=2. The Isle of Man has an international identity which is different from that of the UK. |publisher=Isle of Man Government |access-date=2 May 2023 |archive-date=2 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502163122/https://www.gov.im/media/622895/iominternationalidentityframework.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = britanska krunska zemlja
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 574
| po_površini_na_svijetu         = 178.
| procenat_vode                  = 1
| stanovnika                     = 84.523&lt;ref name=2024Census&gt;{{cite web |last1=Statistics Isle of Man |title=Isle of Man Population Report 2024 |url=https://www.gov.im/media/1387381/20250203-population-report-030225.pdf |website=Isle of Man Government |access-date=5 May 2025}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2024
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 148
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = $7,931&amp;nbsp;milijardi
| bdp_godina                     = 2025.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = $89.706
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 9
| bdp_nominalni_ukupno           = £5,84 milijardi (US$7,79 milijardi) (fiskalna godina 2023/24)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man National Income 2023/24 |url=https://www.gov.im/media/1391286/national-income-2023-24-report-updated-jan-26.pdf#page4 |access-date=June 8, 2026 |publisher=Government of Isle of Man}}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = procjena
| bdp_nominalni_na_svijetu       =
| bdp_nominalni_per_capita       = £69.094 (US$92.173)
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 0,940&lt;ref&gt;{{cite web |title=Human Development Report 2010 |url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf |access-date=21 April 2011 |website=HDR.UNDP.org |date=January 2010 |publisher=United Nations Development Programme |page=143 ff |archive-date=21 November 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2022
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 15
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Manska funta]] i [[britanska funta]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +0, ljeti [[UTC]] +1
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +44
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.im]]
| komentar                       = 
}}
'''Ostrvo Man''' (''Ellan Vannin'' na [[Manski jezik|mansku]], ''Isle of Man'' na [[Engleski jezik|engleskom]]) je samoupravna [[britanska krunska zemlja]] u [[Irsko more|Irskom moru]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Isle_of_Man|title=Isle of Man - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=5. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; između [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]]. Politički ostrvo nije dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali vladar ostrva je kralj ili kraljica Ujedinjenog Kraljevstva s titulom gospodara Mana.

Kao šef države, [[Charles III]] nosi titulu Lorda Mana i predstavlja ga zamjenik guvernera. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva odgovorna je za vojnu odbranu Ostrva Man i predstavlja ga u inostranstvu, ali Ostrvo Man i dalje ima zaseban međunarodni identitet.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Torrance |first=David |url=https://researchbriefings.files.parliament.uk/documents/CBP-8611/CBP-8611.pdf |title=The Crown Dependencies |date=15 July 2024 |publisher=House of Commons Library |location=London |language=English}}&lt;/ref&gt;

Ljudi žive na ostrvu od prije 6500. p. n. e. Do 5. vijeka postojao je galski kulturni uticaj i naseljavanje, a [[manski jezik]] se pojavio kao grana [[Goidelski jezici|goidelskih jezika]]. Irski misionari, slijedeći učenje [[Sveti Patrik|Svetog Patrika]], proširili su [[kršćanstvo]] na Manu.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web |date=3 January 2023 |title=Isle of Man |url=https://www.britannica.com/place/Isle-of-Man |website=[[Britannica Online]] |access-date=23 February 2022 |archive-date=28 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220628042407/https://www.britannica.com/place/Isle-of-Man |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Godine 627. [[Edwin, kralj Nortumbrije|kralj Edwin]] od Northumbrije osvojio je Ostrvo Man. U 9. vijeku, [[Nordijci]] su osnovali [[Kraljevstvo ostrva|Kraljevstvo]] [[Kraljevstvo ostrva|ostrva]], koje je uključivalo Man i [[Hebridi|Hebride]]. Tokom većeg dijela ovog perioda, Manom ​​je vladala [[dinastija Crovan]], a ostrvo je bilo zavisno od [[Norveška|Norveške]]. Norveški kralj [[Magnus Bosonogi|Magnus III]] vladao je kao kralj Mana i Ostrva između 1099. i 1103.&lt;ref&gt;{{cite web |date=28 September 2014 |title=Magnus 3 Olavsson Berrføtt – Norsk biografisk leksikon |url=https://nbl.snl.no/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt |access-date=15 August 2019 |website=Store norske leksikon |language=no |archive-date=15 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515031012/http://snl.no/.nbl_biografi/Magnus_3_Olavsson_Berrf%C3%B8tt/utdypning |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 1266, [[Magnus VI, kralj Norveške|Magnus VI]] od Norveške prodao je svoju suzerenost nad Manom ​​[[Aleksandru III, kralj Škotske|Aleksandru III]] od Škotske u Ugovoru iz Pertha.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.scottish-places.info/events/eventfirst171.html |title=Treaty of Perth: Overview of Treaty of Perth |publisher=Scottish-places.info |date= |access-date=26 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224122424/https://www.scottish-places.info/events/eventfirst171.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nakon perioda naizmjenične vladavine kraljeva Škotske i Engleske, ostrvo je 1399. došlo pod feudalnu vlast engleske krune. Vlasništvo je vraćeno britanskoj kruni 1765, ali ostrvo nije postalo dio [[Kraljevina Velika Britanija|Kraljevine Velike Britanije]] iz 18. vijeka, niti njenih nasljednika, [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] i današnjeg [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske]]. Oduvijek je zadržalo svoju unutrašnju samoupravu. Godine 1881, Parlament Ostrva Man, [[Tynwald (Ostrvo Man)|Tynwald]], postao je prvo nacionalno zakonodavno tijelo na svijetu koje je ženama dalo pravo glasa na općim izborima, iako je to isključivalo udate žene.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2017 |title=Tynwald, the parliament of the Isle of Man: Adult suffrage |url=https://www.tynwald.org.im/history/Women-Suffrage |access-date=22 January 2026 |website=Tynwald.org.im |archive-date=25 July 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250725102306/https://www.tynwald.org.im/history/Women-Suffrage |url-status=live}}&lt;/ref&gt;{{efn|Godine 1893. [[Novi Zeland]] je postao prva zemlja koja je svim ženama dala pravo glasa.}}

Ekonomiju Ostrva Man ojačao je njen status destinacije za niske poreze i offshore bankarstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Matthew Collin |url=https://www.brookings.edu/blog/future-development/2021/05/05/the-hacker-the-tax-haven-and-what-200-million-in-offshore-deposits-can-tell-us-about-the-fight-against-illicit-wealth/ |title=The hacker, the tax haven, and what $200 million in offshore deposits can tell us about the fight against illicit wealth |publisher=Brookings.edu |date=5 May 2021 |access-date=15 March 2022 |archive-date=11 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611080232/https://www.brookings.edu/blog/future-development/2021/05/05/the-hacker-the-tax-haven-and-what-200-million-in-offshore-deposits-can-tell-us-about-the-fight-against-illicit-wealth/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britain-visitor.com/uk-city-guides/isle-of-man-guide |title=Isle of Man Guide &amp;#124; Britain Visitor – Travel Guide To Britain |publisher=Britain Visitor |date=19 January 2021 |access-date=15 March 2022 |archive-date=10 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610062007/https://www.britain-visitor.com/uk-city-guides/isle-of-man-guide |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/news/2017/nov/07/uk-isle-of-man-subsidy-tax-haven-common-purse-payments |title=UK is subsidising Isle of Man to be tax haven, say campaigners &amp;#124; Isle of Man |date=7 November 2017 |first=Juliette |last=Garside |newspaper=[[The Guardian]] |location=London |access-date=15 March 2022 |archive-date=15 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615023343/https://www.theguardian.com/news/2017/nov/07/uk-isle-of-man-subsidy-tax-haven-common-purse-payments |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Osiguranje i online kockanje generišu po 17% BND-a, a slijede ih informacijsko-komunikacijska tehnologija i bankarstvo sa po 9%.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man: National Income Report |url=https://www.gov.im/media/1359185/national-income-2015-16-report-final.pdf |access-date=3 December 2017 |website=gov.im |publisher=Isle of Man government |archive-date=4 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171204062715/https://www.gov.im/media/1359185/national-income-2015-16-report-final.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovaj status donio je i probleme pranja novca, financijskog kriminala i finansiranja [[Terorizam|terorizma]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Isle of Man needs to take more measures to prevent money laundering |url=https://www.iomtoday.co.im/news/business/isle-of-man-needs-to-take-more-measures-to-prevent-money-laundering-580032 |website=Isle of Man |date=28 November 2022 |access-date=2 May 2023 |archive-date=1 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601124935/https://www.iomtoday.co.im/news/business/isle-of-man-needs-to-take-more-measures-to-prevent-money-laundering-580032 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ostrvo Man poznato je i po motociklističkim utrkama TT (Tourist Trophy),&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Williams |first=David |date=3 October 2017 |title=Great British drives: Isle of Man |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/united-kingdom/england/isle-of-man/articles/great-british-drivesisleofman/ |access-date=15 August 2019 |issn=0307-1235 |quote=The Isle of Man is best known, of course, for its famous race, the annual Tourist Trophy, or 'TT'. |archive-date=9 February 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124520/https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/united-kingdom/england/isle-of-man/articles/great-british-drivesisleofman/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i manskoj mački, pasmini s kratkim ili bez repa.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Long |first=Peter |url=https://books.google.com/books?id=4ePshlzYVkAC |title=The Hidden Places of England |publisher=Travel Publishing Ltd |date=1998 |isbn=978-1-904434-12-2 |edition=4 |series=Hidden Places - National Guides |location=Aldermaston |publication-date=2004 |page=281 |chapter=Isle of Man |quote=Best known for its motorcycle races, its tailless cats and its kippers [...]. |access-date=9 March 2020 |archive-date=3 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803160644/https://books.google.com/books?id=4ePshlzYVkAC |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2016. [[UNESCO]] je dodijelio Ostrvu Man status rezervata biosfere.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UNESCO: Isle of Man biosphere reserve |url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/united-kingdom-of-great-britain-and-northern-ireland/isle-of-man/ |access-date=2 December 2017 |archive-date=3 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171203224424/http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/united-kingdom-of-great-britain-and-northern-ireland/isle-of-man/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prvo je bio [[Vikinzi|vikinško]] kraljevstvo od 700. do 900. Zatim je bilo kraljevina kojem je vladao kralj Norveške sve dok [[Magnus VI, kralj Norveške]], nije ostrvo prepustio Škotskoj. Od 14. vijeka je pod vlašću egleskih gospodara koji su priznavali engleske kraljeve kao svoje suverene.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Isle of Man|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man/|publisher=Central Intelligence Agency|date=30. 12. 2024|accessdate=5. 1. 2025|language=en|archive-date=12. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210112154850/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/isle-of-man|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1765. [[Charlotte Murray]], gospodarica Mana, prodaje ostrvo britanskoj kruni. Od tada britanski monarsi nose titulu gospodara Mana, bez obzira na spol. Trenutni gospodar Mana je kraljica [[Elizabeta II]].

Od 1800. do 1845, rad njegove skupštine je bio prekinut.

== Vlada ==
== Geografija ==
Smješten je u u Irskom moru, na pola puta između [[Irska|Irske]] i Britanije. Glavni grad je [[Douglas (glavni grad ostrva Man)|Douglas]] (na manskom: ''Doolish''). Ostrvo Man zvanično je dio Britanskih ostrva, arhipelag je smješten uz sjeverozapadnu obalu kontinentalne Evrope, a otprilike je jednako udaljeno između [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Obuhvata mala, djelimično naseljena ostrva [[the Calf of Man]], [[Chicken Rock]] i [[Ostrvo Svetog Patrika.]] Ostrvo karakteriše [[Umjereni pojas|umjerena klima]], sa hladnim ljetima i blagim zimama. Prosječna količina padavina je visoka u odnosu na većinu Britanskih otoka, zbog njegove lokacije na zapadnoj strani Velike Britanije i dovoljne udaljenosti od Irske gdje je vlaga akumulirala preovladujućim jugozapadnim vjetrovima. Prosječna količina padavina je najveća u [[Snaefell]]-u, gdje iznosi oko '''1900&amp;nbsp;mm''' (75 inča) godišnje. Na nižim nivoima može pasti na oko 800&amp;nbsp;mm (32 inča) godišnje. Temperature su poprilično niske, sa zabilježenim maksimumom od 28,9&amp;nbsp;°C na Ronaldswayu. Ostrvo Man je poznato po oblačnom nebu i rijetkim sunčanim danima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001, ostrvo Man ima 76.315 stanovnika, od kojih 25.347 živi u Douglasu (Doolishu).

== Jezik ==
Stanovnici govore [[Engleski jezik|engleski]], ali na tome ostrvu se govorio jedan [[Keltski jezici|keltski jezik]] - manski. Zadnji izvorni govornik, Ned Maddrell, je umro 1974, ali jezik su iz izumrlosti izvukle školske akcije za njegovim oživljavanjem. Sada se, na primjer, manski uči u školama, koristi se u Tynwaldu, a nove zakone u njemu čita &quot;Yn Lhaihder&quot; (čitač) i na manskom i na engleskom, a i novorođenu djecu odgajaju roditelji koji su govornici manskog jezika.

== Također pogledajte ==
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Moore |first=Arthur William |url=https://books.google.com/books?id=FvsEAAAAIAAJ |title=Manx Names |date=1903 |publisher=Elliot Stock |edition=Revised Cheap |location=London |publication-date=1906 |author-link=Arthur William Moore |via=Google Books |access-date=7 October 2023 |archive-date=6 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031549/https://books.google.com/books?id=FvsEAAAAIAAJ |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Sacheverell |first=William |url=https://books.google.com/books?id=dIYNAAAAYAAJ |title=An Account of the Isle of Man |date=1859 |publisher=The Manx Society |editor-last=Cumming |editor-first=Joseph George |editor-link=Joseph George Cumming |location=Douglas |publication-date=1859 |via=Google Books |access-date=7 October 2023 |archive-date=6 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031548/https://books.google.com/books?id=dIYNAAAAYAAJ |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Waldron |first=George |url=https://books.google.com/books?id=Ix4tAAAAMAAJ&amp;pg=PAPR5 |title=A Description of the Isle of Man |date=1726 |publisher=The Manx Society |editor-last=Harrison |editor-first=William |location=Douglas |publication-date=1865 |via=Google Books |access-date=7 October 2023 |archive-date=6 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031604/https://books.google.com/books?id=Ix4tAAAAMAAJ&amp;pg=PAPR5#v=onepage&amp;q&amp;f=false |url-status=live }}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite journal |last=Russel |first=G. |date=1988 |title=Distribution and development of some Manx epiphyte populations |journal=Helgolander Meeresunters. |volume=42 |issue=3–4 |pages=477–492 |bibcode=1988HM.....42..477R |doi=10.1007/BF02365622 |ref=none |doi-access=free}}
* {{Cite book |last=Goodwin |first=Sarah |title=A Brief History of the Isle of Man |date=2011 |publisher=Loaghtan Books |isbn=978-1-908060-00-6 |location=Surrey}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Isle of Man}}
{{Commonwealth}}
{{Države Evrope}}
{{Politička podjela UK}}

[[Kategorija:Ostrvo Man]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]</text>
      <sha1>b3taqceqj4t2op13f4h3jvxn7wjpopo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>80-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40766</id>
    <revision>
      <id>3923707</id>
      <parentid>3922060</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T11:29:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1072" sha1="f9xjndblgx0vnoji4auygu05u4tne2l" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|9}}

80-e godine p. n. e. je vremenski period od 89. pne – 80. p. n. e.

== Događaji ==
* [[88. p. n. e.]] - U [[Italija|Italiji]] [[Saveznički rat u Rimu|Saveznički rat]] završava s [[Rimska Republika|rimskom]] vojnom pobjedom, ali i uz značajne političke koncesije pobunjenicima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Skenderović|first=Rok|url=https://repozitorij.unizd.hr/object/unizd:6156|title=Saveznički rat}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* [[88. p. n. e.]] - [[Pontsko Kraljevstvo|Pontski]] kralj [[Mitridat Veliki]] započinje [[mitridatski ratove|mitridatske ratove]].
* [[88. p. n. e.]] - Političko nasilje u Rimu po prvi put eskalira u [[Prvi Sulin građanski rat|građanski rat]].
* [[81. p. n. e.]] - [[Lucije Kornelije Sula]] imenovan [[Rimski diktator|diktatorom]] i započinje s opsežnom reformom državne uprave.
== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.worldhistory.org/timeline/Rome/
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|80s BC}}</text>
      <sha1>f9xjndblgx0vnoji4auygu05u4tne2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đorđe Balašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60630</id>
    <revision>
      <id>3923595</id>
      <parentid>3831843</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12673" sha1="kkspxt3kr8p92ia9uh1k0rsyt0341x9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Đorđe Balašević
| slika                  = Djordje Balasevic DSC8494.jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = Balašević 2010.
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|05|11}}
| mjesto_rođenja         = [[Novi Sad]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2021|02|19|1953|05|11}}
| mjesto_smrti           = Novi Sad, [[Srbija]]
| uzrok_smrti            = [[COVID-19]]
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| nacionalnost           = 
| zanimanje              = kantautor, pjesnik, pisac i glumac
| značajna_djela         = 
| supružnik              = {{brak|Olivera Savić|1981|2021|kraj=s.}}
| djeca                  = 3
| roditelji              = 
| nagrade                = 
| web-sajt               = {{URL|balasevic.com}}
| modul                  = {{Infokutija muzičar|ugradi=da
| pozadina             = solo_izvođač
| alias                = Đole
| žanr                 = Pop, [[Rok-muzika|rok]], [[šansona]], [[country]], [[Folk muzika|folk]]
| zanimanje            = 
| instrument           = Vokal, gitara
| karijera             = 1977–2021.
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = Žetva, Rani mraz
}}
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Đorđe Balašević''' (11. maj 1953 – 19. februar 2021) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[srbija]]nski [[kantautor]], [[Poezija|pjesnik]], [[pisac]] i [[glumac]]. Bio je član grupa [[Žetva (grupa)|Žetva]] i [[Rani mraz]], a 1982. započeo je solističku karijeru. Ukupno je objavio 14 albuma. Glumio je u nekoliko [[Televizijska serija|TV-serija]], za koje je pisao i [[muzika|muziku]].

==Rana biografija==
Rođen je 11. maja 1953. u [[Novi Sad|Novom Sadu]], od oca Jovana i majke Veronike Balašević (rođene Dolenec). Njegov djed se prezivao Balašev, ali je 1941. promijenio prezime u Balašević. Odrastao je u novosadskoj Ulici Jovana Cvijića, u istoj kući u kojoj je boravio do kraja života. Sa pisanjem je počeo još u osnovnoj školi. Gimnaziju je napustio u trećem razredu (jer kako navodi, nije volio predmete kao što su matematika, fizika i hemija), pa je predmete polagao vanredno nakon čega je prošao na prijemnom ispitu za studij geografije, koji nikada nije završio. Umjesto toga, pridružio se muzičkoj grupi Žetva 1977. godine.

==Muzička karijera==
===Rana karijera: Žetva i Rani mraz===
Nakon što se pridružio grupi Žetva, sastav snima šaljivi, tango orijentirani hit singl &quot;U razdeljak te ljubim&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1430313-Žetva-U-Razdeljak-Te-Ljubim|title=Žetva – U Razdeljak Te Ljubim|publisher=discogs.com|language=en|url-status=live|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; koji je prodat u više od 180.000 primjeraka. 1978. godine napušta grupu i zajedno sa [[Verica Todorović|Vericom Todorović]] formira grupu &quot;Rani mraz&quot;.

Svoj debi sa novom grupom ostvaruje na muzičkom festivalu u Opatiji sa pjesmom &quot;Moja prva ljubav&quot;. Uprkos nestabilnoj postavi, grupa je uspjela steći ogromnu popularnost Balaševićevim pop-rok pjesmama. Iste godine pridružuju im se bivši pripadnici grupe ''Suncokret'', [[Biljana Krstić]] i [[Bora Đorđević]]. Ta najpoznatija postava Ranog mraza zajedno snima pjesmu &quot;Računajte na nas&quot; koju je napisao Balašević. Pjesma slavi prihvatanje tadašnje komunističke revolucije od strane mladih. Pjesma je postala popularna i dobro prihvaćena od naroda i komunističke vlasti i svojevrsna himna jugoslavenske omladine. Nakon nekoliko mjeseci saradnje, Verica Todorović i Bora Đorđević napuštaju grupu (Đorđević formira svoju poznatu hard rock grupu [[Riblja čorba]]), pa Biljana Krstić i Balašević snimaju prvi album grupe ''Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.discogs.com/Rani-Mraz-Mojoj-Mami-Umesto-Maturske-Slike-U-Izlogu/release/2524569|title=Rani Mraz – Mojoj Mami, Umesto Maturske Slike U Izlogu|publisher=discogs.com|url-status=live|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

Na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] 1979. godine Balašević osvaja prvu nagradu sa pjesmom &quot;Panonski mornar&quot;. Nekoliko mjeseci kasnije, Rani mraz rasprodaje beogradsku dvoranu ''Dom sindikata'' osam puta zaredom. Naredne godine Balašević odlazi na odsluženje vojnog roka u [[Zagreb]] i [[Požarevac]] tokom kojeg ostvaruje ulogu u TV-seriji'' [[Vojnici]]'', te piše pjesmu &quot;Zbog tebe&quot; za [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1102711-Zdravko-%C4%8Coli%C4%87-Zbog-Tebe|title=Zdravko Čolić – Zbog Tebe|publisher=discogs.com|url-status=live|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; kao i tekstove za nekoliko pjesama [[Srebrna krila|Srebrnih krila]] i njihov album ''Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1409519-Srebrna-Krila-Ja-Sam-Samo-Jedan-Od-Mnogih-S-Gitarom|title=Srebrna Krila – Ja Sam Samo Jedan Od Mnogih S Gitarom|publisher=discogs.com|url-status=live|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

Do kraja 1980. godine, Balašević i Krstić objavljuju drugi i završni album u grupi Rani mraz, simboličnog naziva ''Odlazi cirkus''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1815192-Rani-Mraz-Odlazi-Cirkus|title=Rani Mraz – Odlazi Cirkus|publisher=discogs.com|url-status=live|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Album je potvrdio status Balaševića kao tekstopisca i iznjedrio nekoliko hitova, među kojima se ističe pjesma &quot;Priča o Vasi Ladačkom&quot;, koja je postala jedan od njegovih najpoznatijih pečata. Ubrzo nakon toga, grupa Rani mraz se raspušta.

===Solo karijera===
[[Datoteka:Balasevic Zagreb 5332063229.jpg|mini|desno|Balašević u [[Zagreb]]u, 2010.]]

====1980-e====
Solo karijeru Balašević započinje 1982. godine albumom [[Pub (album)|''Pub'']] koji je dobro prihvaćen od strane publike. Na albumu su se našli hitovi: &quot;Boža zvani Pub&quot;, &quot;Pesma o jednom petlu&quot;, &quot;Lepa protina kći i &quot;Ratnik paorskog srca&quot;. Album je producirao [[Josip Boček]], koji će također producirati i slijedeća dva Balaševićeva albuma.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/%C4%90or%C4%91e-Bala%C5%A1evi%C4%87-Pub/release/939545 ''Album Pub na Discogs-u] Pristupljeno 18.11.2015.&lt;/ref&gt;

====1990-e====
Album [[Marim ja...]] je objavljen 1991. godine. S albuma kao hitovi izdvojile su se slijedeće pjesme: &quot;Nevernik&quot;, &quot;Ringišpil&quot; i &quot;Divlji badem&quot;. Početkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, prisiljen je da prekine saradnju sa Stanićem i Grabušićem. [[Jedan od onih života...]] je album objavljen 1993. godine. Na albumu su učestvovali [[Aleksandar Duje]] (klavir), [[Dušan Bezuh]] (gitara), [[Đorđe Petrović]] (klavijature), [[Aleksandar Kravice]] (bas gitara), [[Josip Kovač]] (saksofon) i [[Dragoljub Đuričić]] (bubnjevi). Pjesmama kao što su &quot;Krivi smo mi&quot; i &quot;Čovek sa mesecom u očima&quot; iznosi ozbiljne kritike i osude na račun tadašnjeg režima u Srbiji. U isto vrijeme objavljuje kompilacijski album ''Najveći hitovi'', s pjesmama snimljenim u periodu između 1986. i 1991. godine. U to vrijeme na svojim koncertima počinje da kritikuje režim [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].

==Politika==
Još od njegove prve pjesme &quot;Računajte na nas&quot;, Balašević je bio politički involviran. Zajedno sa njegovom drugom ranom pjesmom &quot;[[Triput sam video Tita]]&quot;, ove su pjesme sumirale njegovu ranu političku orijentaciju: [[jugoslavizam]], patriotizam i [[titoizam]].

Tokom druge polovine 1980-ih, Balašević je počeo kritizirati vlasti, te je u ranim 1990tim u njegovim pjesmama i govorima na sceni pokazivao razočarenje i tugu zbog činjenice da se dešava krvoproliće u Jugoslaviji kojoj se nekoć divio. Otvoreno je kritizirao srbijanski, hrvatski i slovenski [[nacionalizam]].

U narednim godinama, Balašević je imao ozbiljnih problema sa vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] jer je otvoreno izražavao svoju opoziciju. U svojim koncertima često je kritizirao i ismijavao Miloševića i ostale srbijanske političare. Postao je [[Ambasador dobre volje za UNHCR]] 1996. zbog svojih antiratnih izjava tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] te je prvi držao poslijeratni koncert u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1998. kao prvi srbijanski umjetnik koji je posjetio ratom razorenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].

U 2000. godini, on je bio na protestima tokom i nakon pada Slobodana Miloševića.

Godine 2006, nakon što je [[Crna Gora]] objavila nezavisnost od [[Srbija i Crna Gora|državne unije Srbije i Crne Gore]], Balaševićevo pismo crnogorskom premijeru [[Milo Đukanović|Mili Đukanoviću]] u kojem mu čestita na nezavisnosti Crne Gore, objavljeno je u [[Blic (novine)|Blicu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://aleksic.wordpress.com/2007/08/20/fenomen-%e2%80%9cbalasevic%e2%80%9d/|title=Fenomen “Balašević”|last=Aleksić|first=Aleksandar|date=20. 8. 2007|website=Aleksandar Aleksić|language=en|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
[[Datoteka:Candles for Balašević 02.jpg|mini|desno|Mjesto žaljenja Balaševića u [[Sarajevo|Sarajevu]] nakon njegove smrti]]

Balašević je živio u [[Novi Sad|Novom Sadu]], u istoj kući u kojoj je odrastao, sa suprugom Oliverom (r. Savić u [[Zrenjanin]]u), koja je bila [[balet|balerina]] i član nacionalnog [[gimnastika|gimnastičkog]] tima, s kojom je imao troje djece: kćerke [[Jovana Balašević|Jovana]] (glumica, 1980) i Jelena (1984) te sin Aleksa (1994).

Na 14. novembar 2019, Balašević je imao infarkt od kojeg se oporavio.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/442045/Dorde-Balasevic-imao-infarkt-ugradeni-mu-stentovi|title=Đorđe Balašević imao infarkt, ugrađeni mu stentovi|website=Politika Online|access-date=16. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2019&amp;mm=11&amp;dd=15&amp;nav_id=1617592|title=Đorđe Balašević imao infarkt: &quot;Ugrađeni su mu stentovi, ali se oseća dobro&quot;|website=B92.net|access-date=16. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

Umro je 19. februara 2021. od posljedica komplikacije upale pluća prouzrokovane [[COVID-19|COVID-om 19]] u 67. godini.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Преминуо Ђорђе Балашевић |url=https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/461/svet-poznatih/4266067/djordje-balasevic-smrt-kovid.html |website= rts.rs |access-date=19. 2. 2021 |date=19. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Diskografija==
{{Glavni|Diskografija Đorđa Balaševića}}

===S grupom Rani mraz===
*''[[Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu]]'' (1979)
*''[[Odlazi cirkus]]'' (1980)

===Solo albumi===
*''[[Pub (album)|Pub]]'' (1982)
*''[[Celovečernji the Kid]]'' (1983)
*''[[003 (album)|003]]'' (1985)
*''[[Bezdan (album)|Bezdan]]'' (1986)
*''[[Panta rei (album)|Panta rei]]'' (1988)
*''[[Tri posleratna druga]]'' (1989)
*''[[Marim ja...]]'' (1991)
*''[[Jedan od onih života...]]'' (1993)
*''[[Naposletku]]'' (1996)
*''[[Devedesete (album)|Devedesete]]'' (2000)
*''[[Dnevnik starog momka]]'' (2001)
*''[[Ostaće okrugli trag na mestu šatre]]'' (2002)
*''[[Rani mraz (album)|Rani mraz]]'' (2004)

===Singlovi===
*&quot;[[U razdeljak te ljubim]]&quot; (1977)
*&quot;[[Kristofore, crni sine]]&quot; (1978)
*&quot;[[Računajte na nas]]&quot; (1978)
*&quot;[[Ljubio sam snašu na salašu]]&quot; (1978)
*&quot;[[Oprosti mi, Katrin]]&quot; (1978)
*&quot;[[Panonski mornar]]&quot; (1979)
*&quot;[[Prvi januar]]&quot; (1979)
*&quot;[[Marina (Balašević)|Marina]]&quot; (1980)
*&quot;[[Priča o Vasi Ladačkom]]&quot; (1980)
*&quot;[[Triput sam video Tita]]&quot; (1981)
*&quot;[[Hej, čarobnjaci, svi su vam đaci]]&quot; (1982)
*&quot;[[Poluuspavanka]]&quot; (1987)

==Bibliografija==
*''Računajte na nas'' – poeme
*''I život ide dalje'' – kolekcija kolumni
*''Jedan od onih života'' – novela
*''Dodir svile'' (1998) – poeme
*''Tri posleratna druga'' – novela
*''...i od dva-tri akorda (jer ni ne umem bolje ja...)'' – poeme
*''Kao rani mraz'' – scenarij prema kojem je snimljen istoimeni film
*''Kalendar mog detinjstva'' – novela

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Đorđe Balašević}}
* [http://www.balasevic.info/ Službeni sajt]
* [https://www.youtube.com/watch?v=Vn7H6j0zE5g Recite Al Jazeeri: Đorđe Balašević], [[Al Jazeera Balkans]], 23. 6. 2017 ([[YouTube]])

{{Đorđe Balašević}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Balašević, Đorđe}}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski pjesnici]]
[[Kategorija:Srbijanski glumci]]</text>
      <sha1>kkspxt3kr8p92ia9uh1k0rsyt0341x9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polarna regija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68537</id>
    <revision>
      <id>3923423</id>
      <parentid>3799368</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:37:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ostvra - ostrva.</comment>
      <origin>3923423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2054" sha1="ag9yk07ugkzx7ajeszhjn297yru1jst" xml:space="preserve">[[Datoteka:LocationPolarRegions.png|mini|desno|300px|Položaj polarnih regija]]
'''Polarne regije''' su područja na [[Zemlja|Zemlji]] koja okružuju polove, a nalaze se sjeverno od Arktičkog i južno od Antarktičkog kruga. Karakteriše ih polarna klima, ekstremno hladne temperature, jaka glacijacija i ekstremne varijacije u dnevnim satima s 24-satnim danom tokom ljeta (ponoćno sunce) i trajnom tamom sredinom zime. Središta tih regija čine [[sjeverni pol|sjeverni]] i [[južni pol]], pa stoga tim regijama dominiraju polarne ledene kape koje se na sjeveru nalaze na [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], a na jugu na [[Antarktik|antarktičkom kontinentu]].&lt;ref name=&quot;spektrum&quot;&gt;[http://www.spektrum.de/lexikon/biologie/polarregion/52704 Polarregion]''Spektrum der Wissenschaft'', pristupljeno 29.72015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

==Arktik==
Arktik pokriva površinu od 12 miliona km2, južna granica nije tačno određena. Klimatološka granica se kreće od 10&amp;nbsp;°C (izoterm) u julu do 0&amp;nbsp;°C  prosječne godišnje temperature. Nekada se i evropska tundra ubraja u Arktik, a nekad ledene pustinje sjeverno od pojasa tundre&lt;ref name=&quot;spektrum&quot;/&gt;.

==Antarktik==
Za razliku od Arktika, Antarktis je kontinent koji su u biogeografiji naziva i ''Archinotis''. Njegova površina, bez ledenih površina i ostrva iznosi 12 miliona km2 a inače 14 miliona km2. Dvostruko je veći od [[Australija|Australije]] i 1,5 puta od [[Evropa|Evrope]]. Granica nije niovdje jasno definisana. Kao konvergencija (sjeverna granica) smatra se površinska voda sjevernog (subantarktičkog) područja s ljetnim temperaturama 5-6&amp;nbsp;°C koja dodiruje područje od 3&amp;nbsp;°C i manjom količinom soli. Granica se time kreće od 50°-60° [[geografska širina|geografske širine]].

== Također pogledajte ==
* [[Arktik]]
* [[Antarktik]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Polar climate}}
{{Regija}}
{{Polarne regije}}

[[Kategorija:Polarne regije Zemlje| ]]
[[Kategorija:Geografija Arktika]]
[[Kategorija:Geografija Antarktika]]
[[Kategorija:Arktički okean]]</text>
      <sha1>ag9yk07ugkzx7ajeszhjn297yru1jst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Univerzitet u Istočnom Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74437</id>
    <revision>
      <id>3923648</id>
      <parentid>3873067</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T02:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14104" sha1="gks8en3d33s7013w1fv0ad8sp23pvgs" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet u Istočnom Sarajevu
| slika                = Rektorat Univeziteta u Istočnom Sarajevu.jpg
| latinsko_ime         = 
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 14. septembar 1992
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Prof. dr. [[Milan Kulić]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Rektor|url=https://www.ues.rs.ba/la/organizacija-2/rektor-univerziteta/page=rektorat|website=www.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 6.093 (2025) &lt;ref&gt;{{cite web|title=Broj studenata upisanih 2023/24|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/obrazovanje/visoko_obrazovanje/skolska_godina_2024_2025/UpisaniStudenti_2024_2025.pdf|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = 
| grad                 = [[Istočno Sarajevo]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = 
| web-sajt             = [https://www.ues.rs.ba/la/uis-2/ ues.rs.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
| slika_opis           = Rektorat Univerziteta u Istočnom Sarajevu
}}

'''Univerzitet u Istočnom Sarajevu''' jedan od osam [[Javni univerzitet|javnih univerziteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovan je 1992. godine, odvajanjem od [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakulteti ovog univerziteta su smješteni na veoma širokoj regiji, pokrivajući većinu teritorije istočnog dijela [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a sastoji se od 17 fakulteta.'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/fakulteti/|title=Универзитет у Источном Сарајеву - Факултети и Академије|website=Универзитету у Источном Сарајеву|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;'''
 
==Akademija likovnih umjetnosti==
{{glavni|Akademija likovnih umjetnosti u Trebinju}}
Fakultet se nalazi u [[Trebinje|Trebinju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alutb.ues.rs.ba/|title=Академија ликовних умјетности Требиње|date=5. 2. 2021|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1995. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 250 studenata, a završilo 88. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci:
#Slikanje
#Grafika

==Pravoslavni bogoslovski fakultet==
{{glavni|Bogoslovski fakultet u Foči}}
Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bogoslovski.ues.rs.ba/|title=https://www.bogoslovski.ues.rs.ba/|website=Pravoslavni bogoslovski fakultet|language=|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Fakultet je osnovan 1994. godine, ali baštini tradiciju sarajevsko-reljevske bogoslovije koja je djelovala između 1882. i 1941. godine. Obrazuje kadrove za potrebe [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

==Ekonomski fakultet - Pale==
{{glavni|Ekonomski fakultet u Istočnom Sarajevu}}
[[Datoteka:Univerzitetska zgrada, Pale 05.jpg|mini|230x230piksel|Zgrada ekonomskog fakulteta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama.]]]]
Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ekofis.ues.rs.ba/|title=Економски факултет Пале Универзитета у Источном Сарајеву|website=Економски факултет Пале Универзитета у Источном Сарајеву|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1993. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 3384 studenata, a završilo 802. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci:
#Opća ekonomija
#Marketing
#Spoljnja trgovina i finansije
#Računovodstvo
#Finansijsko bankarski smijer
#Ekonomija javnog sektora
#Ekonomija preduzeća
#Menadžment
#Međunarodno poslovanje
  
==Ekonomski fakultet - Brčko==
{{glavni|Ekonomski fakultet u Brčkom}}
[[Datoteka:Ekonomski fakultet Brčko.jpg|mini|220x220piksel|Ekonomski fakultet u [[Brčko]]m.]]
Fakultet se nalazi u [[Brčko]]m.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.efb.ues.rs.ba/|title=Економски факултет Брчко - Универзитет у Источном Сарајеву|website=Економски факултет Брчко|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1976. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 8995 studenata, a završilo 1534. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci:
#Računovodstvo i finansije
#Poslovna informatika
#Menadžment

==Elektrotehnički fakultet==
{{glavni|Elektrotehnički fakultet u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etf.ues.rs.ba/|title=Електротехнички факултет Универзитет у Источном Сарајеву|website=www.etf.ues.rs.ba|language=sr|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1961. godine. Do 1993. godine, kada se ovaj fakultet razdvaja na Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu fakultet je upisalo 14.000 studenata a završilo 3497. U periodu od 1993. do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 892 studenata, a završilo 119. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci:
#[[Automatika]] i [[elektronika]]
#[[Računarstvo]] i [[informatika]]
#[[Elektroenergetika]]
   
==Filozofski fakultet==
{{glavni|Filozofski fakultet u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ff.ues.rs.ba/|title=Филозофски факултeт Пале Универзитета у Источном Сарајеву|date=13. 2. 2017|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1993. godine. U aprilu 2008. godine fakultet je studiralo oko 2000 studenata. Fakultet se sastoji od 12 katedri:

#Katedra za[[filozofija|filozofiju]]
#Katedra za [[sociologija|sociologiju]]
#Katedra za žurnalistiku
#Katedra za istoriju
#Katedra za pedagogiju
#Katedra za razrednu nastavu
#Katedra za psihologiju
#Katedra za [[srpski jezik]] i književnost
#Katedra za opću [[književnost]] i bibliotekarstvo
#Katedra za [[engleski jezik]] i književnost
#Katedra za [[geografija|geografiju]]
#Katedra za[[matematika|matematiku]] i [[računarstvo]]

==Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta==
{{glavni|Fakultet fizičke kulture u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u mjestu [[Stambolčić]], općina [[Pale]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://test.fsfv-pr.rs/|title=Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta|access-date=23. 11. 2025|archive-date=29. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251129105805/https://test.fsfv-pr.rs/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1994. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 1684 studenata, a završilo 383. Fakultet se sastoji od dva odsjeka
#Odsjek za profesora fizičke kulture
#Odsjek za [[sport]]

==Fakultet poslovne ekonomije==
{{glavni|Fakultet vanjske trgovine u Bijeljini}}
Fakultet se nalazi u [[Bijeljina|Bijeljini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fpe.ues.rs.ba/|title=Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina|last=Bijeljina|first=Fakultet poslovne ekonomije|website=Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina|language=en-US|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1993. godine kao Viša škola za vanjsku trgovinu, a 2007. godine transformisan u Fakultet poslovne ekonomije. Fakultet se sastoji od tri odsjeka
# Spoljna trgovina, porezi i carine
# Finansije, bankarstvo i osiguranje
# Poslovna informatika

==Fakultet za proizvodnju i menadžment==
{{glavni|Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju}}
Fakultet se nalazi u [[Trebinje|Trebinju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fpm.ues.rs.ba/|title=ФПМ Требиње|date=20. 11. 2025|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1995. godine. Sačinjavaju ga sljedeće katedre:
#Katedra za matematiku i fiziku
#Katedra za mehaniku, konstrukcije i materijale
#Katedra za proizvodne tehnike i tehnologije
#Katedra za manadžment
#Katedra za industrijsko inženjerstvo i informatiku

==Mašinski fakultet==
{{glavni|Mašinski fakultet u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.maf.ues.rs.ba/|title=Mašinski fakultet Istočno Sarajevo|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1994. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 658 studenata, a završilo 114. Fakultet ima samo jedan odsjek, a to je Proizvodni.

==Muzička akademija==
{{glavni|Muzička akademija u Istočnom Sarajevu}}
Akademija se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mak.ues.rs.ba/|title=Muzička akademija Univerzitetа u Istočnom Sarajevu|website=www.mak.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovana je 1994, a sastoji se od sljedećih odsjeka:
#Kompozicija
#Solo pjevanje
#Opća muzička pedagogija

==Medicinski fakultet==  
{{glavni|Medicinski fakultet u Foči}}
Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]]. Osnovan je 1993. Do aprila 2008. fakultet je upisalo 965 studenata, a završilo 135. Na fakultetu djeluje 36 katedri, ali je nastavni program zajednički za sve studente redovnog studija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mef.ues.rs.ba/|title=Медицински факултет Фоча – Медицински факултет Универзитета у Источном Сарајеву|website=www.mef.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Stomatološki fakultet ===
{{glavni|Stomatološki fakultet u Foči}}
Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]]. Osnovan je 1993. godine. Do aprila 2008. fakultet je upisalo 731 student, a završilo 74. Na fakultetu djeluje 5 katedri, ali je nastavni program zajednički za sve studente redovnog studija.

==Pedagoški fakultet==
{{glavni|Pedagoški fakultet u Bijeljini}}
Fakultet se nalazi u [[Bijeljina|Bijeljini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pfb.ues.rs.ba/|title=Педагошки факултет - Бијељина|last=think.ba|website=Педагошки факултет - Бијељина|language=sr|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1993. Na fakultetu djeluju sljedeće katedre:
#Katedra za srpski jezik i književnost i strane jezike,
#Katedra za matematiku i informatiku,
#Katedra za PPD, biologiju, geografiju i ekologiju
#Katedra za pedagogiju, psihologiju, filozofiju i sociologiju
#Katedra za muzičku i likovnu kulturu i fizičko vaspitanje

==Poljoprivredni fakultet==
{{glavni|Poljoprivredni fakultet u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pof.ues.rs.ba/|title=Почетна - Пољопривредни Факултет Источно Сарајево|date=29. 3. 2018|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1994. godine. Na fakultetu djeluje jedan odsjek, opći.
Od početka akademske 2009/2010. godine predviđeno je uvođenje dva nova smjera: opći i biljna proizvodnja.

==Pravni fakultet==
[[Datoteka:Univerzitetska zgrada, Pale 02.jpg|mini|173x173piksel|Zgrada Pravnog fakulteta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama.]]]]
{{glavni|Pravni fakultet u Istočnom Sarajevu}}
Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pravni.ues.rs.ba/|title=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu|website=www.pravni.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1994. godine i organizuje pravni studij općeg tipa, bez usmjerenja i specijalizacija.

==Saobraćajno-tehnički fakultet==
{{glavni|Saobraćajno-tehnički fakultet u Doboju}}
Fakultet se nalazi u [[Doboj]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sf.ues.rs.ba/cir/|title=Саобраћајни факултет Добој|language=en-US|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 2005. godine transformacijom dotadašnje Više tehničke škole. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci:
#Saobraćajni odsjek:
##drumski i gradski saobraćaj
##željeznički saobraćaj
##poštanski saobraćaj
##telekomunikacije
##logistika
#Tehnički odsjek:
##mašinska studijska grupa
###proizvodno mašinstvo
###industrijsko inžinjerstvo
##elektrotehnička studijska grupa
###elektronika i automatika
###elektrotehničko inžinjerstvo
##informatička studijska grupa
###programiranje
###informacione tehnologije i računarstvo

==Tehnološki fakultet==
{{glavni|Tehnološki fakultet u Karakaju}}
Fakultet se nalazi u [[Karakaj]]u, općina [[Zvornik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tfzv.ues.rs.ba/|title=Насловна|website=Технолошки факултет Зворник|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 1993. godine. Školuje kadrove iz oblasti hemijske i procesne tehnologije.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]
* [[Univerzitet u Sarajevu]]

== Reference ==

{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.unssa.rs.ba/ Službena stranica]
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Istočnom Sarajevu]]
[[Kategorija:Univerzitet u Istočnom Sarajevu|*]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Istočnom Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>gks8en3d33s7013w1fv0ad8sp23pvgs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Princ Filip, vojvoda od Edinburgha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75544</id>
    <revision>
      <id>3923424</id>
      <parentid>3706129</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ostvra - ostrva.</comment>
      <origin>3923424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8218" sha1="gkhd7ctybyiy3wd2rahi38dujzdh7xw" xml:space="preserve">{{Infokutija Veličanstvo|Princ
| Ime            = Princ Philip
| Titula         = Vojvoda od Edinburgha; Grof od Merionetha
| Slika          = Duke of Edinburgh 33 Allan Warren.jpg
| Opis slike     = Princ Philip 1992.
| Supružnik      = [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]] {{small|(1947–2021)}}
| Djeca          = [[Charles III]]&lt;br /&gt;[[Anne, velika princeza]]&lt;br /&gt;[[Princ Andrew, vojvoda od Yorka|Andrew, vojvoda od Yorka]]&lt;br /&gt;[[Princ Edward, grof od Wessexa|Edward, grof od Wessexa]]
| Dinastija      = [[Dinastija Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg|Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]]
| Otac           = [[Andrej od Grčke]]
| Majka          = [[Alisa Batenberška]]
| Datum rođenja  = {{Datum rođenja|1921|06|10}}
| Mjesto rođenja = [[Krf]], [[Grčka]]
| Datum smrti    = {{Datum smrti i godine|2021|04|09|1921|06|10}}
| Mjesto smrti   = [[Windsor (Berkshire)|Windsor]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
}}
'''Princ Philip''',{{efn|Princ Philip, kao i ostali članovi kraljevske porodice, zakonski nema prezime.}} '''vojvoda od Edinburgha''' (fonetski: Filip), rođen kao '''Philip od Grčke i Danske''' (10. juni 1921 – 9. april 2021), bio je suprug kraljice [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]].

==Grčki princ==
Rođen je na ostrvu [[Krf]]u kao peto dijete i jedini sin grčkog princa [[Andrej od Grčke|Andreja]] i princeze [[Alisa Batenberška|Alise od Battenberga]]. Kao potomak [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] sa majčine strane princ Philip je i sam u nasljednom nizu za britanski tron, ali je u tom pogledu njegov položaj zanemariv. Kao Viktorijin potomak princ Philip je rođak svoje žene u trećem koljenu, ali su u još bližem srodstvu preko danskog kralja [[Kristijan IX, kralj Danske|Kristijana IX]].

Godine 1922. njegov amidža je bio prisiljen [[abdikacija|abdicirati]], pa je kralj [[George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] poslao brod po zbačenu grčku kraljevsku porodicu. Obrazovan je u [[Njemačka|Njemačkoj]] i na sjeveru [[Škotska|Škotske]]. Sve četiri Philipove sestre udale su se za njemačke prinčeve koji su bili sumnjičeni za [[nacizam]], što je kasnije loše uticalo na odnos Britanaca prema Philipu.

==Brak==
[[Datoteka:Canadian Prince Philip.jpg|mini|200px|lijevo|Princ Philip u [[Toronto|Torontu]], [[Kanada]], slikano 1951. godine.]]

Dana 20. novembra 1947. godine princ Philip je oženio britansku prijestolonasljednicu, [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|princezu Elizabetu]]. Vjenčanju koje je održano dvije godine po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nije smjela prisustvovati Philipova njemačka rodbina, odnosno nije prisustvovao niko osim njegove majke. Vjenčanju je odbila prisustvovati i Elizabetina tetka pošto njen mlađi brat i Elizabetin amidža, [[Edvard VIII od Ujedinjenog Kraljevstva|Edvard, vojvoda od Windsora]], nije bio pozvan zbog svoga braka sa [[Wallis Warfield]]. Nešto prije vjenčanja Philip je bio primoran odreći se [[pravoslavlje|pravoslavlja]] i postati član [[Crkva Engleske|Crkve Engleske]],{{efn|name=vjera|...iako po Zakonu o nasljeđivanju supružnik monarha ili osobe u nasljednom nizu samo ne smije biti [[katoličanstvo|katolik]], što znači da suprug, kao i svaka osoba u nasljednom nizu, može biti bilo koje druge vjere.}} te opovrgnuti svoju vjernost grčkoj kruni i odreći se titule princa od Grčke i Danske. Do tada princ Filipos uzeo je ime '''Philip Mountbatten'''. Odmah zatim je postao britanski građanin i dobio oslovljavanje ''Vaša Kraljevska Visost'', te titulu vojvode od Edinburgha. Njihov brak je bio kontroverzan; princ Philip je rođen kao [[pravoslavlje|pravoslavac]], a njegove sestre bile su udate za [[nacizam|naciste]]. Navodno su se i Elizabetina majka, [[Elizabeth Bowes-Lyon|kraljica Elizabeth]], i nana protivile ovom vjenčanju.&lt;ref name=BBC&gt;{{Cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2Fcampaigns%2Fqueen80%2Fuqphilip.xml |title=Philip, the one constant through her life |access-date=14. 7. 2021 |archive-date=25. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080225134148/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2Fcampaigns%2Fqueen80%2Fuqphilip.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nedugo nakon vjenčanja princeza Elizabeta i princ Philip su preselili na [[Malta|Maltu]], gdje je princ Philip služio u mornarici.

Dana 14. novembra 1948. godine vojvoda i vojvotkinja od Edinburgha su dobili svoje prvo dijete, sina koji je, zahvaljujući intervenciji kralja [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea VI]], bio poznat kao [[Charles, princ od Velsa|princ Charles od Edinburgha]]. Naime, kralj George VI je Elizabetinoj djeci posebnim kraljevskim patentom omogućio korištenje prinčevskih titula i oslovljavanja. Pošto su Charles i Elizabetina jedina kćerka [[Anne, velika princeza|Anne]] (rođ. [[15. august]]a 1950) u trenutku rođenja bili potomci monarha u ženskoj liniji, nisu automatski imali pravo na titule princa i princeze.&lt;ref name=heraldica&gt;[http://www.heraldica.org/topics/britain/TNA/LCO_6_3676.htm Letters Patent, 22 October 1948]&lt;/ref&gt;

===Suprug kraljice===
[[Datoteka:Queen Elizabeth II and Prince Philip visiting NASA, May 8, 2007.jpg|mini|200px|desno|Princ Philip i [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljica Elizabeta II]] tokom posjete [[NASA]] 2007.]]

Philipova žena postala je kraljica po smrti njenog oca 1953. godine. Tada je u pitanje došlo ime dinastije kojoj će pripadati njihov sin. Po tradiciji, [[princ Charles]] bi pripadao Philipovoj dinastiji, ali Elizabetina nana se oštro protivila mijenjanju imena dinastije. Odlučeno je da će vladarska dinastija nakon Elizabetine smrti ostati [[dinastija Windsor]], iako bi Charles mogao promijeniti ime po svojoj želji, ali da će svi Philipovi potomci koji ne budu članovi kraljevske porodice nositi prezime ''Windsor-Mountbatten''. Nakon Elizabetine krunidbe kraljica i njena porodica su preselili u Buckinghamsku palaču, u centralnom [[London]]u, gdje je kraljevski par dobio još dva sina: [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka|princa Andrewa]] i [[Princ Edward, grof od Wessexa|princa Edwarda]]. Nedugo poslije krunidbe kraljica i vojvoda od Edinburgha otišli su na šestomjesečni put oko svijeta, koji je trajao od 1953. do 1954. godine, postavši tako prvi monarh koji je okružio svijet.

Zapamćen je ostao prinčev loš odnos sa nevjestama, [[Diana Spencer|Diani Spencer]] i [[Sarah, vojvotkinja od Yorka|Sarah Ferguson]]. Nakon Dianine smrti [[1997]]. godine razne teorije zavjere podržavao je Dodijev otac, Muhamed al-Fajed. Najčešće je glavni lik ovih teorija o zavjeri bio upravo Charlesov otac, Philip, ali se često navodi i ime samog Charlesa.&lt;ref name=newsbbc10&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7251568.stm Point-by-point: Al Fayed's claims]&lt;/ref&gt;

===Titula===
Muž britanske kraljice nikada automatski nije dobio titulu niti poziciju u kraljevstvu, pa tako nije ni Philip. Kraljica Elizabeta II je po svom dolasku na tron Philipu osigurala prednost nad svim muškarcima u kraljevstvu osim nje, te mu 1957. godine dala titulu princa. Prikladna titula za princa Philipa je bila razmatrana još otkako je njegova supruga naslijedila tron; titula [[kralj]]a je odmah odbačena jer se smatra da bi nadmašila Elizabetinu titulu kraljice. Jedini muž kraljice koji je imao zvaničnu titulu kao njen muž bio je Philipov i Elizabetin prapradjed, [[Albert od Saskokoburga i Gote]], kojem je [[kraljica Viktorija]] dala titulu princa pratioca. Međutim, kako je Philip imao titulu vojvode od Edinburgha, nikada nije dobio novu kao kraljičin muž.

==Napomene==
{{napspisak}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Prince Philip, Duke of Edinburgh}}

{{DEFAULTSORT:Filip, vojvoda od Edinburgha}}
[[Kategorija:Rođeni 1921.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Supružnici britanskih vladara]]
[[Kategorija:Vojvode od Edinburgha]]
[[Kategorija:Britanska kraljevska porodica]]
[[Kategorija:Britanski prinčevi]]
[[Kategorija:Gliksburgovci]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]]</text>
      <sha1>gkhd7ctybyiy3wd2rahi38dujzdh7xw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77705</id>
    <revision>
      <id>3923569</id>
      <parentid>3922005</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T17:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15770" sha1="e1mvq1mdoejqal7tn0nqpqoqfw7dym7" xml:space="preserve">Ovaj članak predstavlja spisak svih [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Javni univerziteti ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Univerzitet 
!Entitet!! Lokacija 
!Fakulteti!! Osnovan !! Broj studenata
(ak. 2024/2025)
! Web adresa
|-
| [[Univerzitet u Banjoj Luci]] 
|[[Republika Srpska]]||[[Banja Luka]] 
|17&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unibl.org/sr-lat/clanice/fakulteti|title=Факултети|last=Београду|first=Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у|website=UNIBL|language=|access-date=3. 5. 2025|archive-date=24. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250424173051/https://unibl.org/sr-lat/clanice/fakulteti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1975. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''9.473''' &lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/obrazovanje/visoko_obrazovanje/skolska_godina_2024_2025/UpisaniStudenti_2024_2025.pdf|title=Upisani studenti na studije prvog ciklusa/УПИСАНИ СТУДЕНТИ НА СТУДИЈЕ ПРВОГ ЦИКЛУСA|publisher=Republički zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt;||{{URL|http://www.unibl.org}}
|-
| [[Univerzitet u Bihaću]] 
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Bihać]] 
|7&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unbi.ba/sadrzaj/fakulteti/9|title=UNBI|website=UNBI|language=|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1997. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''1.702''' &lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2025/06/Visoko-obrazovanje-2024-2025.pdf|title=VISOKO OBRAZOVANJE/HIGHER EDUCATION 2024/2025.|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=8. 7. 2025|archive-date=11. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211073538/https://fzs.ba/wp-content/uploads/2025/06/Visoko-obrazovanje-2024-2025.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;||{{URL|http://www.unbi.ba}}
|-
|  [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]] 
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Mostar]] 
|8&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unmo.ba/univerzitet/fakulteti/|title=Fakulteti u sklopu Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|website=Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|language=|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1977. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''2.796''' &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;||{{URL|http://www.unmo.ba}}
|-
| [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu]]
|[[Republika Srpska]]||[[Istočno Sarajevo]] 
|17&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/la/fakulteti-2/|title=Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Fakulteti i Akademije|website=Univerzitet u Istočnom Sarajevu|language=|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1992. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''6.093''' &lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;||{{URL|http://www.unssa.rs.ba}}
|-
| [[Univerzitet u Mostaru]]
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Mostar]] 
|11&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sum.ba/sum/universitas-mostariensis/|title=- SUM|website=www.sum.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1977. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''7.135''' &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;||{{URL|http://www.sum.ba}}
|-
|[[Univerzitet u Sarajevu]]
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Sarajevo]] 
|25&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/org-jedinica|title=Members of the University|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1949. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''21.637''' &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;||{{URL|http://www.unsa.ba}}
|-
| [[Univerzitet u Tuzli]]  
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Tuzla]] 
|13&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://untz.ba/organizacione-jedinice/|title=Organizacione jedinice|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |1976. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''6.258''' &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;||{{URL|http://www.untz.ba}}
|-
| [[Univerzitet u Zenici]] 
|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Zenica]] 
|8&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unze.ba/organizacione-jedinice/fakulteti/|title=Fakulteti - Univerzitet u Zenici|date=9. 10. 2015|language=bs|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |2000. || style=&quot;text-align:right;&quot;|'''3.087''' &lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;||{{URL|http://www.unze.ba}}
|}

== Broj studenata 2024/2025. akademske godine ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! !! Studenti na javnim univerzitetima !! Studenti na privatnim univerzitetima/visoke škole !! Ukupno studenata
|-
|Federacija Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2024/06/Visoko-obrazovanje.pdf|title=Visoko obrazovanje, Zavod za statistiku FBiH}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |42.615 (78.45 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |11.711 (21.55 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |54.326 (100 %)
|-
|Republika Srpska&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/obrazovanje/visoko_obrazovanje/Bilten_VisokoObrazovanje_2023_2024_WEB.pdf|title=Visoko obrazovanje, Republički zavod za statistiku RS}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.566 (65.26 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |8.291 (34.74 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |23.857 (100 %)
|-
| Brčko distrikt&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/BRC_05_2023_TB_1_BS.pdf|title=STATISTIKA OBRAZOVANJA od kraja 2020/2021. do početka 2024/2025. školske godine|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;|| style=&quot;text-align:right;&quot; |0 (0 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |1.127 (100 %) || style=&quot;text-align:right;&quot; |1.127 (100 %)
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''58.181 (73.34 %)'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.129 (26.66 %)'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''79.310 (100 %)'''
|}

== Broj studenata za aktuelnu i prethodne akademske godine ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2019/2020
!2020/2021
!2021/2022
!2022/2023
!2023/2024
!2024/2025
|-
|Federacija Bosne i Hercegovine&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
|58.048
|{{rast}} 58.057
|{{Gubitak}} 55.577
|{{Gubitak}} 53.618
|{{Gubitak}} 51.940
|{{rast}} 54.326
|-
|Republika Srpska&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|29.440
|{{Gubitak}} 28.523
|{{Gubitak}} 27.583
|{{Gubitak}} 26.774
|{{Gubitak}} 26.332
|{{Gubitak}} 23.857
|-
|Brčko distrikt&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/BRC_05_2023_TB_1_BS.pdf|title=Statistika obrazovanja, Brčko distrikt}}&lt;/ref&gt;
|1.036
|{{Gubitak}} 879
|{{Gubitak}} 782
|{{rast}} 831
|{{rast}} 941
|{{rast}} 1.127
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''
|'''88.524'''
|{{Gubitak}} '''87.459'''
|'''{{Gubitak}} 83.942'''
|{{Gubitak}} '''81.223'''
|'''{{Gubitak}} 79.213'''
|'''{{rast}} 79.310'''
|}

== Privatni univerziteti (uključujući samostalne visoke škole i koledže) ==
* [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu]] ([[Sarajevo]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ius.edu.ba/en|title=International University of Sarajevo - IUS|date=29. 4. 2025|website=www.ius.edu.ba|language=en|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Međunarodni univerzitet Burch]] ([[Sarajevo]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ibu.edu.ba/|title=International Burch University {{!}} IBU|website=www.ibu.edu.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Sarajevo School of Science and Technology|Škola nauke i tehnologije u Sarajevu]] ([[Sarajevo]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ssst.edu.ba/en|title=SSST - Sarajevo School of Science and Technology|date=28. 4. 2025|website=ssst.edu.ba/|language=en|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultet javne uprave]] ([[Sarajevo]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fju.edu.ba/|title=Fakultet za javnu upravu|date=3. 5. 2008|website=web.archive.org|access-date=3. 5. 2025|archive-date=3. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080503202848/http://www.fju.edu.ba/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* [[Komunikološki koledž u Banjoj Luci &quot;Kapa Fi&quot;]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kfbl.edu.ba/|title=Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi – Banja Luka College of Communications Kappa Phi – Visokoškolski studij za komunikologiju, dizajn i engleski jezik – Higher education studies in communications, design and English|website=kfbl.edu.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Panevropski univerzitet Apeiron Banjaluka]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apeiron-uni.eu/|title=Panevropski univerzitet Apeiron {{!}} Banja Luka – Univerzitet Evropskih Znanja|date=14. 2. 2008|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025|archive-date=2. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202115751/http://www.apeiron-uni.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[eMPIRICA|Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA u Brčko distriktu BiH]] ([[Brčko distrikt|Brčko Distrikt]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://empiricom.ba/|title=Početna|website=eMPIRICOM|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Evropski univerzitet &quot;Kallos&quot; Tuzla|Evropski univerzitet &quot;Kallos&quot;]] ([[Tuzla]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eukallos.edu.ba/|title=Evropski univerzitet Kallos Tuzla|website=Evropski univerzitet &quot;Kallos&quot; Tuzla|language=en-US|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet u Travniku]] ([[Travnik]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.unt.ba/|title=Početna - Univerzitet u Travniku|website=www.unt.ba|access-date=3. 5. 2025|archive-date=3. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250503012205/http://www.unt.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet Hercegovina]] ([[Međugorje]] i [[Mostar]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveherc-edu.com/|title=Univerzitet Hercegovina|access-date=28. 2. 2011|archive-date=27. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127193959/http://www.sveherc-edu.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Međunarodni univerzitet &quot;Phillip Noel Baker&quot;]] (Sarajevo);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.iupnb.edu.ba/|title=Internacionalni univerzitet Philip Noel-Baker - Sarajevo - BiH - PO ETNA|date=28. 8. 2008|website=web.archive.org|access-date=3. 5. 2025|archive-date=28. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080828104727/http://www.iupnb.edu.ba/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* [[Američki Univerzitet u Bosni i i Hercegovini]] (Tuzla, Sarajevo i Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aubih.edu.ba/|title=Američki Univerzitet u BiH|access-date=24. 7. 2008|archive-date=10. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410183635/http://www.aubih.edu.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://univerzitetpim.edu.ba/|title=Univerzitet PIM – Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment|language=en-US|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet za poslovne studije]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.univerzitetps.com/|title=One moment, please...|website=www.univerzitetps.com|language=en|access-date=3. 5. 2025|archive-date=6. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106160508/http://www.univerzitetps.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Koledž u Banjoj Luci]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blc.edu.ba/|title=Banja Luka College – Akreditovana visokoškolska institucija|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Koledž za primjenjene i pravne nauke &quot;Prometej&quot;]] (Banja Luka);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prometej-bl.com/|title=Koledž za primjenjene i pravne nauke Banja Luka|access-date=24. 7. 2008|archive-date=3. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200803083541/http://prometej-bl.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet Slobomir P]] ([[Doboj]] i [[Bijeljina]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://spu.ba/|title=Slobomir P Univerzitet|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Visoka škola za ekonomiju i informatiku]] ([[Prijedor]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://koledzprijedor.org/|title=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info contact|last=contact|first=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info|website=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info contact|language=en-PH|access-date=3. 5. 2025|archive-date=28. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210828135040/http://www.koledzprijedor.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet Sinergija]] (Bijeljina);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinergija.edu.ba/|title=Univerzitet Sinergija|last=com&gt;|first=Milan Tair (web developer) &lt;milan dot tair at gmail dot|website=sinergija.edu.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet &quot;VITEZ&quot; Travnik]] ([[Travnik]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://out.edu.ba/|title=Univerzitet &quot;Vitez&quot; u Travniku - Naslovnica|date=23. 7. 2010|website=web.archive.org|access-date=3. 5. 2025|archive-date=23. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723173844/http://out.edu.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Koledž za poslovni menadžment &quot;PRIMUS&quot;]] ([[Gradiška]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://primus-gradiska.com/|title=primus-gradiska.com - V;Š Primus Visoka škola Gradiška Banjakrstvo Javna uprava Marketing Poslovna informatika Resources and Information.|date=19. 4. 2018|website=web.archive.org|access-date=3. 5. 2025|archive-date=19. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419101017/http://primus-gradiska.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Nezavisni univerzitet Banja Luka]] ([[Banja Luka]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nubl.org/|title=NUBL|website=NUBL|language=en-US|access-date=3. 5. 2025|archive-date=3. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250503085312/https://nubl.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Evropski univerzitet Brčko Distrikt]] ([[Brčko distrikt|Brčko Distrikt]])&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bdcentral.net/index.php/ba/aktuelno/vijesti/478-univerzitet-u-brkom |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120327114609/http://www.bdcentral.net/index.php/ba/aktuelno/vijesti/478-univerzitet-u-brkom |archive-date=27. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Internacionalni Univerzitet Travnik]] ([[Travnik]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://iu-travnik.com/|title=Početna|website=Internacionalni Univerzitet Travnik|language=en-US|access-date=3. 5. 2025|archive-date=4. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250504032425/https://iu-travnik.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Pravni fakultet Univerziteta u Travniku]] ([[Kiseljak]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pfk.edu.ba/v2/bs/|title=Početna|website=pfk.edu.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Visoka škola „CEPS-Centar za poslovne studije“]] ([[Kiseljak]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ceps.edu.ba/Default|title=Visoka škola &quot;CEPS-Centar za poslovne studije&quot; Kiseljak|website=www.ceps.edu.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzitet &quot;Bijeljina&quot;]] ([[Bijeljina]]);&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ubn.rs.ba/|title=Pocetna {{!}} Univerzitet &quot;BIJELJINA&quot; Bijeljina|website=www.ubn.rs.ba|access-date=3. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Visoka međunarodna škola Cazin]] ([[Cazin]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.4icu.org/reviews/universities-english/18033.html|title=Cazin International College Ranking &amp; Overview 2024|website=www.4icu.org|language=en|access-date=20. 4. 2024|archive-date=20. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240420062844/https://www.4icu.org/reviews/universities-english/18033.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Obrazovanje]]
* [[Univerzitet]]
* [[Fakultet]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Spiskovi univerziteta i koledža|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Spiskovi univerziteta i koledža po državama|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>e1mvq1mdoejqal7tn0nqpqoqfw7dym7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78168</id>
    <revision>
      <id>3923437</id>
      <parentid>3916877</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Admirmusicady</username>
        <id>148183</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistika za putnički saobraćaj (putnici) */</comment>
      <origin>3923437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18071" sha1="atvnuqvungeaczmlbk4m9hql0s1naoo" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Tuzla
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika   | slika = Aerodrom Tuzla terminal.jpg
| slika-širina = 280px
| opis = Putnički terminal Međunarodnog aerodroma Tuzla        = Tuzla International Airport Logo.png
| slika-širina    =  
| opis            = 
| IATA            = TZL
| ICAO            = LQTZ
| vrsta           = Civilni/Vojni
| vlasnik-operator= [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]]
| vlasnik         = Vlada TK 
| operator        = 
| grad            = 
| hub             = [[Wizz Air]]
| lokacija        = [[Dubrave Gornje]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        =
| upotreba        =
| visina-m        = 239 m
| koordinate      = {{Coor dms|44|27|31.16|N|18|43|29.22|E|type:airport}}
| website         = {{URL|tuzla-airport.ba}}
| metar-visina    = 
| metar-r     = 
| r1-broj     = 09/27
| r1-dužina-m = 2.485
| r1-površina = Asfalt
| r2-broj     =
| r2-dužina-m = 
| r2-površina = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m    = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Tuzla'''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; {{aerodrom kodovi|TZL|LQTZ}}&lt;ref&gt;[http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609040410/http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/|date=9. 6. 2015}} Osnovne karakteristike aerodroma. (n.d.). Pristupljeno 31. 5. 2015.&lt;/ref&gt; jest [[aerodrom]] u naseljenom mjestu [[Dubrave Gornje]], [[Živinice|Grad Živinice]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://bizreg.pravosudje.ba/pls/apex/f?p=183:13:6050232018269937::NO:RP,13:P13_P_POS_ID,P13_XMBS,P13_NAZIV:21107161,1-9924,\Javno%20preduze%C4%87e%20%22ME%C4%90UNARODNI%20AERODROM%20TUZLA%22%20%20dru%C5%A1tvo%20sa%20ograni%C4%8Denom%20odgovorno%C5%A1%C4%87u%20\] Registar privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; 15&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;[https://www.google.ba/maps/dir/Tuzla/Tuzla+International+Airport,+Dubrave+Gornje+75273/@44.4984037,18.650661,13z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475ead03ad64e779:0xa667fa80a17fd8cb!2m2!1d18.6734688!2d44.5374611!1m5!1m1!1s0x47594c4b0e3a1a63:0x6472d67618d01548!2m2!1d18.724667!2d44.458629?hl=en] Google Maps. Directions: Tuzla-Međunarodni aerodrom Tuzla&lt;/ref&gt; udaljenom od [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Aerodrom je civilni, ali služi i kao vojna baza. Jedan je od četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini.

Posljednjih godina, aerodrom je doživio ekspanziju po broja putnika te se trenutno svrstava kao drugi najprometniji aerodrom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], iza [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]]. Aerodrom je poznat i kao centar za niskobudžetne (''low cost'') avio kompanije, kojeg koriste putnici iz BiH kao i iz susjednih država, Hrvatske i Srbije. Wizzair je otvorio bazu 12. decembra 2025.

== Historija ==

Međunarodni aerodrom Tuzla je do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio najveći vojni aerodrom [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrana SFRJ]]. Stavljen je pod kontrolu snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 1992. Od 1996. pa nadalje, postao je glavno čvorište za [[SFOR|Snage stabilnosti]]. [[Tuzlanski kanton]] pretvorio je Aerodrom Tuzla u civilni aerodrom 1998. Međunarodni aerodrom Tuzla zvanično je otvoren za civilni saobraćaj 10. oktobra 1998. Od 2011. na Međunarodni aerodrom Tuzla slijeću avioni niskobudžetne mađarske aviokompanije [[Wizz Air]]. U junu 2015. ta kompanija otvorila je svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Tuzla i stacionirala jedan [[Airbus A320]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyuaviation.com/2015/06/wizz-air-opens-tuzla-base.html|title=EX-YU Aviation News: Wizz Air opens Tuzla base|website=www.exyuaviation.com|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Time je broj destinacija [[Wizz Air]]-a iz Tuzle porastao na devet, a broj sedmičnih polijetanja na 22 u toku ljetnog reda letenja. [[Wizz Air]] je 12. septembra 2023. zatvorio bazu, ali je nastavio letjeti na tri destinacije.

== Zgrada terminala ==
[[Datoteka:Tuzla Airport Passport Control.jpg|mini|Prostor za kontrolu pasoša]]
Zgrada putničkog [[terminal]]a, izgrađena 1998, pruža kapacitet od 350 putnika po satu. [[Vlada Tuzlanskog kantona]] je u decembru 2015. budžetom za 2016. namjenila oko 2 miliona KM za rekonstrukciju i proširenje postojećeg putničkog terminala i izgradnju manjeg teretnog terminala sa skladištima i hladnjačama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|title=Biznis.ba - 2 miliona KM za izgradnju zgrade terminala na Tuzlanskom aerodromu|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304212621/http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Vlada je namjenila blizu 500 hiljada KM za izgradnju sistema prilazne rasvjete (ALS).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|title=Međunaroni aerodrom Tuzla: U ovoj godini očekuje se veći broj putnika|date=23. 2. 2016|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170511095054/http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|archive-date=11. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pista ==
[[Datoteka:Wizzari plane in Tuzla internaional airport.jpg|mini|Taksi aviona [[Wizz Air]] nakon slijetanja u Međunarodnu zračnu luku Tuzla]]
Međunarodni aerodrom Tuzla posjeduje jednu asfaltiranu pistu (broj: 09/27) dužine 2485 metara i širine 45 metara. [[Aerodrom]] posjeduje 6 rulnica (A, B, C, D, E i F), od kojih se rulnica F proteže paralelno sa glavnom pistom.&lt;ref name=&quot;tuzla-airport.ba&quot;&gt;{{cite web|url=http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|title=Tuzla international airport  » Basic Airport Characteristics|website=tuzla-airport.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805091807/http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|archive-date=5. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoje tri parking pozicije za avione, od kojih su dvije u funkciji. Parking pozicije su dimenzija 116 m x 106 m, za putničke i teretne avione. [[Aerodrom]] je sposoban prihvatiti avione svih vrsta, namjena i veličina, pa je tako moguć prihvat dva [[Airbus A320|Airbus 320]] ili [[Boeing 737]] aviona istovremeno. Također je moguć prihvat dva aviona [[Airbus 330]] na dvije spojene parking pozicije, ili prihvat jednog [[Antonov AN-124 Ruslan]] ili [[Boeing 747 cargo]] aviona. U blizini samog putničkog terminala je i prostor za prihvat 31 helikoptera tipa [[Bell UH-1]] ili sličnih helikoptera.&lt;ref name=&quot;tuzla-airport.ba&quot;/&gt;

== Destinacije ==

=== Putnički saobraćaj ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kompanija
!Destinacije
|-
|{{ZD|ŠVI}} [[Chair airlines]]
|{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]]&lt;br&gt;
|-
|{{ZD|TUR}} [[Freebird Airlines]] 
|{{ZD|TUR}} [[Antalya]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Corendon Airlines]]
|{{ZD|TUR}} [[Antalya]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Pegasus Airlines]]
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] 
|-
|-
|{{ZD|HUN}} [[Wizz Air]] 
|{{ZD|SUI}} [[Basel]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Dortmund]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br&gt;
{{ZD|SLK}} [[Bratislava]]&lt;br&gt;{{ZD|NED}} [[Mastricht]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Malmö]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Berlin]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Frankfurt]]&lt;br&gt;{{ZD|KIP}} [[Larnaca]]&lt;br&gt;{{ZD|FRA}} [[Pariz]]&lt;br&gt;
|-
|{{ZD|EGY}} [[Air Cairo]]
|{{ZD|EGY}} [[Hurgada]]   sezonski 15.06.2026
|}

=== Teretni saobraćaj ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kompanija
!Destinacija
|-
|[[Turkish Airlines]]
|[[Istanbul]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Počeo izvoz mesa u Tursku sa aerodroma u Tuzli |url=https://ba.n1info.com/biznis/a98704-poceo-izvoz-mesa-u-tursku-sa-aerodroma-u-tuzli/ |website=N1 |access-date=9. 6. 2021 |date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Statistika tereta===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;align=&quot;
!Godina 
!Utovar (u [[Tonama|t]])
!Istovar (u [[Tonama|t]])
!Ukupno(u[[Tonama|t]])
|-
|2017
|249.6
|3,80
|{{rast}}'''249.6'''
|-
|2016&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|title=Statistics|date=2016|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-date=5. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200605231618/http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|6.065,92
|3.83
|{{rast}}'''6.062,09''''
|-
|2015
|219.557
|16.689
|{{rast}}'''236.246'''
|-
|2014
|55.559
|53.793
|{{rast}}'''109.392'''|
|}

== Statistika ==

=== Statistika za putnički saobraćaj (putnici) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina/Mjesec 
!Januar
!Februar
!Mart
!April
!Maj
!Juni
!Juli
!August
!Septembar
!Oktobar
!Novembar
!Decembar
!Ukupno
!Promjena
|-
|2026
|{{rast}}34.989
|{{rast}}27.331
|{{rast}}35.615
|{{rast}}64.296
|{{rast}}63.179
|{{rast}}66.866
|{{rast}}73.010
|{{rast}}75.382
|
|
|
|
|'''433.303'''
| +59,7%
|-
|2025
|{{rast}}20.931
|{{rast}}17.839
|{{rast}}22.724
|{{rast}}21.827
|{{rast}}21.866
|{{rast}}31.637
|{{rast}}38.214
|{{rast}}42.087
|{{rast}}34.390
|{{rast}}32.977
|{{rast}}21.934 
|{{rast}}31.888
|{{rast}} '''338.132'''
|{{rast}}+75,3%
|-
|2024
|{{smanjenje}}19.171
|{{smanjenje}}17.162
|{{smanjenje}}14.737
|{{smanjenje}}13.158
|{{smanjenje}}13.023
|{{smanjenje}}13.691
|{{smanjenje}}18.317
|{{smanjenje}}22.538
|{{smanjenje}}19.764
|{{smanjenje}}19.192
|{{smanjenje}}16.700
|{{smanjenje}}19.426
|{{smanjenje}}'''207.557'''
|{{smanjenje}}71,3%
|-
|2023
|{{rast}}58.304
|{{smanjenje}}48.326
|{{rast}}53.076
|{{rast}}67.152
|{{rast}}68.442
|{{smanjenje}} 64.795
|{{rast}}72.079
|{{smanjenje}} 70.088
|{{smanjenje}}28.118
|{{smanjenje}}18.825
|{{smanjenje}}15.341
|{{smanjenje}}17.899
|{{rast}}'''582.336'''
| {{rast}}+105.6%
|-
|2022.
|{{rast}} 23.368
|{{smanjenje}} 14.630
|{{rast}} 22.793
|{{rast}} 40.360
|{{rast}} 41.322
|{{smanjenje}} 40.207
|{{rast}} 50.027
|{{rast}} 51.426
|{{smanjenje}} 42.688
|{{rast}} 44.713
|{{rast}} 50.481
|{{rast}} 52.151
|{{rast}} '''474.166'''
| {{rast}} +47,44%
|-
|2021.
|{{smanjenje}} 12.394
|{{smanjenje}} 8.427
|{{smanjenje}} 11.650
|{{rast}} 13.969
|{{rast}} 19.880
|{{rast}} 23.006
|{{rast}} 45.983
|{{rast}} 48.630
|{{rast}} 32.960
|{{rast}} 35.027
|{{rast}} 21.600
|{{rast}} 25.486
|{{rast}}'''299.012'''
|{{rast}}+26,6%
|-
|2020.
|35.188
|36.438
|17.665
|0
|100
|19.456
|32.008
|28.813
|19,509
|17,120
|9.505
|12.473
|{{rast}}'''228.425'''
|61,4%
|-
|2019.
|36.341
|30.658
|35.679
|56.276
|52.425
|59.581
|67.794
|66.732
|56.412
|54.018
|35.484
| 41.617
|{{smanjenje}}'''551.466'''
|  +1,16%
|-
|2018.
|40.563
|35.976
|43.112
|52.638
|49.371
|53.709
|67.438
|65.364
|56.062
|50.122
|30.763
|39.471
|{{rast}}'''584.589'''
| +9,0%
|-
|2017.
|26.554
|23.105
|29.116
|50.763
|47.701
|49.662
|63.173
|63.788
|52.816
|51.556
|37.432
|40.178
|{{rast}}'''535.834'''
| +72,1%
|-
|2016.
|19.234
|19.939
|23.598
|25.261
|27.324
|26.673
|32.229
|31.046
|27.793
|27.621
|23.619
|27.061
|{{rast}}'''311.398'''
| +20,2%
|-
|2015.
|12.960
|12.005
|14.474
|17.311
|18.082
|21.563
|33.666
|33.007
|28.900
|27.167
|22.462
|17.427
|{{rast}}'''259.074'''
| +71,2%
|-
|2014.
|8.276
|6.455
|7.289
|9.495
|9.343
|12.195
|19.887
|19.253
|16.967
|16.299
|12.363
|13.531
|{{rast}}'''151.353'''
| +146,0%
|-
|2013.
|1
|0
|0
|0
|455
|6.251
|11.868
|11.000
|9.071
|8.673
|7.359
|6.835
|{{rast}}'''61.513'''
| +1.367,7%
|-
|2012.
|8
|0
|51
|13
|2
|854
|1.762
|1.243
|195
|59
|4
|0
|{{rast}}'''4.191'''
| -7,4%
|-
|2011.
|0
|0
|12
|54
|8
|1.143
|1.506
|965
|10
|426
|403
|0
|{{rast}}'''4.527'''
|N/A
|}

=== Statistika destinacija Wizzaira===
Najfrekventnije destinacije sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (2015)
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Poredak
!Destinacija
!Broj putnika (dolasci i odlasci)
|-
|1
|[[Dortmund]]
|43.502
|-
|2
|[[Göteborg]]
|42.875
|-
|3
|[[Malmö]]
|37.341
|-
|4
|[[Basel]]
|36.978
|}

=== Statistika za teretni saobraćaj (tone) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina/Mjesec&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|title=Početna|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=3. 8. 2016|archive-date=6. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006051844/http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
!Januar
!Februar
!Mart
!April
!Maj
!Juni
!Juli
!August
!Septembar
!Oktobar
!Novembar
!Decembar
!Ukupno
!Promjena
|-
|2016.
|1.738
|0
|0
|0
|0
|1.170
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|2.909
| -98,77%
|-
|2015.
|1.519
|0
|0
|0
|0
|0
|122.075
|97.482
|0
|0
|0
|15.170
|236.246
| +4.278,17%
|-
|2014.
|3.996
|0
|0
|0
|49
|1.296
|0
|0
|55
|0
|0
|0
|5.396
|N/A
|}
===Statistika putnika===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama (2019)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2020/12/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina Aviation News : ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report for 2019|date=8. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2018/2019
|-
|align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel]]}}||align=center|66.762||align=center|{{decrease}} 4,21
|-
|align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund]] }}||align=center|65.606||align=center|{{decrease}} 8,22 
|-
|align=center|3|| {{Sort|03| [[Malmö ]]}}||align=center|55.489||align=center|{{decrease}} 5,26
|-
|align=center|4|| {{Sort|04| [[Göteborg ]]}}||align=center|52.095||align=center|{{decrease}} 2,64
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} 
|-
|align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt]]}}||align=center|41.872||align=center|{{decrease}} 5,17
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen]]}}||align=center|40.605||align=center|{{decrease}} 4,57
|-
|align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||||align=center|{{decrease}} 
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.134||align=center|{{decrease}} 40,10
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm ]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} 
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama  (2018)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2019/03/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report|first=Flying|last=Bosnian|date=6. 3. 2019|publisher=}}&lt;/ref&gt;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2017/2018
|-
|align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel ]]}}||align=center|64.060||align=center|{{decrease}} 29,40
|-
|align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund ]]}}||align=center|60.621||align=center|{{decrease}} 21,77
|-
|align=center|3|| {{Sort|03|[[Malmö ]]}}||align=center|58.570||align=center|{{decrease}} 3,73
|-
|align=center|4|| {{Sort|04|[[Göteborg ]]}}||align=center|50.751||align=center|{{decrease}} 40,35
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin ]]}}||align=center|41.184||align=center|{{decrease}} 30,16
|-
|align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt ]]}}||align=center|39.812||align=center|{{decrease}} 4,60
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen ]]}}||align=center|38.830||align=center|{{decrease}} 17,60
|-
|align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||align=center|36.930||align=center|{{decrease}} 20,69
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.168||align=center|{{decrease}} 25,13
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm]]}}||align=center|25.322||align=center|{{decrease}} 0,73
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama  (2017)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2018/09/tuzla-airport-air-traffic-data-for-2017.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Tuzla Airport air traffic data for 2017|first=Flying|last=Bosnian|date=15. 9. 2018|publisher=}}&lt;/ref&gt;
|- style&quot;background:lightgrey;&quot;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2016/2017
|-
|align=center|1|| {{Sort|01|[[Malmö ]]}}||align=center|56.461||align=center|{{decrease}} 26,72
|-
|align=center|2|| {{Sort|02|[[Göteborg]]}}||align=center|50.930||align=center|{{decrease}} 18,46
|-
|align=center|3|| {{Sort|03| [[Dortmund ]]}}||align=center|49.781||align=center|{{decrease}} 0,93
|-
|align=center|4|| {{Sort|04| [[Basel]]}}||align=center|49.503||align=center|{{decrease}} 28,95
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Frankfurt]]}}||align=center|38.058||align=center|{{decrease}} 22,76
|-
|align=center|6|| {{Sort|06|[[Memmingen ]]}}||align=center|33.016||align=center|{{decrease}} 4,30
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|26.506||align=center|{{decrease}} 0.0
|-
|align=center|8|| {{Sort|08|[[Stockholm]]}}||align=center|25.510||align=center|{{decrease}} 13,16
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[London Luton ]]}}||align=center|20.708||align=center|{{decrease}} 30,0
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Växjö]]}}||align=center|20.269||align=center|{{decrease}} 20,0
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Tuzla International Airport}}
* [https://web.archive.org/web/20150330065222/http://tuzla-airport.ba/bs/pocetna/ International Airport Tuzla - Međunarodni aerodrom tuzla]
* [https://wizzair.com/en-GB/Search Wizz Air]

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Tuzli]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1998.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Tuzli]]
[[Kategorija:Živinice]]</text>
      <sha1>atvnuqvungeaczmlbk4m9hql0s1naoo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923604</id>
      <parentid>3923437</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:03:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Admirmusicady</username>
        <id>148183</id>
      </contributor>
      <comment>/* Putnički saobraćaj */</comment>
      <origin>3923604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18047" sha1="b34tb8zr75hg9uf1a3yk9f2mu1vn4ti" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Tuzla
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika   | slika = Aerodrom Tuzla terminal.jpg
| slika-širina = 280px
| opis = Putnički terminal Međunarodnog aerodroma Tuzla        = Tuzla International Airport Logo.png
| slika-širina    =  
| opis            = 
| IATA            = TZL
| ICAO            = LQTZ
| vrsta           = Civilni/Vojni
| vlasnik-operator= [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]]
| vlasnik         = Vlada TK 
| operator        = 
| grad            = 
| hub             = [[Wizz Air]]
| lokacija        = [[Dubrave Gornje]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        =
| upotreba        =
| visina-m        = 239 m
| koordinate      = {{Coor dms|44|27|31.16|N|18|43|29.22|E|type:airport}}
| website         = {{URL|tuzla-airport.ba}}
| metar-visina    = 
| metar-r     = 
| r1-broj     = 09/27
| r1-dužina-m = 2.485
| r1-površina = Asfalt
| r2-broj     =
| r2-dužina-m = 
| r2-površina = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m    = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Tuzla'''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; {{aerodrom kodovi|TZL|LQTZ}}&lt;ref&gt;[http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609040410/http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/|date=9. 6. 2015}} Osnovne karakteristike aerodroma. (n.d.). Pristupljeno 31. 5. 2015.&lt;/ref&gt; jest [[aerodrom]] u naseljenom mjestu [[Dubrave Gornje]], [[Živinice|Grad Živinice]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://bizreg.pravosudje.ba/pls/apex/f?p=183:13:6050232018269937::NO:RP,13:P13_P_POS_ID,P13_XMBS,P13_NAZIV:21107161,1-9924,\Javno%20preduze%C4%87e%20%22ME%C4%90UNARODNI%20AERODROM%20TUZLA%22%20%20dru%C5%A1tvo%20sa%20ograni%C4%8Denom%20odgovorno%C5%A1%C4%87u%20\] Registar privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; 15&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;[https://www.google.ba/maps/dir/Tuzla/Tuzla+International+Airport,+Dubrave+Gornje+75273/@44.4984037,18.650661,13z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475ead03ad64e779:0xa667fa80a17fd8cb!2m2!1d18.6734688!2d44.5374611!1m5!1m1!1s0x47594c4b0e3a1a63:0x6472d67618d01548!2m2!1d18.724667!2d44.458629?hl=en] Google Maps. Directions: Tuzla-Međunarodni aerodrom Tuzla&lt;/ref&gt; udaljenom od [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Aerodrom je civilni, ali služi i kao vojna baza. Jedan je od četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini.

Posljednjih godina, aerodrom je doživio ekspanziju po broja putnika te se trenutno svrstava kao drugi najprometniji aerodrom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], iza [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]]. Aerodrom je poznat i kao centar za niskobudžetne (''low cost'') avio kompanije, kojeg koriste putnici iz BiH kao i iz susjednih država, Hrvatske i Srbije. Wizzair je otvorio bazu 12. decembra 2025.

== Historija ==

Međunarodni aerodrom Tuzla je do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio najveći vojni aerodrom [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrana SFRJ]]. Stavljen je pod kontrolu snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 1992. Od 1996. pa nadalje, postao je glavno čvorište za [[SFOR|Snage stabilnosti]]. [[Tuzlanski kanton]] pretvorio je Aerodrom Tuzla u civilni aerodrom 1998. Međunarodni aerodrom Tuzla zvanično je otvoren za civilni saobraćaj 10. oktobra 1998. Od 2011. na Međunarodni aerodrom Tuzla slijeću avioni niskobudžetne mađarske aviokompanije [[Wizz Air]]. U junu 2015. ta kompanija otvorila je svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Tuzla i stacionirala jedan [[Airbus A320]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyuaviation.com/2015/06/wizz-air-opens-tuzla-base.html|title=EX-YU Aviation News: Wizz Air opens Tuzla base|website=www.exyuaviation.com|access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Time je broj destinacija [[Wizz Air]]-a iz Tuzle porastao na devet, a broj sedmičnih polijetanja na 22 u toku ljetnog reda letenja. [[Wizz Air]] je 12. septembra 2023. zatvorio bazu, ali je nastavio letjeti na tri destinacije.

== Zgrada terminala ==
[[Datoteka:Tuzla Airport Passport Control.jpg|mini|Prostor za kontrolu pasoša]]
Zgrada putničkog [[terminal]]a, izgrađena 1998, pruža kapacitet od 350 putnika po satu. [[Vlada Tuzlanskog kantona]] je u decembru 2015. budžetom za 2016. namjenila oko 2 miliona KM za rekonstrukciju i proširenje postojećeg putničkog terminala i izgradnju manjeg teretnog terminala sa skladištima i hladnjačama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|title=Biznis.ba - 2 miliona KM za izgradnju zgrade terminala na Tuzlanskom aerodromu|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304212621/http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Vlada je namjenila blizu 500 hiljada KM za izgradnju sistema prilazne rasvjete (ALS).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|title=Međunaroni aerodrom Tuzla: U ovoj godini očekuje se veći broj putnika|date=23. 2. 2016|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170511095054/http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|archive-date=11. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pista ==
[[Datoteka:Wizzari plane in Tuzla internaional airport.jpg|mini|Taksi aviona [[Wizz Air]] nakon slijetanja u Međunarodnu zračnu luku Tuzla]]
Međunarodni aerodrom Tuzla posjeduje jednu asfaltiranu pistu (broj: 09/27) dužine 2485 metara i širine 45 metara. [[Aerodrom]] posjeduje 6 rulnica (A, B, C, D, E i F), od kojih se rulnica F proteže paralelno sa glavnom pistom.&lt;ref name=&quot;tuzla-airport.ba&quot;&gt;{{cite web|url=http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|title=Tuzla international airport  » Basic Airport Characteristics|website=tuzla-airport.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805091807/http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|archive-date=5. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoje tri parking pozicije za avione, od kojih su dvije u funkciji. Parking pozicije su dimenzija 116 m x 106 m, za putničke i teretne avione. [[Aerodrom]] je sposoban prihvatiti avione svih vrsta, namjena i veličina, pa je tako moguć prihvat dva [[Airbus A320|Airbus 320]] ili [[Boeing 737]] aviona istovremeno. Također je moguć prihvat dva aviona [[Airbus 330]] na dvije spojene parking pozicije, ili prihvat jednog [[Antonov AN-124 Ruslan]] ili [[Boeing 747 cargo]] aviona. U blizini samog putničkog terminala je i prostor za prihvat 31 helikoptera tipa [[Bell UH-1]] ili sličnih helikoptera.&lt;ref name=&quot;tuzla-airport.ba&quot;/&gt;

== Destinacije ==

=== Putnički saobraćaj ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kompanija
!Destinacije
|-
|{{ZD|ŠVI}} [[Chair airlines]]
|{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]]&lt;br&gt;
|-
|{{ZD|TUR}} [[Freebird Airlines]] 
|{{ZD|TUR}} [[Antalya]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Corendon Airlines]]
|{{ZD|TUR}} [[Antalya]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Pegasus Airlines]]
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] 
|-
|-
|{{ZD|HUN}} [[Wizz Air]] 
|{{ZD|SUI}} [[Basel]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Dortmund]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br&gt;
{{ZD|SLK}} [[Bratislava]]&lt;br&gt;{{ZD|NED}} [[Mastricht]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Malmö]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Berlin]]&lt;br&gt;{{ZD|NJE}} [[Frankfurt]]&lt;br&gt;{{ZD|KIP}} [[Larnaca]]&lt;br&gt;
|-
|{{ZD|EGY}} [[Air Cairo]]
|{{ZD|EGY}} [[Hurgada]]   sezonski 15.06.2026
|}

=== Teretni saobraćaj ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kompanija
!Destinacija
|-
|[[Turkish Airlines]]
|[[Istanbul]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Počeo izvoz mesa u Tursku sa aerodroma u Tuzli |url=https://ba.n1info.com/biznis/a98704-poceo-izvoz-mesa-u-tursku-sa-aerodroma-u-tuzli/ |website=N1 |access-date=9. 6. 2021 |date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Statistika tereta===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;align=&quot;
!Godina 
!Utovar (u [[Tonama|t]])
!Istovar (u [[Tonama|t]])
!Ukupno(u[[Tonama|t]])
|-
|2017
|249.6
|3,80
|{{rast}}'''249.6'''
|-
|2016&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|title=Statistics|date=2016|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-date=5. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200605231618/http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|6.065,92
|3.83
|{{rast}}'''6.062,09''''
|-
|2015
|219.557
|16.689
|{{rast}}'''236.246'''
|-
|2014
|55.559
|53.793
|{{rast}}'''109.392'''|
|}

== Statistika ==

=== Statistika za putnički saobraćaj (putnici) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina/Mjesec 
!Januar
!Februar
!Mart
!April
!Maj
!Juni
!Juli
!August
!Septembar
!Oktobar
!Novembar
!Decembar
!Ukupno
!Promjena
|-
|2026
|{{rast}}34.989
|{{rast}}27.331
|{{rast}}35.615
|{{rast}}64.296
|{{rast}}63.179
|{{rast}}66.866
|{{rast}}73.010
|{{rast}}75.382
|
|
|
|
|'''433.303'''
| +59,7%
|-
|2025
|{{rast}}20.931
|{{rast}}17.839
|{{rast}}22.724
|{{rast}}21.827
|{{rast}}21.866
|{{rast}}31.637
|{{rast}}38.214
|{{rast}}42.087
|{{rast}}34.390
|{{rast}}32.977
|{{rast}}21.934 
|{{rast}}31.888
|{{rast}} '''338.132'''
|{{rast}}+75,3%
|-
|2024
|{{smanjenje}}19.171
|{{smanjenje}}17.162
|{{smanjenje}}14.737
|{{smanjenje}}13.158
|{{smanjenje}}13.023
|{{smanjenje}}13.691
|{{smanjenje}}18.317
|{{smanjenje}}22.538
|{{smanjenje}}19.764
|{{smanjenje}}19.192
|{{smanjenje}}16.700
|{{smanjenje}}19.426
|{{smanjenje}}'''207.557'''
|{{smanjenje}}71,3%
|-
|2023
|{{rast}}58.304
|{{smanjenje}}48.326
|{{rast}}53.076
|{{rast}}67.152
|{{rast}}68.442
|{{smanjenje}} 64.795
|{{rast}}72.079
|{{smanjenje}} 70.088
|{{smanjenje}}28.118
|{{smanjenje}}18.825
|{{smanjenje}}15.341
|{{smanjenje}}17.899
|{{rast}}'''582.336'''
| {{rast}}+105.6%
|-
|2022.
|{{rast}} 23.368
|{{smanjenje}} 14.630
|{{rast}} 22.793
|{{rast}} 40.360
|{{rast}} 41.322
|{{smanjenje}} 40.207
|{{rast}} 50.027
|{{rast}} 51.426
|{{smanjenje}} 42.688
|{{rast}} 44.713
|{{rast}} 50.481
|{{rast}} 52.151
|{{rast}} '''474.166'''
| {{rast}} +47,44%
|-
|2021.
|{{smanjenje}} 12.394
|{{smanjenje}} 8.427
|{{smanjenje}} 11.650
|{{rast}} 13.969
|{{rast}} 19.880
|{{rast}} 23.006
|{{rast}} 45.983
|{{rast}} 48.630
|{{rast}} 32.960
|{{rast}} 35.027
|{{rast}} 21.600
|{{rast}} 25.486
|{{rast}}'''299.012'''
|{{rast}}+26,6%
|-
|2020.
|35.188
|36.438
|17.665
|0
|100
|19.456
|32.008
|28.813
|19,509
|17,120
|9.505
|12.473
|{{rast}}'''228.425'''
|61,4%
|-
|2019.
|36.341
|30.658
|35.679
|56.276
|52.425
|59.581
|67.794
|66.732
|56.412
|54.018
|35.484
| 41.617
|{{smanjenje}}'''551.466'''
|  +1,16%
|-
|2018.
|40.563
|35.976
|43.112
|52.638
|49.371
|53.709
|67.438
|65.364
|56.062
|50.122
|30.763
|39.471
|{{rast}}'''584.589'''
| +9,0%
|-
|2017.
|26.554
|23.105
|29.116
|50.763
|47.701
|49.662
|63.173
|63.788
|52.816
|51.556
|37.432
|40.178
|{{rast}}'''535.834'''
| +72,1%
|-
|2016.
|19.234
|19.939
|23.598
|25.261
|27.324
|26.673
|32.229
|31.046
|27.793
|27.621
|23.619
|27.061
|{{rast}}'''311.398'''
| +20,2%
|-
|2015.
|12.960
|12.005
|14.474
|17.311
|18.082
|21.563
|33.666
|33.007
|28.900
|27.167
|22.462
|17.427
|{{rast}}'''259.074'''
| +71,2%
|-
|2014.
|8.276
|6.455
|7.289
|9.495
|9.343
|12.195
|19.887
|19.253
|16.967
|16.299
|12.363
|13.531
|{{rast}}'''151.353'''
| +146,0%
|-
|2013.
|1
|0
|0
|0
|455
|6.251
|11.868
|11.000
|9.071
|8.673
|7.359
|6.835
|{{rast}}'''61.513'''
| +1.367,7%
|-
|2012.
|8
|0
|51
|13
|2
|854
|1.762
|1.243
|195
|59
|4
|0
|{{rast}}'''4.191'''
| -7,4%
|-
|2011.
|0
|0
|12
|54
|8
|1.143
|1.506
|965
|10
|426
|403
|0
|{{rast}}'''4.527'''
|N/A
|}

=== Statistika destinacija Wizzaira===
Najfrekventnije destinacije sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (2015)
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Poredak
!Destinacija
!Broj putnika (dolasci i odlasci)
|-
|1
|[[Dortmund]]
|43.502
|-
|2
|[[Göteborg]]
|42.875
|-
|3
|[[Malmö]]
|37.341
|-
|4
|[[Basel]]
|36.978
|}

=== Statistika za teretni saobraćaj (tone) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina/Mjesec&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|title=Početna|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=3. 8. 2016|archive-date=6. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006051844/http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
!Januar
!Februar
!Mart
!April
!Maj
!Juni
!Juli
!August
!Septembar
!Oktobar
!Novembar
!Decembar
!Ukupno
!Promjena
|-
|2016.
|1.738
|0
|0
|0
|0
|1.170
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|2.909
| -98,77%
|-
|2015.
|1.519
|0
|0
|0
|0
|0
|122.075
|97.482
|0
|0
|0
|15.170
|236.246
| +4.278,17%
|-
|2014.
|3.996
|0
|0
|0
|49
|1.296
|0
|0
|55
|0
|0
|0
|5.396
|N/A
|}
===Statistika putnika===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama (2019)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2020/12/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina Aviation News : ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report for 2019|date=8. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2018/2019
|-
|align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel]]}}||align=center|66.762||align=center|{{decrease}} 4,21
|-
|align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund]] }}||align=center|65.606||align=center|{{decrease}} 8,22 
|-
|align=center|3|| {{Sort|03| [[Malmö ]]}}||align=center|55.489||align=center|{{decrease}} 5,26
|-
|align=center|4|| {{Sort|04| [[Göteborg ]]}}||align=center|52.095||align=center|{{decrease}} 2,64
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} 
|-
|align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt]]}}||align=center|41.872||align=center|{{decrease}} 5,17
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen]]}}||align=center|40.605||align=center|{{decrease}} 4,57
|-
|align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||||align=center|{{decrease}} 
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.134||align=center|{{decrease}} 40,10
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm ]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} 
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama  (2018)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2019/03/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report|first=Flying|last=Bosnian|date=6. 3. 2019|publisher=}}&lt;/ref&gt;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2017/2018
|-
|align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel ]]}}||align=center|64.060||align=center|{{decrease}} 29,40
|-
|align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund ]]}}||align=center|60.621||align=center|{{decrease}} 21,77
|-
|align=center|3|| {{Sort|03|[[Malmö ]]}}||align=center|58.570||align=center|{{decrease}} 3,73
|-
|align=center|4|| {{Sort|04|[[Göteborg ]]}}||align=center|50.751||align=center|{{decrease}} 40,35
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin ]]}}||align=center|41.184||align=center|{{decrease}} 30,16
|-
|align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt ]]}}||align=center|39.812||align=center|{{decrease}} 4,60
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen ]]}}||align=center|38.830||align=center|{{decrease}} 17,60
|-
|align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||align=center|36.930||align=center|{{decrease}} 20,69
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.168||align=center|{{decrease}} 25,13
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm]]}}||align=center|25.322||align=center|{{decrease}} 0,73
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width= align=
|+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama  (2017)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2018/09/tuzla-airport-air-traffic-data-for-2017.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Tuzla Airport air traffic data for 2017|first=Flying|last=Bosnian|date=15. 9. 2018|publisher=}}&lt;/ref&gt;
|- style&quot;background:lightgrey;&quot;
! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena&lt;br /&gt;2016/2017
|-
|align=center|1|| {{Sort|01|[[Malmö ]]}}||align=center|56.461||align=center|{{decrease}} 26,72
|-
|align=center|2|| {{Sort|02|[[Göteborg]]}}||align=center|50.930||align=center|{{decrease}} 18,46
|-
|align=center|3|| {{Sort|03| [[Dortmund ]]}}||align=center|49.781||align=center|{{decrease}} 0,93
|-
|align=center|4|| {{Sort|04| [[Basel]]}}||align=center|49.503||align=center|{{decrease}} 28,95
|-
|align=center|5|| {{Sort|05| [[Frankfurt]]}}||align=center|38.058||align=center|{{decrease}} 22,76
|-
|align=center|6|| {{Sort|06|[[Memmingen ]]}}||align=center|33.016||align=center|{{decrease}} 4,30
|-
|align=center|7|| {{Sort|07| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|26.506||align=center|{{decrease}} 0.0
|-
|align=center|8|| {{Sort|08|[[Stockholm]]}}||align=center|25.510||align=center|{{decrease}} 13,16
|-
|align=center|9|| {{Sort|09| [[London Luton ]]}}||align=center|20.708||align=center|{{decrease}} 30,0
|-
|align=center|10|| {{Sort|10| [[Växjö]]}}||align=center|20.269||align=center|{{decrease}} 20,0
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Tuzla International Airport}}
* [https://web.archive.org/web/20150330065222/http://tuzla-airport.ba/bs/pocetna/ International Airport Tuzla - Međunarodni aerodrom tuzla]
* [https://wizzair.com/en-GB/Search Wizz Air]

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Tuzli]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1998.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Tuzli]]
[[Kategorija:Živinice]]</text>
      <sha1>b34tb8zr75hg9uf1a3yk9f2mu1vn4ti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:KWiki</title>
    <ns>3</ns>
    <id>83074</id>
    <revision>
      <id>3923665</id>
      <parentid>3923099</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:58:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gdje si ti? */ odgovor</comment>
      <origin>3923665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277303" sha1="b3v6u1h81zy6t9ew8rjid1jrxv3jao5" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float: left;&quot;&gt;{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}&lt;/div&gt;{{-}}
&lt;!-- &lt;big&gt;{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' &lt;br&gt;&lt;br&gt;EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}&lt;/big&gt; --&gt;

&lt;big&gt;'''&lt;br&gt; Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. &lt;br&gt; Za novu temu koristite opciju &quot;Dodaj temu&quot;. Hvala na razumijevanju.'''&lt;/big&gt;
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 4
|indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
}}

== Nekropola stećaka ==

Šta misliš da uskladimo nazive članaka:&lt;br&gt;
na primjer:&lt;br&gt;
[[Nekropola stećaka Radimlja]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Radimlja&quot;&lt;br&gt;
[[Nekropola Dugo Polje]] --&gt; Nekropola stećaka &quot;Dugo Polje&quot;... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:51, 5 april 2017 (CEST)
: Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., &quot;Radimlja (nekropola)&quot;, &quot;Dugo polje (nekropola)&quot; (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST)

==Napravljen čvor==

...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST)
U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST)

== Pregled izmjena ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;type=revision&amp;diff=2759526&amp;oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&amp;oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST)

Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o  donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST)

== Zvono kao spas ==
Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - &lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 07:51, 25 april 2017 (CEST)
: Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST)

==Smijem li da pitam==

šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST)
: A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST)
O.K., nego mi nešto to &quot;bot&quot; izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST)

== Date Translation ==

I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark.

https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST)
: Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only &quot;May&quot; can be a problem because, in English, it has same letters as the verb &quot;may&quot; (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST)

== Ostrva ==

Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST)
: I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz &quot;Z. Republika&quot;); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST)

== Padežni oblici ==

Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse &quot;s&quot; i &quot;o&quot;? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST)
:Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to &quot;s&quot; i &quot;o&quot; iz &quot;šablona&quot; ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao &quot;razgovor o&quot;... a šablon bi dodao opet jedno &quot;o...wikipediji&quot; (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 22:22, 29 juli 2017 (CEST)
:: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST)

== Selam ==
Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST)
: Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST)

== Infokutija teniser ==

Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod &quot;Novčane nagrade&quot; i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, &lt;code&gt;WHCC&lt;/code&gt;, nazive kupova /&lt;code&gt;davis_cup&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;fed_cup&lt;/code&gt;, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod &quot;Dodaci&quot;]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST)
: Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST)
:: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo &quot;Dodatno&quot; na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST)
::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST)

== Univerziteti ==

Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST)

== [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] ==

'''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 11:36, 29 septembar 2017 (CEST)
: Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST)

== [[Transkripcija]] ==

Ako može usluga u člancima:
* {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]]
* {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST)
: Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST)
:: Kad smo kod SP-a, treba li &quot;autorizirani&quot; umjesto &quot;autorizovanih&quot;? Negdje sam bio ispravio u &quot;autorizirani&quot;, pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST)
::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST)
Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:22, 31 oktobar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba &quot;''u'' F. Polineziji&quot;, na &quot;Nauruu&quot; / &quot;Palauu&quot; / &quot;Tuvaluu&quot; / &quot;Vanuatuu&quot;, &quot;u SDM&quot; (ne može se staviti &quot;na&quot; kad su u nazivu &quot;Države&quot; iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio &quot;odmah&quot;, uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET)
::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 05:56, 3 novembar 2017 (CET)
:::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET)
::::&quot;Sport u Portoriku&quot; ili &quot;[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]&quot;. [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&amp;action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 08:59, 9 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je &quot;na&quot;. Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide &quot;u&quot; (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET)
::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:30, 9 novembar 2017 (CET)
::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: &quot;...u Togu&quot;, ne &quot;...u Togou&quot; (završno &quot;o&quot; je nenaglašeno). I ipak &quot;prevezi&quot; ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET)

{{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti &quot;u Bosanska krajina-Podgrmečju&quot;. :-) Zato sam dodao ''-u'' na &quot;Mecklenburg&quot; na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET)
::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa &quot;Bosanska krajina–Podgrmečje&quot;?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i &quot;Južna Bosna-Primorje&quot; ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET)
::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET)
::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:24, 14 novembar 2017 (CET)
{{izvuci}}
Šta pravopis kaže:
* [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]]
* [[:Kategorija:Burundiska kultura]]
* [[:Kategorija:Burundisko društvo]]
* [[:Kategorija:Geografija Burundija]]...
Ili ima '''j''' ili nema!?  Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 07:40, 15 novembar 2017 (CET)
:Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET)
::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:24, 15 novembar 2017 (CET)
::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET)
:::: Hoćemo li &quot;članak&quot; [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 19:08, 21 novembar 2017 (CET)
::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET)

== Odg. na pit. ==
KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra &quot;dužina&quot; piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. &lt;nowiki&gt;{{{dužina}}} '''km'''&lt;/nowiki&gt;. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer &quot;misli&quot; da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&amp;action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET)
: Već imamo te parametre (tipa &lt;kbd&gt;dužina_ref&lt;/kbd&gt;), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... &lt;s&gt;Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).&lt;/s&gt; – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET)

== Brisanje datoteke ==

[[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET)
: Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET)
:: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET)
::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod &quot;brisanjem&quot; da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET)
:::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET)

== Pozdrav velikom vođi ==
Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET)
: {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET)
:: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET)
::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET)

== Copley ==

Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je &quot;i&quot; na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney (&quot;sidnej&quot; umjesto ispravnog &quot;sidni&quot;)? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET)
: Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara &quot;i&quot; pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET)
:: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li &quot;Sydney&quot; &quot;Sidnej&quot; zbog ustaljenosti (tipa &quot;[[Sidnejska &quot;Opera&quot;|Sidnejska opera]]&quot; umjesto &quot;Sidnijska opera&quot;)? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu &quot;Sidneyja Pageta&quot; [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET)
::: Kod pridjeva od &quot;Sydney&quot; zasad bih ostavio ustaljeni oblik (&quot;sidnejsk-&quot;), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET)

== Datum rođenja i smrti u uvodu ==

Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum &quot;sweet spot&quot; između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi &quot;bolje&quot; izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide &quot;bio je&quot;, nego kad odmah stoji &quot;bio je&quot; nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET)
: Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje &quot;zavučena&quot; i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET)

== Mala napomena... ==

... za zastave:&lt;br&gt;
šablone kao npr: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;... pišemo u ovakvom obliku '''&lt;nowiki&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;/nowiki&gt;'''. Postoje napomene kao  na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 17:14, 14 decembar 2017 (CET)
: Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa &lt;nowiki&gt;{{AUS}}&lt;/nowiki&gt; (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET)

== Bez tačke -&gt; s tačkom ==
Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:03, 15 decembar 2017 (CET)
: Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET)
::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 15:12, 15 decembar 2017 (CET)
:::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET)

== Odmaknuto ili primaknuto ==

Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? &quot;Brazil–Andora&quot; ili &quot;Brazil – Andora&quot;? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET)
: Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET)

== Jasmin Mrkonja ==

Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET)
: Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET)

== Šablon za arapski (i slične jezike) ==

Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET)
: ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A &quot;obične&quot; riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET)
:: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako &quot;trans&quot;, tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s &quot;transliteracije&quot; na &quot;transkripciju&quot; (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET)

== Pozdrav za staru raju :) ==

Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&amp;action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 19:54, 8 mart 2018 (CET)
: Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET)
:: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:05, 8 mart 2018 (CET)
::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET)

Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja &quot;zahvalnica&quot; u stilu &quot;hemičar jezikoslovac&quot; nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi &quot;hrišċanski/kršċanski.&quot; I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam.
Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:&lt;br/&gt;
:Zahvala &quot;hemičaru pravopiscu&quot; nije bila upućena tebi nego našem dežurnom &quot;hemičaru&quot; jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i &quot;licem u lice&quot;, pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)&lt;br/&gt;
:&quot;Kršćanski / hrišćanski&quot; – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo &quot;kršćanin&quot;. ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.&lt;br/&gt;
:Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).&lt;br/&gt;
:Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo &quot;pogura&quot; rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).&lt;br/&gt;
:No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET)

== Kečeri u Saudijskoj Arabiji ==

Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST)

== 74:30 ==
[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&amp;diff=2922147&amp;oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ]  :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST)

== Novi pravopis ==

Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST)
: Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST)
:: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST)
::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST)

== Portal 365 ==

Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&amp;type=revision&amp;diff=2925957&amp;oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 9 april 2018 (CEST)

== Novi highlight ==
Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&amp;curid=87342&amp;diff=2932076&amp;oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST)

== Galerija Novi hram ==

Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST)
: Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST)
:: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST)
::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST)
::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST)
:::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST)
Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&amp;#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&amp;#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST)
==Majdanpekp==
Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST)
:To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST)
:: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST)

Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST)

== Mobilni prikaz ==

Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2018 ==

Hi KWiki,

I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day.

Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST)

== Pasiv ==

Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim &quot;u pauzi&quot; između golemih stranica.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET)

== Caravaggio ==
Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET)
: To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET)

== Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji ==

Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET)
: Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski &quot;najnormalniji&quot; od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. &quot;akanje&quot; (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše &quot;zastranili&quot;, uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih &quot;put&quot; nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET)

== dždž ==

Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:25, 27 decembar 2018 (CET)
: Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET)
::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:33, 27 decembar 2018 (CET)

== Arapski --&gt; bosanski ==

Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... (&quot;donekle&quot; i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 20:10, 4 januar 2019 (CET)
: Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET)

== [[Vijek]] -&gt; [[stoljeće]] ==

Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... &quot;ofrlje&quot;!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 12:28, 10 januar 2019 (CET)
:Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:33, 10 januar 2019 (CET)
:: &quot;Vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti &quot;stoljeće&quot;). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET)
::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih &quot;administratorčića&quot; da se &quot;Švajcarska&quot; ne smije prepraviti u &quot;Švicarska&quot; te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav &quot;admin ne iskoči iz grmlja&quot; (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 13:25, 10 januar 2019 (CET)
::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:45, 10 januar 2019 (CET)
::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se &quot;vijek&quot; i &quot;tisuća&quot; mogu dovesti u vezu; može samo &quot;milenij&quot;. Po novom pravopisu može i &quot;Švicarska&quot; i &quot;Švajcarska&quot; i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: &quot;Pošto&quot; je vremenski veznik (= &quot;nakon što&quot;). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo &quot;budući da&quot; na početku rečenice, odnosno &quot;s obzirom na to da&quot; u sredini rečenice. Ne postoji riječ &quot;ubuduća&quot;; postoji prilog &quot;ubuduće&quot; ili pridjev &quot;budući/-a/-e&quot;. Dalje, načelno treba &quot;smatrati nečim&quot;, ne &quot;smatrati kao nešto&quot;. Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. &lt;br/&gt; @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi &quot;stoljeće&quot; za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET)
:::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:06, 10 januar 2019 (CET)
::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da &quot;vijek&quot; i &quot;stoljeće&quot; nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od &quot;otoka&quot; i &quot;ostrva&quot;. A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)
{{izvuci}}
Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 14:48, 10 januar 2019 (CET)
: Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo &quot;hiljadu&quot;.) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== [[Prva nogometna liga Litvanije]] ==
Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET)

== Aljazeera Balkans - Certifikat ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&amp;curid=2811&amp;diff=2981721&amp;oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:02, 16 februar 2019 (CET)
: To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET)

== Hatnote ==

Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 20:59, 17 februar 2019 (CET)
: Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa &quot;Vršna napomena&quot;. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET)
:: Neradi se o napomenama, nego o tzv. &quot;notama na vrhu&quot; (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:27, 17 februar 2019 (CET)
:::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET)
==Vjetrenjača i druge priče==
* YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET)
Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET)

== [[Posebno:Doprinos/BRPever]] ==

Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET)
: {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET)
::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET)
::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET)

== O linkovima ==

Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET)

== Moj doprinos ==

zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo

== Gradovi i države ==

Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:26, 26 mart 2019 (CET)

== Makedonija vs. Sjeverna Makedonija ==

[[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:06, 12 april 2019 (CEST)
: Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST)

== Urednik ==
Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST)
: Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST)

== Predator ==

Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST)

== Čestitke ==
Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST)
:Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST)

== Anatolij Borisovič Solovjanenko ==

Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST)

== Infokutije ==

Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST)

== Pitanje i zamolba ==

Poštovani admin, dragi KWiki!

Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]?

Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina.

Bio bih jako zahvalan! 

Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST)
: I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST)
:: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST)

== Prigodni znak povodom 80.000 čl. ==
Zdravo, KWiki! 
Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :)

Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST)
: Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST)

==Ma==

nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST)

== Međuslavenski ==

Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST)
: Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST)

== Prijedlog ==

Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST)


== Hvala ==

Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 12:52, 7 septembar 2019 (CEST)
: Nisu sve bile tipografske (&quot;has&quot; je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST)
::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 13:10, 7 septembar 2019 (CEST)
::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST)

== Zlatni ljiljani ==
{{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST)

== Jedan mali pozdrav ==

Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:14, 23 septembar 2019 (CEST)

== Hvala ==

Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST)

== Spisak i autorska prava ==

Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:23, 8 novembar 2019 (CET)
: To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET)

== Mars 3 ==
Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST)
: {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET)

== Gravitational microlensing ==
Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ...,  microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET)
: Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: &quot;Gravitacijska mikroleća&quot; (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET)
:: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET)

==Zamolio bih vas==

ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET)
: Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET)

== Holandija ==

Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET)
: Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET)

== Poslovi za bota ==

Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod &quot;Poslovi&quot;]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik &quot;5. 1. 2020&quot; u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET)
: {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:02, 26 januar 2020 (CET)
:: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET)
::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:54, 26 januar 2020 (CET)
:::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET)
::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:48, 27 januar 2020 (CET)
:::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u &quot;27. 1. 2020&quot;. Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET)

== Izbrisati / obrisati ==

Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za &quot;delete&quot;: negdje &quot;izbrisati / izbrisano&quot;, a negdje &quot;obrisati / obrisano&quot;. Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET)
: Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi &quot;izbrisati&quot;. &quot;Obrisati&quot; je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET)

== Učenje iz primjera ==
Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET)
: Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET)

== Datumi ==
Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET)
: Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET)
:: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET)

== Nazivi singlova, pjesama i albuma ==

Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma?

Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav

Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST)
: Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se &quot;(album)&quot; i &quot;(pjesma)&quot;. Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST)

Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST)

Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST)

== Nyabarongo ==

Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv &quot;Njabarongo&quot; jer slova &quot;y&quot; nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST)
: Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST)

== [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] ==

Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST)
: ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST)
::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST)
::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST)
::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST)
::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST)
::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]?  Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, kolega!

Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini &quot;s obzirom na to&quot;. Ide li i ona poput &quot;budući da&quot; samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Red; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajo&lt;/b&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|&lt;b style=&quot;color:Green; font-family:Old English Text MT;&quot;&gt;Pajimir&lt;/b&gt;]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST)
: Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da &quot;budući da&quot; ide samo na početku, a &quot;s obzirom na to da&quot; samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST)

== 7 novih svjetskih čuda ==
Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST)

== Web ili veb? ==

Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST)
: A trebalo bi &quot;veb-sajt&quot; (za ''website'') i &quot;veb-stranica&quot; (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh &quot;veb-portal&quot; u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST)

== Zahvala ==

Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST)

==Samo me interesuje==

razlika između &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica&quot; i &quot;Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica&quot;? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST)
: Pravilno je &quot;bila je&quot; (izraz glasi &quot;biti u sastavu&quot;; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima &quot;jesam&quot; u kojima &quot;nalaziti se&quot; bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST)

== Zahvala i pitanje == 

Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)
: He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav &quot;vlasnik članka&quot;, samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST)

Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava

== Pozivnica ==

{{DiscordD}} 
Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST)

==Ne izmišljaj==

života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST)
: Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle &quot;upregnuti&quot; za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST)
::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST)
::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 6 juli 2020 (CEST)

== Gradovi ==

Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. &quot;Grad Bihać&quot;, &quot;Grad Cazin&quot; i &quot;Grad Živinice&quot;. Da li je 
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać&quot; ili &quot;...u gradu Bihaću&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin&quot; ili &quot;...u gradu Cazinu&quot;
* &quot;Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice&quot; ili &quot;...u gradu Živinicama&quot;?
--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST)
: Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica &quot;općina&quot;. Kod odrednice &quot;grad&quot; ide &quot;...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu&quot;, tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST)

== Hinokitiol ==
Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa &quot;jedinjenjem&quot;, ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako &quot;leteċi&quot; pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki &quot;compounds&quot;. Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST)

== Padež ==

Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST)
: Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ &quot;Diskografija&quot; dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio &quot;tamo&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST)
==Preusmjerenje==
Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk!  [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST)
: Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST)
;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST)
:: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST)

== Kreiranje kategorija ==

Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST)
: Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]&lt;/nowiki&gt; na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}&lt;/nowiki&gt;. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na &quot;Uredi izvor&quot; da vidiš kako to izgleda &quot;iza zavjese&quot;. Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST)
: {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan &quot;zadatak&quot; za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično &quot;zapuštene&quot;, pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata &quot;Category suggester&quot; i &quot;Catcheck&quot;, međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST)
:::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST)
::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]]&lt;/nowiki&gt; bio je jedan igrač, sada su tri.  [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST)

== Obrisana stranica (pomoć) ==

Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden &quot;reklama&quot; (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport).

Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila.

Hvala unapred!
: Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju &quot;udaljeno&quot;, &quot;iz trećeg lica&quot;, uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET)

== Site notice ==
Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET)
: Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET)

== Vojna historija Mađarske ==
Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET)
: Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon &lt;nowiki&gt;{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}&lt;/nowiki&gt; kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET)

== Vulkani na Kamčatki ==

Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET)

== Muke s deklinacijom ==

Bok, KWiki!

Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET)
: Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET)

== Kad ste već tu ==

&lt;s&gt;Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju &quot;ručno&quot; postavljati?&lt;/s&gt;--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|&lt;span style=&quot;color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''&lt;/span&gt;]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &amp;nbsp;&lt;sup&gt;[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]&lt;/sup&gt;&lt;/sup&gt; 21:46, 4 februar 2021 (CET)

== Sob/irvas ==

Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=sob&amp;namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&amp;target=Irvas&amp;namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET)
: U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji &quot;sob&quot; (barem na aplikaciji &quot;Pravopis.ba&quot;), ali ni &quot;irvas&quot; nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost &quot;sobu&quot;, a &quot;irvas&quot; ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET)

== Magistralne ceste / putOvi ==

E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET)
: Trebalo bi &quot;put(evi)&quot; u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i &quot;cesta&quot; u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET)

== Muzička terminologija ==

Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET)
: Siguran sam samo da je &quot;film score&quot; filmska muzika. :-) &quot;Soundtrack&quot; bi mogao biti &quot;zvučna podloga&quot; (i širi je pojam od filmske muzike), a &quot;Theme music&quot; muzička tema (eventualno muzički motiv). &quot;Cast album&quot; možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) (&quot;album glumačke postave&quot;). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET)

== Nazivi filmova / specijala / serija ==

Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET)
: Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET)
::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET)
::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima &quot;jače&quot; planove&quot;. :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj &quot;starije&quot; ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se &quot;božiji&quot; ili &quot;božji&quot; ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je &quot;božiji&quot;, mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET)
: {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili &quot;'''B'''ožiji&quot; (&lt; '''B'''og) ili &quot;'''b'''ožiji&quot; (&lt; '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET)
::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET)

== Spužva Bob Skockani ==

Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|&lt;span style=&quot;color: #d40606&quot;&gt;Kori&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #ee9c00&quot;&gt;snik&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e3ff00&quot;&gt;ca:I&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#001a98&quot;&gt;mjust&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#86007D&quot;&gt;there&lt;/span&gt;]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST)
: Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST)

== Grad / grad ==

Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati &quot;grad&quot; kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. &quot;X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''&quot; ili &quot;X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''&quot;. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST)
: A rekao bih da je ovo kao i s riječju &quot;općina&quot;: kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, &quot;Grad&quot; može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se &quot;grad&quot; odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., &quot;Porezna služba Grada X&quot;.) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST)
:: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST

==Zar malko ne pregonite?!==
Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST)
: Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST)
:: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST)
::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST)

== Osmansko Carstvo ==

Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST)
: Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju &quot;Osmanlije&quot; – ne možemo reći &quot;Osmani&quot; :-)). Usputni info: država se službeno zvala &quot;Osman(lij)ska Država&quot;, ali je kod nas ustaljeno &quot;Carstvo&quot;, po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST)

== Čaršija  ==
Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na &quot;Čaršija&quot; stranicu, i ispod kada kliknes na link &quot;	Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...&quot;, taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST)
: Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;curid=373625&amp;diff=3324292&amp;oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST)

== Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca ==

{{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST)
: Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST)

== Strana vs stranica ==

Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi &quot;strana&quot; i njenog deminutiva &quot;stranica&quot;. Naime, &quot;strana&quot; primarno znači &quot;jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo&quot;, a stranica &quot;jedna od dviju površina lista papira&quot;. Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST)
: Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi &quot;stranica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST)

== Nemamo nikoga odavde.  ==

znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST)

== Ukrajinski naziv „Полісся” ==

Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST)
: U nominativu treba &quot;Polesje&quot;, u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST)

== Kamčatka ==

90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET)
: Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:47, 3 novembar 2021 (CET)
:: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET)

== Revertiranje ==

Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET)
: Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET)

== kompozicije ==

bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET)

==Članak Admir Husić==

Lijep pozdrav, postavio sam članak &quot;Admir Husić&quot; ali je predložen za brisanje.
Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio...
Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku &quot;Hafiz&quot; šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu.
Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla.
Hvala
: {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET)

== Partije SP u šahu 2021 ==

Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:03, 4 januar 2022 (CET)
: Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Jedno pitanje ==

Pozdrav, KWIki.

Muči me uvijek da li da pišem &quot;rok-muzika&quot; ili &quot;rock&quot;. Isti problem i sa &quot;punk&quot; ili &quot;pank&quot;. Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET)
: Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: &quot;rok-muzika&quot;, &quot;rok&quot; (jest da postoji i slavensko &quot;rok&quot;, ali zato je tu kontekst), &quot;pank&quot;, &quot;pank-muzika&quot;. Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET)
::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET)

== MassDelete ==

Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;
mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&amp;action=raw&amp;ctype=text/javascript');
&lt;/syntaxhighlight&gt;
through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET)

:Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET)

== Joni i ioni ==

Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET)

:Koliko znam, &quot;ion&quot; bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET)
:Dakle, &quot;jon&quot; (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih &quot;ion(ski)&quot; (zbog opozicije prema &quot;jon(ski)&quot; &lt; Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST)

== Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka ==

Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST)

:Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti &quot;tehničarima&quot;. A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o &quot;osjetljivijim&quot; detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST)
::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:37, 11 april 2022 (CEST)

:::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST)

== Muke s Uneskom ==

Bok, KWiki!

Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim &quot;UNESCO&quot; u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo &quot;UNESCO-ov&quot;. Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik &quot;Unesko&quot;. Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo?

Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 13:41, 18 april 2022 (CEST)

:Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST)

==Idem sad redom==

pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST)

:{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima &quot;...na Moru&quot; piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST)
::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST)
: I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na &quot;pod&quot;, očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST)

== KWiki briše ==
::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST)
:::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST)

== Akuzativ množine ==

E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ &quot;iPhone&quot;. Zasad imam:

N iPhone / iPhonei&lt;br /&gt;
G iPhonea / iPhonea&lt;br /&gt;
D iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;
A iPhone / ??&lt;br /&gt;
I iPhoneom / iPhoneima&lt;br /&gt;
L iPhoneu / iPhoneima&lt;br /&gt;

i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST)
: Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST)

== Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] ==

I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST)

:I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST)

== O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu &quot;kadija te tuži, kadija ti sudi&quot; čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST)

:Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST)
::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST)

== Semiz Ali-paša ==

Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao &quot;Semiz ali-paša&quot; umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST)

== ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' ==
Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET)
: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST)
:: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET)
::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST)

== Basshunter ==

I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST)

== Mehmed Spaho ==

Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&amp;oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST)
: Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo &quot;nažalost&quot;: historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST)

Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST)

:Nemamo &quot;specijalca&quot; za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je &quot;nestao&quot; prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST)

Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. 
Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST)

:Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST)
::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST)

== Modeling our languages with Lexeme ==
Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu &quot;Lexeme&quot;! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST)
: Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST)
:: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST)
:::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST)
::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: &quot;...gore gore, gore gore...&quot;) [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST)
::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST)
:::::::::Može [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST)

== Deklaracije ==

Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET)
:I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba &quot;o&quot;. Nezavisnost se objavljuje direktno: &quot;Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost...&quot; (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET)

== Deklaracija nezavisnosti Kosova ==

Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET)

:''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase &quot;We, the democratically-elected leaders of our people . . .&quot;, whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET)
:Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog &quot;NE /krši/&quot; ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET)

== Pozdrav ==

Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&amp;curid=175093&amp;diff=3477672&amp;oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:02, 13 januar 2023 (CET)

:E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET)
:: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično &quot;zahrđao&quot;).
:: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:30, 13 januar 2023 (CET)
:::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET)

Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET)

:{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET)

== Pitanjce i pitanjce ==

Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET)
: Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET)

== Zahtjev za obrazloženje ==

Pozdrav, KWiki.

U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš &quot;nultu toleranciju prema kratkim člancima&quot;. Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET)

:Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET)
::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET)
:::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET)
::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET)
::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET)
:::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. 
:::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak.
:::::Pozdrav,
:::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET)
::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti.
::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET)
:::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET)

== broken redirects ==

Please delete
#[[Imperij]]
#[[Suverenstvo]]
#[[Urfa]]
#[[Campus_Martius]]
#[[Fransoa_Babef]]
#[[Slupsk]]
#[[Hawai'i]]
#[[Fluminense_Football_Club]]
#[[Stanislaw_Wielgus]]
#[[Suncostaj]]
#[[MTM]]
#[[Izengard]]
#[[Behind_Enemy_Lines_(film)]]
#[[HINA]]
#[[Wielun]]
#[[Euskadi_Ta_Askatasuna]]
#[[Motorna_vozila]]
#[[205_GTI]]
#[[E150d]]
#[[Javna_cesta]]
#[[Tanganjika]]
#[[Cyberspace]]
#[[Teolog]]
#[[Stalaktiti]]
#[[Karlo_I_Anžuvinski]]
#[[Sekosteroidi]]
#[[Plamište]]
#[[Konskowola]]
#[[Robert_Guerin]]
#[[Champs-Élysées]]
#[[Champs_Elysees]]
#[[Svijeće]]
#[[Orator]]
#[[Karlo_I_Napuljski]]
#[[Ferenc_Temlin]]
#[[Luj_XVII_Francuski]]
#[[Stadio_Olimpico_(Torino)]]
#[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]]
#[[Hipokrizija]]
#[[Fluminense]]
#[[Sanliurfa]]
#[[ZOI_1924.]]
#[[ZOI_1928.]]
#[[ZOI_1932.]]
#[[ZOI_1936.]]
#[[ZOI_1948.]]
#[[ZOI_1952.]]
#[[ZOI_1964.]]
#[[ZOI_1968.]]
#[[ZOI_1972.]]
#[[ZOI_1976.]]
#[[ZOI_2002.]]
#[[OI_1900.]]
#[[OI_1920.]]
#[[OI_1940.]]
#[[OI_1944.]]
#[[OI_1948.]]
#[[OI_1952.]]
#[[OI_1960.]]
#[[OI_1984.]]
#[[OI_1988.]]
#[[Ocala,_Florida]]
#[[Omaha,_Nebraska]]
#[[Pichelsteiner]]
#[[Vilajet_Anadolija]]
#[[Vilajet_Egipat]]
#[[Vilajet_Kurdistan]]
#[[Poznanj]]
#[[Televizija_Beograd]]
#[[TV_Beograd]]
#[[RTV_Beograd]]
#[[Salt_Lake_City_2002.]]
#[[Nagano_1998.]]
#[[Lillehammer_1994.]]
#[[Albertville_1992.]]
#[[Lake_Placid_1980.]]
#[[Innsbruck_1976.]]
#[[Sapporo_1972.]]
#[[Grenoble_1968.]]
#[[Innsbruck_1964.]]
#[[Squaw_Valley_1960.]]
#[[Oslo_1952.]]
#[[St._Moritz_1948.]]
#[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]]
#[[Lake_Placid_1932.]]
#[[St._Moritz_1928.]]
#[[Chamonix_1924.]]
#[[Pariz_1900.]]
#[[Antwerpen_1920.]]
#[[Pariz_1924.]]
#[[Berlin_1936.]]
#[[London_1948.]]
#[[Helsinki_1952.]]
#[[Tokio_1940.]]
#[[London_1944.]]
#[[Rim_1960.]]
#[[Los_Angeles_1984.]]
#[[Seoul_1988.]]
#[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]]
#[[E218]]
#[[Lijevanje]]
#[[Tu-155]]
#[[Avenue_des_Champs-Élysées]]
#[[E383]]
#[[São_Paulo_Futebol_Clube]]
#[[Košarka_na_OI_2008.]]
#[[Košarka_na_OI_2012.]]
#[[Košarka_na_OI_2020.]]
#[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]]
#[[E150a]]
#[[Induktivitet]]
#[[Pteridium_aquilinum]]
#[[Sarcoptes_scabiei]]
#[[Knautia_sarajevensis]]
#[[Leucanthemum_illyricum]]
#[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]]
#[[Tomazinijeva_žučica]]
#[[Sečuan]]
#[[Velikotrnasti_čičak]]
#[[Alpski_čičak]]
#[[Cirsium_spinosissimum]]
#[[Zec]]
[[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET)

:We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&amp;limit=250&amp;offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET)

== Uputa za pisanje članka. ==

Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. 

Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? 


Hvala unaprijed.  [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET)

:Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET)
::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:10, 21 mart 2023 (CET)

1[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

== Linkovi u naslovu ==

Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST)

:Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST)
::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST)
::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&amp;diff=3498961&amp;oldid=3496090&amp;diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:15, 14 april 2023 (CEST)

== Podjela na vijekove u člancima Datum ==

Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima &quot;Datum&quot;? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:28, 15 april 2023 (CEST)
: Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST)
::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:38, 15 april 2023 (CEST)

== Pećina ==
[https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:44, 21 april 2023 (CEST)
: a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:47, 21 april 2023 (CEST)

== Sporazumi u člancima o datumima ==

Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST)

:Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST)
::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST)

== Nisam zaboravio. ==

Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST)

:🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST)

== Request ==

Hello.

Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST)

:please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST)
:Do you see the label &quot;Work in progress&quot;? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST)
::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST)
:::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST)

== Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear interface administrator, 

This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well.

There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability.

As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]].

Have a great day!&lt;/div&gt;
&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team&lt;/bdi&gt; 01:02, 8 juli 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&amp;oldid=25272788 --&gt;

== Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] ==

[[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]]
You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&amp;oldid=25416228 --&gt;

== Bosanski jezik! ==

Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji &quot;standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika&quot; za bosanski jezik.


Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST)

:Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST)
::Bio je u opisu na Wikidata da je &quot;standardized variety of serbocroatian languages&quot;, promijenio sam opis u &quot;standardized variety of south slavic languages&quot;. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST)
::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]]
::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST)
::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski.
::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da  @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. 

::::Pozdrav,
::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST)
::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST)
:::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:23, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Kakvih teorija!
::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST)
:::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST)
::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku.
::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog.
::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi.
::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST)
:: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji &quot;standardized variety of Serbo-Croatian&quot; za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST)
:::Srđane,
:::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati.
:::Pozdrav,
:::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST)

== Bosanske poznate ličnosti  ==

Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak?  Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST)
::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST)
::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]  odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST)

== Anaplastični oligodendrogliom ==
Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST)

:I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST)

== Projekat Nacionalne biblioteke Evrope ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu...

&lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST)

:A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST)
::ah da Malteška,  izvukao si se.  Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST)

== Arapska imena ==

Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Ako je &quot;reisul-ulema&quot; ili &quot;Omer ibnul-Hattab&quot;, onda bi trebalo &quot;Ebul-Feth&quot;. Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne &quot;hagiografije&quot; (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST)

== Nepregledane stranice ==

Pozdrav,

Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST)

:Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., &quot;Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom&quot;), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST)
::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. 
::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST)

== Zapadna obala ==

Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob,  nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET)

== Hebrejski i arapski izrazi ==

E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. &quot;{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}&quot; kao &quot;kibuc galujot&quot;), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET)

:Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}}
:Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET)
:Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET)

== Pojedine riječi za izmjenu ==

Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET)

:Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET)
::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET)
:::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET)
::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET)

== Jermuk ==

Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET)

:Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET)
::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET)
:::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET)

== Meridijani crtica ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto...


Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET)

:Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET)

:{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|&quot;en-dash&quot; po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|&quot;em-dash&quot; po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET)
::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET)
:::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET)

== Datumi u referencama ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma.

Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET)
: Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate &quot;January 1, 1996&quot;, &quot;1 January 1996&quot; i &quot;1996-01-01&quot; u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s &quot;daljinskim&quot; pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET)

== Geografija, zarezi i nominativ ==

Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi:
* El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando.
Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku.
Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije:
* El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko.
Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET)
: Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i &quot;El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas.&quot; Nisam simpatizer ove &quot;papirne&quot; verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica &quot;obezrečeničava&quot;).

== Ime albuma ==

Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio &quot;na brzaka&quot; napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova &quot;S&quot; kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET)
: To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET)
::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET)

== Pitanje ==

Poštovanje,

koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak?

Hvala na odgovoru.

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET)

:Glavno je da nema glasova &quot;protiv&quot;. :-) Ili da je (znatno) više glasova &quot;za&quot;. Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET)
:::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku &lt;nowiki&gt;{{dobar članak}}&lt;/nowiki&gt; ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET)
::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET)

== Recenzije albuma ==

Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET)

:Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month  together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272593 --&gt;

== Nazivi filmova ==

F
Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti?

[[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET)

:[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;sca_esv=65cf4aff65164a10&amp;sca_upv=1&amp;ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&amp;udm=&amp;ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&amp;uact=5&amp;oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&amp;gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&amp;sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET)
::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET)
:::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET)

== Translation request ==

Hello, KWiki.

Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation.

Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET)

== Znam da imamo  ==

samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST)

== Skraćenice ==

Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako &quot;gramatika nalaže&quot;. Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST)

:A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i &quot;prozračnosti&quot;, ali s &quot;BiH&quot; to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju &quot;jednorječnu&quot; republiku i stvar je jasna sama po sebi (&quot;'''SR H'''/rvatska/&quot;, &quot;'''SR M'''/akedonija/&quot;,...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST)
::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao &quot;Absurdistan&quot;, jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST)

== Poslanici i zastupnici  ==

Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST)

:Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST)

== AWB ==

Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST)

:Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST)
::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST)

== Stranice koje nisu povezane sa stavkama ==

Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST)

:Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST)

:: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno &quot;unikat&quot; koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:15, 3 septembar 2024 (CEST)
:::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na &quot;glavnom&quot; tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST)

== Vandalizam ==

Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST)
::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST)

== Kategorija ==

Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST)

:Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste &quot;knez&quot; i &quot;kneževina&quot;, onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST)

:: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|&quot;standardizaciju&quot;]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase &quot;Kneževina Srbija&quot; ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST)
:::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST)
::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su &quot;obe države imale svoje nazive&quot; (sve ima svoj naziv?) i da &quot;ne koristimo kolokvijalne nazive&quot; (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države &quot;Sjeverna Koreja&quot; a ne zvanični naziv &quot;Demokratska Narodna Republika Koreja&quot;). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST)
:::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za &quot;Knjaževina&quot;? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:49, 11 juni 2024 (CEST)
::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na &quot;Kneževinu&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST)
:::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:41, 11 juni 2024 (CEST)
::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, &quot;zahvaljujući&quot; sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački &quot;prepisali&quot; jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST)
::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST)
::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST)
:::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST)
::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST)
::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada &quot;David di Donatello&quot; pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST)
:::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi &quot;20th Century Foxa&quot;]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET)
::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET)
:::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET)
:::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u &quot;Bostonskom pravu&quot;|1]], [[Spisak epizoda &quot;South Parka&quot;|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET)
:::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET)

== Ali[ja] na bs Wiki ==

Pozdrav, opet ja.

Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime &quot;Ali[ja]&quot;. Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija &quot;Alija&quot; samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo &quot;Ali&quot;. Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo &quot;Ali&quot;. 

Održati standard da je &quot;Alija&quot; samo taj jedan? Sve prevesti na &quot;Alija&quot;? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST)

:Ako se navodi puno ime, onda ide &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;, a &quot;Alija&quot; se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija &quot;hazreti Alija&quot;. Za enciklopediju bi bilo pravilnije &quot;Ali ibn Ebu-Talib&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST)
::Naziv njegovog članka već nosi ime &quot;Alija ibn Ebu-Talib&quot;. Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa &quot;Alija&quot;. Sve prevesti na &quot;Ali&quot;? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST)

== Preusmjerenje ==

Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST)

:Klikneš na &quot;Više&quot; i u padajućem meniju trebalo bi stajati &quot;Premjesti&quot;. Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST)
::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST)
::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]]  šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST)
::::Primjer termine &quot;dvanaestorice&quot; i &quot;dvanaestinci&quot; preusmjeriti na &quot;dvanaestoimamci&quot; ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST)
:::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST)
::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Pravopis kategorije ==

@KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST)

:OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST)
::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST)
:::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST)
:::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada &quot;25. novembar&quot;, ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST)
::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST)
:::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST)
::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST)
:::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST)
::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST)
::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST)
::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST)
:::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST)
::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST)
::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST)
:@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST)
::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST)

:@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET)
::&quot;Kultura + genitiv&quot; možda čak ima šire značenje od &quot;Kultura u + lokativ&quot;; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija:
:* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]])
:* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}}
:* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}}
:* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}}
:* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}}
:* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}}
:* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}}
:* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}}
:* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}}
:* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}}
:* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}}
:* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}}
:Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST)
::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST)
:::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST)
::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST)
:::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST)

== Pisanje datuma ==

Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST)

:U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST)

== Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv ==

Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je &quot;Predstavnički dom&quot; službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je &quot;Zastupnički&quot;, red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne.

Dakle, ako smo prihvatili naziv &quot;Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine&quot; službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti &quot;Zastupnički&quot;, zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to &quot;politička nepismenost&quot;, međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar.

Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST)

:Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni.
:A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo &quot;DO RH&quot;? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST)
::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Aljikin i Co. ==

Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST)

== Razlog brisanja članka Željka Prša? ==

Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan?


Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET)

:Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET)

== Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET)

:Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima &quot;invoke&quot; u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET)

::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET)

== Zahvale ==
Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Blokada - Vandalizam ==

Postovani KWiki

Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju).

Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane.

1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio.

Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio:

&quot;Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa

Poštovani,

Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje.

Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja.

Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije.

Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma.

Srdačno,

Samo22Pedia&quot;


Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje.

Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET)

:Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;


== Infokutija ==
Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET)

:Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: &quot;Znatnom&quot;, ne &quot;značajnom&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET)
:: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: &lt;code&gt;popmjesta&lt;/code&gt;, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET)

Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja?  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET)

== Čaršija ==
Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju].

== [[Protij]] ==

Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET)

:Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET)
::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: &quot;Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij).&quot; Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: &quot;Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...].&quot; Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje &quot;[t]eški vodik ili deuterij&quot; i &quot;tricij&quot;. Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom &lt;code&gt;ba&lt;/code&gt;, dok se oblik &quot;procij&quot; velikom većinom javlja na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt;. Oblik &quot;protij&quot; na sajtovima s domenom &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt; javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET)

== Deleting photos ==

Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST)

:I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST)

:: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST)
:::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST)

::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST)

Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST)

:I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST)
::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST)

Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&amp;title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns4=1&amp;ns8=1&amp;ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST)

:{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST)

{{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&amp;Creasy, Crazy&amp;confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST)

:Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST)

:: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST)

== Premještanje stranica i WikiPodaci ==

Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST)

:Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST)
::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST)

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear KWiki

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Južna Srbija ==
Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST)
: Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST)
:Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST)

Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao &quot;korisnim budalama&quot;. Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST)

:upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST)

Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST)

Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST)
:Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST)
::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST)

Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on &quot;proverio&quot; bilo sta? Samo piše &quot;neenciklopedijski&quot; jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST)

:Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST)

== Sarajevo Film Festival stranica ==

Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST)

:Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Slika ==
U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? 
: Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST)

== Promjena prava ==

Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:16, 28 juli 2025 (CEST)

== ''Sitenotice'' ==

Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST)

:A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST)
::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST)

== Australijski-&gt;Australski ==

[[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST)

:&quot;Australski&quot; ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST)
::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST)
:::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST)
::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST)

== Prevod tehničkih termina ==

E, pišem prevode nekih, takoreći, &quot;tehničkih&quot; članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo &quot;5G NR frequency band&quot;? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, &quot;list of 5G NR frequency bands&quot; ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za &quot;Wi-Fi network&quot;, &quot;IPS LCD screen&quot;, &quot;LTE network&quot; itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST)

:Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR &quot;band&quot; preveli &quot;opseg&quot;. Možda &quot;Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR&quot; (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: &quot;Wi-Fi mreža&quot;, IPS LCD-ekran/zaslon&quot;, &quot;LTE-mreža&quot;. Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST)
:Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]:
:* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)''
:* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)''
:* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)''
:* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)''
:* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)''
:* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)''
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST)

== Petrosjanov citat ==

Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.''

Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? 

Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti.

I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST)

:Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne &quot;posjećujem&quot; šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Jubilarni clanci ==

{{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET)

:[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u &quot;Drugim alatima za pregled&quot; (pod &quot;Wikipedia&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET)

== Automatski pregledani prijedlog ==

{{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu.

Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET)

:Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si &quot;svjež&quot;. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET)

== Članak Aleksa Đukanović  ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga?

[[Aleksa Đukanović#]]

Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim?

članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji .

Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST)

:Pozdrav,
:Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST)
::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]]
::Lijep pozdrav  [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST)

==  Kategorija:Muzikolozi ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST)

:Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST)

== Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem ==

zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]

Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST)

:Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST)
:In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471712 --&gt;

== Bosnian ==

Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot; and &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot; (&quot;singel Käärije in Basshunterja&quot; in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST)

:It is &quot;pjesma Käärije i Basshuntera&quot; (or &quot;singl...&quot;). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST)
:: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST)
::: Would you yet help to translate Slovenian &quot;kompilacijski album Basshunterja&quot;, &quot;promotional single by Basshunter&quot;, &quot;music video by Basshunter&quot; and &quot;lyric video by Basshunter&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST)
::::&quot;Basshunterov kompilacijski album&quot;, &quot;Basshunterov promotivni singl&quot;, &quot;Basshunterov spot&quot; and &quot;Basshunterov video s tekstom&quot;. [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. &quot;Basshunterova pjesma&quot;. When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. &quot;pjesma Michaela Jacksona&quot;.] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST)
::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like &quot;video s tekstom Basshuntera i Alien Cut&quot;? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST)
::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. &quot;Basshunterov i Eminemov singl&quot;). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST)
::::::: All added. Thank you. I changed &quot;singl Basshuntera&quot; to &quot;Basshunterov singl&quot;. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST)

== Imena hemijskih spojeva ==

Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:49, 29 april 2026 (CEST)

:Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST)

== Sukobi-&gt;bitke ==

Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST)

:Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST)
::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST)
:::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST)
::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&amp;diff=prev&amp;oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST)
:::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST)
::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST)

== [[meta:User:TenWhile6/XReport]] ==

Pozdrav Kwiki, 

Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog &quot;korisnika&quot; Više -&gt; Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST)

:Nisam znao jer na Metu upadnem &quot;svake prestupne&quot;. :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST)
::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST)
:::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST)

== Vigocki ili Vigotski ==

Pozdrav KWiki,

Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika &quot;Vigotski&quot; na &quot;Vigocki&quot;, pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. 

U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno.

S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST)

:Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST)
::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST)
:::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST)
::::Nema na čemu, drago mi je da smo se tako brzo usaglasili! Baš si mi izmamio osmijeh sa &quot;bacanjem laste&quot;, sreća pa nismo dotle došli. :-) Hvala i tebi na podstreku. Rado ću pročešljati sve članke iz psihologije čim uhvatim slobodnog vremena. Stvarno nedostaje sadržaja iz ove oblasti, pa mi je drago ako mogu pomoći da to malo podignemo na viši nivo.
::::Čujemo se i sarađujemo i dalje.  :)  [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:49, 21 maj 2026 (CEST)

== Pitanje o transkripciji s arapskoga ==

Bok, KWiki, oprosti na smetnji. Imam jedan problem s transkripcijom arapskih naziva za područja i uzvisine. Prevodim na hr.wiki članak o području čiji su naziv na engleskome napisali kao [[:en:Bir Tawil|Bir Tawil]] (što bi u prijevodu trebalo značiti &quot;duboki bunar&quot;), a najviša točka na tom području zove se [[:en:Gabal Hagar El Zarqa|Gabal Hagar El Zarqa]] (nešto tipa &quot;Planina plavih stijena&quot;). Mislim da sa samom transkripcijom u užem smislu nemam problema (Bir Tavil, Džabal Hadžar El-Zarka), ali ne znam treba li se svaka riječ pisati velikim početnim slovom ili ne. U našem pravopisu stoji da u imenima planina, gora i sl. velikim slovom pišemo samo prvu riječ (i po potrebi riječi koje potječu od vlastitih imena, npr. Mount Everest), a slično piše i za područja koja nisu nazivi država, gradova, sela i sl. (a ovaj Bir Tavil uklapa se u to). No postoje odstupanja (Blanc u Mont Blanc, koliko znam, nije vlastito ime, a ipak ga pišemo velikim slovom). Imaš li kakav savjet? Kao i uvijek – unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 15:06, 29 maj 2026 (CEST)

:Samo pitaj. :) Znam da određeni član &quot;al- / el-&quot; u imenima osoba treba pisati malim ako se navodi cijelo ime, a velikim ako se izostavi ime. Inače, s arapskim nije baš sve riješeno ni kod nas: osobe iz starih vremena pišemo fonetski, a ove savremene prema engleskoj transkripciji, što meni nema logike (kao da je, npr., Enver od prije više stoljeća različito ime, pa ove novije pišemo Anvar). A trebalo bi se držati našeg načela: da se u višečlanim nazivima velikim piše prva, a od ostalih riječi one koje se same po sebi pišu velikim, tj. vlastite imenice. Nekako mi je to zdravorazumski jer u arapskom ionako ne postoje mala i velika slova. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:23, 29 maj 2026 (CEST)

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Točke, tačke, sve naopačke :D ==

Bok, KWiki, opet ti se javljam s jednom nedoumicom. Odlučio sam malo pomoći kolegi @[[Korisnik:Panasko|Panasku]] u obavljanju nekih botovskih poslova i uhvatio sam se popravljanja oblika ''p.n.e.'' u ''p. n. e.'' Međutim, naišao sam na neke malo zeznute situacije koje ne znam riješiti napamet. Prvo, imao sam situacije u kojima je &quot;pne&quot; zadnji izraz prije druge zagrade; čuva li se u tim slučajevima zadnja točka ili se briše u skladu s pravilima o nenagomilavanju interpunkcijskih znakova? U Senahidovu pravopisu piše ovo:

&lt;span style=&quot;color:DarkBlue;&quot;&gt;Ako se u zagradama nađe skraćenica koja inače završava tačkom, tačka se piše i ispred drugoga dijela zagrade:
Složene skraćenice mogu se mijenjati po padežima (npr. Unicef, Unicefa itd.) i uključivati u tvorbeni proces (Unicefov i sl.).&lt;/span&gt;

Primjenjuje li se onda to i na izraz &quot;pne&quot; ili se posljednja točka prije zagrade ipak briše?

Drugo pitanje, što mi je činiti kad naiđem na oblik poput (322. p. n. e. - 30.) ili (322. p. n. e. - 30. n. e.)? Koliko mi je poznato, raspone godina treba pisati bez bjeline, s crticom i bez točaka (npr. 322–30), ali koje je rješenje kad su dvije različite ere u pitanju? Trebaju li se u tim situacijama upotrebljavati prijedlozi od i do ili se može nekako riješiti problem uporabom crtice?

Kao i uvijek, unaprijed ti mnogo hvala na odgovorima! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:58, 8 juli 2026 (CEST)

:Prije svega hvala ti što pomažeš jer vrijeme je nepovratna valuta. 
:1) Nijedno pravilo nije bez izuzetka. Kod &quot;p. n. e.&quot; treba ostati tačka ispred drugog dijela zagrade (zavirio sam i u Bulićev ''Bosanski pravopis'' iako je on više solo projekt nego institucionalni). 
:2) Pri prelazu iz stare u novu eru nema potrebe navoditi drugu (iako se i može, radi jasnoće ili nekog naglašavanja, pogotovo ako je godina jednocifrena). U redu su mi ovi tvoji primjeri (samo crta umjesto crtice :)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:52, 8 juli 2026 (CEST)
:Naiđoh sad na [[Grad Zagreb]] i vidim da ni sa čim nije povezan na Wikipodacima, a i da na HR i ostalim projektima preusmjerava na [[Zagreb]]. Da i mi preusmjerimo? Ili da ostanemo crna ovca? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 17 juli 2026 (CEST)

== Pomoć za naslov članka ==

Pozdrav KWiki,

Voljela bih se konsultovati s tobom kako da naslovimo ovu temu: Mass casualty incident. Mislim je obrađivati, a u drugim tekstovima sam stavljala unutrašnje linkove na Incident s velikim brojem stradalih. Unaprijed hvala [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:54, 25 juli 2026 (CEST)

:Ili &quot;...s mnogo žrtava&quot;, da naslov bude malo precizniji &quot;jer &quot;stradali&quot; obično podrazumijeva smrtni ishod, a &quot;žrtve&quot; obuhvataju i preživjele. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:50, 25 juli 2026 (CEST)
::Odlično. Hvala ti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:12, 26 juli 2026 (CEST)

== Gdje si ti? ==

Gdje si, dugo te nema, nadam se da je sve u redu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:24, 30 august 2026 (CEST)

:Zdravlje sluša. Malo odmor, malo druge obaveze i zamor materijala. (Hvala što pitaš.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:58, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>b3v6u1h81zy6t9ew8rjid1jrxv3jao5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96385</id>
    <revision>
      <id>3923579</id>
      <parentid>3921311</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T18:46:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano upozorenje</comment>
      <origin>3923579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12628" sha1="4f3elujhr9mff56hcpqxguoektgiwg1" xml:space="preserve">{{Medicinsko upozorenje}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #005580; background-color:#f0f8ff; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#006699; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Osteoartritis (Artroza)
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Heberden-Arthrose.JPG|150px|alt=Fotografija starijih ruku sa koštanim čvorovima]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%; color:#333;&quot;&gt;Heberdenovi i Bouchardovi čvorovi na prstima&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Specijalnost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Reumatologija]], [[ortopedija]]
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Sinonimi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Artroza, osteoartroza, degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Simptomi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Bol u zglobu, ukočenost, otok, smanjen obim pokreta
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Početak
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Razvija se godinama
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Uzroci
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prethodne povrede zglobova, abnormalan razvoj, nasljedni faktori
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Faktori rizika
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prekomjerna težina, različita dužina nogu, poslovi sa velikim opterećenjem zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Dijagnoza
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Na osnovu simptoma, uz podršku dopunskih testiranja
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Liječenje i statistika
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tretman
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Vježbe, smanjenje opterećenja zgloba, analgetici, operativna zamjena zgloba
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Učestalost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | 237 miliona / 3,3% (2015.)
|}
'''Artroza''' ili '''osteoartritis''' je vrsta [[Degenerativna bolest|degenerativne]] [[Bolest zglobova|bolesti zglobova]] koja nastaje propadanjem [[zglobna hrskavica|zglobne hrskavice]] i kosti koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Arden_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Arden |first1=N. |last2=Blanco |first2=F. |last3=Cooper |first3=C. |last4=Guermazi |first4=A. |last5=Hayashi |first5=D. |last6=Hunter |first6=D. |last7=Javaid |first7=M. K. |last8=Rannou |first8=F. |last9=Roemer |first9=F. W. |title=Atlas of Osteoarthritis |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-1-910315-16-3 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=qT1FBgAAQBAJ&amp;pg=PA21 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao oblik [[artritis]]a, smatra se četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu, a procjenjuje se da oko 240 miliona ljudi širom svijeta ima osteoartritis koji ograničava njihove svakodnevne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Hunter_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunter |first1=D. J. |last2=Bierma-Zeinstra |first2=S. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=393 |issue=10182 |pages=1745–1759 |date=27. 4. 2019 |doi=10.1016/S0140-6736(19)30417-9 |pmid=31034380 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30417-9/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Katz |first1=J. N. |last2=Arant |first2=K. R. |last3=Loeser |first3=R. F. |title=Diagnosis and Treatment of Hip and Knee Osteoarthritis: A Review |journal=JAMA |volume=325 |issue=6 |pages=568–578 |date=9. 2. 2021 |doi=10.1001/jama.2020.22171 |pmid=33560326 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8225295/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najčešći simptomi su [[bol u zglobovima]] i [[ukočenost zglobova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot;&gt;{{cite web |title=Osteoarthritis |website=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases (NIAMS) |publisher=National Institutes of Health |url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/osteoarthritis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Simptomi se obično razvijaju postepeno tokom više godina.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Ostali simptomi mogu uključivati [[otok zgloba]], smanjen [[opseg pokreta]], a kod osteoartritisa kičme, zbog pritiska na živce, mogu se javiti slabost ili utrnulost ruku i nogu.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Najčešće su zahvaćeni zglobovi dva završna članka prstiju šake i zglobovi u njihovoj osnovi, zglobovi u osnovi palčeva, [[koljeno|koljena]] i [[kuk (zglob)|kukovi]], kao i zglobovi [[vratna kičma|vratnog]] i [[slabinska kičma|slabinskog]] dijela kičme.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Simptomi mogu otežavati obavljanje posla i uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od nekih drugih oblika artritisa, osteoartritis zahvata samo zglobove, a ne i unutrašnje organe.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Mogući uzroci uključuju prethodne povrede zglobova, poremećaje u razvoju zglobova ili udova te [[Nasljeđivanje|nasljedne]] faktore.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015&gt; {{cite journal |last1=Glyn-Jones |first1=S. |last2=Palmer |first2=A. J. |last3=Agricola |first3=R. |last4=Price |first4=A. J. |last5=Vincent |first5=T. L. |last6=Weinans |first6=H. |last7=Carr |first7=A. J. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=386 |issue=9991 |pages=376–387 |date=25. 7. 2015 |doi=10.1016/S0140-6736(14)60802-3 |pmid=25748615 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(14)60802-3/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]], različitom dužinom nogu ili zanimanjima koja podrazumijevaju veliko opterećenje zglobova.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015 /&gt;&lt;ref name=&quot;Vingard_2016&quot;&gt;{{cite report |last1=Vingård |first1=E. |last2=Englund |first2=M. |last3=Järvholm |first3=B. |last4=Albin |first4=M. |last5=Anund |first5=A. |last6=Eklund |first6=J. |last7=Grahn |first7=B. |last8=Ingebrigtsen |first8=T. |last9=Kjellberg |first9=K. |title=Occupational Exposures and Osteoarthritis: A Systematic Review and Assessment of Medical, Social and Ethical Aspects |type=SBU Assessments |publisher=Swedish Agency for Health Technology Assessment and Assessment of Social Services (SBU) |location=Stockholm |date=1. 9. 2016 |page=1 |number=253 |url=https://www.sbu.se/en/publications/sbu-assesses/occupational-exposures-and-osteoarthritis/ |access-date=20. 8. 2026 |language=sv}}&lt;/ref&gt; Smatra se da osteoartritis nastaje kao posljedica mehaničkog opterećenja zgloba i dugotrajnih procesa niskog stepena upale.&lt;ref name=Berenbaum2013&gt;{{cite journal |last1=Berenbaum |first1=F. |title=Osteoarthritis as an inflammatory disease (osteoarthritis is not osteoarthrosis!) |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=21 |issue=1 |pages=16–21 |date=1. 1. 2013 |doi=10.1016/j.joca.2012.11.012 |pmid=23194896 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(12)01025-4/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bolest se razvija propadanjem hrskavice, pri čemu je zahvaćena i kost koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Budući da bol može otežavati fizičku aktivnost, može doći do [[atrofija|gubitka mišićne mase]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu znakova i simptoma, dok se [[medicinsko snimanje|metode medicinskog snimanja]] i drugi testovi koriste za potvrđivanje dijagnoze ili isključivanje drugih bolesti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kod osteoartritisa zglobovi obično nisu topli niti crveni.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Liječenje uključuje fizičke vježbe, smanjenje opterećenja zglobova, na primjer odmorom ili upotrebom [[štap za hodanje|štapa za hodanje]], uključivanje u [[grupa za podršku|grupe za podršku]] i primjenu [[analgetik|lijekova protiv bolova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014&gt;{{cite journal |last1=McAlindon |first1=T. E. |last2=Bannuru |first2=R. R. |last3=Sullivan |first3=M. C. |last4=Arden |first4=N. K. |last5=Berenbaum |first5=F. |last6=Bierma-Zeinstra |first6=S. M. |last7=Hawker |first7=G. A. |last8=Henrotin |first8=Y. |last9=Hunter |first9=D. J. |title=OARSI guidelines for the non-surgical management of knee osteoarthritis |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=22 |issue=3 |pages=363–388 |date=1. 3. 2014 |doi=10.1016/j.joca.2014.01.003 |pmid=24462672 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(14)00016-8/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manning_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Manning |first1=M. R. |last2=Eanelli |first2=T. R. |title=Low-Dose Radiation for Knee Osteoarthritis: A Case Report |journal=Cureus |volume=18 |issue=4 |pages=e107955 |date=29. 4. 2026 |doi=10.7759/cureus.107955 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13220658/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Gubitak tjelesne mase može biti koristan kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Lijekovi protiv bolova mogu uključivati [[paracetamol]] (acetaminofen), kao i [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidne antiinflamatorne lijekove]] ([[NSAIL]]), poput [[naproksen]]a i [[ibuprofen]]a.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Dugotrajna primjena [[opioid]]a se ne preporučuje zbog nedovoljno podataka o njihovoj koristi, kao i zbog rizika od [[ovisnost|ovisnosti]] i drugih neželjenih djelovanja.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014 /&gt; Ako uprkos drugim oblicima liječenja postoji trajno ograničenje funkcionalnosti, kao mogućnost liječenja može se razmotriti [[artroplastika|hirurška zamjena zgloba]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Više od 90% operacija zamjene zgloba kuka i koljena izvodi se zbog osteoartritisa. Vještački zglob kuka ili koljena obično traje duže od 20 godina.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa. Prema podacima za 2015, ovom bolešću zahvaćao je oko 237 miliona ljudi, odnosno 3,3% svjetskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;GBD_2015&quot;&gt;{{cite journal |author=GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators |title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015 |journal=The Lancet |volume=388 |issue=10053 |pages=1545–1602 |date=8. 10. 2016 |doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6 |pmc=5055577 |pmid=27733282 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5055577/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mar2014&gt;{{cite journal |last1=March |first1=L. |last2=Smith |first2=E. U. |last3=Hoy |first3=D. G. |last4=Cross |first4=M. J. |last5=Sanchez-Riera |first5=L. |last6=Blyth |first6=F. |last7=Buchbinder |first7=R. |last8=Vos |first8=T. |last9=Woolf |first9=A. D. |title=Burden of disability due to musculoskeletal (MSK) disorders |journal=Best Practice &amp; Research Clinical Rheumatology |volume=28 |issue=3 |pages=353–366 |date=1. 6. 2014 |doi=10.1016/j.berh.2014.08.002 |pmid=25481420 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1521694214000825 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Učestalost osteoartritisa raste s dobi.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Među osobama starijim od 60 godina, bolest zahvaća oko 10% muškaraca i 18% žena.&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Osteoartritis je uzrok oko 2% [[godine života s invaliditetom|godina života provedenih s invaliditetom]].&lt;ref name=Mar2014 /&gt; Osobe s osteoartritisom kuka ili koljena, koji spadaju među najčešće zahvaćene velike zglobove, imaju oko 20% veći rizik od smrtnog ishoda, vjerovatno zbog smanjene fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoarthritis/symptoms-causes/syc-20351925 Mayo Clinic: Osteoarthritis] {{en simbol}}
* [https://www.nhs.uk/conditions/osteoarthritis/ NHS: Osteoarthritis] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Osteoarthritis}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Artritis]]</text>
      <sha1>4f3elujhr9mff56hcpqxguoektgiwg1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osječenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100933</id>
    <revision>
      <id>3923633</id>
      <parentid>3899415</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10098" sha1="4onmee51b2yufm98iwtvy98rd0e64bq" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Osječenica
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = osjecenica_panorama.jpg|mini
| opis_slike            = Osječenica
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Bosanski Petrovac]], [[Bihać]]&lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;Federalni zavod za statistiku: ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = [[Dinarske planine]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1 795&lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot; /&gt;| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 29| širina_sekundi = 0| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 17| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Osječenica u Bosni i Hercegovini
}}
[[File:Osječenica od B.Vaganca.jpg|mini|desno|Osječenica]]
'''Osječenica''' je planina koja se nalazi u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i pripada zapadno-bosanskom planinskom nizu (klekovačko-grmečka) grupa. Susjedne planine su joj [[Klekovača]] (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i [[Grmeč]] sa sjeverno strane, iza [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://planinarenje.ba/252-osjecenica/1316-osjecenica-01-11-2020 |title=Osječenica (01.11.2020) - Planinarenje.ba |access-date=18. 5. 2021 |archive-date=18. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518045621/https://planinarenje.ba/252-osjecenica/1316-osjecenica-01-11-2020 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Orografske južne padine planine Osječenice, prema rijeci Uni, pripadaju i [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]].&lt;ref name=&quot;Park&quot;&gt;{{Cite web |url= https://core.ac.uk/download/pdf/270117918.pdf |title= Anja Ćurić MOGUĆNOSTI I NAČINI BRENDIRANJA NACIONALNOG PARKA UNA |work= Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Diplomski studij novinarstva, 1976 |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 21. 5. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210521113408/https://core.ac.uk/download/pdf/270117918.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reljef ==
Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine.&lt;ref&gt;[https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/planine/osjecenica Osječenica]&lt;/ref&gt; Njen planinski masiv dug je 30&amp;nbsp;km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava iznad [[Kulen Vakuf]]a. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica.&lt;ref&gt;[http://www.pdkozara.org/osjecenica-i-klekovaca-2014/ Osječenica i Klekovača - www.pdkozara.org]&lt;/ref&gt; Na vrhu je uska, nekoliko stotina metara duga zaravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju ''Kamen'', sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane.

== Hidrografija ==
S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke Une, koja, dolazeći iz Hrvatske, u dodiru sa Osječenicom kod [[Martin Brod]]a pravi prelijepe slapove. Isto se ponavlja i u odlasku, nekoliko kilometara iza Kulen Vakufa, Una pravi slapove, poznati Štrbački buk. Sa južne strane je [[Unac]], duboko ukopan u kamenito tlo pa njegovo korito ima osobine klisure. Izvori vode su rijetki. Nalaze se skoro u ravni [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], u selima [[Kolunić]], [[Medeno polje]], [[Bjelaj]] i [[Prkosi]]. Na višim dijelovima planine, od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je ozidani Ajzer bunar koji vodu skuplja cijeđenjem površinskih voda.

== Klima ==
Klima je izrazito planinska koju karakterišu kratka i svježa ljeta i duge, hladne i snijegom bogate zime. U pogledu godišnje količine padavina ovo podruje se nalazi pod jakim utjecajem strujanja sa mora, te godišnja količina padavina ukazuje na humidni karakter klime. Klima sa svojim elementima ( temperatura, vlaga, svjetlost, vjetar ) ima u odnosu na druge faktore presudan značaj u pedogenezi i obrazovanju biljnih asocijacija.

== Flora i fauna ==
Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog [[Franjo Fiala]] davne 1891. godine.&lt;ref&gt;Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca&lt;/ref&gt;.

Osječenica je na najnižim i najtoplijim položajima zastupljena sa [[hrast]]ovim šumama. Iznad je stanište pretežno obraslo [[Jela|jelom]] i [[Bukva|bukvom]] koja na većim visinama prelazi u formaciju bukve kao grma. Od sitnogorice valja navesti klekovinu, koja počinje u istoj visini kao i na [[Klekovača|Klekovači]], raste po najvišim grebenima i glavicama, tako da za [[Alpe|alpinsku]] formaciju samo ostaje mjesta na nekim stijenama i hridovima.

Na osnovu tipoloških i pedoloških karakteristika , može se konstatirati da se radi o području na kome preovladavaju mješovite šume koje su u pravilu stabilnije i otpornije na biotike i abiotike faktore. Međutim, na području Osječenice zabilježeno je masovno sušenje jele, koja je na ovom području gradila stabilne šumske zajednice, najčešće s bukvom i [[Smreka|smrčom]]. Ova pojava rezultat je: loša higijena šuma, masovna pojava parazitske nametnice – imele jele, greške u gospodarenju šuma u prošlosti i nekoliko posljednjih godina učestale suše. Posljednji u lancu ovih agenasa bili su štetni insekti, koji su na oslabljenim biljkama prešli kritični prag brojnosti populacije i uzrokovali masovno sušenje stabala.

Vrijedno je istaći cvijet [[Leontopodium|runolist]].  Mještani ga zovu - ''šterma''. To ime dobio je po zvjezdicama koje su označavale činove u bivšoj [[Austro-Ugarska|austro-ugarskoj]] vojsci (Stern = zvijezda). Danas je rijedak jer ga mnogo beru nesavjesni posjetioci.
== Planinarstvo ==
Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine.&lt;ref&gt;Salkić Mehmed, &quot;Nevolje s Osječenicom&quot;&lt;/ref&gt;. Prva markacija je obavljena 1969. godine.

Na vrh Osječenice se može doći iz više pravaca. Najčešće se koristi pravac iz sela [[Kolunić]], udaljenog 3&amp;nbsp;km od Bosanskog Petrovca putem prema Drvaru.&lt;ref&gt;[https://psbih.ba/na-osjecenici-za-dan-drzavnosti-bosne-i-hercegovine/ Na Osječenici za Dan državnosti Bosne i Hercegovine - psbih.ba]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kroz selo vodi asfaltni put oko dva kilometra, a potom se vožnja nastavlja džombastim makadamskim šumskim putem. Zbog toga su poželjna terenska i vozila prilagođena takvim uslovima puta. Nakon nekih 8&amp;nbsp;km, od nastrešnice počinje uspon markiranom stazom i dolazak na livadu ispod vrha. Uspon na sami vrh je moguć sa nekoliko staza (jedna je sa sajlom).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.pd-promina.hr/home/putopisi/406-uspon-na-planinu-osjecenicu-bih |title=Uspon na planinu Osječenicu - www.pd-promina.hr |access-date=18. 5. 2021 |archive-date=18. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518093636/https://www.pd-promina.hr/home/putopisi/406-uspon-na-planinu-osjecenicu-bih |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Do nastrešnice je moguće doći i od naselja Oštrelja, makadamskim putem dugim 17&amp;nbsp;km. Jedan makadamski put vodi iz naselja [[Bjelaj]], pored [[Stari grad Bjelaj|Starog grada Bjelaja]], zatim oko 8&amp;nbsp;km. do Ajzer bunara i još 2&amp;nbsp;km. ispod južne strane vrha. Ova ruta je dio biciklističke staze ''Nacionalni park Una - Osječenica''.&lt;ref name=&quot;Park&quot;/&gt; Odavde uspon traje 1,5 h, i ovo je najlakši pristup na vrh. Koriste ga samo dobri poznavaoci planinarstva i Osječenice, jer staza nije markirana.

Za uspon se koristi i neobilježena staza za vrh iz [[Medeno Polje|Medenog polja]].

Klub ekstremnih sportova „Crni vrh“ iz Bosanskog Petrovca organizira od 2011 tradicionalni Memorijalni Novogodišnji uspon planinara na planinu Osječenicu.&lt;ref name=&quot;Rekordi&quot;&gt;[https://reprezent.ba/video-deseti-memorijalni-novogodisnji-uspon-planinara-na-osjecenicu/ (VIDEO) Deseti Memorijalni Novogodišnji uspon planinara na Osječenicu - reprezent.ba]&lt;/ref&gt;
=== Rekordni usponi ===
[[Šefik Sadiković]], vatrogasac, ekolog i planinar iz [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], više od decenije svoje slobodno vrijeme provodi na planinama. Pored bosanskohercegovačkih planina, koje je sve pohodio, popeo se na vrhove poput [[Elbrus]]a, [[Mont Blanc]]a, [[Prokletije]], [[Korab]], [[Musala]], [[Olimp]], te više planinskih vrhova u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Slovenija|Sloveniji]].

Samo na planinu Osječenicu se popeo 109 puta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://mionama.ba/en/stories/109-puta-na-vrh-osjecenice/125 |title=109 puta na vrhu Osječenice - mionama.ba |access-date=18. 5. 2021 |archive-date=18. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518093644/https://mionama.ba/en/stories/109-puta-na-vrh-osjecenice/125 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ismet Grahović, takođe iz Velike Kladuše, se na Osječenicu penjao 70 puta.&lt;ref name=&quot;Rekordi&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Planine u BiH}}

[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Drvar]]
[[Kategorija:Bihać]]</text>
      <sha1>4onmee51b2yufm98iwtvy98rd0e64bq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Guam</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106059</id>
    <revision>
      <id>3923668</id>
      <parentid>3792392</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="h45tk2n76rjragbxp591bvfpdgw9mwi" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Okeanijski mjesec 2025 - članak}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>h45tk2n76rjragbxp591bvfpdgw9mwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mali Antili</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106257</id>
    <revision>
      <id>3923562</id>
      <parentid>1165706</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:35:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Man</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106372</id>
    <revision>
      <id>3923662</id>
      <parentid>1165823</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Tonga</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106584</id>
    <revision>
      <id>3923399</id>
      <parentid>1166046</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:13:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak norveških kraljeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133290</id>
    <revision>
      <id>3923602</id>
      <parentid>3922484</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:50:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kraljevi */</comment>
      <origin>3923602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20237" sha1="61x3oqd9ds2yxon8mdyyxxj04hw7tzv" xml:space="preserve">Oko [[860]]. godine oformljena je [[Norveška|Kraljevina Norveška]]. U više navrata je bila u [[personalna unija|personalnoj uniji]] s Danskom ili Švedskom.

==Kraljevi==
{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot; width:100%;&quot; 
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Portret
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:15%;&quot; | Ime&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(živio)&lt;/small&gt;
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Vladavina
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Bilješke
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Dinastija
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Flateyjarbok Haraldr Halfdan.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Norveške|Harald I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(852-933)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|c. 870–933
|align=&quot;center&quot;|Ujedinio nekoliko sitnih kraljevina u Kraljevinu Norvešku.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Erik I, kralj Norveške|Erik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(885-954)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|933–935
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon I, kralj Norveške|Haakon I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(920-961)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|935–961
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald II, kralj Norveške|Harald II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 970)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|961–970
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Danske|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(935-985)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|970–985
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(965-1014)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|985–995
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf I, kralj Norveške|Olaf I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(963-1000)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|995–9. septembar 1000
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni praunuk Haralda I. Izgradio prvu crkvu u Norveškoj. Odgovoran za pokrštavanje Norveške i štovan kao svetac.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]
|align=&quot;center&quot;|1000–1014
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olof Overselo.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf II, kralj Norveške|Olaf II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1030)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1015–1028
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni prapraunuk Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Cnut.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Knut Veliki|Knut]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1028–12. novembar 1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Svena I. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Danska dinastija|Danci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven II, kralj Norveške|Sven II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1016–1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1030–1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Knuta II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus I, kralj Norveške|Magnus I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1024-1047)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. novembar 1035–25. oktobar 1047
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa II. Također kralj Danske.
|align=&quot;center&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald III, kralj Norveške|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1015-1066)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. oktobar 1047–25. septembar 1066
|align=&quot;center&quot;|Polubrat Olafa II po majci. Tradicionalno smatran prapraunukom Haralda I po ocu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;13&quot;|[[Hardrada]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus II, kralj Norveške|Magnus II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1048-1069)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1069
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olav III, kralj Norveške)|Olav III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 1093)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1093
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus III, kralj Norveške|Magnus III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1073-1103)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1093–13. august 1103
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa III. Također kralj Dublina, te Mana i Ostrva.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf Magnusson]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1099-1115)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1115
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oeystein.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein I, kralj Norveške|Øystein I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1088-1123)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1123
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd I, kralj Norveške|Sigurd I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1090-1130)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–26. mart 1130
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Norveške|Magnus IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1115-1139)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–1135
|align=&quot;center&quot;|Sin Sigurda I. Zbačen, pa oslijepljen, kastriran i ostavljen bez noge po naredbi Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald IV, kralj Norveške|Harald IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1103-1136)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–14. decembar 1136
|align=&quot;center&quot;|Navodno sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd II, kralj Norveške|Sigurd II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1132-1155)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. decembar 1136–11. juni 1155
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge I, kralj Norveške|Inge I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1135-1161)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1136–1161
|align=&quot;center&quot;|Zakoniti sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein II, kralj Norveške|Øystein II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1125-1157)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1142–1157
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon II, kralj Norveške|Haakon II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1147-1162)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1159–7. juli 1162
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Sigurda II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus V, kralj Norveške|Magnus V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1156-1184)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1161–15. juni 1184
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda I.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sverre, kralj Norveške|Sverre]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1151-1202)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1177/1184–8. mart 1202
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Ekskomuniciran zbog loših odnosa s Crkvom.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Sverrovi (dinastija)|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon III, kralj Norveške|Haakon III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1170-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1202–1. januar 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Guttorm, kralj Norveške|Guttorm]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1199-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. januar 1204-11. august 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin sina Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge II, kralj Norveške|Inge II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1185-1217)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1205–23. april 1217
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda II. Vladao tokom građanskih ratova.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon den Unge PI IV 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon IV, kralj Norveške|Haakon IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1204-1263)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1217–15. decembar 1263
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona III. Vladao u miru, a Norveška je cvjetala.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Sverrova dinastija|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Haakonsson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus VI, kralj Norveške|Magnus VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1238-1280)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|15. decembar 1263–9. maj 1280
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona IV. Poznat po modernizaciji zakona.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Eirik Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik II, kralj Norveške|Erik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1268-1299)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. maj 1280–13. juli 1299
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Poznat po lošim odnosima s Crkvom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon V, kralj Norveške|Haakon V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1270-1319)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. juli 1299–8. maj 1319
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Učinio Oslo glavnim gradom Norveške.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Eriksson (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Švedske|Magnus VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1316-1374)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. maj 1319–1355
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Haakona V, također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Folkung (dinastija)|Folkungovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon VI Magnusson PI XVII 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VI, kralj Norveške|Haakon VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1341-1380)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1355–1380
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VII.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oluf 2 of Denmark (Kronborg tapestries) cropped.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf IV, kralj Norveške|Olaf IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1370-1387)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1380–23. august 1387
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VI, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Margaret of Denmark, Norway &amp; Sweden (1389) effigy 2010 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Margareta I, kraljica Danske|Margareta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1353-1412)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1388–28. oktobar 1412
|align=&quot;center&quot;|Udovica Haakona VI i majka Olafa IV, izabrana za kraljicu. Također kraljica Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Estridsen (dinastija)|Estridsen]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Erik-af-Pommern 1424 (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik VII, kralj Danske|Erik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1382-1459)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1389/1397/&lt;br /&gt;1412–1439/1442
|align=&quot;center&quot;|Praprapraunuk Haakona V, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Pomeranska dinastija|Pomeranac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christopher of Bavaria crop.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristofer III, kralj Danske|Kristofer]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1416-1448)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1439/1442–6. januar 1448
|align=&quot;center&quot;|Sestrić Erika III, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Wittelsbach (dinastija)|Wittelsbach]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl II of Sweden 15th century by Bernt Notke 1982.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo VIII, kralj Švedske|Karlo I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1408-1470)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1449–1450
|align=&quot;center&quot;|Izabrani kralj. Također kralj Švedske. Prisiljen predati Norvešku Kristijanu I.
|align=&quot;center&quot;|[[Bonde (dinastija)|Bonde]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian I of Denmark, Norway &amp; Sweden 1440s.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan I, kralj Danske|Kristijan I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1426-1481)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1450–21. maj 1481
|align=&quot;center&quot;|Sporazumom postao kralj Norveške, koja je istim postala izborna monarhija u personalnoj uniji s Danskom. Također kralj Danske i Norveške.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;15&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1455 Johann.JPG|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Ivan, kralj Danske|Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1455-1513)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. januar 1483–20. februar 1513
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također kralj Danske i Švedske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:ChristianII of denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan II, kralj Danske|Kristijan II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1481-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|22. juli 1513–25. januar 1523
|align=&quot;center&quot;|Sin Ivana, također kralj Danske i Švedske. Uprkos brojnim reformama, prisiljen na abdikaciju zbog svoje despotske vladavine.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik1dk.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik I, kralj Danske|Fridrik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1471-1533)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1523–10. april 1533
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također Danske. Nikada nije okrunjen kao kralj Norveške, niti je ikada kročio u Norvešku. Tolerisao protestantizam.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian III of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan III, kralj Danske|Kristijan III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1503-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1534–1. januar 1559
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika I, također kralj Danske. Upotrebom sile uveo protestantizam kao zvaničnu vjeru.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1581 Lorck Frederik 2.(crop).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik II, kralj Danske|Fridrik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;( 1534-1588)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1559–4. april 1588
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kristian IV av Danmark, malning av Pieter Isaacsz 1611-1616.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan IV, kralj Danske|Kristijan IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1577-1648)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1588–28. februar 1648
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika II, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik 3 by window.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik III, kralj Danske|Fridrik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1609-1670)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1648–9. februar 1670
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana IV, također kralj Danske. Norvešku proglasio apsolutnom i nasljednom monarhijom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan V, kralj Danske|Kristijan V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1646-1699)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. februar 1670–25. august 1699
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik den 4.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik IV, kralj Danske|Fridrik IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1671-1730)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. august 1699–12. oktobar 1730
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana V, također kralj Danske. Poznat po svojoj bigamiji. Smatran jednim od najsposobnijih apsolutista na norveškom prijestolju.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian 6.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VI, kralj Danske|Kristijan VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1699-1746)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. oktobar 1730–6. august 1746
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika IV, također kralj Danske. Jedan od najnepopularnijih apsolutista. 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Pilo - Frederik V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik V, kralj Danske|Fridrik V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1723-1766)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|6. august 1746–14. januar 1766
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VI, također kralj Danske. Alkoholičar koji je imao vrlo malo utjecaja na politiku.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian VII 1772 by Roslin.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VII, kralj Danske|Kristijan VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1749-1808)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. januar 1766–13. mart 1808
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika V, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Fiedrichvidenmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik VI, kralj Danske|Fridrik VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1768-1839)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. mart 1808–14. januar 1814
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VII, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian Frederik J. L. Lund.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VIII, kralj Danske|Kristijan Fridrik]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1786-1848)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. maj 1814 – 10. oktobar 1814
|align=&quot;center&quot;|Unuk Fridrika V, izabran za kralja samostalne Norveške. Godine 1839. postao danski kralj.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Charles XIII of Sweden.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIII, kralj Švedske|Karlo II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1748-1818)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|4. novembar 1814–5. februar 1818
|align=&quot;center&quot;|Kralj Švedske, proglašen kraljem Norveške nakon što je samostalna Norveška bila prisiljena pristati na personalnu uniju sa Švedskom.
|align=&quot;center&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovac]]&lt;br /&gt;(Holstein-Gottorp)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Marechal-Bernadotte.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIV Ivan, kralj Švedske|Karlo III Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1763-1844)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|5. februar 1818–8. mart 1844
|align=&quot;center&quot;|Francuski general izabran za nasljednika švedske krune. Prisilio Norvešku da pristupi uniji sa Švedskom. Također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Bernadotte|Bernadotti]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar I of Sweden &amp; Norway c 1855 by Augusta Åkerlöf.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1799-1859)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. mart 1844–8. juli 1859
|align=&quot;center&quot;|Sin Karla III Ivana, također kralj Švedske. Mnogo liberalniji od oca.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl XV of Sweden c 1870 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1826-1872)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. juli 1859–18. septembar 1872
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Zagovarao je savezništvo skandinavskih kraljevina.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar II of Sweden painted by Oscar Björck in 1893.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1829-1907)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|18. septembar 1872–7. juni 1905
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Želeći prekinuti personalnu uniju sa Švedskom, norveški parlament ga je zbacio 7. juna 1905. Oskar II se norveške krune odrekao 26. oktobra.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon VII av Asta Nørregaard OB.00024.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VII, kralj Norveške|Haakon VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1872-1957)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. novembar 1905–21. septembar 1957
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Karla IV, rođen je kao danski princ ''Carl'', a izabran za kralja nakon prekida personalne unije Norveške i Švedske. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s vladom boravio u Londonu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]&lt;br /&gt;(Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olav V of Norway.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1903-1991)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|21. septembar 1957– 17. januar 1991
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VII, rođen kao danski princ ''Alexander''.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:H.M. Kong Harald taler (10308347696)- edit.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald V, kralj Norveške|Harald V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1937-2026)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. januar 1991- 28. august 2026
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa V, prvi je norveški kralj rođen u Norveškoj još od Olafa IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon in 2025 (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1973-)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|28. august 2026-
|align=&quot;center&quot;|Sin Harald V. 
|-
|}

==Niz nasljednika norveške krune==
[[Datoteka:Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg|mini|Prestolonasljednik [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon]] će, ukoliko naslijedi krunu, vladati kao '''Haakon VIII'''.]]
Norveška od [[1990]]. godine koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]]. Monarha nasljeđuje najstarije zakonito dijete bez obzira na spol, s tim da će trenutnog kralja naslijedi mlađe dijete jer promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna. Trenutni niz nasljednika je:

#[[Haakon, krunski princ od Norveške]] - mlađe dijete kralja Haralda V
#Princeza [[Ingrid Alexandra od Norveške]] - starije dijete prijestolonasljednika
#Princ Sverre Magnus od Norveške - mlađe dijete prijestolonasljednika
#Princeza [[Märtha Louise od Norveške]] - starije dijete kralja Haralda V
#Maud Behn - najstarija kćerka princeze Märthe Louise 
#Leah Behn - druga kćerka princeze Märthe Louise 
#Emma Behn - najmlađa kćerka princeze Märthe Louise

==Također pogledajte==
*[[Spisak danskih kraljeva]]
*[[Spisak švedskih kraljeva]]

==Reference==
{{Refspisak}}
*[http://www.kongehuset.no/c26982/artikkel/vis.html?tid=27626 Spisak norveških monarha]

==Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Heimskringla}}
*[http://www.kongehuset.no/?lang=eng Zvanična stranica norveške monarhije]

{{Vođe evropskih država}}

[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Norveška]]</text>
      <sha1>61x3oqd9ds2yxon8mdyyxxj04hw7tzv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923603</id>
      <parentid>3923602</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:00:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* Niz nasljednika norveške krune */</comment>
      <origin>3923603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20091" sha1="ms6g2iy24swd0brtcf6d4rtkql4jv6p" xml:space="preserve">Oko [[860]]. godine oformljena je [[Norveška|Kraljevina Norveška]]. U više navrata je bila u [[personalna unija|personalnoj uniji]] s Danskom ili Švedskom.

==Kraljevi==
{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot; width:100%;&quot; 
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Portret
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:15%;&quot; | Ime&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(živio)&lt;/small&gt;
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Vladavina
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Bilješke
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Dinastija
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Flateyjarbok Haraldr Halfdan.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Norveške|Harald I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(852-933)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|c. 870–933
|align=&quot;center&quot;|Ujedinio nekoliko sitnih kraljevina u Kraljevinu Norvešku.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Erik I, kralj Norveške|Erik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(885-954)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|933–935
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon I, kralj Norveške|Haakon I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(920-961)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|935–961
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald II, kralj Norveške|Harald II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 970)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|961–970
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Danske|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(935-985)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|970–985
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(965-1014)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|985–995
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf I, kralj Norveške|Olaf I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(963-1000)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|995–9. septembar 1000
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni praunuk Haralda I. Izgradio prvu crkvu u Norveškoj. Odgovoran za pokrštavanje Norveške i štovan kao svetac.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]
|align=&quot;center&quot;|1000–1014
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olof Overselo.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf II, kralj Norveške|Olaf II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1030)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1015–1028
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni prapraunuk Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Cnut.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Knut Veliki|Knut]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1028–12. novembar 1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Svena I. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Danska dinastija|Danci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven II, kralj Norveške|Sven II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1016–1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1030–1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Knuta II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus I, kralj Norveške|Magnus I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1024-1047)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. novembar 1035–25. oktobar 1047
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa II. Također kralj Danske.
|align=&quot;center&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald III, kralj Norveške|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1015-1066)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. oktobar 1047–25. septembar 1066
|align=&quot;center&quot;|Polubrat Olafa II po majci. Tradicionalno smatran prapraunukom Haralda I po ocu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;13&quot;|[[Hardrada]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus II, kralj Norveške|Magnus II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1048-1069)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1069
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olav III, kralj Norveške)|Olav III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 1093)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1093
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus III, kralj Norveške|Magnus III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1073-1103)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1093–13. august 1103
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa III. Također kralj Dublina, te Mana i Ostrva.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf Magnusson]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1099-1115)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1115
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oeystein.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein I, kralj Norveške|Øystein I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1088-1123)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1123
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd I, kralj Norveške|Sigurd I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1090-1130)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–26. mart 1130
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Norveške|Magnus IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1115-1139)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–1135
|align=&quot;center&quot;|Sin Sigurda I. Zbačen, pa oslijepljen, kastriran i ostavljen bez noge po naredbi Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald IV, kralj Norveške|Harald IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1103-1136)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–14. decembar 1136
|align=&quot;center&quot;|Navodno sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd II, kralj Norveške|Sigurd II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1132-1155)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. decembar 1136–11. juni 1155
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge I, kralj Norveške|Inge I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1135-1161)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1136–1161
|align=&quot;center&quot;|Zakoniti sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein II, kralj Norveške|Øystein II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1125-1157)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1142–1157
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon II, kralj Norveške|Haakon II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1147-1162)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1159–7. juli 1162
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Sigurda II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus V, kralj Norveške|Magnus V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1156-1184)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1161–15. juni 1184
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda I.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sverre, kralj Norveške|Sverre]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1151-1202)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1177/1184–8. mart 1202
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Ekskomuniciran zbog loših odnosa s Crkvom.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Sverrovi (dinastija)|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon III, kralj Norveške|Haakon III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1170-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1202–1. januar 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Guttorm, kralj Norveške|Guttorm]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1199-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. januar 1204-11. august 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin sina Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge II, kralj Norveške|Inge II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1185-1217)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1205–23. april 1217
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda II. Vladao tokom građanskih ratova.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon den Unge PI IV 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon IV, kralj Norveške|Haakon IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1204-1263)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1217–15. decembar 1263
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona III. Vladao u miru, a Norveška je cvjetala.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Sverrova dinastija|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Haakonsson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus VI, kralj Norveške|Magnus VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1238-1280)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|15. decembar 1263–9. maj 1280
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona IV. Poznat po modernizaciji zakona.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Eirik Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik II, kralj Norveške|Erik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1268-1299)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. maj 1280–13. juli 1299
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Poznat po lošim odnosima s Crkvom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon V, kralj Norveške|Haakon V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1270-1319)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. juli 1299–8. maj 1319
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Učinio Oslo glavnim gradom Norveške.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Eriksson (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Švedske|Magnus VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1316-1374)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. maj 1319–1355
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Haakona V, također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Folkung (dinastija)|Folkungovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon VI Magnusson PI XVII 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VI, kralj Norveške|Haakon VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1341-1380)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1355–1380
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VII.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oluf 2 of Denmark (Kronborg tapestries) cropped.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf IV, kralj Norveške|Olaf IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1370-1387)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1380–23. august 1387
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VI, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Margaret of Denmark, Norway &amp; Sweden (1389) effigy 2010 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Margareta I, kraljica Danske|Margareta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1353-1412)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1388–28. oktobar 1412
|align=&quot;center&quot;|Udovica Haakona VI i majka Olafa IV, izabrana za kraljicu. Također kraljica Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Estridsen (dinastija)|Estridsen]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Erik-af-Pommern 1424 (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik VII, kralj Danske|Erik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1382-1459)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1389/1397/&lt;br /&gt;1412–1439/1442
|align=&quot;center&quot;|Praprapraunuk Haakona V, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Pomeranska dinastija|Pomeranac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christopher of Bavaria crop.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristofer III, kralj Danske|Kristofer]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1416-1448)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1439/1442–6. januar 1448
|align=&quot;center&quot;|Sestrić Erika III, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Wittelsbach (dinastija)|Wittelsbach]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl II of Sweden 15th century by Bernt Notke 1982.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo VIII, kralj Švedske|Karlo I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1408-1470)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1449–1450
|align=&quot;center&quot;|Izabrani kralj. Također kralj Švedske. Prisiljen predati Norvešku Kristijanu I.
|align=&quot;center&quot;|[[Bonde (dinastija)|Bonde]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian I of Denmark, Norway &amp; Sweden 1440s.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan I, kralj Danske|Kristijan I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1426-1481)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1450–21. maj 1481
|align=&quot;center&quot;|Sporazumom postao kralj Norveške, koja je istim postala izborna monarhija u personalnoj uniji s Danskom. Također kralj Danske i Norveške.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;15&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1455 Johann.JPG|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Ivan, kralj Danske|Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1455-1513)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. januar 1483–20. februar 1513
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također kralj Danske i Švedske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:ChristianII of denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan II, kralj Danske|Kristijan II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1481-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|22. juli 1513–25. januar 1523
|align=&quot;center&quot;|Sin Ivana, također kralj Danske i Švedske. Uprkos brojnim reformama, prisiljen na abdikaciju zbog svoje despotske vladavine.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik1dk.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik I, kralj Danske|Fridrik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1471-1533)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1523–10. april 1533
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također Danske. Nikada nije okrunjen kao kralj Norveške, niti je ikada kročio u Norvešku. Tolerisao protestantizam.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian III of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan III, kralj Danske|Kristijan III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1503-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1534–1. januar 1559
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika I, također kralj Danske. Upotrebom sile uveo protestantizam kao zvaničnu vjeru.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1581 Lorck Frederik 2.(crop).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik II, kralj Danske|Fridrik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;( 1534-1588)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1559–4. april 1588
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kristian IV av Danmark, malning av Pieter Isaacsz 1611-1616.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan IV, kralj Danske|Kristijan IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1577-1648)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1588–28. februar 1648
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika II, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik 3 by window.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik III, kralj Danske|Fridrik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1609-1670)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1648–9. februar 1670
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana IV, također kralj Danske. Norvešku proglasio apsolutnom i nasljednom monarhijom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan V, kralj Danske|Kristijan V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1646-1699)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. februar 1670–25. august 1699
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik den 4.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik IV, kralj Danske|Fridrik IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1671-1730)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. august 1699–12. oktobar 1730
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana V, također kralj Danske. Poznat po svojoj bigamiji. Smatran jednim od najsposobnijih apsolutista na norveškom prijestolju.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian 6.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VI, kralj Danske|Kristijan VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1699-1746)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. oktobar 1730–6. august 1746
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika IV, također kralj Danske. Jedan od najnepopularnijih apsolutista. 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Pilo - Frederik V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik V, kralj Danske|Fridrik V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1723-1766)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|6. august 1746–14. januar 1766
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VI, također kralj Danske. Alkoholičar koji je imao vrlo malo utjecaja na politiku.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian VII 1772 by Roslin.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VII, kralj Danske|Kristijan VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1749-1808)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. januar 1766–13. mart 1808
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika V, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Fiedrichvidenmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik VI, kralj Danske|Fridrik VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1768-1839)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. mart 1808–14. januar 1814
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VII, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian Frederik J. L. Lund.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VIII, kralj Danske|Kristijan Fridrik]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1786-1848)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. maj 1814 – 10. oktobar 1814
|align=&quot;center&quot;|Unuk Fridrika V, izabran za kralja samostalne Norveške. Godine 1839. postao danski kralj.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Charles XIII of Sweden.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIII, kralj Švedske|Karlo II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1748-1818)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|4. novembar 1814–5. februar 1818
|align=&quot;center&quot;|Kralj Švedske, proglašen kraljem Norveške nakon što je samostalna Norveška bila prisiljena pristati na personalnu uniju sa Švedskom.
|align=&quot;center&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovac]]&lt;br /&gt;(Holstein-Gottorp)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Marechal-Bernadotte.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIV Ivan, kralj Švedske|Karlo III Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1763-1844)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|5. februar 1818–8. mart 1844
|align=&quot;center&quot;|Francuski general izabran za nasljednika švedske krune. Prisilio Norvešku da pristupi uniji sa Švedskom. Također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Bernadotte|Bernadotti]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar I of Sweden &amp; Norway c 1855 by Augusta Åkerlöf.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1799-1859)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. mart 1844–8. juli 1859
|align=&quot;center&quot;|Sin Karla III Ivana, također kralj Švedske. Mnogo liberalniji od oca.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl XV of Sweden c 1870 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1826-1872)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. juli 1859–18. septembar 1872
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Zagovarao je savezništvo skandinavskih kraljevina.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar II of Sweden painted by Oscar Björck in 1893.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1829-1907)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|18. septembar 1872–7. juni 1905
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Želeći prekinuti personalnu uniju sa Švedskom, norveški parlament ga je zbacio 7. juna 1905. Oskar II se norveške krune odrekao 26. oktobra.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon VII av Asta Nørregaard OB.00024.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VII, kralj Norveške|Haakon VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1872-1957)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. novembar 1905–21. septembar 1957
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Karla IV, rođen je kao danski princ ''Carl'', a izabran za kralja nakon prekida personalne unije Norveške i Švedske. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s vladom boravio u Londonu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]&lt;br /&gt;(Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olav V of Norway.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1903-1991)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|21. septembar 1957– 17. januar 1991
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VII, rođen kao danski princ ''Alexander''.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:H.M. Kong Harald taler (10308347696)- edit.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald V, kralj Norveške|Harald V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1937-2026)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. januar 1991- 28. august 2026
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa V, prvi je norveški kralj rođen u Norveškoj još od Olafa IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon in 2025 (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1973-)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|28. august 2026-
|align=&quot;center&quot;|Sin Harald V. 
|-
|}

==Niz nasljednika norveške krune==
[[Datoteka:Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg|mini|kralj [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]]]]
Norveška od [[1990]]. godine koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]]. Monarha nasljeđuje najstarije zakonito dijete bez obzira na spol, s tim da će trenutnog kralja naslijedi mlađe dijete jer promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna. Trenutni niz nasljednika je:

#Krunski Princeza [[Ingrid Alexandra od Norveške]] - starije dijete kralja Haakon VIII
#Princ Sverre Magnus od Norveške - mlađe dijete kralja Haakon VIII
#Princeza [[Märtha Louise od Norveške]] - starije dijete kralja Haralda V
#Maud Behn - najstarija kćerka princeze Märthe Louise 
#Leah Behn - druga kćerka princeze Märthe Louise 
#Emma Behn - najmlađa kćerka princeze Märthe Louise

==Također pogledajte==
*[[Spisak danskih kraljeva]]
*[[Spisak švedskih kraljeva]]

==Reference==
{{Refspisak}}
*[http://www.kongehuset.no/c26982/artikkel/vis.html?tid=27626 Spisak norveških monarha]

==Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Heimskringla}}
*[http://www.kongehuset.no/?lang=eng Zvanična stranica norveške monarhije]

{{Vođe evropskih država}}

[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Norveška]]</text>
      <sha1>ms6g2iy24swd0brtcf6d4rtkql4jv6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klekovača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136173</id>
    <revision>
      <id>3923634</id>
      <parentid>3853031</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7813" sha1="pozmmfba2ai9mh0u35cdpf3m3tkyk6o" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Klekovača
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Klekovaca.jpg|mini
| opis_slike            = Klekovača zimi
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Drvar]], Istočni Drvar i Petrovac &lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;Federalni zavod za statistiku: ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = [[Dinarske planine]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1967 &lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;&lt;/ref&gt;| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 24| širina_sekundi = 0| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Klekovača u Bosni i Hercegovini
}}
'''Klekovača''' je planina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na teritoriji općina [[Drvar]], [[Istočni Drvar]] i [[Drinić]]. Okružuju je planine [[Srnetica]] (1375m), [[Grmeč]] (1604), [[Osječenica]] (1791m), Lunjevača (1706m) i Crna Gora (1650m). Sa zapadne strane spušta se u [[Petrovačko polje]], a sa južne u Drvarsku kotlinu.

== Reljef ==
Klekovača je surova planina, koja se proteže dužinom od 43 km. Najviši vrh je Velika Klekovača, visok 1961 metra. Klekovaču odlikuje velike stijene koje se protežu samim vrhom od Velike do Male Klekovače. Prema mišljenju većine planinara Mala Klekovača je najimpozantniji predio sa surovim sklopom stijena. U tom dijelu planine nalazi se i nekoliko velikih livada i prostranih amfiteatara stijena. Geološki supstrat Klekovače čine krečnjaci. Zbog toga je reljef rezervata veoma razvijen, a mjestimično i jako karstifikovan. Prisutne su mnoge [[krš]]ke pojave. Ima i nekoliko [[pećina]] (neke sa vječnim snjegom koji se do prije par decenija organizovano isporučivao slastičarima).

== Prašuma Lom ==
{{Glavni|Zaštićeno područje Lom}}
Nedaleko od vrha Velika Klekovača nalazi se Lomska prašuma. Prašumski rezervat &quot;Lom&quot; osnovan je 1956. godine. Zauzima površinu od 297,8 hektara. Ima izdvojeno jezgro - strogi rezervat divljine, veličine 55,8 hektara (kategorija Ia po [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|IUCN]] - klasifikaciji). Vegetaciju lomske prašume uglavnom čini (75%) tipična šuma ovih dinarskih planina, zajednica bukve-jele-smrče (''Piceo-Abieti-Fagetum illyricum)''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.drinic.rs.ba/lom.htm |title=Zvanična stranica opštine Petrovac - Prašuma Lom |access-date=5. 10. 2021 |archive-date=4. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004205348/https://www.drinic.rs.ba/lom.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Hidrografija ==
Sa južne strane planine protiče rijeka [[Unac]]. Planina je siromašna izvorima vode.

== Flora i fauna ==
Podno planine prostiru se ogromne guste jelove šume, a u njihovoj hladovini je meka prostirka od bujne mahovine i paprati, a i poneka rijetka biljka ( daphne laureola cardamine trifola, godijera repens, cara i neothia nidus avis. Od 1200 m visine počinje omorika zamjenjivati jelu, i prostire se u visini od 1600 m. U tom pojasu je i sitnija bukova šuma. Nakon toga slijedi pojas  klekovine po kojoj je planina i dobila ime, pomiješana s brekinjom. U visini od 1740 m pocinje vec grmlje, kojim su stijene obrasle sve do visine od 1900 m, tako da su samo sasvim strmi kukovi i grebeni ostali ogoljeni. Pri kraju klekove šume, a i u samoj klekovini ima livadastih mjesta, po kojima rastu biljke, kojima je draga crnica, kao i druge. &lt;ref&gt;Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca&lt;/ref&gt;. 

'''Runolist''' (Leontopodinum alpinum) je veome rijetka i zaštićena biljka ne samo kod nas već i u čitavoj Evropi. Može se naći samo na veoma nepristupačnim kamenitim, planinskim liticama (otud ime - lat: alpinus = planinski), pa je često planinari poistovjećuju sa pojmom nedirnute prirode. Pripada falmiliji glavočika (Asteraeceae) sa vrlo uočljivim i karakterističnim cvijetom koji je glavno obilježje ove biljke. Cvijet izgledom podsjeća na lavlju šapu pa otuda i ime biljke (grčki: leon = lav i grčki: podion = nožica).

Mnoštvo gljiva iz porodica '''FUNGIJA''', koje rastu na drveću, ukazuje na prašumski karakter planine. Nekada je i '''lincura''' bila rasprastranjena.

Na Klekovači je moguće sresti i divnog šarenog leptirića, zvanog '''Apolonov leptir''' (Parnassius apollo, Papilio apollo) koji je takođe karakterističan za pri-alpske i alpske predjele Evrope i Azije na visinama između 1000 i 2800 m. Jedan je od najljepših leptirova, al i istovremeno je i u opasnosti da nestane, jer je vrlo osjetljiv na promjene. Razmnožava se samo jednom godišnje, tako što jaje zimi &quot;spava zimski sam&quot;, a ukoliko gusjenica i iziđe u jesen neće se razviti do slijedećeg proljeće. Larva se u svojoj kukuljici smjesti na samu zemlju ili ispod kamena.

Danas nesavjesni posjetioci nemilice uništavaju navedene vrste.

== Historija ==
Otto Steinbeis osnovao je preduzeće za eksploataciju šume u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U tu svrhu izgrađena je i  šumska željeznica koju je pratila i izgradnja nekoliko naselja ([[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]], [[Srnetica]] i [[Potoci]]). 

Jedno vrijeme se nije moglo prići vrhu Velika Klekovača iz razloga što je tamo bio relejni centar JNA, a nakon 1995. godine tu su boravili vojnici SFOR-a. Danas je sve napušteno i pokidano. 

== Turizam ==
Prve '''planinarske staze''' na oba njena najviša vrha, Malu Klekovaču 1761 m i Veliku Klekovaču 1962 m, provedene su oko 1970. Današnja planinarska staza je dobro obilježena, a postoji i planinarski dom sa južne strane, u neposrednoj blizini najvišeg vrha.

'''Lovište''' se prostire na površini od 40 790 hektara i ima naziv &quot;Lovište Drinić&quot;. Lovište je u visinskom rasponu od 689 do 1961 metara. Od divljači se u lovištu nalaze medvjedi, divlje svinje, srneća divljač, tetrijeb, lještarka i ostalo. Posebno je atraktivan lov na medvjeda i tetrijeba čija se staništa nalaze u planini Klekovači na nadmorskoj visini od preko 1000 metara. Postoje čeke, lovačke kućice - brvnare kao i drugi lovno-uzgojni i lovno-tehnički objekti. Tu je i  gater za obuku lovačkih pasa na površini od dva hektara kao i gater za uzgoj divljih svinja na površini od jednog hektara.

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
https://web.archive.org/web/20151108201145/http://planinarenje.ba/pocetna/planine-u-bih/klekovaca
{{Commonscat}}

{{Planine u BiH}}

[[Kategorija:Klekovača]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Petrovac]]
[[Kategorija:Drvar]]
[[Kategorija:Istočni Drvar]]</text>
      <sha1>pozmmfba2ai9mh0u35cdpf3m3tkyk6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelačići (Kladanj)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142114</id>
    <revision>
      <id>3923409</id>
      <parentid>3853396</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:05:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47478-56</username>
        <id>185310</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao sam historiju mjesta</comment>
      <origin>3923409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4700" sha1="fjq0rmlkan8uxexa5ius6g312bw7wt6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Jelačići
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Kladanj]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.312605
| dužina_stepeni               = 18.736625
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 166138&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=26. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10499
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jelačići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}&lt;blockquote&gt;'''Jelačići''' su [[naselje]] u [[općina|općini]] [[Kladanj]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;/blockquote&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jelačići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 166138
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 61) |work=fzs.ba |access-date= 26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 313
| g1991_srbi               = 311
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 382
| g1981_srbi               = 378
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 342
| g1971_srbi               = 342
| g1961_ukupno             = 272
| g1961_srbi               = 272
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

== Historija ==
Snage Armije RBiH su na pravoslavnu Novu godinu 14. januara 1994. godine ubile 17 mještana Jelačića, od kojih šestoro starijih i nemoćnih lica, dok je ostalo stanovništvo protjerano&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/region/otkrivena-spomen-ploca-stradalim-srbima_259729.html|title=Откривена спомен-плоча страдалим Србима|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|language=sr-Cyrl|access-date=2026-09-01}}&lt;/ref&gt;
* [http://www.kladanj.ba/ Zvanični sajt općine Kladanj]

{{Općina Kladanj}}</text>
      <sha1>fjq0rmlkan8uxexa5ius6g312bw7wt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hagåtña</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153302</id>
    <revision>
      <id>3923675</id>
      <parentid>3814075</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8879" sha1="1yq970zrcburuzblj0vzrfy4y5ww0pm" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Hagåtña
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Selo
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =Hagatna_from_Fort_Apugan.jpg
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =[[SAD]]
| zastava_države        =
| pokrajina             = Državna teritorija| pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = | općina_vrsta =
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              =
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 1100| stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Hagåtña''', nekadašnja Agana i na španskom Agaña, je upravno središte američke ostrvske teritorije [[Guam]]. Predstavlja drugo najmanje selo na ostrvu, po površini i po broju stanovnika. Od 18. do sredine 20. vijeka je bilo najveće selo na Guamu. Danas se u njemu nalazi komercijalni distrikt i vladine zgrade.

== Etimologija ==
&quot;Hagåt&quot; (također romanizirano kao haga', s glotalnim prekidom umjesto slogovnog &quot;t&quot;) znači &quot;[[krv]]&quot; na jeziku Chamorro. Sufiks &quot;-ña&quot; može se prevesti ili kao posvojne zamjenice njegov, njen ili njegovo na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] (srodne sa -nya na [[Malajski jezik|malajskom]] i [[Indonezijski jezik|indonezijskom jeziku]], i niya na tagalogu), ili kao značenje većeg komparativnog stepena, slično komparaciji pridjeva na bosanskom. Postoje mnoge špekulacije da su autohtoni narodi u početku migrirali iz sela Agat/Hagåt. Stoga se &quot;Hagåtña&quot; može prevesti kao &quot;njegova ili njena krv&quot;, što potencijalno znači &quot;u srodstvu s njim, njom ili onim&quot;, ili se može prevesti kao nešto što bi otprilike značilo &quot;više Hagåt&quot;, kao u proširenju sela Hagåt. Također bi moglo značiti &quot;bolji Hagåt&quot;, ili &quot;više od, nadmašujući ili superiorniji od Hagåta&quot; u smislu da je &quot;više Hagåt od samog Hagåta&quot;. Godine 1998. zakonodavna skupština Guama promijenila je ime iz &quot;Agana&quot; u originalni oblik Chamorro. Međutim, ime susjednog [[Selo|sela]] Agana Heights ostalo je nepromijenjeno.

== Geografija ==
Hagåtña se nalazi na ušću rijeke Hagåtña na zapadnoj obali Guama. Prema Zavodu za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država, grad ima ukupnu površinu od 2,6 km². To je (po smjeru putovanja) najzapadniji glavni grad države ili teritorije Sjedinjenih Američkih Država. Selo je omeđeno pješčanim [[plaža]]ma zaljeva Agana na sjeveru, rijekom Hagåtña i pripadajućim [[močvara]]ma na istoku, te liticom (iznad koje se nalazi selo Agana Heights) na jugu. Nekoliko visokih poslovnih zgrada nalazi se u središtu sela, dok zapadni dio grada poznat kao Anigua predstavlja stambeni dio naselja. Za razliku od mnogih sela, centralni dio Hagåtña je podijeljen na gradske blokove s [[trgovina]]ma i malim restoranima smještenim u središtu sela. Gusto naseljena stambena područja u selima Mongmong-Toto-Maite, Sinajana i Agana Heights okružuju Hagåtñu.

== Klima ==
Grad ima [[Ekvatorska klima|klimu tropskih prašuma]] (Köppen: ''Af'' ) sličnu onoj u [[Amazonski bazen|Amazonskom bazenu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=121219&amp;cityname=Agana,+Guam,+United+States+of+America&amp;units=metric|title=Agana, Guam Köppen Climate Classification (Weatherbase)|website=Weatherbase|access-date=20. 6. 2019|archive-date=29. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220529065946/http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=121219&amp;cityname=Agana%2C+Guam%2C+United+States+of+America&amp;units=metric|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Padavine su velike, posebno od juna do novembra, dostižući 978&amp;nbsp;mm u jednom mjesecu u augustu 1997. godine, dok je 2004. godina bila najvlažnija u istoriji sa 3539&amp;nbsp;mm.

== Historija ==
[[Datoteka:Main_street_of_Agana_or_Hagåtña,_Guam_(1899-1900).jpg|lijevo|mini|Glavna ulica Agana, oko 1899–1900.]]
[[Datoteka:Aerial_view_of_Hagåtña,_Guam_in_November_1943_(cropped).jpg|lijevo|mini|Pogled iz zraka na Hagåtñu 1943. godine. [[Plaza de España (Hagåtña)|Plaza de España]] je u gornjem desnom uglu. [[Agana rijeka|Rijeka Agana]] je preusmjerena od strane Navy [[Seabee]]sa nakon [[Bitka za Guam (1944.)|bitke za Guam]] i više ne teče ispod [[Španski most Agana|Španjolskog mosta]].]]
{{US Census population|1960=1642|1970=2119|1980=896|1990=1139|2000=1100|2010=1051|2020=943|footnote=Izvor:&lt;ref name=census2020&gt;[https://www2.census.gov/programs-surveys/decennial/2020/data/island-areas/guam/population-and-housing-unit-counts/guam-phc-table01.pdf Population of Guam: 2010 and 2020], U.S. Census Bureau.&lt;/ref&gt;}}Hagåtña je bilo istaknuto selo prije [[Kolonizacija|kolonizacije]] Guama od strane Španaca. Godine 1668. na ostrvo je stigao prvi španski [[misionar]] Padre [[San Vitores]]. Porodica [[Načelnik Kepuha|poglavice Kepuha]] donirala je zemljište u Hagåtñi omogućavajući San Vitoresu da izgradi prvu crkvu ([[Dulce Nombre de Maria Katedrala-Bazilika|Dulce Nombre de Maria Cathedral-Bazilica]]) na Guamu.

== Demografija ==
[[Datoteka:Caroline_Islanders_Village_near_Agana,_Guam_(1899-1900).jpg|mini|Selo doseljenika sa [[Karolinska ostrva|Karolinskih ostrva]] u blizini Agane, 1899–1900.]]
[[US Census Bureau|Biro za popis stanovništva SAD]] ima općinu jedno [[mjesto određeno za popis stanovništva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www2.census.gov/geo/maps/dc10map/GUBlock/st66_gu/place/p6634750_hagatna/DC10BLK_P6634750_001.pdf|title=2010 CENSUS - CENSUS BLOCK MAP: Hagåtña CDP, GU|publisher=[[U.S. Census Bureau]]|access-date=9. 10. 2020}} - See &quot;Hagåtña muny&quot;&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HagatnaMap.PNG|mini|Popisna karta Hagåtñe]]
[[Datoteka:Latte_stones_in_Hagatna.jpg|mini|[[Latte Stone Park]]|lijevo]]
[[Datoteka:Seal_of_Guam.svg|mini|Pečat Guama prikazuje [[Agana rijeka|rijeku Aganu]] koja se ulijeva u zaljev Agana|317x317piksel]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* Rogers, Robert F (1995). Destiny's Landfall: A History of Guam: University of Hawai'i Press. {{ISBN|0-8248-1678-1}}
* Carter, Lee D; Carter, Rosa Roberto; Wuerch, William L (1997). Guam History: Perspectives Volume One: MARC. {{ISBN|1-878453-28-9}}
* Sanchez, Pedro C. Guahan, Guam: The History of our Island: Sanchez Publishing House.
* (1996) Kinalamten Pulitikat: Sinenten I Chamorro: Issues in Guam's Political Development: The Chamorro Perspective: The Political Status Education Coordinating Commission. {{ISBN|1-883488-03-6}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20110927061149/http://www.chamorro.com/fino/siudat/siudat.html
* http://www.gud.uscourts.gov/
* http://guampedia.com/hagatna
* https://web.archive.org/web/20071031055305/http://www.guamportal.com/villages/Hagatna_Guam.html
{{Glavni gradovi SAD-a}}
{{Spisak glavnih gradova Okeanije po regionima}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Guam]]
[[Kategorija:Okeanija]]</text>
      <sha1>1yq970zrcburuzblj0vzrfy4y5ww0pm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923679</id>
      <parentid>3923675</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:48:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10394" sha1="5vvfv14gohqv1mmh2p6urhqw9y6yiss" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Hagåtña
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Selo
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =Hagatna_from_Fort_Apugan.jpg
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =[[SAD]]
| zastava_države        =
| pokrajina             = Državna teritorija| pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = | općina_vrsta =
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              =
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 1100| stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Hagåtña''', nekadašnja Agana i na španskom Agaña, je upravno središte američke ostrvske teritorije [[Guam]]. Predstavlja drugo najmanje selo na ostrvu, po površini i po broju stanovnika. Od 18. do sredine 20. vijeka je bilo najveće selo na Guamu. Danas se u njemu nalazi komercijalni distrikt i vladine zgrade.

== Etimologija ==
&quot;Hagåt&quot; (također romanizirano kao haga', s glotalnim prekidom umjesto slogovnog &quot;t&quot;) znači &quot;[[krv]]&quot; na jeziku Chamorro. Sufiks &quot;-ña&quot; može se prevesti ili kao posvojne zamjenice njegov, njen ili njegovo na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] (srodne sa -nya na [[Malajski jezik|malajskom]] i [[Indonezijski jezik|indonezijskom jeziku]], i niya na tagalogu), ili kao značenje većeg komparativnog stepena, slično komparaciji pridjeva na bosanskom. Postoje mnoge špekulacije da su autohtoni narodi u početku migrirali iz sela Agat/Hagåt. Stoga se &quot;Hagåtña&quot; može prevesti kao &quot;njegova ili njena krv&quot;, što potencijalno znači &quot;u srodstvu s njim, njom ili onim&quot;, ili se može prevesti kao nešto što bi otprilike značilo &quot;više Hagåt&quot;, kao u proširenju sela Hagåt. Također bi moglo značiti &quot;bolji Hagåt&quot;, ili &quot;više od, nadmašujući ili superiorniji od Hagåta&quot; u smislu da je &quot;više Hagåt od samog Hagåta&quot;. Godine 1998. zakonodavna skupština Guama promijenila je ime iz &quot;Agana&quot; u originalni oblik Chamorro. Međutim, ime susjednog [[Selo|sela]] Agana Heights ostalo je nepromijenjeno.

== Geografija ==
[[Datoteka:Aerial_view_of_Hagåtña,_Guam_in_November_1943_(cropped).jpg|lijevo|mini|Pogled iz zraka na Hagåtñu 1943. godine. [[Plaza de España (Hagåtña)|Plaza de España]] je u gornjem desnom uglu. [[Agana rijeka|Rijeka Agana]] je preusmjerena od strane Navy [[Seabee]]sa nakon [[Bitka za Guam (1944.)|bitke za Guam]] i više ne teče ispod [[Španski most Agana|Španjolskog mosta]].]]
Hagåtña se nalazi na ušću rijeke Hagåtña na zapadnoj obali Guama. Prema Zavodu za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država, grad ima ukupnu površinu od 2,6 km². To je (po smjeru putovanja) najzapadniji glavni grad države ili teritorije Sjedinjenih Američkih Država. Selo je omeđeno pješčanim [[plaža]]ma zaljeva Agana na sjeveru, rijekom Hagåtña i pripadajućim [[močvara]]ma na istoku, te liticom (iznad koje se nalazi selo Agana Heights) na jugu. Nekoliko visokih poslovnih zgrada nalazi se u središtu sela, dok zapadni dio grada poznat kao Anigua predstavlja stambeni dio naselja. Za razliku od mnogih sela, centralni dio Hagåtña je podijeljen na gradske blokove s [[trgovina]]ma i malim restoranima smještenim u središtu sela. Gusto naseljena stambena područja u selima Mongmong-Toto-Maite, Sinajana i Agana Heights okružuju Hagåtñu.

== Klima ==
Grad ima [[Ekvatorska klima|klimu tropskih prašuma]] (Köppen: ''Af'' ) sličnu onoj u [[Amazonski bazen|Amazonskom bazenu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=121219&amp;cityname=Agana,+Guam,+United+States+of+America&amp;units=metric|title=Agana, Guam Köppen Climate Classification (Weatherbase)|website=Weatherbase|access-date=20. 6. 2019|archive-date=29. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220529065946/http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=121219&amp;cityname=Agana%2C+Guam%2C+United+States+of+America&amp;units=metric|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Padavine su velike, posebno od juna do novembra, dostižući 978&amp;nbsp;mm u jednom mjesecu u augustu 1997. godine, dok je 2004. godina bila najvlažnija u istoriji sa 3539&amp;nbsp;mm.

== Historija ==
[[Datoteka:Main_street_of_Agana_or_Hagåtña,_Guam_(1899-1900).jpg|lijevo|mini|Glavna ulica Agana, oko 1899–1900.]]
{{US Census population|1960=1642|1970=2119|1980=896|1990=1139|2000=1100|2010=1051|2020=943|footnote=Izvor:&lt;ref name=census2020&gt;[https://www2.census.gov/programs-surveys/decennial/2020/data/island-areas/guam/population-and-housing-unit-counts/guam-phc-table01.pdf Population of Guam: 2010 and 2020], U.S. Census Bureau.&lt;/ref&gt;}}Hagåtña je bilo istaknuto selo prije [[Kolonizacija|kolonizacije]] Guama od strane Španaca. Godine 1668. na ostrvo je stigao prvi španski [[misionar]] Padre [[San Vitores]]. Porodica [[Načelnik Kepuha|poglavice Kepuha]] donirala je zemljište u Hagåtñi omogućavajući San Vitoresu da izgradi prvu crkvu ([[Dulce Nombre de Maria Katedrala-Bazilika|Dulce Nombre de Maria Cathedral-Bazilica]]) na Guamu.

== Kultura ==
S obzirom da je historijsko naselje i administrativno središte Guama, u Hagåtñi se održavaju mnoge tradicionalne proslave. Dana 8. decembra, što je dan Santa Marian Kamalene, zaštitnice Marijanskih ostrva, odaje se počast procesijom u kojoj se kip zaštitnice vuče na kolicima tokom molitvi hiljada katoličkih stanovnika ostrva.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061208040819/http://ns.gov.gu/kamalen.html &quot;Legend of Santa Marian Kamalen&quot;]. ns.gov.gu.&lt;/ref&gt; Značajan praznik Guama, Dan oslobođenja, obilježava se 21. jula. Godišnja parada povodom Dana oslobođenja održava se na Marine Corps Driveu u Hagåtñi. Dodatne informacije o značajnim historijskim i kulturnim lokacijama mogu se dobiti na Plaza de España i bazilici, Latte Stone Par, kao i trgovačkoj zoni Chamorro Village.

== Demografija ==
[[Datoteka:Caroline_Islanders_Village_near_Agana,_Guam_(1899-1900).jpg|mini|Selo doseljenika sa [[Karolinska ostrva|Karolinskih ostrva]] u blizini Agane, 1899–1900.]]
[[US Census Bureau|Biro za popis stanovništva SAD]] ima općinu jedno [[mjesto određeno za popis stanovništva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www2.census.gov/geo/maps/dc10map/GUBlock/st66_gu/place/p6634750_hagatna/DC10BLK_P6634750_001.pdf|title=2010 CENSUS - CENSUS BLOCK MAP: Hagåtña CDP, GU|publisher=[[U.S. Census Bureau]]|access-date=9. 10. 2020}} - See &quot;Hagåtña muny&quot;&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:HagatnaMap.PNG|mini|Popisna karta Hagåtñe]]
[[Datoteka:Latte_stones_in_Hagatna.jpg|mini|[[Latte Stone Park]]|lijevo]]
[[Datoteka:Seal_of_Guam.svg|mini|Pečat Guama prikazuje [[Agana rijeka|rijeku Aganu]] koja se ulijeva u zaljev Agana|317x317piksel]]

== Infrastruktura i vlada ==
Glavni grad ostrva, [[zakonodavna vlast]], ured guvernera i druge vladine kancelarije nalaze se u Hagåtñi. Vladina kuća (Čamoro: Guma I Taotao Guam), tradicionalno službena rezidencija guvernera, nalazi se iznad litice, ali tehnički to područje je unutar gradskih granica. Adelup Point je dom Guvernerovog kompleksa Ricardo J. Bordallo.

Popravni odjel Guama upravlja Pritvorskim centrom Hagåtña u Hagåtñi.

Značajne savezne vladine agencije uključuju Okružni sud Guama, državnog tužioca Sjedinjenih Država i Poštu Sjedinjenih Država.&lt;ref&gt;[https://tools.usps.com/locations/details/1365934 &quot;Hagåtña Post Office&quot;]. United States Postal Service.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* Rogers, Robert F (1995). Destiny's Landfall: A History of Guam: University of Hawai'i Press. {{ISBN|0-8248-1678-1}}
* Carter, Lee D; Carter, Rosa Roberto; Wuerch, William L (1997). Guam History: Perspectives Volume One: MARC. {{ISBN|1-878453-28-9}}
* Sanchez, Pedro C. Guahan, Guam: The History of our Island: Sanchez Publishing House.
* (1996) Kinalamten Pulitikat: Sinenten I Chamorro: Issues in Guam's Political Development: The Chamorro Perspective: The Political Status Education Coordinating Commission. {{ISBN|1-883488-03-6}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20110927061149/http://www.chamorro.com/fino/siudat/siudat.html
* http://www.gud.uscourts.gov/
* http://guampedia.com/hagatna
* https://web.archive.org/web/20071031055305/http://www.guamportal.com/villages/Hagatna_Guam.html
{{Glavni gradovi SAD-a}}
{{Spisak glavnih gradova Okeanije po regionima}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Guam]]
[[Kategorija:Okeanija]]</text>
      <sha1>5vvfv14gohqv1mmh2p6urhqw9y6yiss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170619</id>
    <revision>
      <id>3923614</id>
      <parentid>3923306</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T22:36:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83738" sha1="h4y7oskjjqinm0gv78h59m5kldfkuxu" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva Kraljice Svete Krunice u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000*/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=4. 12. 2012 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

===Turizam===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci predstavljaju broj putnika koji su stigli trajektom, a ne broj turista, i zbog različite metodologije ne mogu se jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima kako bi se dobio ukupan broj turista na Sabi.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorsku povezanost sa Sabom osiguravaju trajektne linije [[Makana]] i [[The Edge]]. Makana povezuje Sabu sa [[Sint Maarten]]om i [[Sint Eustatius]]om, a u okviru svoje regionalne usluge i sa [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetim Kristoforom i Nevisom]], dok The Edge saobraća između Sabe i Sint Maartena.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_FerryServices&quot;&gt;{{cite web |title=Ferry Services |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/fort-bay-harbor/ferry-services |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom &quot;Makana Ferry Service&quot; ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Karipska Holandija]]
* [[Karipsko more]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>h4y7oskjjqinm0gv78h59m5kldfkuxu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923618</id>
      <parentid>3923614</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T23:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88410" sha1="rq0y6qv053qkzn9nvijbs1thz0um1op" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva Kraljice Svete Krunice u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000*/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=4. 12. 2012 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

===Turizam===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija &quot;Makana Ferry Service&quot; i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije &quot;Edge Ferry&quot; prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu &lt;ref name=&quot;EdgeIISold_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued |url=https://www.sabagov.nl/news/edge-ii-ferry-sold-services-to-saba-discontinued |website=Public Entity Saba |date=13. 4. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

===Transport===
[[Datoteka:View from Mt Scenery, Saba.jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje [[Windwardside]] s Mount Sceneryja]]

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje [[Fort Bay]]a. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=https://www.sabatourism.com/about-saba/history-of-saba/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja [[The Bottom]] završena je i otvorena 1943. Dionica do [[Windwardside]]a i [[St. John's]]a otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području [[Flat Point]]a, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i [[helikopter]]i. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Airport&quot;&gt;{{cite web |title=Juancho E. Irausquin Airport |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/juancho-e-irausquin-airport |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa [[Sint Maarten]]om.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Pomorski saobraćaj odvija se preko [[Fort Bay]]a, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je [[The Ladder]], strma staza koja povezuje obalu kod [[Ladder Bay]]a s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć [[magarac]]a.&lt;ref name=&quot;TheLadder&quot;&gt;{{cite web |title=The Ladder |url=https://www.sabatourism.com/hiking/the-ladder/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza &quot;Island Express&quot;. Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.&lt;ref name=&quot;IslandExpress_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-introduces-island-express-a-new-public-transportation-service-for-the-saban-community |website=Public Entity Saba |date=11. 10. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom rasporedu, &quot;Island Express&quot; saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.&lt;ref name=&quot;BusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Island Express Bus Schedule |url=https://www.sabagov.nl/residents/transportation/bus-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UpdatedBusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Public Transportation: Updated Schedule |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/office-of-communication-public-relations/public-notices/public-transportation-updated-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.&lt;ref name=&quot;GettingAround&quot;&gt;{{cite web |title=Getting Around on Saba |url=https://www.sabatourism.com/getting-around |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Karipska Holandija]]
* [[Karipsko more]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>rq0y6qv053qkzn9nvijbs1thz0um1op</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923621</id>
      <parentid>3923618</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97145" sha1="iax1hk6iuvdcgeogbnxjljj00lftst1" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva Kraljice Svete Krunice u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=1. 4. 2016 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija &quot;Makana Ferry Service&quot; i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije &quot;Edge Ferry&quot; prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu &lt;ref name=&quot;EdgeIISold_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued |url=https://www.sabagov.nl/news/edge-ii-ferry-sold-services-to-saba-discontinued |website=Public Entity Saba |date=13. 4. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

=== Transport ===
[[Datoteka:View from Mt Scenery, Saba.jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje [[Windwardside]] s Mount Sceneryja]]

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje [[Fort Bay]]a. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=https://www.sabatourism.com/about-saba/history-of-saba/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja [[The Bottom]] završena je i otvorena 1943. Dionica do [[Windwardside]]a i [[St. John's]]a otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području [[Flat Point]]a, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i [[helikopter]]i. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Airport&quot;&gt;{{cite web |title=Juancho E. Irausquin Airport |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/juancho-e-irausquin-airport |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa [[Sint Maarten]]om.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Pomorski saobraćaj odvija se preko [[Fort Bay]]a, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je [[The Ladder]], strma staza koja povezuje obalu kod [[Ladder Bay]]a s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć [[magarac]]a.&lt;ref name=&quot;TheLadder&quot;&gt;{{cite web |title=The Ladder |url=https://www.sabatourism.com/hiking/the-ladder/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza &quot;Island Express&quot;. Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.&lt;ref name=&quot;IslandExpress_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-introduces-island-express-a-new-public-transportation-service-for-the-saban-community |website=Public Entity Saba |date=11. 10. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom rasporedu, &quot;Island Express&quot; saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.&lt;ref name=&quot;BusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Island Express Bus Schedule |url=https://www.sabagov.nl/residents/transportation/bus-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UpdatedBusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Public Transportation: Updated Schedule |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/office-of-communication-public-relations/public-notices/public-transportation-updated-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.&lt;ref name=&quot;GettingAround&quot;&gt;{{cite web |title=Getting Around on Saba |url=https://www.sabatourism.com/getting-around |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Energija ===
Saba je tradicionalno bila zavisna od uvoza [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]], zbog čega su troškovi električne energije osjetljivi na promjene cijena goriva na svjetskom tržištu. Električnu energiju na ostrvu proizvodi i distribuira Kompanija &quot;Saba Electric&quot; (SEC), koja upravlja elektranom i elektroenergetskom mrežom Sabe.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba_Connection&quot;&gt;{{cite web |title=Connection |url=https://www.powerupsaba.com/connection |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba posljednjih godina povećava udio [[obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]], prvenstveno [[solarna energija|sunčeve energije]]. Prva solarna elektrana počela je raditi u februaru 2018, a druga u februaru 2019. Obje su opremljene baterijskim sistemima za skladištenje energije. U periodima dovoljne osunčanosti solarne elektrane mogu napajati cijelo ostrvo električnom energijom tokom većeg dijela dnevnih sati, dok se dizel-generatori uključuju kada solarna proizvodnja i uskladištena energija nisu dovoljni za podmirivanje potražnje.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Solar Parks |url=https://www.powerupsaba.com/solarparks |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), na Sabi je 2024. proizvedeno ukupno 10,0 miliona kWh električne energije. Od toga je 3,0 miliona kWh proizvedeno u solarnim elektranama, dok je 7,0 miliona kWh proizvedeno iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori tako su činili oko 30% ukupne proizvodnje električne energije.&lt;ref name=&quot;ElectricityWater_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; connections and production of electricity and water |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/81154ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=25. 9. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U odnosu na početak razvoja solarne energije, udio obnovljivih izvora znatno je povećan. Godine 2016. obnovljivi izvori činili su manje od 1% proizvodnje električne energije, dok je njihov udio 2021. dosegao 36%. Nakon toga proizvodnja iz solarnih elektrana varirala je, pa je 2023. činila nešto više od trećine, a 2024. oko 30% ukupne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;RenewableElectricity_2025&quot;&gt;{{cite web |title=How has the production of renewable electricity changed? |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025/how-has-the-production-of-renewable-electricity-changed/ |website=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljnje povećanje udjela obnovljive energije predviđeno je trećom fazom razvoja energetskog sistema. U decembru 2025. kompanija &quot;Saba Electric&quot; potpisala je ugovor za realizaciju projekta &quot;Renewable Energy Phase III&quot;, kojim je predviđena izgradnja dodatne solarne fotonaponske elektrane i sistema za skladištenje energije. Projekt ima cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 65% ukupne potrošnje električne energije na Sabi. Početak izgradnje planiran je za 2026, a završetak i puštanje sistema u rad za sredinu 2027.&lt;ref name=&quot;RenewableEnergyPhase3_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Renewable Energy Phase 3 Contract Signing |url=https://www.sabagov.nl/es/news/renewable-energy-phase-3-contract-signing |website=Public Entity Saba |date=12. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt obuhvata približno 3 MWp novih solarnih kapaciteta i baterijski sistem kapaciteta 8 MWh.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot;&gt;{{cite web |title=Energy Strategy Progress Report 2023–2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annex_1.2_Energy_Strategy_Progress_Report_2023-2024_final.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj obnovljivih izvora dio je šire energetske politike čiji su ciljevi smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, povećanje pouzdanosti snabdijevanja i smanjenje troškova električne energije. U okviru jačanja otpornosti elektroenergetskog sistema, veliki dio električne mreže na Sabi položen je pod zemlju kako bi bio bolje zaštićen od [[uragan]]a i drugih ekstremnih vremenskih pojava.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot; /&gt;

=== Siromaštvo ===

[[Siromaštvo]] je jedan od društveno-ekonomskih izazova Sabe i povezano je s visokim troškovima života, ograničenom ponudom stanovanja i visokim troškovima uvoza roba. Prema istraživanju o troškovima života koje je za javno tijelo Sabe 2024. izradio Ekonomski biro Amsterdama, opći nivo cijena na Sabi bio je oko 6% viši nego na [[Sint Eustatius]]u i 18% viši nego na [[Bonaire]]u, dok su cijene u supermarketima bile oko 30% više nego na [[Sint Maarten]]u. Između 2010. i 2023. opći nivo cijena na Sabi porastao je za 34,5%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 52,5%.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot;&gt;{{cite web |title=Steep island, high prices: Report on the Cost of Living on Saba |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Report_-_Cost_of_Living_on_Saba.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske|Statistika Nizozemske]] (CBS), 2024. je 26% stanovništva Sabe živjelo u siromaštvu, u odnosu na 33% godinu ranije. Među djecom mlađom od 18 godina stopa siromaštva iznosila je 32%, u odnosu na 42% 2023. Podaci za 2024. su preliminarni.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Poverty on Bonaire, St Eustatius and Saba declined in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/29/poverty-on-bonaire-st-eustatius-and-saba-declined-in-2024 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=15. 7. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Siromaštvo na Sabi nije ograničeno samo na domaćinstva koja žive od socijalne pomoći. Prema podacima Statistike Holandije (CBS), čak 22% zaposlenih stanovnika Sabe živjelo je u siromaštvu 2024, dok su 78% siromašnih činile osobe čiji je glavni izvor prihoda bio rad. Ipak, onima koji su živjeli u siromaštvu u prosjeku je nedostajalo 23% sredstava do službenog praga siromaštva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Iako je stopa siromaštva smanjena, dio stanovništva ostaje u neposrednoj blizini praga siromaštva. CBS je za 2024. procijenio da je dodatnih 13% stanovnika Sabe imalo prihod do 25% iznad praga siromaštva, što ukazuje na ekonomsku ranjivost dijela stanovništva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Stanovanje predstavlja jedan od važnih aspekata problema. Zbog ograničene ponude i visokih tržišnih cijena, domaćinstvima s niskim i srednjim prihodima teško je pronaći odgovarajući smještaj. Javno tijelo sabe je 2025. pripremalo uvođenje sistema vrednovanja stambenih jedinica, nezavisnog odbora za najamnine i programa pomoći pri plaćanju najamnine za domaćinstva s niskim prihodima.&lt;ref name=&quot;RentalMarket_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Prepares Changes in the Rental Market on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-prepares-changes-in-the-rental-market-on-saba |website=Public Entity Saba |date=10. 6. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. pokrenuto je i istraživanje potreba stanovništva za pristupačnim stanovanjem, posebno za domaćinstva koja ne ispunjavaju uslove za pomoć namijenjenu stanovnicima s najnižim prihodima, ali istovremeno ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim cijenama.&lt;ref name=&quot;HousingSurvey_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Housing Survey to Help Shape Affordable Housing Project on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/housing-survey-to-help-shape-affordable-housing-project-on-saba |website=Public Entity Saba |date=11. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Visoki troškovi hrane povezani su s malim tržištem, udaljenošću ostrva i zavisnošću od uvoza. Istraživanje o troškovima života utvrdilo je da na cijene utječu veličina lokalnog tržišta, ograničena konkurencija i troškovi transporta i snabdijevanja.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot; /&gt; Zbog toga se posljednjih godina razvijaju programi usmjereni na povećanje lokalne proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti. Hidroponska farma Sabe proširena je 2024, a njeno redovno poslovanje započelo je 2025. Projekt je usmjeren na povećanje dostupnosti lokalno proizvedene svježe hrane i smanjenje zavisnosti od uvoza.&lt;ref name=&quot;AnnualReport_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annual_Report_and_Financial_Statements_Public_Entity_Saba_2024.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Karipska Holandija]]
* [[Karipsko more]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>iax1hk6iuvdcgeogbnxjljj00lftst1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923625</id>
      <parentid>3923621</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96976" sha1="rfr3yktxkx8m4fz6ldg7l63vpxl571k" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva Kraljice Svete Krunice u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=1. 4. 2016 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija &quot;Makana Ferry Service&quot; i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije &quot;Edge Ferry&quot; prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu &lt;ref name=&quot;EdgeIISold_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued |url=https://www.sabagov.nl/news/edge-ii-ferry-sold-services-to-saba-discontinued |website=Public Entity Saba |date=13. 4. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

=== Transport ===
[[Datoteka:View from Mt Scenery, Saba.jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje [[Windwardside]] s Mount Sceneryja]]

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje [[Fort Bay]]a. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=https://www.sabatourism.com/about-saba/history-of-saba/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja [[The Bottom]] završena je i otvorena 1943. Dionica do [[Windwardside]]a i [[St. John's]]a otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području [[Flat Point]]a, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i [[helikopter]]i. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Airport&quot;&gt;{{cite web |title=Juancho E. Irausquin Airport |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/juancho-e-irausquin-airport |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa [[Sint Maarten]]om.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Pomorski saobraćaj odvija se preko [[Fort Bay]]a, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je [[The Ladder]], strma staza koja povezuje obalu kod [[Ladder Bay]]a s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć [[magarac]]a.&lt;ref name=&quot;TheLadder&quot;&gt;{{cite web |title=The Ladder |url=https://www.sabatourism.com/hiking/the-ladder/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza &quot;Island Express&quot;. Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.&lt;ref name=&quot;IslandExpress_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-introduces-island-express-a-new-public-transportation-service-for-the-saban-community |website=Public Entity Saba |date=11. 10. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom rasporedu, &quot;Island Express&quot; saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.&lt;ref name=&quot;BusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Island Express Bus Schedule |url=https://www.sabagov.nl/residents/transportation/bus-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UpdatedBusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Public Transportation: Updated Schedule |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/office-of-communication-public-relations/public-notices/public-transportation-updated-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.&lt;ref name=&quot;GettingAround&quot;&gt;{{cite web |title=Getting Around on Saba |url=https://www.sabatourism.com/getting-around |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Energija ===
Saba je tradicionalno bila zavisna od uvoza [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]], zbog čega su troškovi električne energije osjetljivi na promjene cijena goriva na svjetskom tržištu. Električnu energiju na ostrvu proizvodi i distribuira Kompanija &quot;Saba Electric&quot; (SEC), koja upravlja elektranom i elektroenergetskom mrežom Sabe.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba_Connection&quot;&gt;{{cite web |title=Connection |url=https://www.powerupsaba.com/connection |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba posljednjih godina povećava udio [[obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]], prvenstveno [[solarna energija|sunčeve energije]]. Prva solarna elektrana počela je raditi u februaru 2018, a druga u februaru 2019. Obje su opremljene baterijskim sistemima za skladištenje energije. U periodima dovoljne osunčanosti solarne elektrane mogu napajati cijelo ostrvo električnom energijom tokom većeg dijela dnevnih sati, dok se dizel-generatori uključuju kada solarna proizvodnja i uskladištena energija nisu dovoljni za podmirivanje potražnje.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Solar Parks |url=https://www.powerupsaba.com/solarparks |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), na Sabi je 2024. proizvedeno ukupno 10,0 miliona kWh električne energije. Od toga je 3,0 miliona kWh proizvedeno u solarnim elektranama, dok je 7,0 miliona kWh proizvedeno iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori tako su činili oko 30% ukupne proizvodnje električne energije.&lt;ref name=&quot;ElectricityWater_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; connections and production of electricity and water |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/81154ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=25. 9. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U odnosu na početak razvoja solarne energije, udio obnovljivih izvora znatno je povećan. Godine 2016. obnovljivi izvori činili su manje od 1% proizvodnje električne energije, dok je njihov udio 2021. dosegao 36%. Nakon toga proizvodnja iz solarnih elektrana varirala je, pa je 2023. činila nešto više od trećine, a 2024. oko 30% ukupne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;RenewableElectricity_2025&quot;&gt;{{cite web |title=How has the production of renewable electricity changed? |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025/how-has-the-production-of-renewable-electricity-changed/ |website=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljnje povećanje udjela obnovljive energije predviđeno je trećom fazom razvoja energetskog sistema. U decembru 2025. kompanija &quot;Saba Electric&quot; potpisala je ugovor za realizaciju projekta &quot;Renewable Energy Phase III&quot;, kojim je predviđena izgradnja dodatne solarne fotonaponske elektrane i sistema za skladištenje energije. Projekt ima cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 65% ukupne potrošnje električne energije na Sabi. Početak izgradnje planiran je za 2026, a završetak i puštanje sistema u rad za sredinu 2027.&lt;ref name=&quot;RenewableEnergyPhase3_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Renewable Energy Phase 3 Contract Signing |url=https://www.sabagov.nl/es/news/renewable-energy-phase-3-contract-signing |website=Public Entity Saba |date=12. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt obuhvata približno 3 MWp novih solarnih kapaciteta i baterijski sistem kapaciteta 8 MWh.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot;&gt;{{cite web |title=Energy Strategy Progress Report 2023–2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annex_1.2_Energy_Strategy_Progress_Report_2023-2024_final.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj obnovljivih izvora dio je šire energetske politike čiji su ciljevi smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, povećanje pouzdanosti snabdijevanja i smanjenje troškova električne energije. U okviru jačanja otpornosti elektroenergetskog sistema, veliki dio električne mreže na Sabi položen je pod zemlju kako bi bio bolje zaštićen od [[uragan]]a i drugih ekstremnih vremenskih pojava.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot; /&gt;

=== Siromaštvo ===

[[Siromaštvo]] je jedan od društveno-ekonomskih izazova Sabe i povezano je s visokim troškovima života, ograničenom ponudom stanovanja i visokim troškovima uvoza roba. Prema istraživanju o troškovima života koje je za javno tijelo Sabe 2024. izradio Ekonomski biro Amsterdama, opći nivo cijena na Sabi bio je oko 6% viši nego na [[Sint Eustatius]]u i 18% viši nego na [[Bonaire]]u, dok su cijene u supermarketima bile oko 30% više nego na [[Sint Maarten]]u. Između 2010. i 2023. opći nivo cijena na Sabi porastao je za 34,5%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 52,5%.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot;&gt;{{cite web |title=Steep island, high prices: Report on the Cost of Living on Saba |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Report_-_Cost_of_Living_on_Saba.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske|Statistika Nizozemske]] (CBS), 2024. je 26% stanovništva Sabe živjelo u siromaštvu, u odnosu na 33% godinu ranije. Među djecom mlađom od 18 godina stopa siromaštva iznosila je 32%, u odnosu na 42% 2023. Podaci za 2024. su preliminarni.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Poverty on Bonaire, St Eustatius and Saba declined in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/29/poverty-on-bonaire-st-eustatius-and-saba-declined-in-2024 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=15. 7. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Siromaštvo na Sabi nije ograničeno samo na domaćinstva koja žive od socijalne pomoći. Prema podacima Statistike Holandije (CBS), čak 22% zaposlenih stanovnika Sabe živjelo je u siromaštvu 2024, dok su 78% siromašnih činile osobe čiji je glavni izvor prihoda bio rad. Ipak, onima koji su živjeli u siromaštvu u prosjeku je nedostajalo 23% sredstava do službenog praga siromaštva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Iako je stopa siromaštva smanjena, dio stanovništva ostaje u neposrednoj blizini praga siromaštva. CBS je za 2024. procijenio da je dodatnih 13% stanovnika Sabe imalo prihod do 25% iznad praga siromaštva, što ukazuje na ekonomsku ranjivost dijela stanovništva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Stanovanje predstavlja jedan od važnih aspekata problema. Zbog ograničene ponude i visokih tržišnih cijena, domaćinstvima s niskim i srednjim prihodima teško je pronaći odgovarajući smještaj. Javno tijelo sabe je 2025. pripremalo uvođenje sistema vrednovanja stambenih jedinica, nezavisnog odbora za najamnine i programa pomoći pri plaćanju najamnine za domaćinstva s niskim prihodima.&lt;ref name=&quot;RentalMarket_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Prepares Changes in the Rental Market on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-prepares-changes-in-the-rental-market-on-saba |website=Public Entity Saba |date=10. 6. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. pokrenuto je i istraživanje potreba stanovništva za pristupačnim stanovanjem, posebno za domaćinstva koja ne ispunjavaju uslove za pomoć namijenjenu stanovnicima s najnižim prihodima, ali istovremeno ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim cijenama.&lt;ref name=&quot;HousingSurvey_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Housing Survey to Help Shape Affordable Housing Project on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/housing-survey-to-help-shape-affordable-housing-project-on-saba |website=Public Entity Saba |date=11. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Visoki troškovi hrane povezani su s malim tržištem, udaljenošću ostrva i zavisnošću od uvoza. Istraživanje o troškovima života utvrdilo je da na cijene utječu veličina lokalnog tržišta, ograničena konkurencija i troškovi transporta i snabdijevanja.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot; /&gt; Zbog toga se posljednjih godina razvijaju programi usmjereni na povećanje lokalne proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti. Hidroponska farma Sabe proširena je 2024, a njeno redovno poslovanje započelo je 2025. Projekt je usmjeren na povećanje dostupnosti lokalno proizvedene svježe hrane i smanjenje zavisnosti od uvoza.&lt;ref name=&quot;AnnualReport_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annual_Report_and_Financial_Statements_Public_Entity_Saba_2024.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Karipska Holandija]]
* [[Karipsko more]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>rfr3yktxkx8m4fz6ldg7l63vpxl571k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923660</id>
      <parentid>3923625</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:37:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3923660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102854" sha1="0juozy302wjsmhgd0ti7pbzgv6zarlt" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva Kraljice Svete Krunice u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=1. 4. 2016 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija &quot;Makana Ferry Service&quot; i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije &quot;Edge Ferry&quot; prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu &lt;ref name=&quot;EdgeIISold_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued |url=https://www.sabagov.nl/news/edge-ii-ferry-sold-services-to-saba-discontinued |website=Public Entity Saba |date=13. 4. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

=== Transport ===
[[Datoteka:View from Mt Scenery, Saba.jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje [[Windwardside]] s Mount Sceneryja]]

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje [[Fort Bay]]a. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=https://www.sabatourism.com/about-saba/history-of-saba/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja [[The Bottom]] završena je i otvorena 1943. Dionica do [[Windwardside]]a i [[St. John's]]a otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području [[Flat Point]]a, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i [[helikopter]]i. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Airport&quot;&gt;{{cite web |title=Juancho E. Irausquin Airport |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/juancho-e-irausquin-airport |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa [[Sint Maarten]]om.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Pomorski saobraćaj odvija se preko [[Fort Bay]]a, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je [[The Ladder]], strma staza koja povezuje obalu kod [[Ladder Bay]]a s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć [[magarac]]a.&lt;ref name=&quot;TheLadder&quot;&gt;{{cite web |title=The Ladder |url=https://www.sabatourism.com/hiking/the-ladder/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza &quot;Island Express&quot;. Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.&lt;ref name=&quot;IslandExpress_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-introduces-island-express-a-new-public-transportation-service-for-the-saban-community |website=Public Entity Saba |date=11. 10. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom rasporedu, &quot;Island Express&quot; saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.&lt;ref name=&quot;BusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Island Express Bus Schedule |url=https://www.sabagov.nl/residents/transportation/bus-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UpdatedBusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Public Transportation: Updated Schedule |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/office-of-communication-public-relations/public-notices/public-transportation-updated-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.&lt;ref name=&quot;GettingAround&quot;&gt;{{cite web |title=Getting Around on Saba |url=https://www.sabatourism.com/getting-around |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Energija ===
Saba je tradicionalno bila zavisna od uvoza [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]], zbog čega su troškovi električne energije osjetljivi na promjene cijena goriva na svjetskom tržištu. Električnu energiju na ostrvu proizvodi i distribuira Kompanija &quot;Saba Electric&quot; (SEC), koja upravlja elektranom i elektroenergetskom mrežom Sabe.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba_Connection&quot;&gt;{{cite web |title=Connection |url=https://www.powerupsaba.com/connection |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba posljednjih godina povećava udio [[obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]], prvenstveno [[solarna energija|sunčeve energije]]. Prva solarna elektrana počela je raditi u februaru 2018, a druga u februaru 2019. Obje su opremljene baterijskim sistemima za skladištenje energije. U periodima dovoljne osunčanosti solarne elektrane mogu napajati cijelo ostrvo električnom energijom tokom većeg dijela dnevnih sati, dok se dizel-generatori uključuju kada solarna proizvodnja i uskladištena energija nisu dovoljni za podmirivanje potražnje.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Solar Parks |url=https://www.powerupsaba.com/solarparks |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), na Sabi je 2024. proizvedeno ukupno 10,0 miliona kWh električne energije. Od toga je 3,0 miliona kWh proizvedeno u solarnim elektranama, dok je 7,0 miliona kWh proizvedeno iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori tako su činili oko 30% ukupne proizvodnje električne energije.&lt;ref name=&quot;ElectricityWater_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; connections and production of electricity and water |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/81154ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=25. 9. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U odnosu na početak razvoja solarne energije, udio obnovljivih izvora znatno je povećan. Godine 2016. obnovljivi izvori činili su manje od 1% proizvodnje električne energije, dok je njihov udio 2021. dosegao 36%. Nakon toga proizvodnja iz solarnih elektrana varirala je, pa je 2023. činila nešto više od trećine, a 2024. oko 30% ukupne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;RenewableElectricity_2025&quot;&gt;{{cite web |title=How has the production of renewable electricity changed? |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025/how-has-the-production-of-renewable-electricity-changed/ |website=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljnje povećanje udjela obnovljive energije predviđeno je trećom fazom razvoja energetskog sistema. U decembru 2025. kompanija &quot;Saba Electric&quot; potpisala je ugovor za realizaciju projekta &quot;Renewable Energy Phase III&quot;, kojim je predviđena izgradnja dodatne solarne fotonaponske elektrane i sistema za skladištenje energije. Projekt ima cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 65% ukupne potrošnje električne energije na Sabi. Početak izgradnje planiran je za 2026, a završetak i puštanje sistema u rad za sredinu 2027.&lt;ref name=&quot;RenewableEnergyPhase3_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Renewable Energy Phase 3 Contract Signing |url=https://www.sabagov.nl/es/news/renewable-energy-phase-3-contract-signing |website=Public Entity Saba |date=12. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt obuhvata približno 3 MWp novih solarnih kapaciteta i baterijski sistem kapaciteta 8 MWh.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot;&gt;{{cite web |title=Energy Strategy Progress Report 2023–2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annex_1.2_Energy_Strategy_Progress_Report_2023-2024_final.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj obnovljivih izvora dio je šire energetske politike čiji su ciljevi smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, povećanje pouzdanosti snabdijevanja i smanjenje troškova električne energije. U okviru jačanja otpornosti elektroenergetskog sistema, veliki dio električne mreže na Sabi položen je pod zemlju kako bi bio bolje zaštićen od [[uragan]]a i drugih ekstremnih vremenskih pojava.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot; /&gt;

=== Siromaštvo ===

[[Siromaštvo]] je jedan od društveno-ekonomskih izazova Sabe i povezano je s visokim troškovima života, ograničenom ponudom stanovanja i visokim troškovima uvoza roba. Prema istraživanju o troškovima života koje je za javno tijelo Sabe 2024. izradio Ekonomski biro Amsterdama, opći nivo cijena na Sabi bio je oko 6% viši nego na [[Sint Eustatius]]u i 18% viši nego na [[Bonaire]]u, dok su cijene u supermarketima bile oko 30% više nego na [[Sint Maarten]]u. Između 2010. i 2023. opći nivo cijena na Sabi porastao je za 34,5%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 52,5%.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot;&gt;{{cite web |title=Steep island, high prices: Report on the Cost of Living on Saba |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Report_-_Cost_of_Living_on_Saba.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske|Statistika Nizozemske]] (CBS), 2024. je 26% stanovništva Sabe živjelo u siromaštvu, u odnosu na 33% godinu ranije. Među djecom mlađom od 18 godina stopa siromaštva iznosila je 32%, u odnosu na 42% 2023. Podaci za 2024. su preliminarni.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Poverty on Bonaire, St Eustatius and Saba declined in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/29/poverty-on-bonaire-st-eustatius-and-saba-declined-in-2024 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=15. 7. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Siromaštvo na Sabi nije ograničeno samo na domaćinstva koja žive od socijalne pomoći. Prema podacima Statistike Holandije (CBS), čak 22% zaposlenih stanovnika Sabe živjelo je u siromaštvu 2024, dok su 78% siromašnih činile osobe čiji je glavni izvor prihoda bio rad. Ipak, onima koji su živjeli u siromaštvu u prosjeku je nedostajalo 23% sredstava do službenog praga siromaštva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Iako je stopa siromaštva smanjena, dio stanovništva ostaje u neposrednoj blizini praga siromaštva. CBS je za 2024. procijenio da je dodatnih 13% stanovnika Sabe imalo prihod do 25% iznad praga siromaštva, što ukazuje na ekonomsku ranjivost dijela stanovništva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Stanovanje predstavlja jedan od važnih aspekata problema. Zbog ograničene ponude i visokih tržišnih cijena, domaćinstvima s niskim i srednjim prihodima teško je pronaći odgovarajući smještaj. Javno tijelo sabe je 2025. pripremalo uvođenje sistema vrednovanja stambenih jedinica, nezavisnog odbora za najamnine i programa pomoći pri plaćanju najamnine za domaćinstva s niskim prihodima.&lt;ref name=&quot;RentalMarket_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Prepares Changes in the Rental Market on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-prepares-changes-in-the-rental-market-on-saba |website=Public Entity Saba |date=10. 6. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. pokrenuto je i istraživanje potreba stanovništva za pristupačnim stanovanjem, posebno za domaćinstva koja ne ispunjavaju uslove za pomoć namijenjenu stanovnicima s najnižim prihodima, ali istovremeno ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim cijenama.&lt;ref name=&quot;HousingSurvey_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Housing Survey to Help Shape Affordable Housing Project on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/housing-survey-to-help-shape-affordable-housing-project-on-saba |website=Public Entity Saba |date=11. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Visoki troškovi hrane povezani su s malim tržištem, udaljenošću ostrva i zavisnošću od uvoza. Istraživanje o troškovima života utvrdilo je da na cijene utječu veličina lokalnog tržišta, ograničena konkurencija i troškovi transporta i snabdijevanja.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot; /&gt; Zbog toga se posljednjih godina razvijaju programi usmjereni na povećanje lokalne proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti. Hidroponska farma Sabe proširena je 2024, a njeno redovno poslovanje započelo je 2025. Projekt je usmjeren na povećanje dostupnosti lokalno proizvedene svježe hrane i smanjenje zavisnosti od uvoza.&lt;ref name=&quot;AnnualReport_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annual_Report_and_Financial_Statements_Public_Entity_Saba_2024.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Na Sabi djeluju osnovna i srednja škola, a obrazovni sistem dio je sistema obrazovanja u Karipskoj Nizozemskoj. Osnovno obrazovanje je organizovano u okviru [[Osnovna škola &quot;Sacred Heart&quot;|Osnovne škole &quot;Sacred Heart&quot;]],&lt;ref name=&quot;OurSchool&quot;&gt;{{cite web |title=Our School |url=https://www.sabasacredheartprimary.com/our-school/ |website=Sacred Heart Primary School Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;, a srednje i strukovno obrazovanje u okviru [[Mješovita srednja škola &quot;Saba&quot;|Mješovite srednje škola &quot;Saba&quot;]] koje se nalazi u naselju [[St. Johns, Saba|St. John's]].&lt;ref name=&quot;SabaComprehensiveSchool&quot;&gt;{{cite web |title=About Us |url=https://learningsaba.com/scs/about-us/ |website=Saba Comprehensive School |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi se nalazi i [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi]] (SUSOM), međunarodna medicinska visokoškolska ustanova u glavnom naselju [[The Bottom]]. Ustanova je osnovana 1992. i izvodi četverogodišnji program za stjecanje zvanja doktora medicine (MD).&lt;ref name=&quot;SabaUniversity&quot;&gt;{{cite web |title=Saba University School of Medicine |url=https://www.saba.edu/ |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom programu, prvih pet semestara studija osnovnih medicinskih nauka izvodi se u kampusu na Sabi, dok se narednih pet semestara kliničke medicine realizuje kroz kliničke rotacije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref name=&quot;SabaUniversity_Programs&quot;&gt;{{cite web |title=Medical School Programs |url=https://www.saba.edu/academics/programs |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

SUSOM je međunarodni medicinski fakultet čiji je program akreditiran od strane [[Nizozemsko-flamanska organizacija za akreditaciju|Nizozemsko-flamanske organizacije za akreditaciju]] (NVAO). Prema katalogu ustanove, škola je razvijena u saradnji tadašnje ostrvske uprave Sabe i grupe američkih medicinskih edukatora, a nakon ustavne promjene 2010. dobila je akreditaciju NVAO-a i odobrenje nizozemskog Ministarstva obrazovanja.&lt;ref name=&quot;SabaUniversity_AcademicCalendarCatalog&quot;&gt;{{cite web |title=Academic Calendar and Catalog |url=https://www.saba.edu/academics/academic-calendar-and-catalog |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Sabe}}

Kulturni život Sabe oblikovan je njenom izolovanošću, pomorskom tradicijom, lokalnom zajednicom i historijom kontakata između evropskih, afričkih i drugih karipskih stanovnika. Posebno mjesto u kulturnoj baštini imaju tradicionalni zanati, lokalna gastronomija, muzika i godišnje kulturne manifestacije.

[[Datoteka:Saba Lace 2012.jpg|mini|desno|300px|Čipka &quot;Saba&quot; u muzeju Harry L. Johnson u naselju Windwardside]]

Jedan od najprepoznatljivijih tradicionalnih zanata je [[Čipka &quot;Saba&quot;]] (''Saba Lace''), ručno izrađena čipka čija se tradicija na ostrvu razvila krajem 19. stoljeća. Izrada čipke postala je važan izvor prihoda za žene na Sabi, posebno zahvaljujući prodaji i narudžbama iz Sjedinjenih Američkih Država. Tradicija izrade čipke očuvana je i u 21. stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaLaceSpicedRum&quot;&gt;{{cite web |title=The Art of Saba Lace &amp; Flavor of Spiced Rum: Saba's Heritage |url=https://caribvibetv.com/learning-about-saba-lace-spiced-rum/ |website=CaribVibe TV |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi proizvod karakterističan za ostrvo je &quot;Saba Spice&quot; (Sabanski začinjeni liker), alkoholno piće na bazi ruma aromatizirano mješavinom začina. Zajedno sa Saba čipkom predstavlja jedan od prepoznatljivih elemenata lokalne kulturne i zanatske baštine.&lt;ref name=&quot;SabaLaceSpicedRum&quot; /&gt;

Važan dio kulturnog života predstavlja [[Karipski karneval|karneval Sabe]], koji se održava tokom ljeta i uključuje povorke, muzičke nastupe, takmičenja i druga javna događanja. Manifestacija okuplja stanovnike i posjetioce i predstavlja jedan od najvažnijih godišnjih kulturnih događaja na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Events&quot;&gt;{{cite web |title=Events |url=https://www.sabatourism.com/events/ |website=Saba Tourism Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u kulturnom kalendaru ima [[Dan Sabe]], službeni dan posvećen historiji i kulturnom identitetu otoka. Obilježavanje uključuje kulturne i društvene programe, javne manifestacije, muzičke nastupe i druge aktivnosti. Dan Sabe održava se početkom decembra; 2025. obilježena je 50 godina od prvog Dana Sabe, kao i 40 godina službenog postojanja zastave Sabe.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_PublicHolidays&quot;&gt;{{cite web |title=Public Holidays |url=https://www.sabagov.nl/residents-visitors/public-holidays |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Events_20251205&quot;&gt;{{cite web |title=Events – December 5, 2025 |url=https://www.sabatourism.com/events/2025-12-05/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20251205000000/https://www.sabatourism.com/events/2025-12-05/ |archive-date=5. 12. 2025 |url-status=live |website=Saba Tourism Bureau |date=5. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz Dan Sabe održavaju se i druga lokalna događanja povezana s kulturnim životom ostrva. Među njima je i tradicionalno ribolovno takmičenje Turnir u ribolovu na ribu vahu na Sabi, koje se održava u okviru obilježavanja Saba Daya i privlači učesnike s okolnih karipskih ostrva.&lt;ref name=&quot;SabaDay_Official&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Day |url=https://www.sabaday.com/ |website=Saba Day |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]]
* [[Bonaire]]
* [[Karipsko more]]
* [[Karipska Nizozemska]]
* [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]]
* [[Nizozemski Antili]]
* [[Mount Scenery]]
* [[Saba Bank]]
* [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe]

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>0juozy302wjsmhgd0ti7pbzgv6zarlt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Saba</title>
    <ns>1</ns>
    <id>170621</id>
    <revision>
      <id>3923622</id>
      <parentid>3922933</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:13:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1198" sha1="6jml0qysen4anmtyeiz1v1999snz7z4" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}

== Molba za pomoć ==

Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST)

:https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:LintErrors&amp;wpNamespaceRestrictions=0&amp;titlesearch=Saba&amp;exactmatch=1 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:13, 30 august 2026 (CEST)
::Hvala [[Korisnik:Palapa|Palapabosnia]]. Nisam baš spretna u šablonima, ali mogu pokušati kada stignem da popravim ili da ostavimo tako dok neko ko se bolje razumije to riješi. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:55, 30 august 2026 (CEST)
:::ne zamaraj se sa lintovima [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:58, 30 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6jml0qysen4anmtyeiz1v1999snz7z4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urbani dizajn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174270</id>
    <revision>
      <id>3923650</id>
      <parentid>3799897</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T02:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3819" sha1="5yjms4lef1quja8it2edlug987dje05" xml:space="preserve">'''Urbani dizajn''' predstavlja process dizajniranja i oblikovanja [[grad]]ova, [[Selo|sela]] i drugih naseljenih mjesta. Dok je [[arhitektura]] prvenstveno usredotočena ka pojedinačnim objektima, urbani dizajn bavi se grupama objekata, ulica i javnih prostora, cijelim kvartovima ili područjima, ili čitavim gradovima, sa ciljem stvaranja funkcionalnih, privlačnih i samoodrživih [[Urbano područje|urbanih područja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://constructive-voices.com/bs/from-concept-to-community-how-urban-design-impacts-everyday-lives/|title=Od koncepta do zajednice: Kako urbani dizajn utiče na svakodnevne živote|date=18. 11. 2024|language=bs|access-date=11. 2. 2025|archive-date=11. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250211141340/https://constructive-voices.com/bs/from-concept-to-community-how-urban-design-impacts-everyday-lives/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Urbani dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja objedinjuje sve djelatnosti koje se bave prostorom i okolišem, poput [[Urbano planiranje|urbanog planiranja]], [[Pejzažna arhitektura|pejzažne arhitekture]], arhitekture, građevine, [[saobraćaj]]a, komunalnih djelatnosti i sl.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://staje.rs/pojmovi/sta-je-urbani-dizajn/|title=Šta je urbani dizajn? {{!}} Šta je Enciklopedija|website=Šta je|language=en-US|access-date=11. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bavljenje urbanim dizajnom iziskuje dobro poznavanje širokog spektra oblasti počevši od [[Geografija|geografije]] do [[Društvene nauke|društvenih nauka]], a posebno je važno razumijevanje tržišta nekretnina, urbane ekonomije, političke ekonomije i različitih socio-društvenih teorija. Urbani dizajn teži povezivanju ljudi i mjesta, pokretljivosti i urbane forme, stvaranju balansa između prirodnog i stvorenog. Urbani dizajn treba da pomiri mnoge zahtjeve u oblikovanju prostora, poput odnosa prema okolišu, društvene jednakosti i ekonomske isplatljivosti, što treba da rezultira prostorom jasne estetike i identiteta. Urbani dizajn istovremeno proizilazi i premašuje prostornu i saobraćajnu regulativu, arhitektonsko oblikovanje, razvojnu ekonomiju, inženjerstvo i krajolik. Povezivajući ove i druge relevantne djelatnosti, urbanim dizajnom stvaraju se vizije razvoja prostora, a potom i raspoređuju resursi i vještine potrebne da se ta vizija ostvari.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/123152006/urbani-dizajn-skripta|title=Urbani Dizajn - Skripta {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=11. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Teorije urbanog dizajna prvenstveno se bave oblikovanjem i upravljanjem javnim prostorima, i načinom na koji se ovi prostori doživljavaju i koriste. Javni prostori obuhvataju sve one prostore koji se slobodno koriste na dnevnoj bazi od strane stanovništva, kao što su ulice, trgovi, parkovi i javna infrastruktura. Neki dijelovi prostora u privatnom vlasništvu također čine dio javnog prostora, kao što su fasade zgrada ili vrtovi, te budući da doprinose doživljaju javnog prostora također se razmatraju u različitim teorijama urbanog dizajna.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Djelatnosti urbanog dizajna i [[Urbanističko planiranje|urbanog planiranja]] su usko povezane,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; no ipak se razlikuju prvenstveno u pristupu i naglasku urbanog dizajna na proaktivni dizajn, dok se urbano planiranje više bavi regulacijom privatne i javne izgradnje putem uspostavljenih planerskih metoda i programa, te drugih [[zakon]]skih okvira.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/urbanisticko-planiranje|title=urbanističko planiranje - Tehnički leksikon|website=tehnicki.lzmk.hr|access-date=11. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Arhitektura]]
* [[Urbanizam]]
* [[Urbanizacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Urbani dizajn| ]]</text>
      <sha1>5yjms4lef1quja8it2edlug987dje05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lokacijska karta Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>379111</id>
    <revision>
      <id>3923631</id>
      <parentid>2794490</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:51:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="353" sha1="mp998ewjvx9pu52e3dmiwqg1h327p4o" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}|
|name     = Bosna i Hercegovina
|top      = 45.4
|bottom   = 42.4
|left     = 15.5
|right    = 19.9

| image   = Bosnia and Herzegovina location map.svg
| image1  = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
}}&lt;noinclude&gt;{{Lokacijska karta/Info}}
[[Kategorija:Lokacijske karte Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mp998ewjvx9pu52e3dmiwqg1h327p4o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijelo Brdo (Erdut)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389425</id>
    <revision>
      <id>3923557</id>
      <parentid>3882924</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T15:18:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47540-79</username>
        <id>185315</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3923557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6392" sha1="f8mo05zabx30ceuxp355zc9kpjsyk2d" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Bijelo Brdo
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Bijelo Brdo-Бијело Брдо (hr-хр) 02.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina              = [[Erdut]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 03| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 18| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 90
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 1961
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 31204 Bijelo Brdo
|pozivni broj                             = (+385) 31
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Bijelo Brdo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Erdut]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Osijek]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Erdut)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bijelo Brdo je imalo 1.961 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.871 || 2.116 || 1.960 || 2.051 || 2.024 || 2.111 || 2.110 || 2.225 || 1.910 || 1.929 || 2.166 || 2.304 || 2.571 || 2.400 || 2.119 || 1.961
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Tenja]] (grad [[Osijek]]), a smanjeno izdvajanjem dijela područja koji je pripojen naselju [[Klisa (Osijek)|Klisa]] (grad [[Osijek]]). Do 1971. dio podataka sadržan je u naselju [[Tenja]] (grad [[Osijek]]), a do 1981. sadrži dio podataka za naselje [[Klisa (Osijek)|Klisa]] (grad [[Osijek]]).''&lt;/small&gt;

OTP, Zagreb, Banks: Darkač, Horvat, Milič, Matkov, Sovikkl, Knezz, Knnezz, Vrunić, Manndič̣kkl, Dajaniĉ, Milich, Sarič, Sivi, Goldstein, Sennto, Steinnerr, Bručič, Stein.

===Popis [[1991]].===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bijelo Brdo je imalo 2.400 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|1,941|80.87}}
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|217|9.04}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|97|4.04}}
{{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|11|0.45}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|4|0.16}}
{{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|4|0.16}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|4|0.16}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|2|0.08}}
{{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.04}}
{{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|1|0.04}}
{{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|1|0.04}}
{{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|1|0.04}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|1|0.04}}
{{bar percent|ostali|#FFBF00|1|0.04}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|59|2.45}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|6|0.25}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|49|2.04}}
|caption='''ukupno''': 2.400
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Bijelo Brdo
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,111
| label1 = [[Srpski jezik|Srpski]] 1,992
| value1 = 94.36
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 63
| value2 = 2.98
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 40
| value3 = 1.89
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 16
| value4 = 0.75
| color4 = #665D1E
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,111
| label1 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 1,992
| value1 = 94.36
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 117
| value2 = 5.54
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 2
| value3 = 0.09
| color3 = #FFBF00
| label4 = -
| value4 = -
| color4 = -
}} 
|}

==Također pogledajte==

* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Erdut}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>f8mo05zabx30ceuxp355zc9kpjsyk2d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923564</id>
      <parentid>3923557</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:38:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-47540-79|~2026-47540-79]] ([[User talk:~2026-47540-79|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3882924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6211" sha1="but110ltzyuayh1g91iigd30k6evg0s" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Bijelo Brdo
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Bijelo Brdo-Бијело Брдо (hr-хр) 02.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina              = [[Erdut]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 03| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 18| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 90
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 1961
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 31204 Bijelo Brdo
|pozivni broj                             = (+385) 31
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Bijelo Brdo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Erdut]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Osijek]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Erdut)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bijelo Brdo je imalo 1.961 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.871 || 2.116 || 1.960 || 2.051 || 2.024 || 2.111 || 2.110 || 2.225 || 1.910 || 1.929 || 2.166 || 2.304 || 2.571 || 2.400 || 2.119 || 1.961
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Tenja]] (grad [[Osijek]]), a smanjeno izdvajanjem dijela područja koji je pripojen naselju [[Klisa (Osijek)|Klisa]] (grad [[Osijek]]). Do 1971. dio podataka sadržan je u naselju [[Tenja]] (grad [[Osijek]]), a do 1981. sadrži dio podataka za naselje [[Klisa (Osijek)|Klisa]] (grad [[Osijek]]).''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bijelo Brdo je imalo 2.400 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|1,941|80.87}}
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|217|9.04}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|97|4.04}}
{{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|11|0.45}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|4|0.16}}
{{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|4|0.16}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|4|0.16}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|2|0.08}}
{{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.04}}
{{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|1|0.04}}
{{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|1|0.04}}
{{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|1|0.04}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|1|0.04}}
{{bar percent|ostali|#FFBF00|1|0.04}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|59|2.45}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|6|0.25}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|49|2.04}}
|caption='''ukupno''': 2.400
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Bijelo Brdo
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,111
| label1 = [[Srpski jezik|Srpski]] 1,992
| value1 = 94.36
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 63
| value2 = 2.98
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 40
| value3 = 1.89
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 16
| value4 = 0.75
| color4 = #665D1E
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,111
| label1 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 1,992
| value1 = 94.36
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 117
| value2 = 5.54
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 2
| value3 = 0.09
| color3 = #FFBF00
| label4 = -
| value4 = -
| color4 = -
}} 
|}

==Također pogledajte==

* [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Erdut}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>but110ltzyuayh1g91iigd30k6evg0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srnetica (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397858</id>
    <revision>
      <id>3923635</id>
      <parentid>3860679</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3862" sha1="qrtjinw252uawuct27ik6rd2052kw8b" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Srnetica
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Bosanski Petrovac]], [[Petrovac]], [[Istočni Drvar]]&lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;Federalni zavod za statistiku: ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = [[Dinarske planine]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1 378&lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;&lt;/ref&gt;| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 07| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 28| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Srnetica u Bosni i Hercegovini
}}

'''Srnetica''' je planina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Nalazi se u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], uglavnom na teritoriji općina [[Bosanski Petrovac]], [[Petrovac]] i [[Istočni Drvar]] i pretežno između [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]] i [[Bravsko polje|Bravskog polja]]. Na istoku se nadovezuje za planine [[Šiša|Šišu]] i [[Klekovača|Klekovaču]]. Najviši vrh je Miljakuša na 1378 metara nadmorske visine. 

Srnetica obiluje mnoštvom podzemnih kraških oblika, jamama i pećinama. Jame tipa bezdani, zvekare i stupnjevite nalaze se u području naselja [[Drinić]] i [[Bravski Vaganac]], oko vrhova Kukerda (1043),  Krstasti vrh (1099 m) i Banjički Vrh (1153 m). Na istom području pored vrhova Ježevac (1032 m) i Gradina (1023 m) nalazi se i pećina, koja je turistički neinteresantna. Zajedno sa nevedenim jamama pećina nastala je djelovanjem petrovačke prarijeke.
 
Pored navedenih vrhova tu su i: Đurinovača, Drinićka Glava, Latinski Vrh, Kozilsko Šljeme,Barjamovac.
  
Sve jame su izgrađene od krečnjaka kao i najveći dio planine.

Planina obiluje šumskim bogatstvom. Početkom 20. –og stoljeća [[Austro-Ugarska]] počela je i ovdje eksploataciju šuma. Bio je to razlog da je na razmeđu planina Srnetice i [[Klekovača|Klekovače]], pred Prvi svjetski rat, osnovano radničko naselje Srnetica.  Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom. Pruga je dolazila iz Knina. Jedan krak je odlazio za [[Prijedor]], drugi za [[Jajce]]. Oba kraka bila su duga po 107 km. Bila je to uskotračna pruga čiji je razmak između šina bio 78 cm, dok je popularni „Ćiro“ imao razmak 66 cm. Srnetica je bila raskrsnica sa najvećom nadmorskom visinom u Jugoslaviji. Pruga je ukinuta 1976  nakon čega je naselje ostalo pusto.  Danas u njemu djeluje samo Eko društvo.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Planine u BiH}}
[[Kategorija:Petrovac]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]</text>
      <sha1>qrtjinw252uawuct27ik6rd2052kw8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šiša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399979</id>
    <revision>
      <id>3923636</id>
      <parentid>3861530</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4171" sha1="ry2tqe8sc09mzd509jsklacgv5tv5s3" xml:space="preserve"> {{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Šiša
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = IMG 2450 Šiša kod Ključa.jpg|mini
| opis_slike            = Šiša iznad doline Sane
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Ribnik]], [[Ključ]]&lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;Federalni zavod za statistiku: ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = [[Dinarske planine]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1389 &lt;ref name=&quot;federal_stat2009&quot;&gt;&lt;/ref&gt;| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 26| širina_sekundi = 07| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Šiša u Bosni i Hercegovini
}}

'''Šiša''' je planina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Nalazi se u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], uglavnom na teritoriji općina [[Ribnik]],  i pretežno između i [[Bravsko polje|Bravskog polja]] i doline rijeke [[Sana|Sane]]. Na jugu se nadovezuje za planine Srneticu i [[Klekovača|Klekovaču]] preko nizine Crkveno.
  
Šiša po svojim strukturnim i facijelnim karakteristikama pripada zoni Visokog krša.

Dio planine u području nizine Crkveno izgrađen je uglavnom od [[Mezozoik|jurskih]] i krednih vapnenaca u kojima su lokalizovano formirane mnogobrojne vrtače. Tu se  nalazi i nekoliko ležista ukrasnog [[kamen]]a od litiotiskih [[krečnjak]]a koja nisu u eksploataciji. Na samoj planini preovlađuju karbonatne stijene mezozoika na kojima se nalaze flisni sedimenti gornje [[kreda|krede]]. Postoje i [[Dolomiti|dolomitske]] stije iz gornjeg [[trijas]]a. &lt;ref&gt;GEOINŽENJERING INSTITUT ZA GEOLOGIJU SARAJEVO 1976 – Tumač karte za Ključ

&lt;/ref&gt;Obrasla je gustim šumama crnogorice i bjelogorice, između kojih su proplanci s bujnom travom.

Uz sami vrhu ove planine je Šiški kamen ili Sokolovača koja predstavlja svojevrsnu atrakciju, zbog toga što je to visoka kamena litica. Na dnu litice koja izgleda kao da je izrasla iz zemlje nalazi se mala pećina. Dolazak na sami vrh je izuzetno naporan i to naročito od rijeke Sane, a nešto lakši prilaz ovome vrhu je od strane sela Crkveno. Šiški kamen predstavlja drugi po veličini vrh planine i visina mu je oko 1300 m.

Planina je stanište mnogobrojne divljači, ptica, glodovaca kao i raznovrsnog ljekovitog bilja. 

Lovno područje predstavlja prirodni rezervat za uzgoj i lov divljači, kao što su medvjedi, divlje svinje, vukovi, lisice, risevi, i vrlo rijetke vrste jelena i tetrijeba. U kompleksu lovišta postoje najmodernija hranilišta za divljač na [[Balkan]]u. Motel na Vučijoj Poljani, lovačke kuće i lovački dom na nadmorskoj visina od 900 metara, koji se nalaze do lovnog područja upotpunjuju turistički ugođaj kao i uređene lovačke staze, lovačke čeke otvorenog i zatvorenog tipa.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Planine u BiH}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ribnik]]
[[Kategorija:Ključ]]</text>
      <sha1>ry2tqe8sc09mzd509jsklacgv5tv5s3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Simići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405311</id>
    <revision>
      <id>3923415</id>
      <parentid>3503193</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4458" sha1="4awbhpry4ub7j0rkixewb2rqnqodp8y" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Simići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2219
| dužina_stepeni               = 18.9103
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 173
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204773&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Simići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Simići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Mjesna zajednica ==
Naselje Simići su i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Dragasevac, Radići, Rogojevina, Sekulići, Lukići, Simići i Majstorovići.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |title=Mjesne zajednice općine Vlasenica |work=opstina-vlasenica.org |access-date=6. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111646/http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Simići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204773
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 173
| g2013_srbi               = 171
| g2013_hrvati             = 2
| g1991_ukupno             = 204
| g1991_srbi               = 200
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 260
| g1981_srbi               = 259
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 285
| g1971_srbi               = 285
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>4awbhpry4ub7j0rkixewb2rqnqodp8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šadići Donji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405312</id>
    <revision>
      <id>3923688</id>
      <parentid>3863138</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:17:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4008" sha1="jczynvr07qmiud95i3cdselpwy8p1eo" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Šadići Donji
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.253889
| dužina_stepeni               = 18.970556
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 123
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204781&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šadići Donji u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Šadići Donji''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šadići Donji
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204781
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 123
| g2013_bosnjaci           = 112
| g2013_srbi               = 11
| g1991_ukupno             = 505
| g1991_muslimani          = 447
| g1991_srbi               = 58
| g1981_ukupno             = 589
| g1981_muslimani          = 491
| g1981_srbi               = 96
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 530
| g1971_muslimani          = 440
| g1971_srbi               = 89
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>jczynvr07qmiud95i3cdselpwy8p1eo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šadići Gornji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405313</id>
    <revision>
      <id>3923689</id>
      <parentid>3863139</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:17:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3970" sha1="mn6kn8sjmxv8lb25cniwssmyrmnhjkg" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Šadići Gornji
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2642
| dužina_stepeni               = 18.9939
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 45
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204790&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šadići Gornji u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Šadići Gornji''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šadići Gornji
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204790
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 45
| g2013_srbi               = 45
| g1991_ukupno             = 236
| g1991_srbi               = 224
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 258
| g1981_srbi               = 258
| g1971_ukupno             = 336
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 332
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>mn6kn8sjmxv8lb25cniwssmyrmnhjkg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tikvarići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405315</id>
    <revision>
      <id>3923620</id>
      <parentid>3863140</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T23:34:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3888" sha1="4fxht9kvcex9u9n8532abrarhuv6o9f" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Tikvarići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2192
| dužina_stepeni               = 18.9928
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 50
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205168&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Tikvarići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Tikvarići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Tikvarići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205168
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 50
| g2013_srbi               = 49
| g1991_ukupno             = 165
| g1991_srbi               = 161
| g1981_ukupno             = 251
| g1981_muslimani          = 9
| g1981_srbi               = 241
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 295
| g1971_srbi               = 295
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>4fxht9kvcex9u9n8532abrarhuv6o9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tugovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405317</id>
    <revision>
      <id>3923629</id>
      <parentid>3863141</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3994" sha1="0mf061f1qw90pn6u7d8rcacvshvoioi" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Tugovo
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1653
| dužina_stepeni               = 18.9503
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 120
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204803&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Tugovo u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Tugovo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Tugovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204803
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 120
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 118
| g2013_pravoslavci        = 1
| g1991_ukupno             = 98
| g1991_muslimani          = 3
| g1991_srbi               = 91
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 103
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 94
| g1981_jugosloveni        = 8
| g1971_ukupno             = 78
| g1971_srbi               = 78
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>0mf061f1qw90pn6u7d8rcacvshvoioi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turalići (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405318</id>
    <revision>
      <id>3923632</id>
      <parentid>3863142</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4316" sha1="obdjhgj9t45gof1ddl1jqvsmwxc2ff5" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Turalići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.215389
| dužina_stepeni               = 18.822228
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 17
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204811&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Turalići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Turalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Turalići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204811
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 17
| g2013_srbi               = 17
| g1991_ukupno             = 462
| g1991_muslimani          = 397
| g1991_srbi               = 65
| g1981_ukupno             = 412
| g1981_muslimani          = 338
| g1981_srbi               = 74
| g1971_ukupno             = 363
| g1971_muslimani          = 294
| g1971_srbi               = 64
| g1971_hrvati             = 5
| g1961_ukupno             = 276
| g1961_srbi               = 86
| g1961_hrvati             = 12
| g1961_jugosloveni        = 178
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>obdjhgj9t45gof1ddl1jqvsmwxc2ff5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrli Kraj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405319</id>
    <revision>
      <id>3923656</id>
      <parentid>3863143</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T05:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3882" sha1="3gmbzaliv1zb7fzt24ey0wnbwl5h8ub" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Vrli Kraj
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1617
| dužina_stepeni               = 18.9758
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 53
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204820&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Vrli Kraj u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Vrli Kraj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vrli Kraj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204820
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 53
| g2013_srbi               = 53
| g1991_ukupno             = 98
| g1991_muslimani          = 7
| g1991_srbi               = 91
| g1981_ukupno             = 151
| g1981_srbi               = 140
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 277
| g1971_srbi               = 272
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>3gmbzaliv1zb7fzt24ey0wnbwl5h8ub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seven Seas of Rhye</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414697</id>
    <revision>
      <id>3923405</id>
      <parentid>3883326</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2895" sha1="ez8y3z93jbxewvb4k9e16fwvvjb7c0y" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime        = Seven Seas of Rhye
| omot             = 
| opis        = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv      = [[Queen]]a
| album         = [[Queen (album)|Queen]]&lt;br/&gt;[[Queen II]]
| A-strana          = 
| B-strana          
| izdat             = [[23. februar]] [[1974]].
| format            = 7&quot; vinil
| snimljen          = [[august]] [[1973]]. Trident Studios 
| žanr              = [[Hard rock]]
| dužina            = 2:47 albumska verzija (Queen II) &lt;br /&gt; 1:15 instrumental verzija - Queen
| izdavač           = ''[[EMI]]'' (UK)&lt;br /&gt;''Elektra Records'' (SAD)
| pisac             = [[Freddie Mercury]]
| producent         = Roy Thomas Baker, Queen
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = &quot;[[Liar]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
| ovaj_singl        = &quot;'''Seven Seas of Rhye'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
| sljedeći_singl    = &quot;[[Killer Queen]]&quot;/&quot;[[Flick of the Wrist]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
}}
&quot;'''Seven Seas of Rhye'''&quot; je [[singl]] britanske [[rock]] grupe &quot;[[Queen]]&quot;. Pjesmu je primarno napisao [[Freddie Mercury]] uz manje dijelove [[Brian May|Briana Maya]] iako se pjesma službeno pripisuje samo Freddiju. Elementarna, skraćena instrumental verzija pjesme, se našla na njihovom debitantskom albumu ''[[Queen (album)|Queen]]'' iz 1973. godine dok je konačna verzija singla uvrštena na drugi studijski album [[Queen II]].&lt;ref&gt;[http://www.allmusic.com/song/seven-seas-of-rhye-mt0001903460 ''Seven Seas of Rhye'' Allmusic] Pristupljeno 10.7.2016.&lt;/ref&gt; 

Predstavlja treći je po redoslijedu singl grupe. 
Na &quot;B&quot; strani singla se nalazi pjesma &quot;See What a Fool I've Been&quot; koja je djelo Briana. 

Bio je to prvi singl koji je ušao na top-listu nakon što se emitovao na BBC Radio 1,&lt;ref name=''allmusic''&gt;[http://www.allmusic.com/song/seven-seas-of-rhye-mt0001903460 Rivadavia, Ed. &quot;Seven Seas of Rhye: Review&quot; allmusic.com] Pristupljeno 10.7.2016.&lt;/ref&gt; a dostigao je 10. mjesto na top-listi ''UK Singles Chart''. Taj uspjeh je ubijedio Freddija da se u potpunosti posveti grupi.&lt;ref name=''allmusic''/&gt; 

== Članovi ==

* [[Freddie Mercury]] - vodeći i bek vokali, [[klavir]]
* [[Brian May]] - [[električna gitara]], bek vokali
* [[Roger Taylor]] - [[bubnjevi]], [[daire]], bek vokali
* [[John Deacon]] - [[bas-gitara]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/queen-album/#lyrics Tekst pjesme sa debitantskog albuma ''Queen'', službenoj stranici grupe] 
* [http://www.allmusic.com/song/seven-seas-of-rhye-mt0001903460 &quot;Seven Seas of Rhye&quot; na Allmusic] 
* [http://queenpedia.com/index.php?title=Seven_Seas_Of_Rhye_%28single%29 ''Queenpedija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120211184749/http://queenpedia.com/index.php?title=Seven_Seas_Of_Rhye_(single) |date=11. 2. 2012 }}
{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1974.]]</text>
      <sha1>ez8y3z93jbxewvb4k9e16fwvvjb7c0y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turbeta u Banjoj Luci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>420875</id>
    <revision>
      <id>3923619</id>
      <parentid>3686120</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T23:29:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Razne manje izmjene.</comment>
      <origin>3923619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4731" sha1="a5fbeq10mgjg47fwb70jp7jhu130dso" xml:space="preserve">[[File:Halil pašino turbe i groblje.jpg|mini|desno|250px|Halil-pašino turbe]]
'''Turbeta u Banjoj Luci''' predstavljaju objekte memorijalne arhitekture [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
Planski uništavajući sve tragove [[islam]]ske kulture u Bosni i Hercegovini u toku rata 1992-1995. godine, po nalogu ratnih zločinaca, uništeni su miniranjem do temelja mnogobrojni objekti, kao i sva turbeta u Banjoj Luci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/banja_luka_1.htm |title=Rušenje vjerskih objekata |access-date=18. 11. 2016 |archive-date=30. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330165212/http://www.camo.ch/banja_luka_1.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''Turbe Hasana Defterdara''', vakifa, koje se nalazilo uz samu munaru Arnaudija džamije srušeno je kada i džamija, postavljanjem 300&amp;nbsp;kg eksploziva. Džamija je bila pod zaštitom UNESCO-a.

'''Ferhat-pašino turbe''' (1579.) u Banjoj Luci, koje se nalazilo u haremu sa desne strane istoimene dzamije, potpuno razoreno je. Sagrađeno još za Ferhad-Pašina života, a u njemu je pokopano njegovo tijelo nakon ubistva u Budimu, i tijelo njegovog sina i unuka. Obnovljeno je zajedno sa džamijom.&lt;ref&gt;[http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=18079:ferhadija-dzamija-je-most-koji-nagovjestava-obnovu-suzivota-u-banjoj-luci&amp;catid=201&amp;Itemid=457 Obnova Ferhadije]
&lt;/ref&gt;

'''Turbe dvojice Ferhat-pašinih bajraktara''', lijevo od [[Ferhadija džamija|Ferhadije]] takođe srušeno je. Turbe je bilo sa kamenom kupolom prekrivene olovom koji je sa skinut za vrijeme Prvog svjetskog rata, pa je stavljen lim. Nije bilo natpisa na ulazu.

'''Turbe Safi-kadino''' u haremu Ferhadije, kao i šadrvan, srušeno je. Bilo je oktagona oblika, ozidano kamenom, ez natpisa na ulazu. Imalo je šatorasti krov na osam voda, i potječe iz kasnijeg perioda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.avlija.me/kulturna-bastina/stari-tekstovi-ferhadija-banjoj-luci |title=Ferhadija |access-date=18. 11. 2016 |archive-date=10. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810075437/http://www.avlija.me/kulturna-bastina/stari-tekstovi-ferhadija-banjoj-luci |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''Turbe Gazanfer-bega''' također sravnjeno je sa zemljom.

'''Turbe dvojice sinova Gazanfer-bega''' je srušeno. Bilo je spojeno jednom kapijom sa očevim turbetom.

'''Turbe Behram-efendije''', i njegova džamije na Desnoj Novoseliji u Banjoj Luci, srušeni su, kao i tzv. &quot;kuija&quot; (ćelija ispod zemlje, jedinstven primjer na Balkanu).

'''Turbe Mustajbašica''' u banjalučkom naselju Grab takodjer porušeno je.

Postoje informacije da se i turbe Ali-paše Rizvanbegovića nalazilo pored Ferhadije.

== Halil-pašino turbe ==

Turbe je srušeno 1993, a obnovljeno je 2014. godine.

Lokacija [[Halil-paša|Halil-pašino]] turbe se nalazi na prostoru Hiseta, u Kozarskoj ulici, na pola puta između Donjeg i Gornjeg Šehera, na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Uz turbe je nastao harem, gdje su ukopi počeli od kraja 17. stoljeća, i trajali sve do 1992/1995. godine. Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1826 |title=Halil-pašino turbe |work=kons.gov.ba |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213061412/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1826 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Halil-paša porijeklom je iz Lijevča polja u blizini Banje Luke, pa su ga nazvali Lijevčanin. Bio je admiral turske mornarice, a pred kraj života došao je u Banju Luku kao begler-beg [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] (1589-1595), naslijedivši na tom mjestu Ferhad-pašu. Turbe je po legendi podigao narod, kao znak zahvalnosti za njegova dobra djela. U turbetu je bio sahranjen i njegov bajraktar. Turbe je oktogonalne osnove dimenzija 9,05 x 9,5 m. Visina kupole je 7,25 m, koja leži na trompama i prelomljenim lukovima.
Građeno je klesanim krečnjakom, čiji su zidovi debljine 75&amp;nbsp;cm, dok je kupola od cigle. Ulaz u objekt je završen segmentnim lukom, iznad koga je postavljen tarih na kamenoj ploči, a sve uokviruje prelomljeni luk.
 
U unutrašnjosti turbeta su tri niše i tri prozora uokvireni kamenim ramovima, a iznad prozorskih otvora je izveden prelomljeni luk. U prozorskim otvorima su kovani demiri. Iznad jednog prozora je ploča sa tekstom na bosanskom jezikuno Halil-paši. Iznad tambura uzdiže se kupola. U unutrašnjosti turbeta se nalazi sarkofag begler-bega Halil-paše i sarkofag Halil-pašinog bajraktara.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Turbeta u Banjoj Luci]]</text>
      <sha1>a5fbeq10mgjg47fwb70jp7jhu130dso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zarastanje rana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422225</id>
    <revision>
      <id>3923664</id>
      <parentid>3903556</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29825" sha1="epee3etve0ejxbc1u1t5k6krtlvzpla" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right; text-align: center; margin-left: 15px;&quot;
|colspan=&quot;5&quot;|'''Abrazija šake'''
|-
|&lt;!--Col1--&gt; style=&quot;background:white; border-right:0px; border-bottom:0px;&quot; |[[File:Hand Abrasion - 32 minutes after injury.JPG|100px]]
|&lt;!--Col2--&gt;style=&quot;background:white; border-left:0px; border-bottom:0px;&quot;  |[[File:Hand Abrasion - 2 days 22 hours 12 minutes after injury.JPG|100px]]
|&lt;!--Col2--&gt;style=&quot;background:white; border-left:0px; border-bottom:0px;&quot;  |[[File:Hand Abrasion - 17 days 11 hours 30 minutes after injury.JPG|100px]]
|&lt;!--Col2--&gt;style=&quot;background:white; border-left:0px; border-bottom:0px;&quot;  |[[File:Hand Abrasion - 30 days 4 hours 43 minutes after injury.JPG|100px]]
|-
|colspan=&quot;5&quot;|'''Proteklo  vrijeme od  povrede (približno u danima)'''
|-
| style=&quot;border-top:0px;&quot;|&lt;small&gt;0&lt;/small&gt;
| style=&quot;border-top:0px;&quot;|&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
| style=&quot;border-top:0px;&quot;|&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
| style=&quot;border-top:0px;&quot;|&lt;small&gt;30&lt;/small&gt;
|}
'''Zarastanje rana'''  ili '''zacjeljivanje rana''' je proces u kojem koža ili neko  drugo tjelesna tkivo obave samostalno iscjeljivanje nakon ozljede. U neoštećenoj koži, u [[epiderm]]i (površinski sloj) i [[derma|dermi]] (dublji sloj) formirana  je  zaštitne  barijere protiv vanjskog okruženja. Kada se barijera ošteti ili ukloni, pokreće se orkestrirane kaskada biokemijskih događaja u popravci oštećenja.&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dinh Nguyen, Dennis Orgill, George Murphy&quot;&gt;{{cite book|author1=D P Orgill|author2=C Blanco|title=Biomaterials for Treating Skin Loss|url=google books |plainurl=y |id=-6yjAgAAQBAJ|page=25}}|date=28 January 2009|publisher=Elsevier|isbn=978-1-84569-554-5|pages=25– |chapter=4 The Pathophysiologic Basis for Wound Healing and Cutaneous Regeneration&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rieger&quot;&gt;{{Cite journal | doi = 10.1002/cbf.3086 | last1 = Rieger | first1 = S. | last2 = Zhao | first2 = H. | last3 = Martin | first3 = P. | last4 = Abe | first4 = K. | last5 = Lisse | first5 = T.S. | year = 2014 | title = The role of nuclear hormone receptors in cutaneous wound repair | url = | journal = Cell biochemistry and function | volume = 33 | issue = 1| pages = 1–13 | pmid = 25529612 }}&lt;/ref&gt; Ovaj proces je podijeljen u predvidljive faze:

*zgrušavanje krvi ([[hemostaza]]), 
*upala, 
*rast tkiva (proliferacije) i 
*adaptacije tkiva (sazrijevanje).

Zgrušavanja krvi može se smatrati dijelom faze upale, umjesto posebnog stadija.&lt;ref name=&quot;Stadelmann&quot;&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/S0002-9610(98)00183-4 | last1 = Stadelmann | first1 = WK | last2 = Digenis | first2 = AG | last3 = Tobin | first3 = GR | title = Physiology and healing dynamics of chronic cutaneous wounds | journal = American journal of surgery | volume = 176 | issue = 2A Suppl | pages = 26S–38S | year = 1998 | pmid = 9777970 }}&lt;/ref&gt;

* [[Hemostaza]] (zgrušavanje krvi): U prvih nekoliko minuta nakon ozljede, [[trombociti]] u krvi počinju se spajati sa povrijeđenim ćelijama. To aktivira trombocite, što uzrokuje nekoliko pojava. Oni se mijenjaju u amorfan oblik, koji nije pogodan za zgrušavanje, i  oslobađaju hemijske signale koje podstiču zgrušavanja. To rezultira aktivacijom [[fibrin]]a, koji pravi  mrežu i djeluje kao &quot;ljepilo&quot; koje međusobno veže trombocita. To čini [[tromb|ugrušak]] koji služi za spajanje  na praznine u prekinutom krvnom sudu, usporavajući/sprečavajući daljnje krvarenje.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Rasche|first1=H|title=Haemostasis and thrombosis: an overview|journal=European Heart Journal Supplements|date=2001|volume=3|issue=Supplement Q|pages=Q3–Q7|doi=10.1016/S1520-765X(01)90034-3|url=http://eurheartjsupp.oxfordjournals.org/content/3/suppl_Q/Q3.abstract}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Versteeg|first1=H. H.|last2=Heemskerk|first2=J. W. M.|last3=Levi|first3=M.|last4=Reitsma|first4=P. H.|title=New Fundamentals in Hemostasis|journal=Physiological Reviews|date=9. 1. 2013|volume=93|issue=1|pages=327–358|doi=10.1152/physrev.00016.2011|url=http://physrev.physiology.org/content/93/1/327.figures-only|access-date=12. 12. 2016|archive-date=2. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702181146/http://physrev.physiology.org/content/93/1/327.figures-only|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Upala (inflamacija): Tokom ove faze, oštećene i mrtve ćelije  sa istiskuku, zajedno s bakterijama i drugim patogenima ili krhotinama. To se događa putem  procesa [[fagocitoza|fagocitoze]], gdje bijela krvna zrnca &quot;pojedu&quot; krhotine i gutaju ih. U ranu se oslobađa [[trombocitni faktor rasta]]  koji  uzrokuje migraciju i diobu stanica tokom faze proliferacije.
* Proliferacije (rast novog tkiva): Ovu fazu obilježavaju  [[angiogeneza]], stvaranje [[kolagen]]a, [[granulacija tkiva]] , [[epitel]]izacija i stezanje rane.&lt;ref name=&quot;Midwood&quot;&gt;{{Cite journal | doi = 10.1016/j.biocel.2003.12.003 | last1 = Midwood | first1 = K.S. | last2 = Williams | first2 = L.V. | last3 = Schwarzbauer | first3 = J.E. | year = 2004 | title = Tissue repair and the dynamics of the extracellular matrix | url = | journal = The International Journal of Biochemistry &amp; Cell Biology | volume = 36 | issue = 6| pages = 1031–1037 | pmid = 15094118 }}&lt;/ref&gt; U angiogenezi, ćelije vaskularnog  endotela  formiraju nove krvne sudove.&lt;ref name=&quot;chang&quot;&gt;{{cite journal | doi = 10.1371/journal.pbio.0020007 | last1 = Chang | first1 = HY | last2 = Sneddon | first2 = JB | last3 = Alizadeh | first3 = AA | last4 = Sood | first4 = R | last5 = West | first5 = RB | last6 = Montgomery | first6 = K | last7 = Chi | first7 = JT | last8 = Van De Rijn | first8 = M | last9 = Botstein | first9 = D | display-authors = 8 | title = Gene expression signature of fibroblast serum response predicts human cancer progression: similarities between tumors and wounds | url = http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&amp;doi=10.1371/journal.pbio.0020007 | journal = PLoS Biology | volume = 2 | issue = 2 | pages = E7 | year = 2004 | pmid = 14737219 | pmc = 314300 | access-date = 24. 12. 2021 | archive-date = 28. 2. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080228220129/http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&amp;doi=10.1371%2Fjournal.pbio.0020007 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; U fibroplaziji i granulaciji tkiva, [[fibroblast]]i formiraju  kolagen i fibronektin za rast i novi, privremeni  [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] (ECM),  koje izlučuju.&lt;ref name=&quot;Midwood&quot;/&gt; Istovremeno, odvija se ponovna epitelizacija epiderme, u kojoj epitelne ćelije  šire se i &quot;puze&quot; na vrh ležišta rane, pružajući pokrov novog tkiva.&lt;ref name=&quot;Garg&quot;&gt;Garg, H.G. (2000).  ''Scarless Wound Healing''.  New York Marcel Dekker, Inc. Electronic book.&lt;/ref&gt; Pri stezanju rana, [[miofibroblast]]i smanjuju  veličinu  rane stezanjem njenih rubova  korištenjem mehanizma koji podsjeća na ćelije glatkih mišića. Kada ulog ćelija bude  blizu završetka, nepotrebne ćelije se podvrgavaju   [[apoptoza|apoptozi]].&lt;ref name=&quot;Midwood&quot;/&gt;
* Sazrijevanje (preuređivnje): U toku zrenja i remodeliranja, kolagen se poravnana duž linije napetosti, a ćelije koje više nisu potrebne uklanjaju se  programiranom smrti ćelije ili [[apoptoza|apoptozom]].

Proces zarastanja rana nije samo složen, nego i krhak, te je podložan prekidu ili neuspjehu koji  vodi do formiranja neozdravljenih  [[hronična rana|hroničnih rana]]. Faktori koji doprinose nezarastanju hroničnih rana su dijabetes, venske ili arterijske bolesti, infekcija i metabolički dobni nedostaci.&lt;ref name=&quot;Enoch&quot;&gt;Enoch, S. Price, P. (2004). [http://www.worldwidewounds.com/2004/august/Enoch/Pathophysiology-Of-Healing.html ''Cellular, molecular and biochemical differences in the pathophysiology of healing between acute wounds, chronic wounds and wounds in the elderly''].&lt;/ref&gt;

Njega rane pomaže i brzini zarastanje rana, putem  čišćenja i zaštite od ponovne ozljede ili infekcije. Ovisno o potrebama svakog pacijenta, to može biti u rasponu od najjednostavnije [[Prva pomoć|prve pomoći]]  do  čitavog niza specijalnih postupaka, kao što je ostomija,  [[kontinencija sestrinstva]] i [[spaljivanje centra]], sa izbledjelim intervalima obilježava značajne varijacije, ovisno uglavnom o veličini rane i uvjetima zarastanja, ali slika ne uključuje velika oštećenja koja uzrokuju [[hronična rana|hronične rane]].

[[Datoteka:Wound healing phases.png|thumb|center|701px|Približno trajanje faza zarastanja rane]]&lt;ref&gt;Spisak referenci je na stranici [[:File:Wound healing phases.png#References|image main page]].&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Scab.jpg|thumb|Krasta koja pokriva zarastajuću ranu]]

==Pregled==
Normalna [[ontogeneza|ontogenetska]] promjenljivost čovjeka počiva na sposobnostima organizma da tokom prenatalnog i postnatalnog razvoja formira sve organske i funkcionalne  sisteme  koji su karakteristični  za ljudsku  vrstu. Međutim,  pošto ljudski [[život]] ne protiče u apsolutno bezbjednim i sterilnim uvjetima (&quot;pod staklenim zvonom&quot;), tako stvorene, prvoformirane – originalne tjelesne strukture trajno su izložene raznorodnim fizičkim, hemijskim i biološkim uticajima, koji mogu izazvati različite oblike i razmjere fizičkih oštećenja.  Osim toga, i u normalnim Životnim aktivnostima, habaju se i troše određene ćelijske strukture, tkiva i organi. Zato su za održavanje organizacione i funkcionalne cjelovitosti i postojanosti organizma  od izuzetnog značaja njegove sposobnosti održavanja postojećih  i obnavljanja  i nadomještanja izgubljenih dijelova i funkcija. Iako su te sposobnosti, u odnosu na neke [[životinja|životinjske]] vrste, veoma ograničene i neravnomjerno raspoređene po različitim tkivima i organima, bez njih ljudski [[organizam]] ne bi mogao opstati  ni u redovnim uvjetima, ni u vanrednim okolnostima remećenja njegove cjelovitosti.

Pojave i procesi održavanja postojećih, te popravljanja  oštećenih i obnavljanja  (nadomještanja) izgubljenih tjelesnih struktura vezane  su za različite oblike i razmjere  [[regeneracija|regeneracije]] (obnavljanja izgubljenih dijelova). Prema porijeklu i prirodi ostećenja i njihovom obimu, &quot;popravljanje&quot; i nadomještanje molekula, ćelija, tkiva i organa se svrstava u tri osnovna vida regeneracije:

*fiziološka regeneracija (održavanje normalnog stanja), 
*reparativna regeneracija ili reparacija (zarastanje rana) i 
*regeneracija organa (obnavljanje - zamjena izgubljenih dijelova tkiva).

Fiziološka [[regeneracija]]  je posebno karakteristična za ćelijske strukture, ćelije i tkiva koja se relativno brzo troše i u normalnim životnim uvjetima (popravljanje oštećenih dijelova molekula [[DNK]], obnavljanje pokožice, crijevnog i [[maternica|materničnog]] [[epitel]]a, [[eritrocit]]a itd.). Tako, npr., nakon  ulaska u cirkulaciju iz koštane srži, u kojoj se stvaraju,  eritrociti žive prosječno oko 120 dana.  Da bi se nadoknadio njihov  prirodni  gubitak,  tj. njihov  broj  u  jedinici zapremine  [[krv]]i održao  na normalnoj razini,  u redovnim okolnostima ljudski  organizam mjesečno proizvede oko 1.250 cm3  nove  krvi.

Međutim, nakon  jakog  krvarenja, ova  brzina produkcije eritrocita  može se i učetverostručiti.
Reparativna regeneracija ili reparacija (lat. ''reparare'' = popraviti, nadoknaditi) ljudskog organizma ogleda se u pojavi da većina tkiva, u većoj ili manjoj  mjeri, ima sposobnost popravljanja oštećenih dijelova i funkcija.  Po tome  je poznat i kao traumatska regeneracija (grč. ''trauma'' - rana, ozljeda).  Na osnovu vlastitog iskustva, nije teško zapaziti  da izgubljeni ili ozlijeđeni dio kože relativno  brzo i naoko   jednostavno zarasta  i nadomješta se. Međutim, kada  je riječ o nekim drugim tkivima,  među kojima su i krvni  sudovi i periferni nervi,  proces  prirastanja  prekida i zacjeljivanja  rana  je komplikovaniji, dugotrajniji i neizvjesniji. Reparacija krvnog suda, nakon ozljede ili prekida, odvija se putem tri glavna mehanizma:

*(1) U trenutku povrede krvne žile dolazi do naglog  grčenja (spazma)  njenog zida,  zahvaljujući  refleksnoj  kontrakciji lokalnih  mišićnih vlakana. Ovaj  grč u značajnijoj mjeri  smanjuje oticanje  krvi  tokom  prvih  20 - 30 minuta nakon ozljede, što je dovoljno za uključivanje narednih faktora i etapa  reparacije.
*(2) Slijedeći mehanizam zacjeljivanja ovakvih rana je stvaranje &quot;trombocitnog čepa&quot;. Krvne  pločice ([[trombociti]])  na oštećenom mjestu  postaju  ljepljive i vežu se za zid krvnog suda.  Tako obrazuju početnu masu  na koju se lijepe nadolazeći trombociti i stvaraju rahli čep.
*(3) Stvaranje krvnog ugruška počinje oko dvadesetak sekundi (veće povrede) ili 1-2 minute (manje  povrede) nakon  oštećenja  krvnog suda. Ubrzo (za oko 5 minuta) zatim ugrušak potpuno zatvori ozlijeđeni kraj krvnog suda. Sam proces stvaranja ugruška odvija se u nekoliko  faza (sl.34). Odmah nakon  ozljede  oslobađa  se aktivator protrombina (enzim trombokinaza), koji od protrombina u prisustvu [[kalcij]]evih   (Ca)  jona  stvara aktivni enzim  thrombin. Ovaj  djeluje  na  bjelančevinu fibrinogen, koji je stalno  prisutan u krvi i razlaze  ga  na  prostije [[molekule]]. Od njih  se, djelovanjem odgovarajuceg enzima  i kalcijuma,  stvaraju  fibrinske niti. Ta vlakna fibrina se zalijepe za zid krvne  žile i formiraju mrežu  u koju se uplicu krvne celije, trombociti i plazma obrazuju &quot;krvni  ugrušak&quot;. Oko 0,5-1 sat  nakon ozljede,  ugrušak se stegne  i istisne  tečnu  plazmu, pa još čvršće zatvori oštećeno, razoreno mjesto ili oštećenje [[krvni sud|krvnog suda]].

Zacjeljivanje rana na koži predstavlja karakteristični primjer složenije reparacijske regeneracije ozlijeđenih ili izgubljenih dijelova tkiva. Manje povrede kože (ranice, posjekotine, ogrebotine) su gotovo svakodnevna pojava. Može se uočiti da nakon ozljede povrijeđeno  mjesto nekoliko minuta  krvari, a da se sutradan zatvara krastom koja nakon izvjesnog vremena  otpada i ispod nje se ukazuje nova koža. Iza ovog slijeda površnih  utisaka krije se, medutim, veoma složen proces zacjeljivanja rane. Odmah  nakon  oštećenja pokožice i kože, formira se fibrinski ugrušak, koji se odstranjuje  tokom narednih nekoliko dana. Ćelije okolnog epiderma  počinju da se ubrzano dijele i (nakon 12- 24 sata) postepeno zatvaraju oštećeno mjesto. Ćelije dermisa takoder se umnožavaju, a specijalna bijela krvna  zrnca  otklanjaju  ugrušak  i ostatke  ruševnog materijala,  pa se povrijeđeno  mjesto popunjava  mladim vezivnim ćelijama ([[fibroblast]]ima). Trajno zacjeljenje rane se dovršava prirodnim “zašivanjem”, tj. stezanjem njenih unu¬trašnjih ivica pomoću [[kolagen]]ih vlakana (vezivnog tkiva). Zarastanje kožnih rana stimulira posebna regulatorna  supstanca – [[epidermski faktor rasta]] – koju luči povrijeđena pokožica.

Opće faze zarastanja rana u ljudskom organizmu mogu se izdvojiti na osnovu opisanih  primjera reparacije ozljeda krvnih žila i kože.

*(1) Upalna (inflamatorna) faza obuhvata aktiviranje sopstvene “hitne pomoći” organizma, a odvija se burnom pojavom, smjenom i sudjejstvom nekoliko reparacijskih mehanizama. U alarmantnim uvjetima oni zaustavljaju infektivno-upalni proces i krvarenje, te omogućavaju zatvaranje rane fibrinskim ugruškom.
*(2) Faza proliferacije  (bujanja,  zarastanja) uključuje  početak  saniranja  ozljede, razlaganjem ugruška  i otklanjanjem razrušenog tkiva. U tome su posebno  aktivni  specifični  limfociti  (poseban  tip  leukocita).   Uz  njih  rana  biva popunjena i karakterističnim ćelijama oštećenog tkiva ([[fibroblast]]i, vezivna  i [[neuron|nervna vlakna]] itd.).
*(3) Faza remodeliranja obuhvata  proces ponovnog obllkovanja ozlijedenog mjesta, koji obezbjeduju:  
**(a) mehaničku  otpornost  repariranog dijela (u čemu poseban značaj ima ugradnja kolagenog vezivnog tkiva),
**(b) reparaciju postojećih krvnih sudova i urastanje novih – ispod ožiljka i 
**(c) uspostavljanje funkcionalne cjelovitosti oštećenog mjesta, tj. funkcionalno dozrijevanje ozlijeđenog i reparacijskog tkiva. Opisane faze i putevi zacjeljivanja rana su dio jedinstvenog i kontinuiranog procesa, koji se u dodirujućim periodima međusobno prepoznavaju, uslovljavaju i isprepliću. Najšire prihvaćena teorija biološke regulacije tih složenih procesa počiva na pretpostavci da se u trenutku oštećenja tkiva aktivira proizvodnja tzv. [[hormon]]a  rane. &lt;ref name=&lt;”BHD”&gt;{{cite book|authors=Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I.|year= 1986|title=Medicinska antropologija|publisher=Svjetlost|place= Sarajevo|isbn=86-01-00364-8}}&lt;/ref&gt;

==Faktori  koji utiču na zarastanje rana==
Mnogi faktori koji kontroliraju djelotvornost, brzinu i način zacjeljivanja  rana spadaju u dvije grupe: 
*lokalni i 
*sistemski faktori

===Lokalni faktori===
* Vlaga: držanje rane vlažnom umjesto suhom čini zarastanje bržim i uz manje boli i manje ožiljke;&lt;ref&gt;{{cite journal |authors=Metzger S |title=Clinical and financial advantages of moist wound management |journal=Home Healthc Nurse |volume=22 |issue=9 |pages=586–90 |year=2004 |pmid=15359168 |doi= 10.1097/00004045-200409000-00003|url=}}&lt;/ref&gt;
* Mehanički faktori
* [[Edem]]
* Strana tijela: Oštra, mala strana tijela mogu prodrijeti u kožu, ostavljajući male površinske rane, ali uzrokuje unutarnje ozljede i unutarnje krvarenje. Prisustvo  staklenih stranih tijela, u često nevinim  ranama , kože prikriva opsežniju prirodu ozljeda ispod [[Ishemija|ishemije]] i [[nekroza]]&lt;ref&gt;{{cite journal |authors=Iconomou TG, Zuker RM, Michelow BJ |title=Management of major penetrating glass injuries to the upper extremities in children and adolescents |journal=Microsurgery |volume=14 |issue=2 |pages=91–96 |year=1993 |pmid=8469109 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/micr.1920140202/abstract;jsessionid=7C3E32EA42AA8800B1933415DE84406D.f01t04}}&lt;/ref&gt; Prvostepenim povredama nerva za oporavak je potrebno je nekoliko dana do nekoliko sedmica.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Nerve injury |publisher=The Johns Hopkins University, The Johns Hopkins Hospital, and Johns Hopkins Health System |website=Johns Hopkins Medicine |access-date=2. 10. 2016 |url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/peripheral_nerve_surgery/conditions/nerve_injury.html |archive-date=27. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160927163730/http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/peripheral_nerve_surgery/conditions/nerve_injury.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ako strano tijelo prođe kroz  živac i uzrokuje prvostepenu povredu,  onda je osjećaj stranog tijela ili bol koji, zbog unutrašnjeg  ranjavanja, može biti odgođen za nekoliko dana do nekoliko sedmica nakon ulaska. Nagli porast bol prilikom prvih nekoliko sedmica zarastanje rana može biti znak oporavka  nervnih  unutrašnjih povreda, a ne novorazvijene infekcije.
* Nizak  [[kisik|napon kisika]]
* Perfuzija

===Sistemski faktori===

* [[Upala]]
* [[Dijabetes]] – Osobe sa dijabetesom ispoljavaju  smanjenu sposobnost u zarastanju akutnih rana. Pored toga, pojedi dijabetičari podložni su razvoju hroničneog dijabetičarskog čira  stopala, koji je ozbiljna komplikacija dijabetesa koji pogađa oo 15% ljudi sa dijabetesom i čini 84% svih amputacija potkoljenice  koje su u vezi sa dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Brem|first1=H.|last2=Tomic-Canic|first2=M.|title=Cellular and molecular basis of wound healing in diabetes|journal=The Journal of Clinical Investigation|date=2007|volume=117|issue=5|pages=1219–1222|pmid=17476353|doi=10.1172/jci32169|pmc=1857239}}&lt;/ref&gt; Sposobnosti umanjena sposobnosti zarastanja kod dijabetičara sa dijabetičkim stopalom i/ili akutnim ranama uključuje više patofizioloških mehanizama.&lt;ref name=guo/&gt; Ovaj portemećaj  ozdravljenja uključuje hipoksiju, fibroblaste i disfunkcije epidermalnih ćelija, poremećaje angiogeneze i neovaskularizacije, visok nivo metaloproteaza, oštećenja od reaktivnih vrsta kisika, visok  nivo naprednih glikacijskih gotovih proizvoda, smanjenje imunskog otpora i neuropatija&lt;ref name=guo/&gt;
*[[Nutrijent]]i – Malnutricija ili nedostatna ishrana imaju prepoznatljiv upliv na zarastanje rana, posttraumatske ili  hirurške intervencije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Arnold|first1=M.|last2=Barbul|first2=A.|title=Nutrition and wound healing|journal=Plastic and Reconstructive Surgery|date=2006|volume=117|issue=7|pages=42–58|pmid=16799374|doi=10.1097/01.prs.0000225432.17501.6c}}&lt;/ref&gt; Hranjive tvari, uključujući proteine, ugljikohidrate, arginin, glutamin, višestruko nezasićene masne kiseline, vitamin A, vitamin C, vitamin E, magnezij, bakar, cink i željezo imaju  značajnu uloge u zacjeljivanju rana.&lt;ref name=guo&gt;{{cite journal|last1=Guo|first1=S.|last2=DiPietro|first2=LA.|title=Factors Affecting Wound Healing|journal=Journal of Dental Research|date=2010|volume=89|issue=3|pages=219–229|doi=10.1177/0022034509359125}}&lt;/ref&gt;

Masti i ugljikohidrati osiguravaju većinu potrebne energije za zarastanje rana. Glukoza je najznačajniji izvor goriva i koristi se za stvaranje  ćelijskog ATP, pružajući energiju za angiogenezu i nastanak  novih tkiva.&lt;ref name=&quot;Factors Affecting Wound Healing&quot;&gt;{{cite web|last1=Guo|first1=S.|last2=DiPietro|first2=L.A.|title=Factors Affecting Wound Healing|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2903966/|website=Journal of Dental Research|pages=219–229|doi=10.1177/0022034509359125|date=1. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; As the nutritional needs of each patient and their associated wound are complex, it is suggested that tailored nutritional support would benefit both acute and chronic wound healing.&lt;ref name=guo /&gt;

* [[Bolest metabolizma|Bolesti metabolizma]]
* [[Imunosupresija]]
* Poremećaji [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] 
* [[Pušenje]] – izaziva smanjenje brzine zarastanja rana i popravke tkiva,  posebno u proliferativnoj  i upalnoj  fazi. Također povećava vjerovatnoću određenih komplikacija, kao što su rupture rane, pokrova rane i  nekroze, smanjenje zatezne čvrstoće i infekcija rane.&lt;ref name=&quot;Factors Affecting Wound Healing&quot;/&gt;
* Životna dob – Povećana starost  (iznad  60 godina)  faktor je rizika za oštećenje zarastanje ran.&lt;ref name=guo /&gt; Poznato je da se u starijih odraslih osoba inače ukupno dobrog zdravlja, učinci starenja uzrokuje privremeni zastoj u ozdravljenju, ali ne i glavnog oštećenja s obzirom na kvalitet liječenja.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Gosian|first1=A.|last2=DiPietro|first2=LA.|title=Aging and wound healing.|url=https://archive.org/details/sim_world-journal-of-surgery_2004-03_28_3/page/321|journal=World Journal of Surgery|date=2004|volume=28|issue=3|pages=321–326|pmid=14961191|doi=10.1007/s00268-003-7397-6}}&lt;/ref&gt; Odgođeno zacjeljivanje rana u pacijenata sa porastom dobi povezano  je s promijenjenom upalnog odgovora; naprimjer odgođene T-ćelijske  infiltracije rane s promjenom u proizvodnji citokina i smanjenom sposobnosti fagocitnnih  makrofaga.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Swift|first1=M.E.|last2=Burns|first2=A.L.|last3=Gray|first3=K.L.|last4=DiPietro|first4=L.A.|title=Age-related alterations in the inflammatory response to dermal injury|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-investigative-dermatology_2001-11_117_5/page/1027|journal=Journal of Investigative Dermatology|date=2001|volume=117|issue=5|pages=1027–1035|pmid=11710909|doi=10.1046/j.0022-202x.2001.01539.x}}&lt;/ref&gt;
* Alkohol – Konzumiranje alkohola narušava zacjeljivanje rana i povećava šanse za infekcije. Alkohol utiče na proliferativnu fazu ozdravljenja. Jedna [[jedinica alkohola]] uzrokuje negativni učinak na ponovnu epitelizaciju, zatvaranje rane, proizvodnju kolagena i angiogenezu.&lt;ref name=&quot;Factors Affecting Wound Healing&quot;/&gt;

== Pregled uključenih faktora rasta ==

Glavni [[faktor rasta|faktori rasta]] koji su uključen u zacjeljivanje rana su sliedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-style=&quot;text-align:center;&quot;
| style=&quot;background:#f3fff3; &quot;|'''[[Faktor rasta]]'''
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Skraćenica'''
| style=&quot;background:#f3fff3; &quot;|'''Glavno porijeklo'''
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Efekti'''
|-
! [[Epidermni faktor rastar]] 
| EGF 
|
*Aktivirani  [[makrofagi]]
*[[Pljuvačne žlijezda]]
*[[Keratinociti]]
|
*Keratinociti i [[mitogen]]i  [[fibroblast]]i 
*Migracija keratinocita 
*Formiranje [[Granulasto tkivo|granulastog tkiva]] 
|-
! [[Transformirajući faktor rasta-α]] 
| TGF-α 
|
*Aktivirani makrofagi
*T-limfociti
*Keratinociti
|
*[[Hepatocit]]i i proliferacija epitelnih ćelija
* Ekspresija antimikrobnih peptida
* Ekspresija hemotaktskih citokina
|-
! [[Hepatocitni faktor rasta]] 
| HGF 
|
* [[Mezenhim|Mezenhimske ćelije]]
|
*Proliferacija [[epitel]]nih i [[endotel]]nih ćelija
*Motilitet hepatocita
|- 
! [[Vaskularni endotelni faktor rasta]] 
| VEGF 
| 
*Mezenhimske ćelije 
| 
*Vascularna propusnost
*Proliferacija endotelnih ćelija 
|-
! [[Trombocitski izvedeni faktor rasta]] 
| PDGF 
|
*Trombociti
*Makrofagi
*Endotelne ćelije
*Ćelije glatkih mišića
*Keratinociti
|
*[[Hemotaksije]] [[granulocit]]a, [[makrofag]]a, [[fibroblast]]a i ćelija glatkih mišića
*Aktivacija granulocita, makrofaga i fibroblasta
*Prfoliferacija fibroblasta i ćelija endotela  i ćelija glatkih mišića 
*Proizvodnja [[Matriksna metaloproteinaza|matriksne metloproteinaze]], [[fibronektin]]a i  [[hijaluron]]a
*Angiogeneza
*Remodeliranje rana
*Regulacija ekspresije integrina
|-
! [[Fibroblastni faktor rasta]] 1 and 2
| FGF-1, −2
| 
*Makrofagi
*[[Mastocit]]i
*T-limfociti
*Endotelne ćelije
*Fibroblast
|
*Hemotaksija fibroblasta
*Proliferacija fibroblasta i  keratinocita 
*Migracija keratinocita
*Angiogeneza
*Stezanje rane
*Depoziti matriksa (kolagenih vlakana) 
|-
! [[Transformirajući faktor rasta-β]]
| TGF-β
|
*Trombociti
*T-limfociti
*Makrofagi
*Endotelne ćelije 
*Keratinociti
*Ćelije glatkih mišića
*Fibroblasti
|
*Hemotaksije granulocita, makrofaga, limfocita, fibroblasta i čelija glatkih mišića
*Sintera [[Tkivni  inhibitor metaloproteinaze|tkivnog inhibitora metaloproteinaze]] (TIMP) 
*Angiogeneza
*Fibroplazija
*Inhibicija proizvodnje matriksne metaloproteinaze
*Proliferacija keratinocita 
|-
! [[Keratinocitni faktor rasta]]
| KGF
| 
*Keratinociti
|
*Migracija keratinocita, proliferacija i diferencijacija
|-
|colspan=4| &lt;span style=&quot;font-size:87%;&quot;&gt; Osim ako nije drugo određeno u odgovarajućim rubrikama, važi referenca:&lt;ref name=Kumar3-1&gt;Table 3-1 in: {{cite book |author1=Mitchell, Richard Sheppard |author2=Kumar, Vinay |author3=Abbas, Abul K. |author4=Fausto, Nelson |title=Robbins Basic Pathology|url=https://archive.org/details/robbinsbasicpath0000unse_q0t1 |publisher=Saunders |location=Philadelphia |year= 2007|pages= |isbn=1-4160-2973-7 |oclc= |doi=}} 8th edition.&lt;/ref&gt;
|}

===Komplikacije zarastanja rana===
U procesu zarastanja rana mogu nastati mnopge komplikacije, kao što su:
#Nepotpuno formiranje kraste: Rezultira u  [[Dehiscencija rane|dehiscenciju rane]] ili rupture rane zbog neadekvatnog stvaranja granulacijskog tkiva.
#Prekomjerno formiranje ožiljka: [[Hipertrofija ožiljka]], [[keloid]], [[dezmoid]].
#Bujna granulacija ([[Divlje meso]]).
#Nepotpuno stezanje (u kožnom naborima) ili pretjerana kontrakcija (u opekotinama).
#Ostalo: [[Distrofična kalcifikacija]], pigmentne promjene, bolni ožiljci, rez [[kila|kile]] itd.
 
==Nadomještanje  kože i biomembranske skele ==
Napredak u kliničkom razumijevanju rana i njihove patofiziologije tražili su  značajne biomedicinske inovacije u liječenju akutnih, hroničnih i druge vrste rana. Razvijeni su mnogi biološki i nebiološki nadomjesci kože, biomembrane  i skele,  kako bi se olakšalo zarastanje rana putem  različitih mehanizama. To uključuje proizvode kao što su monoterpeni, Epicel, Laserskin, Transcyte, Dermagraft, AlloDerm / Strattice, Biobrane, Integra, Apligraf, OrCel, GraftJacket i PermaDerm. Sistematski pregled ovih proizvoda sa mehanizmima i klinički ishod sumirali su  Vyas, et al.&lt;ref&gt;Vyas KS, Vasconez HC. [http://www.mdpi.com/2227-9032/2/3/356/htm Wound Healing: Biologics, Skin Substitutes, Biomembranes and Scaffolds]. Healthcare. 2014; 2(3):356-400.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Koža]]
* [[Regeneracija]]
* [[Ranjavanje]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category}}
{{Commonscat| Wound Healing}}
*[http://www.woundheal.org Wound Healing Society]
*[http://www.etrs.org European Tissue Repair Society]
*[http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1524-475X/issues Wound Repair and Regeneration] The official publication of the Wound Healing Society and the European Tissue Repair Society.
*[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/journals/211/ ''Journal of Burns and Wounds'']
*[http://www.fibrogenesis.com Fibrogenesis &amp; Tissue Repair] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912155340/http://www.fibrogenesis.com/ |date=12. 9. 2015 }}, an online open access journal about chronic wound healing and fibrogenesis.
*[http://ewma.org/english/ewma-journal/latest-issues.html EWMA Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230183707/http://ewma.org/english/ewma-journal/latest-issues.html |date=30. 12. 2010 }}, Journal of the European Wound Management Association
*[https://web.archive.org/web/20130629024721/http://www.gracebio.com/info-pages/wound-repair/wound-repair-ref.html Grace Bio-Labs, Wound Repair Article Links]
*[http://www.o-wm.com/ ''Ostomy Wound Management''] The official journal of the Association for the Advancement of Wound Care.

{{patologija}}
{{zarastanje rana}}

[[Kategorija:Fiziologija kože]]
[[Kategorija:Traumatologija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Traumatska hirurgija]]</text>
      <sha1>epee3etve0ejxbc1u1t5k6krtlvzpla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia na hrvatskom jeziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431044</id>
    <revision>
      <id>3923658</id>
      <parentid>3757794</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:10:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18366" sha1="m4560jx2yjfhnzt5w9o5p3xkon36p94" xml:space="preserve">{{Infokutija web-sajt
| ime_stranice            = Wikipedia na hrvatskom jeziku
| logo                    = Wikipedia-logo-v2-hr.svg
| logo_veličina           = 135px
| logo_opis               =
| slika_ekrana            = Croatian Wikipedia screenshot.png
| slika_ekrana_veličina   =
| slika_ekrana_opis       = Početna stranica Wikipedije na hrvatskom jeziku 17. januara 2021.
| sklopivo                = da
| url                     =
| slogan                  = ''Wikipedija – Slobodna enciklopedija''
| komercijalno            = Ne
| vrsta                   = [[Internetska enciklopedija]]
| registracija            = Neobavezna
| jezik                   = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
| broj_korisnika          =
| licenca sadržaja        =
| programski_jezik        =
| vlasnik                 = [[Zadužbina Wikimedia]]
| autor                   =
| urednik                 =
| datum_pokretanja        = 16. 2. 2003.
| prihod                  =
| alexa                   =
| ip                      =
| trenutni_status         =
| fusnote                 =
}}
'''Wikipedia na hrvatskom jeziku''' ({{jez-hr|Wikipedija na hrvatskome jeziku}}) jest verzija [[Wikipedia|Wikipedije]], slobodne [[internetska enciklopedija|internetske enciklopedije]] u vlasništvu [[Zadužbina Wikimedia|Zadužbine Wikimedia]], na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Nastala je 16. februara 2003.&lt;ref name=&quot;main&quot;&gt;{{cite web|url=http://hr.wikipedia.org/wiki/|title=Glavna stranica|access-date=7. 7. 2017|work=[[Wikipedia]]|publisher=[[Zadužbina Wikimedia]]}}&lt;/ref&gt; i danas ima preko 200.000 članaka i preko 5,1 miliona izmjena.{{napomena|naziv=azurirano|Podaci ažurirani 6. 11. 2018.}} Ima preko 260.000 registriranih korisničkih računa, od kojih je 514 aktivno,{{napomena|Pod &quot;aktivnim korisnicima&quot; podrazumijevaju se korisnici koju su napravili barem jednu izmjenu u posljednjih 30 dana.}} a administratora je 14.{{napomena|naziv=azurirano}}

Krajem 2013. projekt je privukao pažnju međunarodnih medija zbog promoviranja [[fašizam|fašističkog]] svjetonazora, pristranosti u vezi sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima u Hrvatskoj]], propagiranja anti-[[LGBT]]-tema upotrebom [[historijski revizionizam|historijskog revizionizma]] i negiranjem ili ublažavanjem ozbiljnosti zločina [[Ustaše|ustaškog]] režima.

Tokom 2014. godine manje od 25 urednika napravilo je 100 izmjena mjesečno, dok je oko 150 urednika napravilo više od pet izmjena mjesečno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://stats.wikimedia.org/EN/TablesWikipediaHR.htm|title=Wikipedia Statistics Croatian|work=stats.wikimedia.org|publisher=[[Zadužbina Wikimedia]]|access-date=10. 12. 2014|archive-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141012052407/http://stats.wikimedia.org/EN/TablesWikipediaHR.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Projekt ima preko 800 odabranih članaka ({{jez-hr|izabrani članci}}).&lt;ref&gt;{{cite web|url={{fullurl:hr:Wikipedija:Izabrani članci}}|title=Izabrani članci|date=18. 2. 2013|access-date=7. 7. 2017|work=Wikipedia na hrvatskom jeziku|publisher=[[Zadužbina Wikimedia]]}}&lt;/ref&gt;

== Analiza pouzdanosti iz 2011. ==
Ozren Kubelka (s Veleučilišta VERN) i Petra Šoštarić (s [[Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu]]) izvršili su 2011. analizu pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku u odnosu na ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju]]'', hrvatsku nacionalnu enciklopediju, u radu pod nazivom &quot;Wikipedija ''nasuprot'' Hrvatskoj enciklopediji, ''kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku''&quot;.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013}} Reprezentativni niz članaka analizirala su 24 recenzenta, stručnjaka iz raznih područja, prema parametrima informativnosti, tačnosti iznesenih informacija, dovoljnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Analiza je vršena unutar 11 kategorija: kultura i umjetnost, historija i biografije, medicina i zdravlje, tehnologija i primijenjene nauke, geografija, religija, prirodne nauke, matematika i logika, filozofija, sport te društvo i društvene nauke. Članci su raspodijeljeni upotrebom tehnika [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], a određivanje težine funkcija statistika urađeno je pomoću [[tf–idf]]a. Nasumično je izabrano ukupno 500 članaka u 250 parova koji su potom sortirani u kategorije da služe kao recenzentski uzorci.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=124–125}}

U oba uzorka predstavljene činjenice pobrojane su ručno – 3015 s ''Hrvatske enciklopedije'', a 3315 s Wikipedije na hrvatskom jeziku. Uporedbom činjenične tačnosti ustanovljeno je da na svaku pronađenu grešku u ''Hrvatskoj enciklopediji'', pronađene su 2,25 greške na Wikipediji na hrvatskom jeziku.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=127}} Analizom pojedinačnih kategorija ustanovljeno je da je najviše grešaka prisutno u kategoriji ''Filozofija'', gdje su pronađene dvije greške na svakih deset članaka. Jedina kategorija u kojoj je ''Hrvatska enciklopedija'' imala više grešaka jesu ''Prirodne nauke'', s omjerom 1,25:0,75 u korist Wikipedije na hrvatskom jeziku.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=128}} Od svih činjeničnih grešaka, odnos većih iznosio je 21:12, a odnos manjih 34:23. Stoga je omjer manjih činjeničnih grešaka općenito manji, s izuzetkom kategorije ''Društvo i društvene nauke'' gdje je odnos 3:1.

Analiza pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku zaključila je da u 74% članaka nije pronađena nijedna greška, a u 11% pronađena je jedna manja. Veće greške pronađene su u 5% članaka, dok je 4% članaka imalo i manje i veće greške. Ukupno 85% članaka ocijenjeno je &quot;zadovoljavajuće informativnim&quot; (bez grešaka ili s manjim greškama) nasuprot 92% članaka ''Hrvatske enciklopedije'' koji su ostvarili isti rejting.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=129}} Prema kriteriju dovoljnosti, 40% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku dobilo je najvišu ocjenu nasuprot 62% članaka ''Hrvatske enciklopedije''. Najnižu ocjenu dobilo je 16% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku nasuprot 5% članaka ''Hrvatske enciklopedije''.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=130}} Prema kriteriju objektivnosti, ustanovljeno je da 91% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku iznosi nepristrano stajalište nasuprot 98% članaka ''Hrvatske enciklopedije''. Na Wikipediji na hrvatskom jeziku 2% članaka ocijenjeno je neobjektivnim, dok na ''Hrvatskoj enciklopediji'' takvu ocjenu nije dobio nijedan članak.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=130}} Prema subjektivnoj ocjeni recenzenata, 53% članaka s ''Hrvatske enciklopedije'' izabrano je za kvalitetniji članak kada se biralo između dva članka o istoj temi nasuprot 19,5% članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku, s tim da su recenzenti 27% članaka proglasili podjednakim po kvaliteti.{{sfn|Kubelka|Šoštarić|2013|p=131}}

== Kontroverza o desničarskoj pristranosti iz 2013. ==
[[Datoteka:HrWiki Jutarnji refutation notice 2013-09-14.jpg|mini|[[MediaWiki:Sitenotice|Sitenotice]] postavljen [[:hr:Special:Diff/4163484|1. septembra 2013]]. Glasi: &quot;Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista&quot;. Tekst je dostupan [[:hr:Wikipedija:Kafić/Arhiv 2013 9#Demanti|u arhivama]].]]

=== Medijske reportaže o pristranosti ===
U septembru 2013. prigovori o [[Desnica|desničarskoj]] pristranosti administratora i urednika Wikipedije na hrvatskom jeziku privukli su pažnju medija nakon što je na [[Facebook]]u pokrenuta stranica ''Razotkrivanje sramotne hr.wikipedije'', koja je stvorena u cilju skretanja pažnje na probleme.&lt;ref name=&quot;dailydot&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dailydot.com/layer8/croatian-wikipedia-fascist-takeover-controversy-right-wing/ |title=How pro-fascist ideologues are rewriting Croatia's history|last=Sampson|first=Tim|work=dailydot.com|access-date=1. 7. 2015|date=7. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Primjeri pristranosti u reportažama sastoje se od [[historijski revizionizam|historijskog revizionizma]] poput ublažavanja ili negiranja zločina [[Ustaše|ustaškog]] režima i izjednačavanja [[antifašizam|antifašizma]] s oblicima [[totalitarizam|totalitarizma]].&lt;ref name=&quot;inserbia&quot;&gt;{{cite web|url=http://inserbia.info/news/2013/09/fascist-movement-takes-over-croatian-wikipedia/|title=Fascist movement takes over Croatian Wikipedia?|publisher=InSerbia News|access-date=13. 9. 2013|archive-date=29. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130929160901/http://inserbia.info/news/2013/09/fascist-movement-takes-over-croatian-wikipedia/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Druge reportaže istaknule su pristranost u vezi sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima u Hrvatskoj]] i [[LGBT]]-temama.&lt;ref name=&quot;gaystarnews&quot;&gt;{{cite web|title=Trolls hijack Wikipedia to turn articles against gays|url=https://www.gaystarnews.com/article/trolls-hijack-wikipedia-turn-articles-against-gays170913/|website=gaystarnews.com|access-date=7. 7. 2017|date=17. 9. 2013|archive-date=26. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180526114530/https://www.gaystarnews.com/article/trolls-hijack-wikipedia-turn-articles-against-gays170913/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author1=I. T.|title=Tko prepravlja LGBT Hrvatsku na Wikipediji?|url=http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/ljudi/4840-tko-prepravlja-lgbt-hrvatsku-na-wikipediji.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304031917/http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/ljudi/4840-tko-prepravlja-lgbt-hrvatsku-na-wikipediji.html|archive-date=4. 3. 2016|website=crol.hr|publisher=CroL|access-date=7. 7. 2017|date=19. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Navodi se da su &quot;sve pokušaje da se sporni članci očiste od ekstremno desnih stavova i usklade s neutralnim, admini [...] onemogućili i neistomišljenicima blokirali pristup uređivačkom sučelju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tportal.hr/scitech/znanost/285495/Kako-je-hrvatsku-Wikipediju-uzurpirala-ustasoidna-desnica.html|title=Kako je hrvatsku Wikipediju uzurpirala ustašoidna desnica|date=11. 9. 2013|publisher=Tportal|access-date=11. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Vijest je objavio i [[Hrvatska|hrvatski]] ''[[Jutarnji list]]'', a reportaža je dospjela i na naslovnicu štampanog izdanja 11. septembra 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|title=Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije|publisher=[[Jutarnji list]]|date=10. 9. 2013|access-date=7. 7. 2017|archive-date=25. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325014957/http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Izjave Željka Jovanovića ===
Dva dana kasnije, tadašnji ministar obrazovanja, nauke i sporta [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Željko Jovanović]], poručio je učenicima i studentima da izbjegavaju korištenje Wikipedije na hrvatskom jeziku.&lt;ref name=&quot;novi&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jovanovic-Djeco-ne-baratajte-hrvatskom-Wikipedijom-jer-su-sadrzaji-falsificirani|title=Jovanović: Djeco, ne baratajte hrvatskom Wikipedijom jer su sadržaji falsificirani|publisher=[[Novi list]]|access-date=13. 9. 2013|archive-date=1. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190901073813/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jovanovic-Djeco-ne-baratajte-hrvatskom-Wikipedijom-jer-su-sadrzaji-falsificirani|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''[[Novi list]]'', izjavio je da je &quot;mogućnost otvorenosti i relevantnosti vrela informacija koju bi Wikipedia mogla i trebala pružati, u hrvatskoj verziji potpuno dezavuirana što zasigurno nije nikada, pa ni sada, cilj pokretača Wikipedije, a niti ogromnog broja ljudi koji diljem svijeta svoje vrijeme i znanje nesebično dijele tim medijem. Hrvatski učenici i studenti su time oštećeni pa ih, nažalost, moramo upozoriti da je veliki dio sadržaja u hrvatskoj inačici Wikipedije ne samo dvojben nego i evidentno falsificiran, te ih stoga pozivamo da koriste pouzdanija vrela informacija u što spadaju i inačice Wikipedie [sic] na engleskom i drugim svjetskim jezicima.&quot;&lt;ref name=&quot;novi&quot; /&gt; Jovanović se također osvrnuo na urednike tog projekta nazivajući ih &quot;minornom skupinom koja je uzurpirala pravo na uređivanje hrvatske inačice Wikipedije&quot;.&lt;ref name=&quot;novi&quot; /&gt;

=== Intervjui s historičarima ===
U intervjuu za [[Index.hr]], Robert Kurelić, profesor historije s [[Univerzitet Jurja Dobrile u Puli|Univerziteta Jurja Dobrile u Puli]], okarakterizirao je Wikipediju na hrvatskom jeziku rekavši da je ona &quot;ustvari [...] samo alat kojim se služe administratori stranice kako bi plasirali svoje političke ideje, a daje netočne i iskrivljene činjenice&quot;.&lt;ref name=&quot;index130903&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jovanoviceva-poruka-ucenicima-i-studentima-ne-koristite-hrvatsku-wikipediju/700302.aspx|title=Jovanovićeva poruka učenicima i studentima: Ne koristite hrvatsku Wikipediju!|publisher=[[Index.hr]]|access-date=13. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Za dva naročito istaknuta primjera uzeo je definiciju ''istrijanstva'' ([[Istra|istarski]] [[regionalizam (politika)|regionalizam]]), koji je opisan kao &quot;pokret s određenom političkom konotacijom s ciljem nadnacionalnog regionalnog identiteta u hrvatskom dijelu Istre izmišljen radi smanjivanja broja Hrvata&quot; i ''[[antifašizam|antifašizma]]'', za koji se navodi da &quot;danas predstavlja nekoliko pojmova zajedno: borba za [[komunizam]] i [[marksizam]], borba protiv [[kapitalizam|kapitalizma]], titoizam s jugoboljševičkim genocidom nad protivnicima, razvojni genocid profitnog znanja, kulturocid, genetski duhovni, moralni i stvaralački poremećaj, ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda. Sve potpuno suprotno od prave riječi antifašizam s kojom se komunisti manipulacijski ukrašuju i sakrivaju&quot;.&lt;ref name=&quot;index130903&quot; /&gt; Kurelić je zatim rekao da &quot;[bi bilo dobro] da se veliki broj ljudi angažira i počne pisati objektivno na Wikipediji iznoseći točne podatke&quot; zato što &quot;[a]dministratori [...] žele iskoristiti srednjoškolce i studente koji u velikom broju koriste Wikipediju za mijenjanje njihovih ideja i stavova. To može postati ozbiljan problem&quot;.&lt;ref name=&quot;index130903&quot;/&gt;

Snježana Koren, historičarka s [[Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu]], dala je svoju ocjenu spornih članaka u intervjuu s hrvatskom novinskom agencijom [[HINA]]-om, rekavši da su &quot;pristrani i zlonamjerni, a u jednom dijelu čak i nepismeni&quot;.&lt;ref name=&quot;Koren150913&quot;/&gt; Također je izjavila sljedeće: &quot;To su tipovi tekstova koje se mogu naći na strancima marginalnih udruga i pokreta, ali za njih ne bi smjelo biti mjesta na wikipediji&quot; i izrazila sumnju u sposobnost njenih urednika da razaznaju dobro od zla.&lt;ref name=&quot;Koren150913&quot;/&gt; Koren je dala zaključak da je primarni cilj takvih tekstova &quot;rehabilitacija [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]&quot; i da &quot;se [to] ne može drugačije okarakterizirati nego kao [[Ustaše|ustaštvo]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Koren150913&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hr.wikipedija-pod-povecalom-zbog-falsificiranja-hrvatske-povijesti|title=Hr.wikipedija pod povećalom zbog falsificiranja hrvatske povijesti|publisher=[[Novi list]]|access-date=15. 9. 2013|archive-date=16. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130916224336/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hr.wikipedija-pod-povecalom-zbog-falsificiranja-hrvatske-povijesti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Procjena dezinformacija ===
Godine 2021. [[Wikimedia Foundation]] objavila je oglas za radno mjesto &quot;Ocjenjivača dezinformacija&quot;, s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na Wikipediji na hrvatskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/wikipedija-u-obracunu-s-dezinformacijama-na-hrvatskom-objavili-oglas-za-novo-radno-mjesto-20210113|title=Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto|website=tportal.hr|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Miljokazi ==
[[Datoteka:T HT konferencija Jimmy Wales i Wikipedisti 1 listopada 2008.jpg|mini|desno|[[Jimmy Wales]] s Wikipedistima Wikipedije na hrvatskom jeziku na konferenciji u [[Zagreb]]u, 1. 10. 2008.]]
* 25. april 2003 – Napravljen je prvi članak
* 8. februar 2004 – 1000 članaka
* 8. oktobar 2005 – 10.000 članaka
* 3. decembar 2008 – 50.000 članaka
* 7. juli 2011 – 100.000 članaka
* 2. decembar 2014 – 150.000 članaka&lt;ref&gt;{{cite web|url={{fullurl:hr:Wikipedija:Aktualno}}|title=Aktualno|work=Wikipedia na hrvatskom jeziku|publisher=[[Zadužbina Wikimedia]]|date=7. 7. 2017|access-date=7. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;
* 6. novembar 2018 – 200.000 članaka

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

; Literatura
* {{citation |title=Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku |url=http://hrcak.srce.hr/file/169337 |last=Kubelka |first=Ozren |author2-first=Petra |author2-last=Šoštarić |type=PDF |journal=Studia lexicographica |pages=119–133 |access-date=27. 1. 2014 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |year=2013 |location=Zagreb |volume=9 }}{{Mrtav link}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatian Wikipedia}}
* [http://hr.wikipedia.org Wikipedia na hrvatskom jeziku]
* [http://hr.m.wikipedia.org/ Mobilna verzija Wikipedije na hrvatskom jeziku]
* {{cite web|title=Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju|url=http://www.jutarnji.hr/arhiva/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/3844059/|archive-url=https://web.archive.org/web/20121021172446/http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/|archive-date=21. 10. 2012|publisher=[[Jutarnji list]]|url-status=live}}
* {{cite web |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije |title=Hrvatski junaci Wikipedije |work=Nacional |first=Tanja |last=Simić |date=12. 12. 2005 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=7. 7. 2012 |url-status=live |archive-url=https://www.webcitation.org/68ytFzhqt?url=http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije |df= |url-status=live }}

{{Wikipedije}}

[[Kategorija:Wikipedije po jezicima|Hrvatski]]
[[Kategorija:Hrvatska enciklopedistika]]</text>
      <sha1>m4560jx2yjfhnzt5w9o5p3xkon36p94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovnica (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455269</id>
    <revision>
      <id>3923637</id>
      <parentid>3871428</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3180" sha1="2kbyos3i3lneujauhlx71mdhut7zn4r" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Lovnica
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Konjic]]
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = [[Dinaridi|Dinarske planine]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1856| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 15| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 18| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Lovnica''' je planina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na teritoriji općine [[Konjic]], oko 27 [[kilometar]]a jugozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Najviši vrh planine je na 1.856 m&lt;ref&gt;[http://www.msb.gov.ba/dokumenti/AB3871.pdf Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124055441/http://www.msb.gov.ba/dokumenti/AB3871.pdf |date=24. 11. 2018 }} ''Planine i planinskih vrhovi viši od 1500 metara nadmorske visine''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160419180233/http://fzs.ba/BihB/Planine.htm Federalni zavod za statistiku] ''Planine i planinskih vrhovi viši od 1500 metara nadmorske visine''&lt;/ref&gt; i pored vrha [[Visočica]] drugi je najviši vrh na području općine Konjic. Dio je planinskog lanca [[Dinaridi|Dinarida]].

== Geografija ==

Nalazi se na granici regija [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], južno od [[Bjelašnica|Bjelašnice]], sjeverno od Visočice i zapadno od [[Zelengora]].
Teren oko Lovnice je brdovit prema sjeveru i planinski prema jugu. Najbliža najviša tačka je Krvavac (2.062 metara nadmorske visine) drugi najviši vrh Bjelašnice a koji se nalazi nekoliko kilometara sjeverno. Najbliža veća lokalna zajednica je Konjic, 15,5 km zapadno od Lovnice. U blizini Lovnice nalazi se i naselje Lukomir a jugoistočno od ovog vrha protiče i rijeka [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] poznata po kanjonu i brojnim slapovima i vodopadima.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{Planine u BiH}}</text>
      <sha1>2kbyos3i3lneujauhlx71mdhut7zn4r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Isidora Simijonović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458583</id>
    <revision>
      <id>3923628</id>
      <parentid>3871534</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47412-00</username>
        <id>185328</id>
      </contributor>
      <origin>3923628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2566" sha1="40qztjnsjqscl58prqgywqq32xkpy1n" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Isidora Simijonović
| slika              = Isidora Simijonović.JPG
| veličina_slike     =
| opis               = Isidora Simijonović (lijevo) u predstavi ''Testirano na ljudima'', [[Atelje 212]], 22. decembar 2019.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1995|6|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], [[SRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = [[Srbi|Srpkinja]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Isidora Simijonović''' ([[Beograd]], 21. jun 1995) je [[srbija]]nska pozorišna i filmska glumica.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= ISIDORA SIMIJONOVIĆ|year= |url= https://nasceni.tickets.rs/person/isidora-simijonovic-13939|publisher= |pages= |location= |id= |access-date= 2. 1. 2020|archive-date= 2. 1. 2020|archive-url= https://web.archive.org/web/20200102155329/https://nasceni.tickets.rs/person/isidora-simijonovic-13939|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Svoju filmsku karijeru je započela u filmu ''Klip'',&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Isidora Simijonović|year= |url=https://www.dominomagazin.com/pop-art/film/isidora-simijonovic/ |publisher= |pages=|location= |id= }}&lt;/ref&gt;  u kome je ostvarila glavnu ulogu i stekla popularnost tumačeći lik Ja­sne, ti­nej­džer­ke ko­ja ži­vi okru­že­na osku­di­com be­o­grad­skih pred­ga­đa. Dobitnica je nekoliko nagrada na festivalima za glavnu ulogu u filmu ''[[Klip (film)|Klip]]'', među kojima je nagrada za najbolju glumicu koju je dobila na festivalu u [[Litvanija|Litvaniji]] i ''[[Zlatni lešnik]]'' na festivalu u [[Leskovac|Leskovcu]]. Kasnije je upisala studije glume na Akademiji umetnosti beogradskog [[Alfa univerzitet]]a u klasi profesorice [[Mirjana Karanović|Mirjane Karanović]]. Pored drugih predstava, od decembra 2019. godine glumi u predstavi ''Testirano na ljudima'' [[Atelje 212|Ateljea 212]] u Beogradu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=U ATELJE STIŽE KOMAD TESTIRANO NA LJUDIMA: Pozorište postaje rijaliti|year= |url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3374816/u-atelje-stize-komad-testirano-na-ljudima-pozoriste-postaje-rijaliti |publisher= |pages=|location= |id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Simijonović, Isidora}}
[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>40qztjnsjqscl58prqgywqq32xkpy1n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tyler1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468550</id>
    <revision>
      <id>3923644</id>
      <parentid>3922068</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18765" sha1="ribynbefse0kmaadi7bx38b7693sahs" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov            = 
| naslovstil        = 
| iznad             = Tyler1
| iznadstil         = background-color:#6441A4; color:white;
| slika             = 
| tekst             = 
| zaglavljestil     = background-color:#6441A4; color:white;
| zaglavlje1  = Lične informacije
|    oznaka2  = Rođenje
|    podaci2  = {{plainlist|
* Tyler Steinkamp
* {{Datum rođenja i godine|1995|3|7}}
* [[Missouri]], [[SAD]]
}}
|    oznaka3  = Zanimanje
|    podaci3  = {{flatlist|
* [[Twitch.tv|Twitch-streamer]]
* [[YouTube]]r
}}
|    oznaka4  = Obrazovanje
|    podaci4  = Centralni metodistički univerzitet &lt;small&gt;(napustio)&lt;/small&gt;
|    oznaka5  = Rodni grad
|    podaci5  = New London, [[Missouri|MO]] [[SAD]]
| zaglavlje6  = Informacije o kanalu na Twitchu
|    oznaka8  = Kanal
|    podaci8  = {{URL|twitch.tv/loltyler1|loltyler1}}
|    oznaka9  = Godine aktivnosti
|    podaci9  = 2016-danas
|    oznaka10 = Žanr
|    podaci10 = [[Video igra|Gaming]]
|    oznaka11 = Igre
|    podaci11 = {{Flatlist|
* ''[[League of Legends]]''}}
|    oznaka13 = Pratilaca
|    podaci13 = 3,67 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka14 = Ukupno pregleda
|    podaci14 = 183 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka15 = Vebsajt
|    podaci15 = {{URL|www.loltyler1.com|loltyler1}}
}}
{{Infokutija
| iznad       = loltyler1
| iznadstil   = background-color:#B60000; color:white;
| slika       = 
| zaglavljestil = background-color:#B60000; color:white;
| zaglavlje1  = Informacije o kanalu na YouTubeu
|    oznaka2  = Kanal
|    podaci2  = {{URL|youtube.com/channel/UCwV_0HmQkRrTcrReaMxPeDw|loltyler1}}
|    oznaka3  = Žanr
|    podaci3  = [[Video igra|Gaming]]
|    oznaka4  = Pretplatnika
|    podaci4  = 2,43 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka5  = Ukupno pregleda
|    podaci5  = 360 miliona (26. 9. 2020.)
}}
'''Tyler Steinkamp''' (fon. ''Tajler Stajnkamp''; rođen 7. marta 1995), poznatiji pod svojim pseudonimima '''tyler1''' (fon. ''Tajler-van'') ili skraćeno '''T1,''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Twitch.tv|Twitch-streamer]], [[YouTube]]r i internetska ličnost. Jedan je od najpopularnijih online ličnosti ''League of Legendsa'' s više od 3,67 miliona pratilaca na Twitchu.

Tyler je od aprila 2016. do janurara 2018. bio trajno suspendovan u igri ''League of Legends'' zbog ometajućeg ponašanja prema drugim igračima, čime je stekao nadimak &quot;Najtoksičniji igrač u Sjevernoj Americi&quot;.&lt;ref name=&quot;polygon toxic&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2017/1/10/14179366/league-of-legends-riot-ban-tyler1|title=The difficulty in banning the 'most toxic League of Legends player in North America'|last=Friedman|first=Daniel|date=8. 1. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=22. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi ''League of Legends'' stream nakon ukidanja njegove duge suspenzije dosegao je preko 386,000 gledalaca na Twitchu, što je u to vrijeme zabilježena kao najveća brojka trenutnih gledalaca na streamu koji nije turnirskog značaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/8/16865894/lol-tyler1-twitch-first-stream-unbanned|title=Tyler1 breaks Twitch records in his first stream after his ban|last=Goslin|first=Austen|date=8. 1. 2018|website=The Rift Herald|access-date=20. 1. 2019|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213065039/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/8/16865894/lol-tyler1-twitch-first-stream-unbanned|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Početna popularnost i suspenzija ===
Tyler je 2014. godine zauzeo 14. mjesto u poretku Sjevernoameričkog League of Legendsa,&lt;ref name=&quot;the story of tyler12&quot;&gt;{{cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=bot0QOSwOGY|title=The Story of Tyler1|date=6. 10. 2018|publisher=[[theScore Inc.|theScore esports]]|access-date=8. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; ali njegov je stream imao skromno praćenje do 2016. godine. Tyler je prvobitno postao poznat u zajednici ''League of Legends'' po toksičnom ponašanju prikazanom u njegovim streamovima, što je uključivalo lično napadanje drugih, poticanje igrača na samoubistvo i namjerno gubljenje igre na štetu svojih suigrača. Ovo ponašanje na kraju je dovelo do trajnih suspenzija 22 jedinstvena računa tokom nekoliko godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pastemagazine.com/articles/2018/01/the-most-toxic-league-of-legends-player-is-back-bu.html|title=The Most Toxic League of Legends Player Is Back, But Riot May Have Stunted His #Reformation|last=Bell|first=Brian|date=18. 1. 2018|publisher=[[Paste (časopis)|Paste]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=5. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180905023222/https://www.pastemagazine.com/articles/2018/01/the-most-toxic-league-of-legends-player-is-back-bu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tylerov stream brzo raste u popularnosti u aprilu 2016. godine, kada je javno objavio da se &quot;reformirao&quot;. Njegov [[Twitch.tv|Twitch]] kanal navodno se povećao sa oko 5,700 pratilaca prije najave na preko 92,000 pratilaca do kraja mjeseca. Njegovo poboljšano ponašanje brzo je propalo, ali je njegovo praćenje nastavilo rasti, što je navelo nekoliko poznatih i profesionalnih igrača da osude njegovo ponašanje. Oni koji su se protivili Tylerovom ponašanju, vjerovali su da će njegova popularnost potaknuti i normalizirati toksičnost igrača, a kritizirali su kompaniju Riot Games zbog toga što nisu poduzeli mjere kako bi spriječili ovo ponašanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/2016/4/30/11543782/tyler1-issued-permanent-ban-riot-games-league-of-legends-twitch-streamer|title=Popular toxic League of Legends streamer Tyler1 issued permanent ban|last=Dator|first=James|date=30. 4. 2016|publisher=[[The Rift Herald]]|access-date=28. 9. 2018|archive-date=14. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191214055019/https://www.riftherald.com/2016/4/30/11543782/tyler1-issued-permanent-ban-riot-games-league-of-legends-twitch-streamer|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

30. aprila 2016. godine, zaposlenik Riot Gamesa &quot;Riot Socrates&quot; najavio je da zbog &quot;dobro dokumentovane historije suspendovanih računa zbog verbalnog zlostavljanja&quot; i uznemiravanja igrača, Tyler više neće moći posjedovati svoj League of Legends račun, rekavši &quot;želimo da znate kada se pojavi rijetki igrač koji je pravi kreten, još uvijek imamo vaša leđa.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://boards.na.leagueoflegends.com/en/c/player-behavior-moderation/8a75KeUR-the-indefinite-banning-of-tyler1|title=The indefinite banning of Tyler1|date=30. 4. 2016|publisher=[[Riot Games]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=14. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314084250/https://boards.na.leagueoflegends.com/en/c/player-behavior-moderation/8a75KeUR-the-indefinite-banning-of-tyler1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nymag.com/selectall/2016/05/major-gaming-community-devastated-after-tyler1-is-permanently-banned.html|title=League of Legends Community Devastated After Tyler1 Is Permanently Banned|last=Feldman|first=Brian|date=2. 5. 2016|publisher=[[New York (časopis)|New York Magazine]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Prema praksi Riot Gamesa poznatoj pod nazivom ID suspenzija, računi koje je Tyler koristio javno u streamovima odmah bi bili suspendovani, čak i ako pravila još uvijek nisu bilia prekršena na računu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://support.riotgames.com/hc/en-us/articles/115013815928-Understanding-ID-Bans|title=Understanding ID Bans|date=3. 9. 2018|publisher=Riot Games|access-date=4. 9. 2018|archive-date=17. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417084311/https://support.riotgames.com/hc/en-us/articles/115013815928-Understanding-ID-Bans|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Do danas se ova vrsta zabrane dogodila samo nekoliko puta u historiji ''League of Legendsa.''

Nakon što je suspendovan, Tyler je bio prisiljen odvojiti se od igranja ''League of Legendsa'', nastavljajući širiti svoju publiku kako je njegov stream postajao ekscentričniji. Njegov stream je privukao veliku pažnju medija kada je kao šalu za prvi april 2018. pod green screenom odglumio 45-minutnu akcijsku parodiju na svoj život pod nazivom &quot;Dan u životu Tylera1&quot; (''A Day in the Life of Tyler1'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/4/2/17188794/tyler1-movie-april-fools-day-twitch|title=League of Legends' most notorious streamer hosts eccentric 45-minute movie on Twitch|last=Alexander|first=Julia|date=2. 4. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Također je nastavio sa streamanjem drugih igara poput PlayerUnknown's Battlegrounds.&lt;ref name=&quot;kotaku unban&quot;&gt;{{Cite web|url=https://compete.kotaku.com/riot-games-unbans-tyler1-a-player-it-once-called-a-ge-1821785186|title=Riot Games Unbans Tyler1, A Player It Once Called A 'Genuine Jerk'|last=Van Allen|first=Eric|date=4. 1. 2018|publisher=[[Kotaku]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=1. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191201155547/https://compete.kotaku.com/riot-games-unbans-tyler1-a-player-it-once-called-a-ge-1821785186|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2017. godine, zaposlenik Riot Gamesa Aaron &quot;Sanjuro&quot; Rutledge je slao uvrjedljive poruke ka Tyleru na službenom ''r/LeagueOfLegends'' [[Reddit|Subredditov]] Discord server, rekavši da izgleda kao &quot;homunculus&quot; (uvrjedljiva riječ za ljude niskog rasta) i da će umrijeti od konzumacije [[kokain]]a. Kompanija je odgovorila rekavši da &quot;ono što je rečeno NIJE u redu, i mi to shvatamo krajnje ozbiljno&quot;, izvinjavajući se Tyleru i ''League of Legends'' zajednici. Tyler je na incident odgovorio rekavši: &quot;Zaista je sranje što su neki ljudi još uvijek nezadovoljni... i odbijaju priznati da sam se promijenio.&quot; Nekoliko dana kasnije, istraživački [[esports]] novinar Richard Lewis izvijestio je da Sanjuro više nije zaposlenik u kompaniji Riot Gamesu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2017/10/3/16411914/riot-sanjuro-lol-fired-tyler1|title=Sanjuro has reportedly been fired from Riot following comments about Tyler1|last=Goslin|first=Andrew|date=3. 10. 2017|publisher=The Rift Herald|access-date=25. 9. 2020|archive-date=11. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111203228/https://www.riftherald.com/culture/2017/10/3/16411914/riot-sanjuro-lol-fired-tyler1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak ===
Krajem 2017. godine, Tyler je u streamu objavio da je dobio e-poštu od Riot Gamesa da će mu zabrana biti ukinuta na kraju godine ako su računi koje je igrao u posljednjih mjesec dana &quot;čisti&quot; od nasilnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;kotaku unban&quot;/&gt; U januaru 2018. godine, Tyler je objavio da je njegova suspenzija ukinuta,&lt;ref name=&quot;riftherald unban&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16850598/tyler1-unbanned-lol-reformed|title=Tyler1 has officially been unbanned by Riot|last=Goslin|first=Austen|date=4. 1. 2018|publisher=The Rift Herald|access-date=4. 9. 2018|archive-date=5. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180905023103/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16850598/tyler1-unbanned-lol-reformed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; što je kasnije Riot Games potvrdio, prenosi Kotaku. Tylerov prvi stream nakon što  mu je u januaru 2018. ukinuta suspenzija, dosegao je maksimum od preko 382,000 gledatelja, čime je oboren rekord za najviše istovremenih gledalaca za pojedinačnog streamera na Twitchu koji je bio postavljen od strane Fakera 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcgamer.com/382000-people-tune-in-to-watch-the-return-of-notoriously-toxic-lol-player/|title=382,000 people tune in to watch the return of notoriously toxic LoL player|last=Chalk|first=Andy|date=8. 1. 2018|publisher=[[PC Gamer]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Ovaj rekord oborio je mjesec dana kasnije prvi stream [[Dr Disrespect]]a nakon povratka iz dvomjesečne pauze, iako se zbog sukobljenih izvještanja medija i tehničkih problema sa Twitchom, izvori se ne slažu da li je rekord zaista oboren.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/2/6/16979394/dr-disrespect-tyler-1-twitch-viewers-record-holder|title=Dr. DisRespect sets huge new Twitch streaming record, beating Tyler1|last=Alexander|first=Julia|date=6. 2. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljutite kritike zbog nedavnih promjena u igri, Tyler je priznao da je bio ovisan o ''League of Legendsu'', što je natjeralo ostale članove ''League of Legends'' zajednice da podijele svoje priče o njihovim ovisnostima i podijele savjete od zaposlenika u Riot Gamesu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vpesports.com/leagueoflegends/riot-responds-to-user-with-league-addicition/|title=Riot Responds to User With League Addiction|last=Best|first=Matt|date=13. 6. 2018|publisher=VPESPORTS|access-date=4. 9. 2018|archive-date=6. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806222957/http://www.vpesports.com/leagueoflegends/riot-responds-to-user-with-league-addicition/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tyler je popularna internetska ličnost ''League of Legendsa''. U februaru 2018. godine, premašio je 30,000 pretplatnika na svom Twitch kanalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/2/1/16957278/tyler1-league-of-legends-subs-twitch-youtube-stream|title=League of Legends' Tyler1 surpasses 1M subs on YouTube, 30K subs on Twitch|last=Alexander|first=Julia|date=1. 2. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=12. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od 26. septembra 2020. godine, Tylerov Twitch kanal ima preko 3,67 miliona pratilaca i 183 miliona pregleda,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.twitch.tv/loltyler1|title=loltyler1|website=[[Twitch (service)|Twitch]]|access-date=25. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; a njegov [[YouTube]] kanal ima preko 2,4 miliona pretplatnika i 360 miliona pregleda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/channel/UCwV_0HmQkRrTcrReaMxPeDw|title=loltyler1|website=[[YouTube]]|access-date=25. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Tyler1 Championship Series ===
U novembru 2017. godine, Tyler je bio domaćin online-turnira ''League of Legendsa'' pod nazivom Tyler1 Championship Series (TCS). Parodija na ''League of Legends'' Championship Series (LCS), Tyler je ispred green screena postavio slike stadiona LCS-a i stolove komentatora. Turnir je dosegao više od 200.000 istovremenih gledalaca na Twitchu, a gledali su ga profesionalni igrači i LCS prenosioci. Pobjedničkom timu dodijeljeno je 10.000 američkih dolara, finansirano od Tylera direktno i bez ikakvih sponzora.&lt;ref name=&quot;tcs 2017 espn&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/21599629/opinion-esports-returns-grassroots-tyler1-championship-series|title=League of Legends returns to grassroots with Tyler1 Championship Series|last=Erzberger|first=Tyler|date=29. 11. 2017|publisher=[[ESPN]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2018. godine, Tyler1 Championship Series se vratio, ovog puta s povećanim nagradnim fondom od 50.000 američkih dolara, koji je ponovo direktno finansirao Tyler.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://esportsobserver.com/tyler1-championship-finals-twitch/|title=What Can We Expect From the Tyler1 Championship Series Finals on Twitch?|last=Miceli|first=Max|date=Nov 29, 2018|publisher=Esports Observer|access-date=25. 9. 2020|archive-date=10. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210510181905/https://esportsobserver.com/tyler1-championship-finals-twitch/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vebsajt ''Polygon'' (bivši ''Rift Herald'') posebno je pohvalio poboljšanje kvalitete njegovog turnira u odnosu na prethodni, rekavši da je &quot;Ono što je započelo kao meme (zezancija)... preraslo je u nešto što nalikuje pravom online turniru. Ima impresivnu grafiku, elegantne reprize i paradu talenata koji su dovedeni da pomognu domaćinu i da prenose događaj.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/11/30/18118439/watch-tyler1-t1-championship-series-finals|title=How to watch the Tyler1 Championship Series Finals|last=Goslin|first=Austen|date=Nov 30, 2018|publisher=[[Rift Herald]]|access-date=25. 9. 2020|archive-date=8. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108112643/https://www.riftherald.com/culture/2018/11/30/18118439/watch-tyler1-t1-championship-series-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Tyler je rođen 7. marta 1995. godine,&lt;ref name=&quot;Twitch&quot;&gt;{{Cite web|url=https://clips.twitch.tv/GlutenFreeBadWoodpeckerNinjaGrumpy|title=Twitch|last=loltyler1|website=Twitch|archive-date=7. 3. 2019|quote=My birthay is the seventh}}&lt;/ref&gt; u [[Missouri]]ju. Djelomično je [[Afroamerikanci|afroameričkog]] porijekla.&lt;ref&gt;https://www.dexerto.com/league-of-legends/tyler1-explains-why-hell-never-get-banned-from-league-of-legends-1336460&lt;/ref&gt; Studirao je [[Računarska nauka|računarstvo]] na Centralnom metodističkom univerzitetu (''Central Methodist University'', Fayette, [[Missouri|MO]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.centralmethodist.edu/|title=Home Page {{!}} CMU {{!}} Central Methodist University|website=www.centralmethodist.edu|access-date=22. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; prije nego što je napustio školovanje i usredsredio na svoju streaming karijeru.&lt;ref name=&quot;the story of tyler12&quot;/&gt; Dok je bio na univerzitetu, igrao je kao Running back (RB; pozicija ofanzivnog igrača u [[Američki nogomet|Američkom fudbalu]])&lt;ref&gt;{{Citation|title=Running back|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Running_back&amp;oldid=969927189|date=28. 7. 2020|access-date=22. 9. 2020|language=en}}&lt;/ref&gt; za univerzitetski fudbalski tim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cmueagles.com/roster/12/5/4959.php|title=Tyler Steinkamp|website=[[Central Methodist University]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=5. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180905023322/http://www.cmueagles.com/roster/12/5/4959.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/21599629/opinion-esports-returns-grassroots-tyler1-championship-series|title=League of Legends returns to grassroots with Tyler1 Championship Series|last=Erzberger|first=Tyler|date=29. 11. 2017|website=[[ESPN]]|publisher=Associated Press|access-date=19. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Tylerov brat Eric, također streama na Twitchu pod svojim pseudonimom erobb221.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/entertainment/tyler1-roasts-brother-peanut-butter-wrestling-twitch-stream-537489|title=Tyler1 roasts his brother for peanut butter wrestling Twitch stream|last=Glaze|first=Virginia|website=Dextero|access-date=11. 4. 2019|archive-date=21. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200721035226/https://www.dexerto.com/entertainment/tyler1-roasts-brother-peanut-butter-wrestling-twitch-stream-537489|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:YouTube ličnost]]
[[Kategorija:Strimeri na Twitchu]]</text>
      <sha1>ribynbefse0kmaadi7bx38b7693sahs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer Slovenije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470702</id>
    <revision>
      <id>3923588</id>
      <parentid>3897868</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3923588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7766" sha1="30n1ukui93ftl7tvfdn5ka119wtr264" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik Vlade
| tijelo                     = Republike Slovenije
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Flag_of_the_Prime_Minister_of_Slovenia.svg
| oznakavel                  = 85
| oznakatekst                = [[Zastava Slovenije|Standard predsjednika Vlade Republike Slovenije]]
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 2).jpg
| slikavel                   = 200
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Janez Janša]]
| trenutnood                 = 4. juna 2026.
| odjel                      = {{plainlist|
* [[Vlada Slovenije]]
* Ured premijera
}}
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = [[Šef vlade]]
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = [[Narodna skupština Slovenije]]
| prebivalište               = 
| sjedište                   = Gregorčičeva 25&lt;br&gt;1000 Ljubljana&lt;br&gt;Slovenija&lt;br&gt;također: [[Predsjednička palača, Ljubljana|Predsjednička palača]] 
| predlagač                  = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednik Republike]]&lt;br /&gt;ili poslanici {{small|(samo drugi i treći krug izbora)}}
| imenujega                  = [[Narodna skupština Slovenije|Narodna skupština]]&lt;br&gt;(sa apsolutnom većinom)
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Nema ograničenja roka
| mandat_kvalificiran        = {{small|Služi po volji Narodne skupštine. Nakon parlamentarnih izbora, ostavke, uklanjanja s funkcije ili opoziva, nositelj funkcije ostaje na funkciji i vodi prelaznu vladu dok se ne izabere nova vlada.}}
| konstituirani_instrument   = [[Ustav Slovenije]]
| prethodnik                 = Predsjednik Izvršnog Vijeća Skupštine Socijalističke Republike Slovenije
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 16. maj 1990. (''de facto'', nakon [[Skupštinski izbori u SR Sloveniji 1990.|prvih demokratskih izbora]])&lt;br&gt;23. decembar 1991. (''de jure'', nakon usvajanja trenutnog Ustava Slovenije)
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Lojze Peterle]] ''kao predsjednik vlade''
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = Zamjenik premijera&lt;br&gt;{{small|(nije službena funkcija, obnaša ju je jedan ili više članova vlade)}}
| plata                      = € 76.586 godišnje
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.vlada.si/predsednik_vlade/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Premijer Slovenije''', službeno '''predsjednik Vlade Republike Slovenije''' ({{jez-sl|Predsednik Vlade Republike Slovenije}}), na čelu je [[Vlada|vlade]] [[Slovenija|Republike Slovenije]]. Devet je nositelja funkcija otkako je zemlja stekla parlamentarnu demokratiju 1989. godine i nezavisnost 1991. godine.

Premijera Slovenije nominira [[Predsjednik Slovenije|predsjednik Republike]] nakon konsultacija sa strankama zastupljenim u Narodnoj skupštini. Tada je formalno izabran natpolovičnom većinom u Narodnoj skupštini. Ako nijedan kandidat ne dobije većinu, novo glasanje mora se održati u roku od 14 dana. Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu nakon drugog kruga, predsjednik mora raspustiti zakonodavno tijelo i raspisati nove parlamentarne izbore, osim ako se Narodna skupština ne složi sa održavanjem trećeg kruga. Ako niti jedan kandidat ne bude izabran nakon trećeg kruga, tada će se zakonodavno tijelo automatski raspustiti u očekivanju novih izbora.

U praksi, budući da imenovani premijer mora zapovijedati većinom Narodne skupštine da bi mogao vladati, on ili ona je obično vođa većinske stranke u Narodnoj skupštini ili vođa starijeg partnera u vladajućoj koaliciji. Narodna skupština može povući podršku premijera samo konstruktivnim izglasavanjem nepovjerenja – to jest, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja nema efekta ukoliko potencijalni nasljednik nema podršku većine. Premijer je ujedno i predsjednik Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Trenutni premijer je [[Janez Janša]], obnašavši dužnost premijera od 4. juna 2026.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://etto.ba/clanak/nakon-visesatne-sjednice-potvrdena-nova-vlada-slovenije-jansa-se-vraca-na-premijersku-funkciju|title=Nakon višesatne sjednice potvrđena nova vlada Slovenije, Janša se vraća na premijersku funkciju|work=etto.ba|access-date=4. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Spisak premijera==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
|align=center| 1.
| [[Datoteka:Lojze Peterle (2002-04-25) (cropped).jpg|70p]]
| [[Lojze Peterle]]
| 16. maj 1990 – 14. maj 1992.
|style=&quot;background-color:#568203 | 
| [[Slovenački demokršćani|SKD]]
|-
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Janez Drnovšek (cropped).jpg|70p]]
| [[Janez Drnovšek]]
| 14. maj 1992 – 7. juni 2000.
|style=&quot;background-color:#73C2FB | 
| [[Liberalna demokratija Slovenije]]
|-
|align=center| 3.
| [[Datoteka:Andrej Bajuk.jpg|70p]]
| [[Andrej Bajuk]]
| 7. juni 2000 – 30. novembar 2000.
|style=&quot;background-color:#90ee90 | 
| [[Slovenačka narodna stranka]]
|-
|align=center| (2.)
| [[Datoteka:Janez Drnovšek (2002-06-24) (cropped).jpg|70p]]
| [[Janez Drnovšek]]
| 30. novembar 2000 – 19. decembar 2002.
|style=&quot;background-color:#73C2FB | 
| [[Liberalna demokratija Slovenije]]
|-
|align=center| 4.
| [[Datoteka:Anton Rop.jpg|70p]]
| [[Anton Rop]]
| 19. decembar 2002 – 3. decembar 2004.
|style=&quot;background-color:#73C2FB | 
| [[Liberalna demokratija Slovenije]]
|-
|align=center| 5.
| [[Datoteka:Janez Janša (cropped).jpg|70p]]
| [[Janez Janša]]
| 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|style=&quot;background-color:#FCDC00 | 
| [[Slovenačka demokratska stranka]]
|-
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Borut Pahor 2010.jpg|70p]]
| [[Borut Pahor]]
| 21. novembar 2008 – 10. februar 2012.
|style=&quot;background-color:#E32636 | 
| [[Socijaldemokrate (Slovenija)|Socijaldemokrate]]
|-
|align=center| (5.)
| [[Datoteka:EPP Summit March 2012 (13) (cropped).jpg|70p]]
| [[Janez Janša]]
| 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|style=&quot;background-color:#FCDC00 | 
| [[Slovenačka demokratska stranka]]
|-
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Alenka Bratušek 2013.jpg|70p]]
| [[Alenka Bratušek]]
| 20. mart 2013 – 18. septembar 2014.
|style=&quot;background-color:#93C572 | 
| [[Pozitivna Slovenija]]
|-
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Miro Cerar 2018.jpg|70p]]
| [[Miro Cerar]]
| 18. septembar 2014 – 13. septembar 2018.
|style=&quot;background-color:#000099 | 
| [[Stranka Modernog Centra]]
|-
|align=center| 9.
| [[Datoteka:Marjan Šarec-za splet (cropped).jpg|70p]]
| [[Marjan Šarec]]
| 13. septembar 2018 – 3. mart 2020.
|style=&quot;background-color:#006FAB | 
| [[Lista Marjana Šareca]]
|-
|align=center| (5.)
| [[Datoteka:Izredno zasedanje Evropskega sveta 09 (cropped).jpg|70p]]
| [[Janez Janša]]
| 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|style=&quot;background-color:#FCDC00 | 
| [[Slovenačka demokratska stranka]]
|-
|align=center| 10.
| [[Datoteka:Izjava predsednika vlade o (55052776117) (cropped).jpg|70p]]
| [[Robert Golob]]
| 1. juni 2022 – 4. juni 2026.
|style=&quot;background-color:#0053AB | 
| [[Pokret Sloboda]]
|-
|align=center| (5.)
| [[Datoteka:Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg|70p]]
| [[Janez Janša]]
| 4. juni 2026 – ''trenutni''
|style=&quot;background-color:#FCDC00 | 
| [[Slovenačka demokratska stranka]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Slovenski premijeri]]
[[Kategorija:Politika Slovenije]]
[[Kategorija:Premijeri po državama|Slovenija]]</text>
      <sha1>30n1ukui93ftl7tvfdn5ka119wtr264</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska medicina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471276</id>
    <revision>
      <id>3923623</id>
      <parentid>3887725</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:14:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8820" sha1="m3v6hem62oixbxl8cl5d5tgescoj8uk" xml:space="preserve">'''Alternativnana medicina'''  – zvana i komplementrana i '''tradicijska medicina''' – je uobičajena zravstvena praksa i  pristup, uključujući iznanja i vejrovanja koja se odnose na upotrebu preparate biljnog, mineralnog ili životinjskog porijekla, za &quot;narodno liječenje&quot;. Obuhvata i duhovnu terapiju, kao i manuelne tehnike i vježbe koje se primjenjuju pojedinačno ili kombinirano,  u cilju liječenja, dijagnosticiranja i sprečavanja bolesti, odnosno radi očuvanja dobrobiti pojedinaca i grupa. Ovaj termin i njegovu definiciju u zvaničnu upotrebu uvela je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO)&lt;ref name=&quot;Xiaorui&quot;&gt;Dr Xiaorui Zhang Traditional Medicine, na [http://www.who.int/medicines/areas/traditional/definitions/en/ WHO Traditional Medicine: Definitions], [http://whqlibdoc.who.int/hq/2000/WHO_EDM_TRM_2000.1.pdf General Guidelines for Methodologies on Research and Evaluation of Traditional Medicine].&lt;/ref&gt;.

U stručnoj javnosti se globalno obično koristi [[akronim]] komplementarna i alternativna medicina (CAM) ('''C'''omplementary and '''A'''lternative '''M'''edicine). CAM se odnose na veliki broj u praksi primijenjenih oblika zdravstvene zaštite, koji nisu u okvirima sopstvene tradicije date zemlje i nisu integrirani u dominantni sistem zdravstvene zaštite.&lt;ref name=&quot;Xiaorui&quot;/&gt;''

U suštini radi se o tri [[sinonim]]a, koji se međusobno razlikuju po različitim naglascima. Termin '''tradicijska medicina''' ima naglasak na drevnim [[terapija]]ma koje su svojstvene određenim [[kultura]]ma i doslovno govoreći, ne podrazumijeva nove terapijske sisteme i prakse novije ili slične prirode. Termin '''komplementarna medicina''' prvenstveno ukazuje na određen stepen majorizacije, odnosno na mogućnost da se određeni komplementarni sistemi i prakse koriste kao dopuna [[terapija|terapijskih procedeura]] [[medicina|zvanične medicine]]. Termin '''alternativna medicina''' ima naglasak na [[Terapija|terapijskim sistemima]] i metodima koji su izraz [[Homeopatija|holografske]] paradigme i zasnovani su na viđenjima [[svijet]]a i [[čovjek]]a koji su drugojačiji od moderne kartegijanske [[hipoteza|paradigme]].

Budući da su  su savremena medicinska istraživanja pokazala  da većina ljudi među kojima je veliki broj obrazovanih, uključujući i [[ljekar]]e, kada u nekoj fazi života postanu bolesnici, s vremena na vreme odlučuju se: da zatraže pomoć tradicijske medicina i [[lijek]]ova svojih predaka, odnosno tzv travara . I tada današnji  čovjek počinje da koriste metodi drevnih [[terapija]], zasnovanih na višestoljetnom iskustvu, nekada starih naroda.&lt;ref name=&quot;Xiaorui&quot;/&gt;
 
Očigledno, da čovjek koji je stvorio i razvijao suvremenu civilizaciju i danas živi u nesavršenstvom svijetu, u kojem ne postoji idealan lijek i ljekar koji je toliko siguran da može da izliječi sve njegove patnje i bolesti. Zabrinut za svoje zdravlje,  često misli da negde tamo  daleko postoji „neko i nešto“ što mu može izliječiti baš sve: na brz, jeftin i bezbolan način.  U popularnom komuniciranju uvriježila se sintagma: '''Svaka [[bolest|boljka]] ima svoju [[trava|travu]]'''!

=== Sistematizacija ===
U okviru tradicijske medicine, postoji preko 40 heterogenih disciplina, ali  se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], prema  terapijskom pristupu, klasificirajuuju u pet osnovnih kategorija ili domena. To su: 
* [[Alterativna medicina]], 
* [[Medicina uma i tijela]], 
* [[Biološki zasnovana praksa]], 
* [[Tehnike zasnovane na manipulaciji tijela]]
* [[Bioenergetika|Bioenergetska praksa]].
&lt;/center&gt;

==Također pogledajte==
*[[Ljekovito bilje]]
*[[Samonikle jestive biljke]]

== Reference ==
{{refspisak|}}

== Dopunska literatura==
{{refbegin}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Jolliot|first=Chantal|title=Les notions de force vitale et d'énergie: permanence culturelle, nécessité conceptuelle|url=http://books.google.com/books?id=DFjEfzgO7kQC&amp;pg=PA175|year=2003|publisher=L'Harmattan|isbn=978-2-7475-3973-9|pages=175-}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Tillement|first=Pierre|title=Traitements du mal de dos: Causes et Thérapies ; Prévention, pathologies et techniques adaptées|url=http://books.google.com/books?id=3kTuENm6KKYC&amp;pg=PA189|year=2004|publisher=Ellébore|isbn=978-2-86898-084-7|pages=189-|access-date=23. 1. 2021|archive-date=27. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140627184735/http://books.google.com/books?id=3kTuENm6KKYC&amp;pg=PA189|url-status=dead}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Suddarth|first=Doris Smith|title=Soins infirmiers en médecine et en chirurgie: 1. Généralités|url=http://books.google.com/books?id=went9_cN4-kC&amp;pg=PA152|year=2006|publisher=De Boeck Supérieur|isbn=978-2-8041-5204-8|pages=152-|access-date=23. 1. 2021|archive-date=27. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140627184432/http://books.google.com/books?id=went9_cN4-kC&amp;pg=PA152|url-status=dead}}
* {{Cite book|ref=harv|last1=Rosenfeld|first1=Richard M.|last2=Bluestone|first2=Charles D.|title=Evidence Based Otitis Media|url=http://books.google.com/books?id=bp6trsY-gVwC&amp;pg=PA243|year=2003|publisher=PMPH-USA|isbn=978-1-55009-254-7|pages=243-}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hunt|first=Judith M. Carpenter, Robert L. Morgan, E. Stephen|title=Classification of instructional programs 2000 edition|url=http://books.google.com/books?id=Mig3ZULLfPUC&amp;pg=PA215|publisher=DIANE Publishing|isbn=978-1-4289-2572-4|pages=215-}}
* Graham H., ''Building an inter-disciplinary science of health inequalities: the example of life course research'', Social Science &amp; Medicine, 2002. 55: 2005-2016.
* Astin J., ''Why PatientsUse Alternative Medicine?'' An Empirical Study, Journal of the American Medical Association, 1998. 279: 1548-1553.
* Vincent C., Furnham A., ''Why do patients turn to complementary medicine?'' An empirical study, British Journal of Clinical Psychology, 1996. 35: 37-48; Blais R., Maiga A., Aboubacar A.,How different are users and non-users of alternative medicine?, Canadian Journal of PublicHealth, 1997. 88:159-162; Wolsko P., Ware L., Kutner J., Chen.Tan L., Albertson G., CyrL., Schilling L., Anderson R.J., '' Alternative/Complememntary medicine:'' Wider usage than accepted, The Journal of Alternative and Complementary Medicine, 2000. 6:321-326; Kelner M., Wellman B., Health care and consumer choice: Medical and alternative therapies, Social Science &amp; Medicine, 1997a, 45: 203-212.
* Furham A., Kirkcaldy B., ''The health beliefs and behaviours of orthodox and complementary medicine clients'', British Journal of Clinical Psychology, 1996. 35: 49-61.; McGregor K.J., Peay E.R., The choice of alternative therapy for health care: Testing some propositions, Social Science &amp; Medicine, 1996, 43: 1317-1327.
* Eskinazi D. P., ''Factors that shape alternative medicine: Policy perspectives'', Journal of the American Medical Association, 1998. 280: 1621-1623.; Hsieh M,- O., Kagle J.D., Understanding patient satisfaction and dissatisfaction with health care, Health &amp; Social Work, 1991. 16: 281-290.; Furnham A., Bhgarath R., ''A comparison of health beliefs and behaviours of clients of orthodox and complementary medicine'', British Journal of Clinical Psychology, 1993. 32: 237-246.
* Fabrega H. Jr., ''Evolution of Sickness and Healing'', University of California Press, Berkeley, 1999. pp.&amp;nbsp;138.
* Ruedy J., Kaufman M.D., MacLeod H., ''Alternative and Complementary Medicine in Canadian MedSchools'': A Survey, Canadian Medical Association Journal, 1999. 160: 816-817.
* Hunter D.J., ''Desperately seaking solutions,'' Longman, London and New York, 1997.
* Peters D., Chaitow L., Harris G., Morrison S., op. cit. Str. 138-142.
* Meade T.W., Dzer S., Browne W., Frank A.O., ''Randomized comparison of chiropractic and hospital outpatient management for low back pain: Results from extended follow up'', british Medical Journal, 1995. 311: 349-351.
* Lindal S., ''Is acupuncture for pain relief in general practice cost-effective?'' Acupuncture in Medicine, 1999. 17: 97-100.
* ''Safety Effectiveness and Cost Effectiveness in Naturopathic Medicine'', Americanm Association of Naturopathic physicians, 1991. sit: International Journal of Alternative &amp; Complementary Medicine, 1992. 6: 6-8.
{{refend}}

== Vanjski linkovi==
* http://www.ethnomedico.com/Informationa{{Mrtav link}}
* [https://www.homeremedies.site/ Home Remedies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201128051048/https://www.homeremedies.site/ |date=28. 11. 2020 }}
*  [http://www.ethnobiomed.com/ Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911055948/http://www.ethnobiomed.com/ |date=11. 9. 2010 }} 
* [http://www.biomedcentral.com/bmccomplementalternmed/ BMC Complementary and Alternative Medicine]
{{Alternativna medicina}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Historija medicine]]</text>
      <sha1>m3v6hem62oixbxl8cl5d5tgescoj8uk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Unutarćelijski receptor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472139</id>
    <revision>
      <id>3923649</id>
      <parentid>3885230</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T02:32:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2558" sha1="8827gzswtaoet3xk9lcp1nta2hswxji" xml:space="preserve">[[slika:Jakstat_pathway.svg|thumb|280px| Signalni put JAK/STAT]]
'''Unutarćelijski receptori''' su [[receptor (biohemija)|receptori]] koji se nalaze unutar [[ćelija (biologija)|ćelije]], umjesto na površini [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Primjeri takvih receptora su klasa [[jedarni receptor|jedarnih receptora]]&lt;ref name = &quot;pmid11459855&quot;&gt;{{cite journal | author = Olefsky JM | title = Nuclear receptor minireview series | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 40 | pages = 36863–4 | year = 2001 | pmid = 11459855 | doi = 10.1074/jbc.R100047200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Evans_1988&quot;&gt;{{cite journal | author = Evans RM | title = The steroid and thyroid hormone receptor superfamily | url = https://archive.org/details/sim_science_1988-05-13_240_4854/page/888 | journal = Science | volume = 240 | issue = 4854 | pages = 889–95 | year = 1988 | doi = 10.1126/science.3283939 | pmid = 3283939}}&lt;/ref&gt; lociranih u [[ćelijsko jedro|jedru]] i [[citoplazma|citoplazmi]] i [[IP3 receptor|IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor]] na [[Endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]. [[Ligand]]i koji se vezuju za njih su obično intracelularni [[Sekundarni glasnik|sekundarni glasnici]] poput [[inozitol-trisfosfat]]a (IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) i vanćelijski  [[lipofilnost|lipofilni]] [[hormon]]i, npr. [[steroidni hormon|steroidni]]. Pojedini inutarkrini [[peptidni hormon]]i su također unutarćelijski receptori.

== Primjeri ==
*[[Transkripcijski faktor]]i
*[[Jedarni receptor]]i
*Ostali
** [[Sigma-1 receptor|Sigma&lt;/sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] ([[neuroaktivni steroid|neurosteroidi]])
** [[IP3 receptor|IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor]] ([[inozitol-trifosfat]], IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)

==Također pogledajte==
* [[Receptor (biohemija)|Receptor]]
* [[Steroidni hormon]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nuclear-receptor.com/ ''Nuclear Receptor'' journal homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213094012/https://nuclear-receptor.biomedcentral.com/ |date=13. 2. 2021 }}
* [http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm Nuclear receptor resource] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511195543/http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm |date=11. 5. 2008 }} at Georgetown University
* [http://www.nursa.org/ Nuclear receptor signalling atlas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070829024248/http://www.nursa.org/ |date=29. 8. 2007 }} (NURSA, open-access journal)
{{Ćelijska komunikacija}}
{{Transdukcija signala}}
{{Transkripcijski faktori}}

[[Kategorija:Unutarćelijski receptori]]
[[Kategorija:Receptori]]</text>
      <sha1>8827gzswtaoet3xk9lcp1nta2hswxji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478083</id>
    <revision>
      <id>3923678</id>
      <parentid>3922845</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:42:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:BIH Order of the Star of Karageorge 3rd class ribbon.svg]] → [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg]] → The file was renamed on Commons, but the filename was not changed in the language versions because Delinker did not perform the task. ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>3923678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8342" sha1="3219lmcb73jpub1ptqiexq9rc2nm4qj" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}

'''Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske''' sistem su nagrada iz 1993. godine u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i to su javna entitetska priznanja Republike Srpske koja se dodjeljuju licima ili institucijama. U ovom sustavu postoji 15 ordena i 7 medalja i predstavljaju nagradu za posebne zasluge i djela koja su neponovljiva i jedinstvena ili za dobro služenje na dužnosti ili u službi ili za sudjelovanje u događaju u kojem je primijenjena neka vrijednost. Institucija koja raspravlja i odlučuje o dodjeli je Kancelarija ordena Republike Srpske.

Za svaku nagradu &quot;Statuti ordena i medalja Republike Srpske&quot; određuje način dodjele, prijedloge i druge uvjete povezane s dodjelom nagrade i dodjelom je također povelje. Po statutu također neki ukrasi imaju svog zaštitnika i slavu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://srpskaenciklopedija.org/doku.php?id=%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B8_%D0%BE%D1%80%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B8_%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_1995|title=Статути ордена и медаља Републике Српске (1995)|date=27. 10. 2018|website=Српска енциклопедија|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/plus/teme/orden-vrijedi-onoliko-koliko-vrijedi-djelo/31558|title=Орден вриједи онолико колико вриједи дјело|last=Вујанић|first=Дејан|date=28. 11. 2009|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pored entitetskih odlikovanja tu su i odlikovanja organizacija i institucija Republike Srpske.

== Odlikovanja ==

=== Ordeni ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!'''Izgled'''
!'''Orden'''
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden Republike Srpske]]
|Na ogrlici
|''Орден Републике Српске на огрлици''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Na lenti
|''Орден Републике Српске на ленти''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Order of Nemanjichs ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Nemanjića]]
|
|''Орден Немањића''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with gold wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden zastave Republike Srpske]]
|sa zlatnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са златним вијенцем''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with silver wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са сребрним вијенцем''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje I - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvijezde]]
|1. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде првог реда''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje II - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде другог реда''
|-
|'''8'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде трећег реда''
|-
|'''9'''
|[[Datoteka:BIH Order of Milosh Obilich ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Miloša Obilića]]
|
|''Орден Милоша Обилића''
|-
|'''10'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Orden Njegoša (Republika Srpska)|Orden Njegoša]]
|1. Klasa
|''Орден Његоша првог реда''
|-
|'''11'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Његоша другог реда''
|-
|'''12'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Његоша трећег реда''
|-
|'''13'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with golden rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden za hrabrost (Republika Srpska)|Orden časti]]
|sa zlatnim zracima
|''Орден части са златним зрацима''
|-
|'''14'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with silver rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim zracima
|''Орден части са сребрним зрацима''
|-
|'''15'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Charity Cross ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Krst milosrđa (Republika Srpska)|Orden Krst milosrđa]]
|
|''Орден Крст милосрђа''
|}

=== Medalje ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Izgled
!Medalja
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Peter Mrkonjic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja Petra Mrkonjića]]
|
|''Медаља Петра Мркоњића''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Major Milan Tepic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja majora Milana Tepića]]
|
|''Медаља мајора Милана Тепића''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Merit to the People ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja zasluga za narod (Republika Srpska)|Medalja zasluga za narod]]
|
|''Медаља заслуга за народ''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Medalja za hrabrost (Republika Srpska)|Medalja za hrabrost]]
{{Small|(Medalja Gavrila Principa)}}
|Zlatna
|''Златна медаља за храброст''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Srebrna
|''Сребрна медаља за храброст''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalja za vojne zasluge]]
|
|''Медаља за војне заслуге''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Military Virtue Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojničke vrline (Republika Srpska)|Medalja za vojničke vrline]]
|
|''Медаља за војничке врлине''
|}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Order of the Republic of Srpska – collar.jpg|Orden Republike Srpske na ogrlici
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem
Datoteka:Order of Nemanjic (Republika Srpska).jpg|Orden Nemanjića
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 1st class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 1. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 2nd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 2. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 3rd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 3. klase
Datoteka:Orden Milosa Obilica.jpg|Orden Miloša Obilića
Datoteka:Orden Njegosa prvog reda.jpg|Orden Njegoša 1. klase
Datoteka:Orden Njegosa drugog reda.jpg|Orden Njegoša 2. klase
Datoteka:Orden Njegosa treceg reda.jpg|Orden Njegoša 3. klase
Datoteka:Orden Krst milosrdja.jpg|Krst milosrđa
Datoteka:Medalja Petra Mrkonjica.jpg|Medalja Petra Mrkonjića
Datoteka:Medalja zasluga za narod.jpg|Medalja zasluga za narod
Datoteka:Medalja za hrabrost zlatna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, zlatna)
Datoteka:Medalja za hrabrost srebrna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, srebrna)
Datoteka:Medalja za vojne zasluge.jpg|Medalja za vojne zasluge
Datoteka:Medalja za vojnicke vrline.jpg|Medalja za vojničke vrline
Datoteka:Medalja majora Milana Tepića.jpg|Orden Milana Tepića (prednja strana)
Datoteka:Medalja Milana Tepića (revers).jpg|Orden Milana Tepića (zadnja strana)
&lt;/gallery&gt;

== Odlikovanja Bosne i Hercegovine ==
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>3219lmcb73jpub1ptqiexq9rc2nm4qj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TMEM98</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478882</id>
    <revision>
      <id>3923610</id>
      <parentid>3885942</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17596" sha1="f5ohg5tyy7l8t1r7rs8num56n21rqor" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Transmembrabski protein 98''' je jednoprolazni membranaki [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''TMEM98'''.&lt;ref name=&quot;pmid11230166&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Wiemann S, Weil B, Wellenreuther R, Gassenhuber J, Glassl S, Ansorge W, Bocher M, Blocker H, Bauersachs S, Blum H, Lauber J, Dusterhoft A, Beyer A, Kohrer K, Strack N, Mewes HW, Ottenwalder B, Obermaier B, Tampe J, Heubner D, Wambutt R, Korn B, Klein M, Poustka A | title = Toward a catalog of human genes and proteins: sequencing and analysis of 500 novel complete protein coding human cDNAs | journal = Genome Res | volume = 11 | issue = 3 | pages = 422–35 |date=Mar 2001 | pmid = 11230166 | pmc = 311072 | doi = 10.1101/gr.GR1547R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: TMEM98 transmembrane protein 98| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=26022}}&lt;/ref&gt; Funkcija ovog proteina još uvijek nije poznata. TMEM98 je poznat i kao UNQ536/PRO1079.&lt;ref name=&quot;pmid12975309&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Clark HF, Gurney AL, Abaya E, etal |title=The secreted protein discovery initiative (SPDI), a large-scale effort to identify novel human secreted and transmembrane proteins: a bioinformatics assessment |journal=Genome Res. |volume=13 |issue=10 |pages=2265–70 |date=oktobar 2003  |pmid=12975309 |pmc=403697 |doi=10.1101/gr.1293003 }}&lt;/ref&gt;

== Gen ==
Ovaj gen se nalazi na plus lancu [[hromosom 17|hromosoma 17]] u lokusu 17q11.2.&lt;ref name = &quot;entrez&quot; /&gt; Prostire se iz baznih parova 31,254,928 to 31,272,124.&lt;ref name=&quot;ensembl&quot;&gt;{{cite web |url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?db=core;g=ENSG00000006042;r=17:31254928-31272124 |title=Ensembl genome browser 75: Homo sapiens - Summary - Gene: TMEM98 (ENSG00000006042) |access-date=13. 6. 2021 |archive-date=18. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218060428/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?db=core;g=ENSG00000006042;r=17:31254928-31272124 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Varijante ===
Dvije su poznate varijante transkripta, koje kodiraju  TMEM98. Varijanta jedan odgovara dužoj od ove dvije, a ima osam [[egzon]]a i duga je 1.808 baza.&lt;ref name=&quot;TMEM98A&quot;&gt;{{cite journal |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_015544.2 |title=Homo sapiens transmembrane protein 98 (TMEM98), transcript variant 1, - Nucleotide - NCBI |date=23. 6. 2018 }}&lt;/ref&gt; Varijantna dva kodira isti protein, ali je nešto kraća kod egzona 2 i nedostaje joj egzon 3; duga je 1732 baze.&lt;ref name=&quot;TMEM98B&quot;&gt;{{cite journal |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_001033504.1 |title=Homo sapiens transmembrane protein 98 (TMEM98), transcript variant 2, - Nucleotide - NCBI |date=23. 6. 2018 }}&lt;/ref&gt; Ova nedostajuća regija odgovara dužini od 85 baznih parova pri kraju 5'UTR.&lt;ref name=&quot;TMEM98B&quot;/&gt; Variant one is more abundant than Varijanta dva sa 17 puta većom količinom [[iRNK]] ekstrahirana je u raznim eksperimentima na ljudskom tkivu.&lt;ref name=&quot;AceView&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&amp;term=tmem98&amp;submit=Go |title=AceView: Gene:TMEM98, a comprehensive annotation of human, mouse and worm genes with mRNAs or ESTsAceView. }}&lt;/ref&gt;

==Kloniranje i ekspresija==
Awadalla et al. (2014) identificirali su TMEM98 unutar regije hromosoma 17 povezanih s autosomno dominantnim nanoftalmom (NNO4). Izvijestili su da TMEM98 kodira dvije varijante koje se razlikuju samo po svojim UTR-ovima s pet glavnih mjesta. Oba transkripta kodiraju izvedeni protein od 226 [[aminokiselina]], koji je bogat [[leucin]]om (13,3%) i visoko kiseo. [[RT-PCR]] analiza otkrila je varijabilnu ekspresiju obje varijante prerade TMEM98 u svim ispitivanim očnim tkivima ([[endotel]] [[rožnjača|rožnjače, [[šarenica|iris]], [[cilijarno tijelo]], [[bionjače]], [[očni živac]], glava vidnog živca i [[mrežnjača]]). Analiza [[baza podataka]] potvrdila je ekspresiju u nekoliko ovih očnih tkiva i također pokazala ekspresiju u svih 16 ispitivanih neočnih ljudskih tkiva, sa ekspresijom proteina TMEM98 i u jedru i u [[citoplazma|citoplazmi]]. Ortolozi TMEM98 otkriveni su u nekoliko kičmenjaka, sa najvećom konzerviranošću kod sisara.
Hartz (2014) mapirala je gen TMEM98 na hromosomskoj poziciji 17q11.2 na osnovu poravnanja sekvence TMEM98 (GenBank AL117619) sa [[genom]]skom sekvencom (GRCh38).

==Molekulska genetika==
U velikoj kavkazoidnoj porodici sa pet generacija s mapirtanjem nanoftalmosa na hromosom 17p12-q12 (NNO4), Awadalla et al. (2014) izvršili su sekvenciranje cijelog [[egzon]]a i identificirali [[heterozigot]]nu [[misens mutacija|misens mutaciju]] u genu TMEM98 (A193P) koja se u potpunosti odvojila od bolesti i nije pronađena u kontrolama.

Sekvenciranjem cijelog egzma i sangera u dvije višegeneracijske porodice, jedna njemačkog porijekla koja živi u SAD-u, a druga mikronezijskog nasljeđa koja živi na [[Marijanski otoci|Marijanskim otocima]], s [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim]] nanoftalmusom na hromosomskoj sekvenci 17p12-q12, Khorram et al. (2015) identificirali su heterozigotne mutacije u genu TMEM98, koje su se razlikovale od očekivanog  [[fenotip]]a u svakoj porodici.&lt;ref&gt;Awadalla, M. S., Burdon, K. P., Souzeau, E., Landers, J., Hewitt, A. W., Sharma, S., Craig, J. E. Mutation in TMEM98 in a large white kindred with autosomal dominant nanophthalmos linked to 17p12-q12. JAMA Ophthal. 132: 970-977, 2014. [PubMed]: 24852644&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Khorram, D., Choi, M., Roos, B. R., Stone, E. M., Kopel, T., Allen, R., Alward, W. L. M., Scheetz, T. E., Fingert, J. H. Novel TMEM98 mutations in pedigrees with autosomal dominant nanophthalmos. Molec. Vision 21: 1017-1023, 2015. [[PubMed]]: 26392740&lt;/ref&gt;

== Evolucija ==

=== Paralozi ===
Nisu poznati [[paralozi]] za TMEM98.&lt;ref name = &quot;ensembl&quot;/&gt; Iako nisu funkcionalni, postoje dva [[pseudogen]]a na [[hromosom 6|hromozomima 6]] i 14 u ''[[Homo sapiens]]''.&lt;ref name=&quot;GeneCards&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=TMEM98 |title=TMEM98 Gene - GeneCards &amp;#124; TMM98 Protein &amp;#124; TMM98 Antibody }}&lt;/ref&gt;

=== Ortolozi ===
[[Transmembranski protein]] 98 izuzetno je konzerviran kod [[riba]], [[vodozemci|vodozemaca]], [[gmizavci|gmizavaca]], [[ptica]] i drugih [[sisar]]a koji nisu ljudi. Samo je malo konzerviran i kod [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]], uključujući i [[insekti|insekte]],  i ne nalazi se kods [[bakterija]], [[archaea]], [[protisti|protista]], [[biljke|biljaka]] ili [[gljiva]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Rod i vrsta !! Uobičajeno ime!! Razred !! Pristup !! Identitet (%)
|-
| ''[[Pan paniscus]]'' ||Bonobo|| [[Mammalia]] || XP_003818064.1 || 99%
|-
| ''[[Felis catus]]'' || Domaća mačka || Mammalia || XP_003996602 || 99%
|-
| ''[[Mus musculus]]'' || Miš || Mammalia || NP_083813.1 || 99%
|-
| ''[[Myotis davidii]]'' ||Mišouhi šišmiš|| Mammalia || ELK33053.1 || 95%
|-
| ''[[Heterocephalus glaber]]'' ||Goli krtičasti pacov|| Mammalia || EHB09150.1 || 94%
|-
| ''[[Anolis carolinensis]]'' || Šumski gušter|| [[Reptilia]] || XP_003222593 || 85%
|-
| ''[[Taeniopygia guttata]]'' ||Zebrasta zeba|| [[Aves]] || XP_002193870.1 || 78%
|-
| ''[[Tetraodon nigrovirdis]]'' || Zelenopjegava pufer-riba|| [[Actinopterygii]] || CAG07250.1 || 78%
|-
| ''[[Bombus impatiens]]'' ||Obični istočni bumar|| [[Insecta]] || XP_003489307.1 || 42%
|-
| ''[[Harpegnathos saltator]]'' ||Skakajući mrav|| Insecta || EFN84682.1 || 40%
|-
| ''[[nematoda|Trichinella spiralis]]'' ||Parazitska nematoda|| [[Annelida]] || XP_003372303.1 || 37%
|}

=== Filogenija ===
Grafikon postotka promjene tokom vremena kreiran  je pomoću vremenskog stabla.&lt;ref name=&quot;TimeTree&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.timetree.org/ |title=TimeTree :: The Timescale of Life }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Phylogenetic Change Over Time of TMEM98.png|500px||framed|center|Postotak promjrna tokom vremena]]

== Protein ==
Obje varijante (jedan i dva) kodiraju isti protein od 226  [[aminokiselina]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt; Protein ima 24,6 kdal s [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] 4,26.&lt;ref name=&quot;Workbench&quot;&gt;{{cite web |url=http://workbench.sdsc.edu/ |title=SDSC Biology Workbench }}&lt;/ref&gt; i molekulskom težinom od 24.611,&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9Y2Y6#sequences |title=UniProt, Q9Y2Y6 |access-date=12. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;.
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;METVVIVAIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLATIFLASF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AALVLVCRQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YCRPRDLLQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YDSKPIVDLI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GAMETQSEPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELELDDVVIT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NPHIEAILEN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDWIEDASGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSHCIAILKI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CHTLTEKLVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MTMGSGAKMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSASVSDIIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAKRISPRVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DVVKSMYPPL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DPKLLDARTT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALLLSVSHLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVTRNACHLT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGLDWIDQSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SAAEEHLEVL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;REAALASEPD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGLPGPEGFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QEQSAI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

'''Aminokiselinska sekvenca'''
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

=== Domeni ===
U ovom proteinu nema signalnih [[peptid]]a.&lt;ref name=&quot;SignalP&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbs.dtu.dk/services/SignalP/ |title=SignalP 4.1 Server }}&lt;/ref&gt; [[Transmembranski domen]] dug je 22 aminokiseline,  6-28. Aminokiseline na [[N-kraj]]njoj strani nalaze se izvan ćelije, a aminokiseline na [[C-kraj]]evoj strani su izvan ćelije.&lt;ref name=&quot;SOSUI&quot;&gt;{{cite web |url=http://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/sosui_submit.html |title=harrier.nagahama-i-bio.ac.jp |access-date=13. 6. 2021 |archive-date=27. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210527074702/https://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/sosui_submit.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Parologni domen [[GRAP2|Grap2]] i interakcija ciklin-D (pfam13324) obuhvataju 81-151 i vrlo su konzervirani u [[ortolozi]]ma.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/wrpsb.cgi |title=NCBI Conserved Domain Search }}&lt;/ref&gt; This region is involved in the regulation of proliferation and cell differentiation using Grap2 and cyclin-d-mediated signaling pathways.&lt;ref name = pmid10801854&gt;{{cite journal | date = juli 2000 |vauthors=Xia C, Bao Z, Tabassam F, Ma W, Qiu M, Hua S, Liu M | title = GCIP, a novel human grap2 and cyclin D interacting protein, regulates E2F-mediated transcriptional activity | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-07-07_275_27/page/20942 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 27 | pages = 20942–8 | pmid = 10801854 | doi = 10.1074/jbc.M002598200| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Sekundarna struktura ===
TMEM98 se sastoji od 7 [[alfa-heliks]]a, kako je predvidio [[NCBI]] CBLAST, sa e-vrijednošću od 9x10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;CBLAST&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cblast/cblast.cgi |title=Welcome to NCBI Related Structure Search }}&lt;/ref&gt;

== Regulacija ==

===Nivo  iRNK ===
'''[[Promotor (genetika)|Promotorska]] regija'''  duga je is 901 [[bazni par]]. Ispod su prikazani najkonzerviraniji predviđeni '''[[faktori transkripcije]]'''.&lt;ref name=&quot;Genomatix&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.genomatix.de/ |title=Genomatix - NGS Data Analysis &amp; Personalized Medicine |access-date=13. 6. 2021 |archive-date=2. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Transkripcijski faktor !! Startni !! Stop !! Lanac !! Sekvenca
|-
| GC-boksni faktori SP1/GC || 58 || 74 || + || gtagGGGGtgtgtgttt
|-
| C2H2 transkripcijski faktor 5 cinkovog prsta|| 102 || 116 || + || tgtatgGGATggagt
|-
| C2H2 transkripcijski faktor 2 cinkovog prsta || 48 || 70 || - || acacaCCCCctaccctgccatcc
|-
| Sastavljeni motiv od mjesta vezanja za pluripotenciju ili faktore matičnih ćelija || 151 || 169 || + || gggctctGCATttgtactc
|-
| Kalcij-odgovorni element || 352 || 362 || + || agaccGAGGca
|-
| CP2-eritrocitni faktor oslobođen u ''[[Drosophila]]'' Elf1 II B || 386 || 404 || - || cTCTGccactcactagcta
|-
| GC-boksni faktori SP1/GC || 500 || 516|| + || gcccgGGGCggggcgca
|-
| Faktor transkripcije induciran metalom || 505 || 519 || - || gcctGCGCcccgccc
|-
| Protein 57 KRAB domena cinkovog prsta  || 543 || 555 || + || gtcTGCCgcccgg
|-
| Pleomorfni adenomski gen|| 567 || 589 || + || cgGGGGcgcgaggaaggggtgtt
|-
| Porodica gena CTCF i  BORIS, transkripcijski regulatori || 615 || 641 || + || tgccccggccgccgGGGGgcctggcgg
|-
| Induciran protein C i faktor oslobađanja EGR/faktora nervnog rasta|| 695 || 713 || + || gggcgcggGGGCgcgaggc
|-
| E2F-myc aktivator i regulator ćelijskog ciklusa || 663 || 679 || - || ggcccgcgcCAAAtccc
|-
| Transkripcijski faktor RNK-polimeraze II || 670 || 676 || - || ccgCGCC
|-
| Transkripcijski faktor RNK-polimeraze II || 696 || 702 || - || ccgCGCC
|-
| Jedarni respiracijski faktor 1 || 694 || 710 || - || tcgcGCCCccgcgcccc
|-
| Selenocistein-tRNK aktivacijski faktor || 725 || 755 || + || ggccgcggcgcttCCCGgcatgctccgctgc
|-
| Jedarni respiracijski faktor 1 || 758 || 774 || + || gcccGCGCccgcgcccg
|-
| Histonski jedarni  faktor P || 771 || 783 || + || ccCGGActttgcc
|-
| Jedarni respiracijski faktor 1 || 759 || 775 || - || ccggGCGCgggcgcggg
|-
| Transkripcijski faktor RNK-polimeraze II || 886 || 892 || - || ccgCGCC
|}

'''Moguće matične petlje'''

UTR 5'ima dvije moguće osovinske petlje. Nalaze se od 279-303 i 342-372. U 3 'UTR postoji moguća petlja sa pertzeljkom locirirana na 1487-1502.&lt;ref name=&quot;mfold&quot;&gt;{{cite web |url=http://mfold.rna.albany.edu/?q=mfold |title=The Mfold Web Server &amp;#124; mfold.rit.albany.edu }}&lt;/ref&gt;

'''Vezna mjesta mikroRNK'''
Kako je predviđeno programom  [[TargetScan]], u 3' UTR,  postoji jedno mjesto vezanja [[miRNK]].&lt;ref name=&quot;Target Scan&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.targetscan.org/ |title=TargetScanHuman 6.2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Predicting effective microRNA target sites in mammalian mRNAs|journal = eLife|date = 12. 8. 2015|issn = 2050-084X|pmc = 4532895|pmid = 26267216|pages = e05005|volume = 4|doi = 10.7554/eLife.05005|language = en|first1 = Vikram|last1 = Agarwal|first2 = George W.|last2 = Bell|first3 = Jin-Wu|last3 = Nam|first4 = David P.|last4 = Bartel}}&lt;/ref&gt; This miRNA, hsa-miR-4782-3p, may play a role in breast cancer.&lt;ref name=&quot;pmid 21199797&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Persson H, Kvist A, Rego N, etal |title=Identification of new microRNAs in paired normal and tumor breast tissue suggests a dual role for the ERBB2/Her2 gene |journal=Cancer Res. |volume=71 |issue=1 |pages=78–86 |date=januar 2011  |pmid=21199797 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-10-1869 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Proteinska razina===
TMEM98 ima četiri predviđena mjesta glikacije, na aminokiselinama 44, 118, 120 i 133.&lt;ref name=&quot;NetGlycate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetGlycate/ |title=NetGlycate 1.0 Server }}&lt;/ref&gt; Postoje i mjesta serinske fosforilacije na pozicijama 60, 122, 124, 136, 145 i 191, a [[treonin]]ska mjesta fosforilacije na 55, 105 i 160.&lt;ref name=&quot;NetPhos&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ |title=NetPhos 2.0 Server }}&lt;/ref&gt; Sva su ova mjesta na [[N-terminal]]noj  strani transmembranskog područja i nalaze se unutar ćelijskog [[citosol]]a.

== Klinički značaj ==
Mutacije u TMEM98 uzrokuju [[autosomno dominantni nanoftalmus]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | pmid = 24852644
| year = 2014
| last1 = Awadalla
| first1 = M. S.
| title = Mutation in TMEM98 in a Large White Kindred with Autosomal Dominant Nanophthalmos Linked to 17p12-q12
| url = https://archive.org/details/sim_jama-ophthalmology_2014-08_132_8/page/970
| journal = JAMA Ophthalmology
| last2 = Burdon
| first2 = K. P.
| last3 = Souzeau
| first3 = E
| last4 = Landers
| first4 = J
| last5 = Hewitt
| first5 = A. W.
| last6 = Sharma
| first6 = S
| last7 = Craig
| first7 = J. E.
| doi = 10.1001/jamaophthalmol.2014.946
 | volume=132
 | issue = 8
| pages=970–7
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 17]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>f5ohg5tyy7l8t1r7rs8num56n21rqor</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trepljasta ćelija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480365</id>
    <revision>
      <id>3923627</id>
      <parentid>3887934</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16214" sha1="31vwdkeqjjly2acbqjdh6dsodszpg9x" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime            = Trepljasta ćelija
| image           = Gray931.png
| caption         = Presjek kroz spiralni [[Cortijev organ]] (uvećano): &quot;vanjske trepljaste ćelije&quot; označene pri vrhu; &quot;unutrašnje trepljaste ćelije&quot; označene blizu centra.
| image2          = Cochlea-crosssection.svg
| caption2        = Poprečni presjek [[pužnica|pužnice]]. Unutrašnje trepljaste ćelije dnalaze se na završetku &quot;unutrašnjih živaca trepljastih ćelija&quot;, a vanjske trepljaste ćelije su na završetku &quot;vanjske treplje&quot;  nervne ćelije.
| location        = [[Pužnica]]
| function        = Pojačavanje zvučnih talasa i prenošenje slušnih informacija u [[moždano stablo]]
| neurotransmitter= [[Glutamat]]
| morphology      = Jedinstvena (Vidi tekst)
| afferents       = Nema
| efferents       = Preko [[slušni živac|slušnog živca]] do [[vestibulopužnični živac|vestibulopužničnog živca]] do [[donji kolikulus|donjeg kolikulusa]]
}}
[[slika:Journey of Sound to the Brain.ogg|thumb|Prodiranje zvukova od izvora do moždanog centra|400x400px]]
'''Trepljaste ćelije''' su [[senzorni receptor]]i i [[čulo sluha|slušni sistem]] i [[vestibulski sistem]] u [[uho|ušima]] svih [[kičmenjak]]a i u [[organ bočne linije|organu bočne linije]] [[riba]]. Putem [[Mehanotransdukcija|mehanotransdukcije]], trepljaste ćelije otkrivaju kretanje u svom okruženju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lumpkin |first1=Ellen A. |last2=Marshall |first2=Kara L. |last3=Nelson |first3=Aislyn M. |year=2010 |title=The cell biology of touch |journal=The Journal of Cell Biology |volume=191 |issue=2 |pages=237–248 |doi=10.1083/jcb.201006074|pmc=2958478 |pmid=20956378}}&lt;/ref&gt;

U [[sisar]]a, slušne trepljaste ćelije nalaze se unutar spirale [[Cortijev organ|Cortijevog organa]] na tankoj [[bazilarna membrana|bazilarnoj membrani]] u [[pužnica|pužnici]] [[unutrašnje uho|unutrašnjeg uha]]. Ime su dobili po čupercima [[stereocilija]], zvanim  ''snopovi cilija'' i koji strše iz [[ćelijska membrana|apikalne površine]] ćelije, u tekućinom ispunjeni [[pužnični kanal]]. U svakoj ćeliji  ima od 50 do 100 stereocilija, kada su čvrsto zbijene&lt;ref&gt;{{Cite web|last=McPherson|first=Duane|date=18. 6. 2018|title=Sensory Hair Cells: An Introduction to Structure and Physiology|url=https://academic.oup.com/icb/article/58/2/282/5039866?searchresult=1|website=Oxford Academic}}&lt;/ref&gt; i smanjuju brojnost što su dalje udaljene od [[kinocilija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Schlosser|first=Gerhard|date=1. 6. 2018|title=A Short History of Nearly Every Sense—The Evolutionary History of Vertebrate Sensory Cell Types|url=https://academic.oup.com/icb/article/58/2/301/4993961?searchresult=1|website=Oxford Academic}}&lt;/ref&gt; Snopovi cilija (treplji) raspoređeni su kao kruti stubovi koji se kreću u podnožju, kao odgovor na podražaje primijenjene na vrhovima.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Swalla|first=Billie|date=20. 6. 2018|title=High Time for Hair Cells: An Introduction to the Symposium on Sensory Hair Cells|url=https://academic.oup.com/icb/article/58/2/276/5040788?searchresult=1|website=Oxford Academic}}&lt;/ref&gt;

[[Sisar]]ske  pužnične treplje imaju dva anatomski i funkcionalno različita tipa, poznata kao vanjske i unutrašnje trepljaste ćelije. Oštećenje ovih ćelija rezultira [[senzorinervni gubitak sluha|smanjenom osjetljivošću sluha]], a budući da se trepljaste ćelije unutrašnjeg uha ne mogu [[regeneracija (biologija)|regenerirati]], ovo oštećenje je trajno.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Nadol |first=Joseph B. |year=1993 |title=Hearing loss |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1993-10-07_329_15/page/1092 |journal=New England Journal of Medicine |volume=329 |pages=1092–1102 |doi=10.1056/nejm199310073291507 |pmid=8371732 |issue=15}}&lt;/ref&gt; Međutim, drugi organizmi, poput često proučavanih [[zebrica]] i [[ptica]] imaju trepljaste ćelije koje se mogu regenerirati.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lush |first1=Mark E. |last2=Piotrowski |first2=Tatjana |year=2013 |title=Sensory hair cell regeneration in the zebrafish lateral line |journal=Developmental Dynamics |volume=243 |issue=10 |pages=1187–1202 |doi=10.1002/dvdy.24167 |pmid=25045019 |pmc=4177345}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cotanche 1994 1–18&quot;&gt;{{cite journal |last=Cotanche |first=Douglas A. |year=1994 |title=Hair cell regeneration in the bird cochlea following noise damage or ototoxic drug damage |journal=Anatomy and Embryology |volume=189 |issue=1 |pages=1–18 |doi=10.1007/bf00193125|pmid=8192233 |s2cid=25619337 }}&lt;/ref&gt;
Ljudska [[pužnica]] sadrži oko 3.500 unutrašnjih i 12.000 vanjskih trepljastih ćelija po rođenju.&lt;ref&gt;Rémy Pujol, Régis Nouvian, Marc Lenoir, &quot;[http://www.cochlea.eu/en/hair-cells Hair cells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221115225413/http://www.cochlea.eu/en/hair-cells |date=15. 11. 2022 }} (cochlea.eu)&lt;/ref&gt;

Vanjske trepljaste ćelije [[mehaničko pojačalo|mehanički pojačavaju]] zvuk niske razine koji ulazi u [[pužnica|pužnicu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ashmore|first=Jonathan Felix|year=1987|title=A fast motile response in guinea-pig outer hair cells: the cellular basis of the cochlear amplifier|journal=The Journal of Physiology|language=en|volume=388|issue=1|pages=323–347|doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016617|issn=1469-7793|pmid=3656195 |pmc=1192551}} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ashmore|first=Jonathan|author-link=Jonathan Ashmore|date=2008|title=Cochlear Outer Hair Cell Motility|url=https://semanticscholar.org/paper/6c408e8fb9aabe61c44d1eed621e63ad68df5c82|journal=Physiological Reviews|language=en|volume=88|issue=1|pages=173–210|doi=10.1152/physrev.00044.2006|issn=0031-9333|pmid= 18195086|s2cid=17722638}} {{open access}}&lt;/ref&gt; Pojačanje može biti pokrenuto kretanjem  snopova njihovih treplji ili pokretom ćelija pomoću električnog pogona. Ova takozvana somatska elektromotornost pojačava zvuk kod svih kopnenih kičmenjaka.
Na to utiče mehanizam zatvaranja mehaničkih senzornih ionskih kanala na vrhovima snopova treplji.
Unutrašnje trepljaste ćelije. u tekućinama pužnice, pretvaraju zvučne vibracije u električne signale koji se zatim prenose putem [[slušni živac|slušnog živca]] do centra za sluh  [[moždano stablo|moždanog stabla]] i do [[slušna moždana kora|slušnog korteksa]].

== Unutrašnje trepljaste ćelije – od zvučnog do nervnog signala == 
[[Slika:Organ of corti.svg|thumb|250px|right|Presjek [[Cortijev organ|Cortijevog organa]], sa unutrašnjim i vanjskim trepljastim ćelijama]]

Otklon [[stereocilija]] trepljaste ćelije otvara [[mehanički zatvoreni ionski kanal|mehanički zatvoreni]] [[ionski kanal]] koji dopušta male, pozitivno nabijenim ionima (prvenstveno [[kalij]]a i [[kalcij]]a) ulazak u ćeliju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Müller|first=U|title=Cadherins and mechanotransduction by hair cells|journal=Current Opinion in Cell Biology|date=oktobar 2008|volume=20|issue=5|pages=557–566|pmid=18619539|pmc=2692626|doi=10.1016/j.ceb.2008.06.004
}}&lt;/ref&gt; Za razliku od mnogih drugih električno aktivnih ćelija, sama trepljasta ćelija ne aktivira [[akcijski potencijal]]. Umjesto toga, priliv pozitivnih iona iz endolimfe u skaliranom mediju depolarizira ćeliju, što rezultira [[receptorsi potencijal|receptorskim potencijalom]]. Ovaj receptorski potencijal otvara [[kalcijski kanal s naponom]]; ioni kalcija zatim ulaze u ćeliju i pokreću oslobađanje [[neurotransmiter]]a na [[bazna lamina|baznom]] kraju ćelije. Neurotransmiteri difundiraju kroz uski prostor između trepljaste ćelije i živčanog završetka, gdje se zatim vežu za [[receptor (biohemija|receptore]] i tako pokreću akcijske potencijale u živcu. Na ovaj način mehanički zvučni signal pretvara se u električni nervni signal. Repolarizacija trepljastih ćelija vrši se na poseban način. [[Perilimfa]] u ''[[scala tympani]]'' ima vrlo nisku koncentraciju pozitivnih iona. [[Elektrohemijski gradijent]] dovodi do toga da pozitivni ioni teku kroz kanale do perilimfe.

Trepljaste ćelije stalno propuštaju [[kalcij|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]]. Ovo isticanje uzrokuje [[tonija|tonijsko]] oslobađanje [[neurotransmiter]]a u [[sinapse]]. Smatra se da je to  oslobađanje ono što omogućuje trepljastim ćelijama da reagiraju tako brzo, kao odgovor na mehaničke podražaje. Brzina ćelijske reakcije također može biti posljedica činjenice da može povećati količinu oslobađanja neurotransmitera, kao odgovor na promjenu od samo 100&amp;nbsp;μV u [[membranski potencijal|membranskom potencijalu]].&lt;ref&gt;{{cite journal
| title   = Ca2+ current-driven nonlinear amplification by the mammalian cochlea in vitro
|vauthors=Chan DK, Hudspeth AJ | journal = Nature Neuroscience
| date    = februar 2005
| volume  = 8
| issue   = 2
| pages   = 149–155
| pmid    = 15643426
| doi     = 10.1038/nn1385
| pmc     = 2151387
}}&lt;/ref&gt;

Trepljaste elije također mogu razlikovati tonove, pomoću jednog od dva načina. Prvi koristi električnu rezonancu u [[epitelna polarnost|bazolateralnoj membrani]] ćelije. Električna rezonancija za ovaj put pojavljuje se kao prigušena oscilacija membranskog potencijala. koja reagira na primijenjeni električni impuls. Drugi put koristi tonotopske razlike bazilarne membrane. Ova razlika proizlazi iz različitih lokacija trepljastih ćelija.  One ćelije  koje imaju visokofrekventnu rezonanciju nalaze se na baznom kraju, dok se ćelije  koje imaju značajno nižu rezonancu frekvencije nalaze na apikalnom kraju [[epitel]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=McPherson|first=Duane R|date=1. 8. 2018|title=Sensory Hair Cells: An Introduction to Structure and Physiology|url=https://doi.org/10.1093/icb/icy064|journal=Integrative and Comparative Biology|volume=58|issue=2|pages=282–300|doi=10.1093/icb/icy064|issn=1540-7063|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske trepljaste  ćelije – akustička pretpojačala ==

U vanjskim trepljastim ćelijama sisara, različit receptorski potencijal pretvara se u aktivne vibracije sćelijskog tijela. Ova mehanička reakcija na električne signale naziva se somatska elektromotornost;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal
| title   = Evoked mechanical responses of isolated cochlear outer hair cells
| url   = https://archive.org/details/sim_science_1985-01-11_227_4683/page/194
| vauthors = Brownell WE, Bader CR, Bertrand D, de Ribaupierre Y 
| journal = Science
| date    = 11. 1. 1985
| volume  = 227
| issue   = 4683
| pages   = 194–196
| pmid    = 3966153
| doi     = 10.1126/science.3966153
| bibcode = 1985Sci...227..194B }}&lt;/ref&gt;
pokreće varijacije u dužini ćelije, sinhronizovano sa dolaznim zvučnim signalom i obezbeđuje mehaničko pojačavanje povratnom vezom do putujućeg talasa.&lt;ref&gt;A movie clip showing an isolated outer hair cell moving in response to electrical stimulation  can be seen  [https://mustelid.physiol.ox.ac.uk/drupal/?q=ear/dancing_hair_cell here (physiol.ox.ac.uk).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307171446/https://mustelid.physiol.ox.ac.uk/drupal/?q=ear%2Fdancing_hair_cell |date=7. 3. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Vanjske trepljste ćelije imaju samo [[sisari]]. Premda je osjetljivost sluha sisara slična onoj kod drugih razreda  [[kičmenjak]]a, bez funkcionalnih vanjskih trepljastih ćelija, osjetljivost se smanjuje za približno 50&amp;nbsp;dB. Kod nekih morskih sisara, vanjske trepljaste ćelije proširuju raspon sluha na oko 200&amp;nbsp;kHz.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Biology of Marine Mammals |veditors=Reynolds J, Rommel S |chapter=Marine Mammal Sensory Systems |vauthors=Wartzog D, Ketten DR |year=1999 |publisher=Smithsonian Institution Press |page=132 |s2cid=48867300 |chapter-url=https://pdfs.semanticscholar.org/02fa/5287ef68b112765facbd84c68e7256c99965.pdf |access-date=2. 8. 2021 |archive-date=19. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919061704/https://pdfs.semanticscholar.org/02fa/5287ef68b112765facbd84c68e7256c99965.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; One također poboljšali frekvencijsku selektivnost (frekvencijsku diskriminaciju), što je od posebne koristi za ljude, jer je omogućilo sofisticiran govor i muziku. Vanjske trepljaste ćelije su funkcionalne čak i nakon iscrpljivanja ćelijskih zaliha [[ATP]]-a.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Učinak ovog sistema je da [[linearnost|nelinearno pojača]] tihe zvukove više od jačih, tako da se širok raspon zvučnih pritisaka može smanjiti na mnogo manji raspon pomaka treplji.&lt;ref name=Hudspeth&gt;{{cite journal |journal=Neuron |date=28. 8. 2008 |volume=59 |issue=4 |pages=530–45 |doi=10.1016/j.neuron.2008.07.012 |title=Making an effort to listen: mechanical amplification in the ear |author=Hudspeth AJ |pmid=18760690 |pmc=2724262}}&lt;/ref&gt; Ovo svojstvo pojačanja naziva se [[pužnično pojačalo]].

Molekulska biologija trepljastih ćelija posljednjih je godina vidno je napredovala, identificirajući [[motorni protein]] ([[prestin]]) koji je u osnovi somatske elektromotornosti u vanjskim trepljastim ćelijama. Pokazalo se da Prestinova funkcija ovisi o signaliziranju [[hloridni kanal|hloridnog kanala]] i da je ugrožena uobičajenim morskim pesticidom [[tributiltin]]om. Budući da se ova klasa zagađivača [[biokoncentracija|biokoncentrata]] nalazi u lancu ishrane, učinak je izražen kod vodenih morskih predatora kao što su [[orke]] i [[kutovi zubani]].&lt;ref&gt;{{cite journal
| title   = Control of mammalian cochlear amplification by chloride anions
|author1=Santos-Sacchi Joseph |author2=Song Lei |author3=Zheng Jiefu |author4=Nuttall Alfred L | url= | date    = 12. 4. 2006
| journal = Journal of Neuroscience
| volume  = 26
| issue   = 15
| pages   = 3992–8
| doi     = 10.1523/JNEUROSCI.4548-05.2006
| pmid    = 16611815
|pmc=6673883 }}&lt;/ref&gt;

==Dodatne slike ==

&lt;gallery&gt;
 slika:Gray932.png| [[mrežasta membrana|lamina reticularis]] susjedne strukture
 slika:Stereocilia of frog inner ear.01.jpg|Stereocilije žabljeg unutrašnjeg uha
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|35em}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite journal |vauthors=Fettiplace R, Hackney CM |title=The sensory and motor roles of auditory hair cells |journal=Nature Reviews. Neuroscience |volume=7 |issue=1 |pages=19–29 |year=2006 |pmid=16371947 |doi=10.1038/nrn1828|s2cid=10155096 }}
* {{cite journal |vauthors=Rabbitt RD, Boyle R, Highstein SM |title= Mechanical amplification by hair cells in the semicircular canals |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=1–5 February 2010 |doi=10.1073/pnas.0906765107 |pmid= 20133682|lay-url=http://www.physorg.com/news184935465.html |volume=107 |issue=8 |pages=3864–9 |pmc=2840494|bibcode=2010PNAS..107.3864R }}
* {{cite journal |vauthors=Breneman KD, Brownell WE, Rabbitt RD|title=Hair cell bundles: flexoelectric motors of the inner ear |journal=PLOS ONE |volume=4 |issue=4 |date=22. 4. 2009 |doi=10.1371/journal.pone.0005201 |pmid= 19384413|lay-url=http://www.physorg.com/news159599814.html |pages=e5201 |pmc=2668172 |editor1-last=Brezina |editor1-first=Vladimir|bibcode = 2009PLoSO...4.5201B }}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hair cells}}
* [http://www.ks.uiuc.edu/Research/hearing/ Molecular Basis of Hearing]
* [http://auditoryneuroscience.com/ear/dancing_hair_cell Outer hair cell dancing &quot;rock around the clock&quot;]
* [http://www.yaleearlab.org/ ''Dancing OHC''] video Yale Ear Lab
* [https://www.neuinfo.org/mynif/search.php?q=Hair%20Cell&amp;t=data&amp;s=cover&amp;b=0&amp;r=20 NIF Search – Hair Cell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182138/https://www.neuinfo.org/mynif/search.php?q=Hair%20Cell&amp;t=data&amp;s=cover&amp;b=0&amp;r=20 |date=3. 3. 2016 }} via the Neuroscience Information Framework
* [https://www.scribd.com/doc/96781099/Hair-Tuning-Sound-Sensor Hair-Tuning-Sound-Sensor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210826155822/https://www.scribd.com/document/96781099/Hair-Tuning-Sound-Sensor |date=26. 8. 2021 }} A concise report on the recent development of sound      sensors based on hair tuning by students of SMMEE, [http://www.iitrpr.ac.in/ IIT Ropar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120614065037/http://www.iitrpr.ac.in/ |date=14. 6. 2012 }}
{{Slušni i vestibularni putevi}}
{{Nervno tkivo}}

[[Kategorija:Slušni sistem]]
[[Kategorija:Receptorske ćelije]]
[[Kategorija:Ljudske ćelije]]</text>
      <sha1>31vwdkeqjjly2acbqjdh6dsodszpg9x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pripjat (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483285</id>
    <revision>
      <id>3923596</id>
      <parentid>3915443</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Summershell67</username>
        <id>185159</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>У Припяти нет официального герба.</comment>
      <origin>3923596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5791" sha1="862pd5v4zqkljcb34qg7kvxhtfqy29d" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                             = Pripjat
| izvorno_ime_jez                 = uk
| izvorno_ime                     = Прип’ять
| slika_štit                      = 
| Država                          = {{ZID|Ukrajina}}
| naselj8e_vrsta                  = Grad
| službno_ime                     = 
| slika                           = Pripyat montage.jpg
| koordinate                      = {{coord|51|23|41|N|30|5|7|E|scale:100000|display=inline,title}}
| pushpin_karta                   = Ukrajina
| površina_ukupno                 = 8
| pozivni_broj                    = +380 4499
| stanovništvo_ukupno             = 49400 (1986. g)&lt;br /&gt;0 (danas)
| stanovništvo_gustoća            = 0
| poštanski_broj                  = 07215&lt;br /&gt;255614 (do 1986.)
| veb-sajt                        = {{URL|http://pripyat.com}}
}}

'''Pripjat''' ({{uk|Прип’ять}}) je napušteni grad&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://travelua.com.ua/en/ukraine/kyiv/pripyat-chernobyl-accident.html|title=Pripyat. Chernobyl accident {{!}} Kyiv|last=admin|date=25. 4. 2023|website=TRAVELSESH|language=uk|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/20160428-Chernobyl-Pripyat-archaeology-abandoned-ruins-nuclear-disaster-Pompeii-Ukraine|title=Why the Chernobyl Nuclear Ruins Are a 20th-Century Pompeii|date=28. 4. 2016|website=Adventure|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Černobilske zone isključenja koja je od regionalnog značaja u [[Ukrajina|Ukrajini]] ([[Kijevska oblast]]). Osnovan je 4. februara 1970. na obali [[Pripjat (rijeka)|istoimene rijeke]]. Stanovništvo je evakuisano zbog [[Černobiljska katastrofa|Černobilske katastrofe]] 1986. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.atlasobscura.com/places/abandoned-city-of-pripyat|title=Facts about the Abandoned City of Prypiat in Ukraine|last=Delireus|website=Atlas Obscura|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;, usljed koje se grad našao u poziciji u kojoj je i dan danas. Glavni povod za osnivanje grada bila je izgradnja jedne od najvećih [[Nuklearna centrala|nuklearnih elektrana]] u [[Evropa|Evropi]], a to je [[Černobiljska nuklearna elektrana]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://storymaps.arcgis.com/stories/e27c5b0d8a38410f9f623701f0b54713|title=Pripyat, the City Lost to Radiation|last=May|first=Mason|date=18. 4. 2023|website=ArcGIS StoryMaps|language=bs|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Grad se nalazi na sjeveru [[Kijevska oblast|Kijevske oblasti]], približno 180&amp;nbsp;km od glavnog grada [[Kijev]]a – na obali rijeke [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]], 2&amp;nbsp;km od Černobiljske nuklearne elektrane. U blizini grada, na stanici [[Janiv]], djeluje kontrolni punkt na granici s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]], i to između Janiva i stanice [[Jolča]]. Broj stanovnika je novembra 1985. iznosio 47.500.

== Geografija ==
Za izgradnju naselja za radnike Černobiljske nuklearne elektrane razmatrano je nekoliko lokacija, uglavnom u Černobiljskom okrugu, područja sjeverno i južno od sela Kopači i područje zapadno od željezničke stanice [[Janiv]]. Na kraju je odabrano zemljište od 3,5&amp;nbsp;km sjeverozapadno od elektrane na desnoj obali rijeke Pripjat, pritoke [[Dnjepar|Dnjepra]], po kojoj je novi grad dobio naziv. Izgradnju je provodila udarna građevinska firma tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Na zahtjev Partije vezano za izgradnju grada, izaslanici Komiteta stigli su iz svih krajeva SSSR-a. Grad se vremenom širio, a njegovi prvi stanovnici su bili graditelji. Pripjat se prvobitno sastojao od mikrodistrikta (okruga) koji su pretežno formirani oko centra grada.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Pripyat city photo and text about history {{!}} Чернобыль, Припять, зона отчуждения ЧАЭС|url=https://chornobyl.in.ua/en/the-pripyat-city-history.html|newspaper=Chernobyl, Pripyat, Chernobyl Exclusion Zone|date=8. 9. 2010|access-date=9. 6. 2026|language=en-US|last=admin}}&lt;/ref&gt;

Pripjat se sastojao od mikrodistrikta (susjedstava) koji su građeni u radijalnom uzorku oko centra grada. U gradu su graditelji uspješno koristili osvijetljene znakove, svijetle panele i dekorativnu keramiku na fasadama zgrada.&lt;ref name=&quot;проєкт&quot; /&gt;

Na istoku Pripjat graniči sa selom Semihodi, rijekom Pripjat i šumskim područjem, a na jugu sa prugom Ovruč – Černigiv i selom Janiv. Na zapadu grada kordone je ograničavao autoput Černobilj – Polisje, a na severu teritorija prekrivena niskim šumama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Pripjat 2019 06.jpg|&lt;small&gt;''Rijeka Pripjat u gradu kod pristaništa''&lt;/small&gt;
Datoteka:Red Forest (38344451736).jpg|&lt;small&gt;''Šumovito područje u blizini grada''&lt;/small&gt;
&lt;/gallery&gt;

Grad se nalazi u nizinskom, pretežno šumovitom i močvarnom području poznatom kao [[Polisje]]. Većina teritorije na kojoj je grad izgrađen je visoka 110–115 metara&lt;ref name=&quot;проєкт&quot;&gt;{{Cite book|last=|url=https://pripyat-city.ru/wp-content/uploads/2011/03/pripyat_71_general.pdf|title=Černobiljska nuklearna elektrana: urbanistički plan naselja|publisher=Ministarstvo energetike i elektrifikacije SSSR-a|year=1971|pages=105|lang=ru|access-date=14. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027183553/https://pripyat-city.ru/wp-content/uploads/2011/03/pripyat_71_general.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osim jugoistočnog dijela, gdje visina doseže do 118–120 metara. Teren je ravan s blagim nagibom prema rijeci i njenim pritokama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://mapy.com/en/letecka?source=osm&amp;id=10049&amp;ds=1
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Černobiljska zona isključenja]]
[[Kategorija:Černobiljska katastrofa]]</text>
      <sha1>862pd5v4zqkljcb34qg7kvxhtfqy29d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TMEM63A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486355</id>
    <revision>
      <id>3923609</id>
      <parentid>3914477</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:46:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20712" sha1="08eff7reqoaxednwi7tfpiicv6gtyf9" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''[[Transmembranski protein]] 63A''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''TMEM63A'''  sa  [[hromosom 1|hromosoma 1]].&lt;ref name=&quot;pmid9872452&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagase T, Ishikawa K, Suyama M, Kikuno R, Miyajima N, Tanaka A, Kotani H, Nomura N, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XI. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Res | volume = 5 | issue = 5 | pages = 277–86 |date=Apr 1999 | pmid = 9872452 | doi =10.1093/dnares/5.5.277  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9455484&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Seki N, Ohira M, Nagase T, Ishikawa K, Miyajima N, Nakajima D, Nomura N, Ohara O | title = Characterization of cDNA clones in size-fractionated cDNA libraries from human brain | journal = DNA Res | volume = 4 | issue = 5 | pages = 345–9 |date=Feb 1998 | pmid = 9455484 | doi =10.1093/dnares/4.5.345  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: TMEM63A transmembrane protein 63A| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=9725}}&lt;/ref&gt; Zreli ljudski protein ima približno 92,1 [[Jedinica atomske mase|kilodaltona]] (kDa), sa relativno visokom konzerviranošću mase u [[ortolozi]]ma.&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot;&gt;{{cite web|title=TMEM63A Analysis|url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|work=Biology Workbench|publisher=San Diego Supercomputing Center- University of California San Diego|access-date=8. 5. 2014|archive-date=11. 8. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Protein sadrži 11 [[transmembranski domen|transmembranskih domena]] i umetnut je u [[lizosom]]sku membranu.&lt;ref name=&quot;PMID20957757&quot;&gt;{{cite journal| vauthors= Schroder BA, Wrocklage C, Hasilik A, Saftig P |title=The Proteome of Lysosomes|journal=Proteomics|date=19. 10. 2010|volume=10|issue=22|pages=4053–4076|doi=10.1002/pmic.201000196|pmid=20957757|s2cid=25869334}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PMID17897319&quot;&gt;{{cite journal| vauthors= Schroder BA, Wrocklage C, Pan C, Jager R, Kosters B, Schafer H, Elsasser HP, Mann M, Hasilik A |title=Integral and Associated Lysosomal Membrane Proteins|journal=Traffic|date=28. 8. 2007|volume=8|issue=12|pages=1676–1686|doi=10.1111/j.1600-0854.2007.00643.x|pmid=17897319|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; BioGPS analiza za ''TMEM63A'' kod ljudi pokazuje da je gen sveprisutno eksprimiran, sa najvišim nivoima ekspresije pronađenim u [[T-ćelija]] ma i [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]].&lt;ref name=&quot;BioGPS&quot;&gt;{{cite web| title= BioGPS: TMEM63A|url=http://biogps.org/#goto=genereport&amp;id=9725|access-date= 12. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
             
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 807 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 92.126 [[dalton (jedinica)|Da]].
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MMDSPFLELW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSKAVSIREQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGLGDRPNDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YCYNSAKNST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLQGVTFGGI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PTVLLIDVSC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLFLILVFSI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IRRRFWDYGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IALVSEADSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRFQRLSSTS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SSGQQDFENE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGCCPWLTAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FRLHDDQILE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WCGEDAIHYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFQRHIIFLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VVVSFLSLCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILPVNLSGDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDKDPYSFGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTIANLQTDN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLLWLHTIFA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VIYLFLTVGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRHHTQSIKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KEENLVRRTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FITGLPRDAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KETVESHFRD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AYPTCEVVDV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLCYNVAKLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YLCKEKKKTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KSLTYYTNLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKTGQRTLIN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PKPCGQFCCC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVLGCEWEDA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ISYYTRMKDR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLERITEEER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HVQDQPLGMA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FVTFQEKSMA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TYILKDFNAC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KCQSLQCKGE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQPSSHSREL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YTSKWTVTFA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ADPEDICWKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSIQGLRWWL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QWLGINFTLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGLFFLTTPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IILSTMDKFN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VTKPIHALNN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PIISQFFPTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLWSFSALLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIVYYSTLLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SHWTKSGENQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IMMTKVYIFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFMVLILPSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLTSLDFFFR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WLFDKTSSEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIRLECVFLP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DQGAFFVNYV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IASAFIGNGM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLRLPGLIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YTFRMIMAKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AADRRNVKQN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QAFQYEFGAM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YAWMLCVFTV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVAYSITCPI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IAPFGLIYIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKHMVDRHNL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFVYLPAKLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGIHFAAVNQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALAAPILCLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WLYFFSFLRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GMKAPATLFT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FLVLLLTILV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLAHTCFGCF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KHLSPLNYKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEPASDKGSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEAHMPPPFT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PYVPRILNGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASERTALSPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQQQQTYGAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HNISGTIPGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLAQSATGSV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AAAPQEA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==

===Pregled===
''TMEM63A'' nalazi se na negativnom lancu [[DNK]] [[hromosom 1|hromosoma 1]], na lokaciji 1q42.12, obuhvatajući [[bazni par|bazne parove]] od 226,033.237 do 226,070.069.&lt;ref name=entrez/&gt; Aliasi uključuju KIAA0489 i KIAA0472. Proizvod ljudskog gena je 4.469 [[bazni par|bp]] [[iRNK]] sa 25 predviđenih [[egzon]]a.&lt;ref name= &quot;Ensembl&quot;&gt;{{cite web|title=Ensembl: TMEM63A|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?g=ENSG00000196187;r=1:226033237-226070069|access-date=8. 5. 2014|archive-date=17. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140517120258/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?g=ENSG00000196187;r=1:226033237-226070069|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoji devet predviđenih izoformi gena za [[prerada RNK|preradu]], od kojih tri kodiraju proteine. [[Promotor (genetika)|Promotorska]] analiza sprovedena je korištenjem El Dorada &lt;ref name=&quot;El Dorado&quot;&gt;{{cite web|title=El Dorado|url=http://www.genomatix.de/cgi-bin/eldorado/eldorado.pl?s=ea25554559dc59a06b1d8f7bfe784e26;RESULT=TMEM63A|publisher=Genomatix|access-date=17. 4. 2014}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; preko softverske stranice [[Genomatix]]. Predviđeni promotorski region obuhvata 971 [[bazni par|parova baza]], od 226,070.920 do 226,069.950 na negativnom lancu hromosoma 1.

===Gensko susjedstvo===
''TMEM63A'' nalazi se u blizini gena [[EPHX1]] na pozitivnom lancu DNK na [[hromosom 1|hromosomu 1]], kao i [[Lefty]] 1 gena na negativnom smislenom lancu.&lt;ref name=entrez /&gt; Ostali geni u istoj oblasti na hromosomu 1 uključuju [[SRP9]] i [[Lefty]] 3 na pozitivnom lancu i [[mikroRNK|MIR]]6741 i [[PYCR2]] na negativnom lancu.

===Ekspresija===
''TMEM63'' je sveprisutno eksprimiran u cijelom ljudskom tijelu na različitim nivoima, javlja se sa najvećom relativnom prevalencijom u [[Citotoksične T-ćelije|CD 8+ T ćelije]] i [[T-pomoćne ćelije|CD 4+ T ćelijama]].&lt;ref name=BioGPS /&gt;&lt;ref name=GDS596&gt;{{cite web|title=GDS596/214833_at/TMEM63A|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS596:214833_at|publisher=NCBI}}&lt;/ref&gt; Umjereni relativni nivoi ekspresije također se primjećuju u cijelom mozgu, posebno u [[potiljačni režanj|potiljačnom režnju]], [[tjemeni režanj|tjemenom režnju]] i [[pankreas|gušterači]].&lt;ref name=GDS596 /&gt; Analiza ''TMEM63A'' ekspresije kod miša, koristeći BioGPS, otkrila je više varijabilnih obrazaca ekspresije, pri čemu je najveća ekspresija uočena u [[želudac|želucu]] i [[debelo crijevo|debelom crijevu]].&lt;ref name=BioGPS/&gt; [[Faktor transkripcije]], predvidio je program  El Dorado iz [[Genomatix]], koji je otkrio da je ''TMEM63A'' visoko reguliran [[E2F]] regulatorima [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i [[EGR1]], faktorom za koji se vjeruje da je [[gen supresor tumora]] sa ekspresijom u [[mozak|mozgu]].&lt;ref name=&quot;El Dorado&quot; /&gt; Predviđa se da je [[3' UTR]]  vezan za regulatorni element [[mikroRNK|miR-9/9ab]].&lt;ref name=&quot;TargetScanHuman&quot;&gt;{{cite web|title=TargetScanHuman 6.2|url=http://www.targetscan.org/|publisher= Whitehead Institute for Biomedical Research|access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

==Protein==

===Svojstva ===
Zreli oblik ljudskog proteina TMEM63A ima 807 [[aminokiselina|aminokiselinskih]] ostataka sa [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] od 6,925.&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot; /&gt; Prilično je konzerviran među ortolozima. [[BLAST]]-ovo poravnavanje otkrilo je da protein sadrži tri domena: RSN1_TM i dva [[domen nepoznate funkcije|domena nepoznate funkcije]] (DUF4463 i DUF221).&lt;ref name=&quot;BLAST&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Marchler-Bauer A, etal | title = CDD: A Conserved Domain Database for the functional annotation of proteins. | journal = Nucleic Acids Res | volume = 39 | issue = D | pages = 225–229 |date=2011| url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/wrpsb.cgi?SEQUENCE=NP_055513.2&amp;FULL |doi=10.1093/nar/gkq1189 | pmid=21109532 | pmc=3013737}}&lt;/ref&gt; Predviđa se da je RSN1_TM uključen u transport [[Golgijev aparat|Golgijevih]] [[vezikula]] i [[egzocitoza|egzocitozu]]. [[DUF]]4463 je [[citosol]]ni i daleko homologan sa [[RNK-vezujući protein|RNK-vezujućim proteinima]]. Ovaj domen može se koristiti za određivanje orijentacije proteina u [[ćelijska membrana|membrani]], pri čemu je [[N-terminal]] proteina unutar [[lizosom]]a, a [[C-terminal]] lociran je u [[citosol]]u.

[[Posttranslacijska modifikacija]] određena je eksperimentalno i pomoću [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize. Postoje dva vjerovatna mjesta [[glikozilacija]] na proteinu: N38 i N450.&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|title=O94886 (TM63A_HUMAN)|url=https://www.uniprot.org/uniprot/O94886|publisher=UniProtKB|access-date=5. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Predviđena su korišćenjem NetNGlyc programa iz [[ExPASy]] i sekvence aminokiselina TMEM63A, kao i pretpostavljene orijentacije proteina u membrani.&lt;ref name=&quot;NetNGlyc&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Gupta R, Jung E, Brunak S|title=Prediction of N-glycosylation sites in human proteins|date=2004|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNGlyc/}}&lt;/ref&gt; Postoje tri vjerovatna mjesta [[fosforilacije]] na proteinu: S85, S98 i S735, koja su predviđena pomoću NetPhos programa.&lt;ref name=&quot;NetPhos&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Blorn N, Gammeltoft S, Brunak S|title=Sequence- and structure-based prediction of eukaryotic protein phosphorylation sites|url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1999-12-17_294_5/page/1351|date=1999|journal=Journal of Molecular Biology|volume=294|issue=5|pages=1351–1362|doi=10.1006/jmbi.1999.3310|pmid=10600390}}&lt;/ref&gt;

Protein ima tri [[izoforme]]. Zreli protein je označen kao izoforma CRA. Druge dvije izoforme su X1 i X2, koje imaju po 630, odnosno 468 aminokiselinskih ostataka. Izoformi X1 nedostaje [[N-kraj]] zrelog proteina, dok izoformi 2 nedostaje [[C-kraj]].&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot;/&gt;

===Interakcije===

Koristeći informacije zasnovane na tekstu, smatra se da TMEM63A potencijalno stupa u interakciju sa šest drugih proteina: [[EEF1D]],&lt;ref name=&quot;GeneCards&quot;&gt;{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=TMEM63A&amp;search=TMEM63A|publisher=Weizmann Institute of Science|access-date=16. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; [[FAM163B]], [[CPNE9]], [[TMEM90A]], [[STAC2]], [[HEATR3]] i [[WDR67]].&lt;ref name=&quot;String&quot;&gt;{{cite web|title=String Database|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|access-date=16. 5. 2014|archive-date=15. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515112426/http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Funkcija ===
Funkcija TMEM63A nije poznata, iako je jedno istraživanje otkrilo da se nalazi u regiji koja je vjerovatno regulirana putem [[mir-200]]-a, povezana s [[homeostaza|homeostazom]] [[epitel]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bonnet E, Tatari M, Joshi A, etal | title=Module network inference from a cancer gene expression data set identifies microRNA regulated modules. | journal=PLOS ONE | date=2010 | volume=5| issue =4| pages=e10162 |doi=10.1371/journal.pone.0010162 | pmid=20418949 | pmc=2854686 | bibcode=2010PLoSO...510162B | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Drugi su otkrili da je u kvantitativnom lokusu svojstava, povezan sa [[haloperidol]]ski izazvanom [[katalepsija|katalepsijom]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors=Hofstetter JR, Hitzemann RJ, Belknap JK, Walter NA, McWeeney SK, Mayeda AR| title= Characterization of the quantitative trait locus for haloperidol-induced catalepsy on distal mouse chromosome 1| journal=Genes, Brain and Behavior|date= 2008|volume=7| issue= 2|pages=214–223| doi=10.1111/j.1601-183x.2007.00340.x| pmid= 17696997| doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Evolucijska historija==

===Paralozi===

TMEM63A ima dva [[paralog]]a: TMEM63B, koji se nalazi na 6p21.1, i TMEM63C, na C14orf171.&lt;ref name=&quot;Altschul_1990&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Altschul SF, Gish W, Miller W, Myers EW, Lipman DJ | title = Basic local alignment search tool | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1990-10-05_215_3/page/403 | journal = J. Mol. Biol. | volume = 215 | issue = 3 | pages = 403–10 |date=oktobar 1990 | pmid = 2231712 | doi = 10.1016/S0022-2836(05)80360-2}}&lt;/ref&gt; Poravnavanje između njih pokazuje da je TMEM63C bliži TMEM63B nego TMEM63A.&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot; /&gt; BLAST poravnanje je pokazalo homologiju TMEM63A i TMEM63B sa proteinima koji su udaljeni poput biljaka, dok je TMEM63C bio homologan samo toliko udaljen kao kod [[drosophila]].&lt;ref name=BLAST /&gt; Ovo ukazuje da se TMEM63C vjerovatno odvojio od ta dva u ranoj fazi. [[beskičmenjak]]s.

===Rasprostranjenost ortologa===

TMEM63A ima veliki  raspon ortologa, sa homolozima prisutnim u organizmima koji su udaljeni poput biljaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]!! Uobičajeno ime !![[Razred (biologija)|Razred]] !! Pristup !! Postotak identiteta
|-
| ''[[lemuri|Otolemur garnettii]]'' || Lemur || [[Mammalia]] || XP_003791028.1
 || 91%
|-
| ''[[jelen|Vicugna pacos]]'' || Alpaka || Mammalia || XP_006198896.1 || 92%
|-
| ''[[Mus musculus]]'' || Miš || [[Mammalia ]]|| NP_659043.1 || 90%
|-
| ''[[morski sisari|Trichechus manatus latirostris]]''|| Zapadnoindijska morska krava || Mammalia || XP_004375949.1 || 89%
|-
| ''[[Canis lupus familiaris]]'' || Pas|| Mammalia || NP_001274088.1 || 89%
|-
| ''[[šišmiš|Myotis davidii]]'' || Mišouhi šišmiš || [[Mammalia]] || XP_006761379.1 || 80%
|-
| ''[[kornjače|Pelodiscus sinensis]]'' || Kineska mehkooklopna kornjača || [[Sauropsida]] || XP_006118107.1 || 71%
|-
| ''[[krokodili|Alligator sinensis]]'' || Kineski  aligator || [[Reptilia]] || XP_006016630.1 || 70%
|-
| ''[[ptice|Ficedula albicollis]]'' || Muharica  || [[Aves]] || XP_005043078.1 || 69%
|-
| ''[[Gallus gallus]]'' || Crvena  divlja kokoš || Aves || XP_419384.3 || 68%
|-
| ''[[Xenopus tropicalis]]'' || Zapadna kandžasta žaba || [[Amphibia]] || NP_001072343.1 || 65%
|-
| ''[[som|Ictalurus punctatus]]'' || Kanalski somić || [[koštunjave ribe|Actinopterygii]] || AHH42519.1 || 54%
|-
| ''[[komarac|Culex quinquefasciatus]]'' || Južni kućni komarac || [[Insecta]] || XP_001861445.1 || 34%
|-
| ''[[pljosnate gliste|Clonorchis sinensis]]'' || Kineski jetreni metilj || [[Trematoda]] || GAA53916.1 || 23%
|-
| ''[[Oryza sativa]]'' || Azijska riža || [[Liliopsida]] || NP_001065504.1 || 20%
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin |33em}}
*{{cite journal   |vauthors=Gregory SG, Barlow KF, McLay KE, etal |title=The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1. |journal=Nature |volume=441 |issue= 7091 |pages= 315–21 |year= 2006 |pmid= 16710414 |doi= 10.1038/nature04727 |bibcode=2006Natur.441..315G |doi-access= free }}
*{{cite journal   |vauthors=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, etal |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal   |vauthors=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, etal |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 |doi-access= free }}
*{{cite journal   |vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, etal |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 |doi-access=free }}
*{{cite journal   |vauthors=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, etal |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library. |url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | vauthors=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
{{refend}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Transmembranski proteini]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>08eff7reqoaxednwi7tfpiicv6gtyf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sukobi u vezi s vodenim resursima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487348</id>
    <revision>
      <id>3923598</id>
      <parentid>3874021</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7697" sha1="cylo77bvc2zpk0577q1uh3q8ssapsb3" xml:space="preserve">'''Vodeni sukob''' je termin koji opisuje sukob između zemalja, država ili grupa oko prava na pristup vodnim resursima.&lt;ref name=&quot;Allianz&quot;&gt;{{Cite web|url=http://knowledge.allianz.com/en/globalissues/climate_change/natural_disasters/water_conflicts.html|title=Water Conflicts: Fight or Flight?|last=Tulloch|first=James|date=26. 8. 2009|publisher=Allianz|archive-url=https://archive.today/20080829171957/http://knowledge.allianz.com/en/globalissues/climate_change/natural_disasters/water_conflicts.html|archive-date=29. 8. 2008|url-status=dead|access-date=14. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WWilson&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kameri-Mbote|first=Patricia|date=januar 2007|title=Water, Conflict, and Cooperation: Lessons from the nile river Basin|url=http://www.wilsoncenter.org/topics/pubs/NavigatingPeaceIssue4.pdf|journal=Navigating Peace|publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars|issue=4|archive-url=https://web.archive.org/web/20100706033750/http://www.wilsoncenter.org/topics/pubs/NavigatingPeaceIssue4.pdf|archive-date=6. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjene nacije]] priznaju da sporovi u vezi s vodom proizlaze iz suprotstavljenih interesa korisnika vode, javnih ili privatnih.&lt;ref&gt;[http://www.unesco.org/water/wwap/pccp/ United Nations Potential Conflict to Cooperation Potential, accessed November 21, 2008]&lt;/ref&gt; Kroz historiju se pojavljuje širok spektar sukoba oko vode, iako se tradicionalni ratovi rijetko vode samo zbog vode.&lt;ref&gt;[[Peter Gleick]], 1993. [http://www2.pacinst.org/reports/international_security_gleick_1993.pdf &quot;Water and conflict.&quot;] ''[[International Security]]'' Vol. 18, No. 1, pp. 79-112 (Summer 1993).&lt;/ref&gt; Umjesto toga, voda je kroz povijest bila izvor napetosti i faktor u sukobima koji počinju iz drugih razloga. Međutim, vodeni sukobi nastaju iz nekoliko razloga, uključujući teritorijalne sporove, borbu za resurse i stratešku prednost.&lt;ref&gt;[[Heidelberg Institute for International Conflict Research]] (Department of Political Science, [[University of Heidelberg]]); Conflict Barometer 2007:Crises – Wars – Coups d'État – Nagotiations – Mediations – Peace Settlements, 16th annual conflict analysis, 2007&lt;/ref&gt; Sveobuhvatnu onlajn bazu podataka o sukobima vezanim za vodu – hronologiju sukoba u vodi – razvio je Pacifički institut.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://worldwater.org/water-conflict/|title=Water Conflict Chronology|publisher=Pacific Institute|access-date=14. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Ova baza podataka navodi nasilje nad vodom unazad skoro 6.000 godina.

Ovi sukobi se dešavaju i u [[Slatka voda|slatkoj]] i u [[Morska voda|slanoj vodi]], i između i unutar nacija. Međutim, sukobi se uglavnom dešavaju oko slatke vode; jer su slatkovodni resursi neophodni, a ipak oskudni, oni su centar vodenih sporova koji nastaju zbog potrebe za [[Vodovod|pitkom vodom]], [[navodnjavanje]]m i [[Električni generator|proizvodnjom energije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=671&amp;section=14|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20010731141012/http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=671&amp;section=14|archive-date=31. 7. 2001|url-status=dead|access-date=1. 4. 2010}} Freshwater: lifeblood of the planet, accessed November 21, 2008&lt;/ref&gt; Kako je slatka voda vitalan, ali neravnomjerno raspoređen prirodni resurs, njena dostupnost često utiče na životne i ekonomske uslove zemlje ili regije. Nedostatak isplativih opcija vodosnabdijevanja u područjima kao što je Bliski istok,&lt;ref&gt;[http://www.unu.edu/unupress/unupbooks/80858e/80858e09.htm Murakami, Masahiro. 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110117045902/http://unu.edu/unupress/unupbooks/80858e/80858E09.htm |date=17. 1. 2011 }} ''Managing Water for Peace in the Middle East: Alternative Strategies, ''New York: United Nations University Press. Accessed online November 16, 2008.&lt;/ref&gt; između ostalih elemenata vodne krize može staviti ozbiljne pritiske na sve korisnike vode, bilo korporativne, vladine ili pojedinačne, što dovodi do napetosti i eventualno agresije.&lt;ref&gt;[http://www.unesco.org/water/wwap/pccp/] United Nations Potential Conflict to Cooperation Potential, accessed November 21, 2008&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Prekogranične vode su vode u kojima dvije ili više država graniče sa istim vodnim tijelom. Kako bi se osiguralo da ne dođe do sukoba o vodama, sklapaju se prekogranični vodni aranžmani ili sporazumi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zeitoun|first=Mark|last2=Mirumachi|first2=Naho|last3=Warner|first3=Jeroen|last4=Kirkegaard|first4=Matthew|last5=Cascão|first5=Ana|date=24. 5. 2019|title=Analysis for water conflict transformation|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/02508060.2019.1607479|journal=Water International|language=en|volume=45|issue=4|pages=365–384|doi=10.1080/02508060.2019.1607479|issn=0250-8060}}&lt;/ref&gt; Prema UN-u, ova saradnja treba da bude pravična i održiva u smislu da svaka država ne zloupotrebljava vodu, već koristi vodu u najbolju korist dok je štiti i čuva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unwatercoursesconvention.org/the-convention/part-ii-general-principles/article-5-equitable-and-reasonable-utilisation-and-participation/|title=Article 5: Equitable and reasonable utilisation and participation - UN Watercourses Convention|website=www.unwatercoursesconvention.org|access-date=8. 10. 2021|archive-date=8. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211008014614/https://www.unwatercoursesconvention.org/the-convention/part-ii-general-principles/article-5-equitable-and-reasonable-utilisation-and-participation/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Prema Međunarodnoj konferenciji o vodi i životnoj sredini iz 1992. godine,&lt;ref&gt;ICWE (1992). International Conference on Water and the Environment--Development Issues for the 21st Century, 26–31 January 1992, Dublin, Ireland : [http://www.ircwash.org/resources/international-conference-water-and-environment-development-issues-21st-century-26-31-0 the Dublin statement and report of the conference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509102114/https://www.ircwash.org/resources/international-conference-water-and-environment-development-issues-21st-century-26-31-0 |date=9. 5. 2019 }}, Geneva, Switzerland, ICWE Secretariat, [[World Meteorological Organization]]&lt;/ref&gt; voda je vitalni element za ljudski život, a ljudske aktivnosti su usko povezane sa dostupnošću i kvalitetom vode. Nažalost, voda je ograničen resurs i u budućnosti bi se pristup &quot;mogao pogoršati s klimatskim promjenama, iako su projekcije naučnika o budućim padavinama notorno mutne&quot;, piše Roger Harrabin.&lt;ref&gt;Roger Harrabin, [https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-18353963 &quot;Shortages: Water supplies in crises&quot;], &quot;BBC News&quot;, 19 June 2012&lt;/ref&gt; Štaviše, &quot;sada se uobičajeno kaže da je veća vjerovatnoća da će se budući ratovi na Bliskom istoku voditi oko vode nego nafte&quot;, rekao je Lester R. Brown na prethodnoj konferenciji o vodama u Stockholmu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.earth-policy.org/press_room/C68/stockholm_transcript|title=EPI Releases - How Water Scarcity Will Shape the New Century - EPI|website=www.earth-policy.org|access-date=9. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

Vodeni sukobi nastaju zato što potražnja za vodnim resursima i [[Vodovod|pitkom vodom]] može premašiti ponudu, ili zato što kontrola pristupa i raspodjele vode može biti sporna. Elementi vodne krize mogu izvršiti pritisak na pogođene strane da dobiju više zajedničkog resursa, uzrokujući diplomatske tenzije ili direktan sukob.

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Voda i politika]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Sukob]]
[[Kategorija:Resursi]]</text>
      <sha1>cylo77bvc2zpk0577q1uh3q8ssapsb3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>THOC5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488118</id>
    <revision>
      <id>3923608</id>
      <parentid>3918199</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:39:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15984" sha1="nb2ojfcf56aav2xvj8f6yx0jelkhyj1" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''[[Homolog]]  [[proteinska podjedinica|podjedinice]] 5 THO kompleksa'''  jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''THOC5''' sa [[hromosom 22|hromosoma 22]]. THOCs je član THO kompleksa koji je potkompleks kompleksa za [[transkripcija (genetika)|transkripciju]]/eksport (TREX).

THOC5 je evolucijski konzerviran kod viših [[eukarioti|eukariota]], ali tačne uloge THOC5 u transkripciji i ieksportu  [[iRNK]] još uvijek nisu jasne. THOC5 je [[fosforilacija|fosforiliziran]] pomoću nekoliko protein-kinaza na više ostataka nakon vanćelijskog stimulusa. To uključuje stimulaciju [[hormon rasta|faktorima rasta]]/[[citokin]]ima/[[hemokin]]ima ili reagensima za oštećenje [[DNK]]. Nadalje, THOC5 je supstrat za nekoliko [[onkogen]]ih [[tirozin]]-[[kinaza]], što sugerira da THOC5 može biti uključen u razvoj raka.

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  683 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  78.508 [[Dalton (jedinica)|Da]].
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSSESSKKRK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKVIRSDGAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEGKRNRSDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQEGKYYSEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEVDLRDPGR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DYELYKYTCQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELQRLMAEIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLKSRGGKDV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AIEIEERRIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SCVHFMTLKK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LNRLAHIRLK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGRDQTHEAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKVDAYHLQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QNLLYEVMHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKEITKCLEF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KSKHEEIDLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLEEFYKEAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDISKAEVTM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDPHQQTLAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDWELEQRKR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LAEKYRECLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NKEKILKEIE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKKEYLSSLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRLNSIMQAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPVQEYLFMP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FDQAHKQYET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ARHLPPPLYV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LFVQATAYGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACDKTLSVAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGSVDEAKAL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FKPPEDSQDD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESDSDAEEEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTKRRRPTLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VQLDDKRKEM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKRHPLSVML&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DLKCKDDSVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HLTFYYLMNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NIMTVKAKVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TAMELITPIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGDLLSPDSV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LSCLYPGDHG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKTPNPANQY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QFDKVGILTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDYVLELGHP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YLWVQKLGGL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HFPKEQPQQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIADHSLSAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HMETTMKLLK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TRVQSRLALH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQFASLEHGI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VPVTSDCQYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FPAKVVSRLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KWVTVAHEDY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MELHFTKDIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DAGLAGDTNL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YYMALIERGT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKLQAAVVLN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PGYSSIPPVF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLCLNWKGEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TNSNDDNIRA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MEGEVNVCYK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELCGPWPSHQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLTNQLQRLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLLDVYLETE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SHDDSVEGPK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EFPQEKMCLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LFRGPSRMKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKYNHPQGFF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SHR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

==Funkcija==

Nedavni podaci o THOC5 [[nokaut-miš]]evima otkrivaju da je THOC5 bitan element u održavanju [[Matične ćelije|matičnih ćelija]] i [[faktor rasta]]/[[citokin]]om posredovane [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]]/ [[ćelijska proliferacija|proliferacije]]. Nadalje, iscrpljivanje THOC5 utiče na manje od 1% ukupnog eksporta [[iRNK]] u stabilnom stanju, ali utiče na više od 90% gena indukovanih faktorom rasta/citokinom. THOC5, na taj način doprinosi 3′ obradi i/ili eksportu neposredno ranih gena induciranih vanćelijskim stimulansima. Ove studije donose novi uvid u vezu između kompleksa za eksport iRNK i neposrednog ranog genskog odgovora.

Podaci iz ovih studija takođe sugerišu da THOC5 može biti koristan alat za proučavanje biologije matičnih ćelija, za modifikaciju procesa diferencijacije i za terapiju [[kancer|raka]].&lt;ref&gt;Tran DDH, Koch A and Tamura T. THOC5, a member of the mRNA export complex: a novel link between mRNA export machinery and signal transduction pathways in cell proliferation and differentiation. Cell Communication and Signaling 2014, 12:3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tran DD, Saran S, Dittrich-Breiholz O, Williamson AJ, Klebba-Farber S, Koch A, Kracht M, Whetton AD, Tamura T (2013) Transcriptional regulation of immediate-early gene response by THOC5, a member of mRNA export complex, contributes to the M-CSF-induced macrophage differentiation. Cell death &amp; disease 4: e879&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Saran S, Tran DD, Klebba-Farber S, Moran-Losada P, Wiehlmann L, Koch A, Chopra H, Pabst O, Hoffmann A, Klopfleisch R, Tamura T (2013) THOC5, a member of the mRNA export complex, contributes to processing of a subset of wingless/integrated (Wnt) target mRNAs and integrity of the gut epithelial barrier. BMC Cell Biol 14: 51&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Griaud, F., Pierce, A., Gonzalez Sanchez, M.B., Scott, M., Abraham, S.A., Holyoake, T.L., Tran, D.D., Tamura, T., and Whetton, A.D. (2013). A pathway from leukemogenic oncogenes and stem cell chemokines to RNA processing via THOC5. Leukemia 27, 932-940.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Katahira J, Okuzaki D, Inoue H, Yoneda Y, Maehara K, Ohkawa Y (2013) Human TREX component Thoc5 affects alternative polyadenylation site choice by recruiting mammalian cleavage factor I. Nucleic Acids Research 41: 7060-7072&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Katahira J, Inoue H, Hurt E, Yoneda Y (2009) Adaptor Aly and co-adaptor Thoc5 function in the Tap-p15-mediated nuclear export of HSP70 mRNA. The EMBO Journal 28: 556-567&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ramachandran S., Tran DD., Klebba-Faerber S., Kardinal C., Whetton AD., Tamura T. An ataxia-teleaniectasia-mutated (ATM) kinase mediated response to DNA damage down-regulates the mRNA-binding potential of THOC5. RNA 17(11):1957-66, 2011&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Guria A., Tran D.D.H,Ramachandran S.,Koch A.,Bounkari O.,Dutta P,Hauser H,Tamura  T. Identification of mRNAs that are spliced but not exported to the cytoplasm in the absence of THOC5 in mouse embryo fibroblasts, RNA, 2011 17:00-00.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mancini,  A.,  Niemann-Seyde, S. C., Pankow, R.,  El Bounkari, O., Klebba-Färber, S., Koch, A., EJaworska, E., Spooncer, E., Gruber, A. D. , Whetton, A. D., Tamura, T. (2010) THOC5/FMIP, an mRNA export TREX complex protein, is essential for hematopoietic primitive cell survival in vivo. BMC Biology 8, 1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mancini, A., El Bounkari, O., Norrenbrock, A-F., Scherr, M., Schaefer, D., Eder M., Banham, A. H., Pulford, K., Lyne, L., Whetton A. D., and Tamura, T. (2007) FMIP controls the adipocyte lineage commitment of C2C12 cells by down-modulation of C/EBPalpha. Oncogene 26, 1020-1027.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mancini A., Koch A., Whetton A.D., and Tamura T. (2004)The M-CSF receptor substrate and interacting protein FMIP is governed in its subcellular localization by protein kinase C-mediated phosphorylation and thereby potentiates M-CSF-mediated differentiation. Oncogene, 23, 6581-9.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tamura,  T.,  Mancini, A., Joos,  H., Koch, A.,  Hakim,  C.,   Dumanski, J., Weidner, K.M.,   and Niemann, H. (1999) FMIP, a novel Fms-interacting protein, affects granulocyte/macrophage. Oncogene, 18, 6488-6495.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11979277&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Strasser K, Masuda S, Mason P, Pfannstiel J, Oppizzi M, Rodriguez-Navarro S, Rondon AG, Aguilera A, Struhl K, Reed R, Hurt E | title = TREX is a conserved complex coupling transcription with messenger RNA export | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-05-16_417_6886/page/304 | journal = Nature | volume = 417 | issue = 6886 | pages = 304–8 |date=maj 2002 | pmid = 11979277 | doi = 10.1038/nature746 | s2cid = 1112194 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8242058&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Xie YG, Han FY, Peyrard M, Ruttledge MH, Fransson I, DeJong P, Collins J, Dunham I, Nordenskjold M, Dumanski JP | title = Cloning of a novel, anonymous gene from a megabase-range YAC and cosmid contig in the neurofibromatosis type 2/meningioma region on human chromosome 22q12 | journal = Hum Mol Genet | volume = 2 | issue = 9 | pages = 1361–8 |date=Dec 1993 | pmid = 8242058 | doi =10.1093/hmg/2.9.1361  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10231032&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagase T, Ishikawa K, Suyama M, Kikuno R, Hirosawa M, Miyajima N, Tanaka A, Kotani H, Nomura N, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XIII. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Res | volume = 6 | issue = 1 | pages = 63–70 |date=Jul 1999 | pmid = 10231032 | doi =10.1093/dnares/6.1.63  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19015024&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Carney L, Pierce A, Rijnen M, Gonzalez Sanchez MB, Hamzah HG, Zhang L, Tamura T, Whetton AD | title = THOC5 couples M-CSF receptor signaling to transcription factor expression | journal = Cell Signal | volume = 21 | issue = 2 | pages = 309–16 |date=Dec 2008 | pmid = 19015024 | doi = 10.1016/j.cellsig.2008.10.018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18373705&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pierce A, Carney L, Hamza HG, Griffiths JR, Zhang L, Whetton BA, Gonzalez Sanchez MB, Tamura T, Sternberg D, Whetton AD | title = THOC5 spliceosome protein: a target for leukaemogenic tyrosine kinases that affects inositol lipid turnover | journal = Br J Haematol | volume = 141 | issue = 5 | pages = 641–50 |date=maj 2008 | pmid = 18373705 | doi = 10.1111/j.1365-2141.2008.07090.x | s2cid = 21122818 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: THOC5 THO complex 5| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8563}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopinska literatura==
{{refbegin |33em}}
*{{cite journal  | vauthors=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
*{{cite journal  | vauthors=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  |doi-access=free }}
*{{cite journal   |vauthors=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, etal |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library |url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal   |vauthors=Tamura T, Mancini A, Joos H, etal |title=FMIP, a novel Fms-interacting protein, affects granulocyte/macrophage differentiation |journal=Oncogene |volume=18 |issue= 47 |pages= 6488–95 |year= 2000 |pmid= 10597251 |doi= 10.1038/sj.onc.1203062 |doi-access= free }}
*{{cite journal   |vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, etal |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 |doi-access=free }}
*{{cite journal   |vauthors=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, etal |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 |doi-access= free }}
*{{cite journal  | vauthors=Mancini A, Koch A, Whetton AD, Tamura T |title=The M-CSF receptor substrate and interacting protein FMIP is governed in its subcellular localization by protein kinase C-mediated phosphorylation, and thereby potentiates M-CSF-mediated differentiation |journal=Oncogene |volume=23 |issue= 39 |pages= 6581–9 |year= 2004 |pmid= 15221008 |doi= 10.1038/sj.onc.1207841 |doi-access= free }}
*{{cite journal   |vauthors=Collins JE, Wright CL, Edwards CA, etal |title=A genome annotation-driven approach to cloning the human ORFeome |journal=Genome Biol. |volume=5 |issue= 10 |pages= R84 |year= 2005 |pmid= 15461802 |doi= 10.1186/gb-2004-5-10-r84  | pmc=545604 }}
*{{cite journal   |vauthors=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, etal |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal   |vauthors=Carroll JS, Liu XS, Brodsky AS, etal |title=Chromosome-wide mapping of estrogen receptor binding reveals long-range regulation requiring the forkhead protein FoxA1 |journal=Cell |volume=122 |issue= 1 |pages= 33–43 |year= 2005 |pmid= 16009131 |doi= 10.1016/j.cell.2005.05.008 |doi-access= free }}
*{{cite journal   |vauthors=Olsen JV, Blagoev B, Gnad F, etal |title=Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks |journal=Cell |volume=127 |issue= 3 |pages= 635–48 |year= 2006 |pmid= 17081983 |doi= 10.1016/j.cell.2006.09.026 |doi-access= free }}
{{refend}}

==Vanjski  linkovi==
*[http://www.biosignaling.com/content/12/1/3 THOC5 on biosignaling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923190343/http://www.biosignaling.com/content/12/1/3 |date=23. 9. 2015 }}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 22]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>nb2ojfcf56aav2xvj8f6yx0jelkhyj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košarkaška reprezentacija Gibraltara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493197</id>
    <revision>
      <id>3923428</id>
      <parentid>3686478</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:39:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ostvro - Ostrvo.</comment>
      <origin>3923428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5708" sha1="soca7hs4emft6wbimvdpwyu5e9unvi3" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| država             = Gibraltar
| logo               = KS Gibaltara logo.png
| FIBA_poredak       = {{FIBA svjetski poredak|GIB}}
| pridruženi_FIBA    = 1985.
| FIBA_zona          = FIBA Evropa
| nacionalni_savez   = [[Gibraltarski amaterski košarkaški savez]]
| prva_utakmica      = {{KOŠ|IRS}} 114–59 {{KOŠ-D|GIB}}&lt;br&gt;([[Ta'Qali]], Malta; 14. decembar 1988)
| najveća_pobjeda    = {{KOŠ|GIB}} 102–51 Ostrvo Man {{flagicon|Ostrvo Man}}&lt;br&gt;([[Visby]], Švedska; 27. jun 2017)
| najveći_poraz      = {{KOŠ|IRS}} 112–39 {{KOŠ-D|GIB}}&lt;br&gt;([[Cardiff]], Vels; 12. decembar 1990)
| selektor           = [[Adam Cassaglia]]
| nadimak            = 
| šablon_medalja     =
| OI_nastupi         =
| OI_medalje         =
| SP_nastupi         =
| SP_medalje         =
| zona_prvenstvo     = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi       = -
| zona_medalje       =
| zona2_prvenstvo    = [[FIBA Evropsko prvenstvo za male zemlje|Prvenstvo za male zemlje]]
| zona2_nastupi      = 16
| zona2_medalje      = -
| d_uzorak_t       = _calais
| d_tijelo         = ffffff
| d_šorc           = ffffff
| d_uzorak_š       = _tur04a
| g_uzorak_t       = _Whitespikesonred
| g_tijelo         = ff0000
| g_šorc           = ff0000
| g_uzorak_š       = _tur04h
}}
'''Košarkaška reprezentacija Gibraltara''' je reprezentativac za [[Britanske prekomorske teritorije|britansku prekomorsku teritoriju]] [[Gibraltar]]a u međunarodnim [[košarka]]škim takmičenjima, reprezentacijom upravlja  [[Gibraltarski amaterski košarkaški savez]]. Gibraltar se trenutno nalazi na 145. mjestu na [[FIBA svjetski poredak|FIBA svjetskom poretku]].

==Ekipa==
===Trenutna ekipa===
Sastav za [[FIBA Evropsko prvenstvo za male zemlje]] 2018.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gibraltar at the 2018 FIBA European Championship for Small Countries |url=http://www.fiba.basketball/europe/smallcountries/2018/team/Gibraltar-Amateur-Basketball-Association|access-date=26. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Gibraltar
|color1 = #d7141a|bg1 = white|color2 = white|bg2 = #d7141a}}

&lt;!-- list of players --&gt;

{{FIBA player|df=y| num = 00 | nat = GIB| name =Lucas Perez| dab =basketball| pos =C | m = 2.04| year = 1980 | month =06 | date =24 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Bayside Argus}}

{{FIBA player|df=y| num = 3 | nat = GBR| name =Timothy Fava| pos =F | m = 1.83| year = 1997| month =02 | date =10 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Leicester Riders}}

{{FIBA player|df=y| num = 5| nat = ESP| name =Dylan Gomez| pos =F | m = 1.92| year = 1989| month =10 | date =03 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Unión Linense Baloncesto| dab =košarka}}

{{FIBA player|df=y| num = 6 | nat = GIB| name =Aaron Turner| pos =F | m = 1.88| year = 1977 | month =2 | date =21 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Bayside Argus| dab =košarka}}

{{FIBA player|df=y| num = 7 | nat = GIB| name =Stephen Britto| pos =G | m = 1.78| year = 1979 | month =8 | date =19 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Bayside Argus}}

{{FIBA player|df=y| num = 8 | nat = GIB| name =Angel Guerrero| pos =F | m = 1.92| year = 1975 | month =10 | date =16 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club =Hassans Blue Stars}}

{{FIBA player|df=y| num = 10 | nat = ESP| name =Andrew Yeats| pos =G | m = 1.81| year = 1992 | month =1 | date =22 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Unión Linense Baloncesto}}

{{FIBA player|df=y| num = 13 | nat = ESP| name =Miguel Ortega|dab=basketball| pos =G | m = 1.84| year = 1991 | month =3 | date =4 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Unión Linense Baloncesto}}

{{FIBA player|df=y| num = 24 | nat = GIB| name =Marius Grigaitis| pos =F | m = 1.98| year = 1991 | month =10 | date =15 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Valmar Harlem}}

{{FIBA player|df=y| num = 25 | nat = GIB| name =Jamie Sercombe| pos =G | m = 1.82| year = 1992 | month =10 | date =27 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Valmar Harlem}}

{{FIBA player|df=y| num = 32 | nat = GBR| name =Thomas Yome| pos =G | m = 1.83| year = 1996| month =12 | date =16 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = Leicester Riders}}

{{FIBA player|df=y| num = 33 | nat = ESP| name =Sam Buxton| dab=basketball| pos =F | m = 1.92| year = 1989| month =12 | date =15 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 16 | club = UDEA Baloncesto}}
{{FIBA roster footer
| head_coach = 
*{{flagicon|GIB}} [[Adam Cassaglia]]
| asst_coach=
*{{flagicon|ESP}} Miguel Ángel Ortega
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 16. septembar 2022.
}}

==Oprema==
===Proizvođač===
2016: [[Spalding (sportska oprema)|Spalding]]

===Sponzor===
2016: [[odobo]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.gibraltarbasketball.net/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200813001801/https://www.gibraltarbasketball.net/ |date=13. 8. 2020 }}
*[https://www.facebook.com/pages/GABBA-Gibraltar-Amateur-BasketBall-Association/234097189976715 Gibraltar] na [[Facebook]].com
*[http://www.fiba.basketball/federation/Gibraltar Gibraltar] na sajtu FIBA-e
*[https://www.eurobasket.com/Gibraltar/basketball-National-Team.asp Košarkaški rekordi Finske] na Eurobasket.com

{{Evropske košarkaške reprezentacije}}

[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|Gibraltar]]
[[Kategorija:Košarka u Gibraltaru]]
[[Kategorija:Gibraltarske reprezentacije|Košarka]]</text>
      <sha1>soca7hs4emft6wbimvdpwyu5e9unvi3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3923550</id>
      <parentid>3912113</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Veritas Sapientiae</username>
        <id>147931</id>
      </contributor>
      <comment>/* Question */ new topic ([[mw:c:Special:MyLanguage/User:JWBTH/CD|CD]])</comment>
      <origin>3923550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113212" sha1="74tk82ki968x3vicirplhwab50pyg6s" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>74tk82ki968x3vicirplhwab50pyg6s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923580</id>
      <parentid>3923550</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Question */ odgovor</comment>
      <origin>3923580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113402" sha1="jldd040ov54l27c1rly1q3nm53pd3ug" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jldd040ov54l27c1rly1q3nm53pd3ug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragi Šestić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497273</id>
    <revision>
      <id>3923697</id>
      <parentid>3893299</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47467-50</username>
        <id>185342</id>
      </contributor>
      <comment>dodali izdanja</comment>
      <origin>3923697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5849" sha1="ei5irf07kv2ctmulw8ui72j7df3nk4w" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Dragi Šestić
| slika                = Dragi Sestic in studio Neretva Mostar.jpg
| pozadina             = producent
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1966|05|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Etno muzika|Etno]] [[World Music]]
| zanimanje            = muzički producent
| instrument           = 
| karijera             = 1998–
| izdavač              = [[Snail Records]], [[World Connection]] , [[Tiger Records]]
| povezani_umjetnici   = [[Mostar Sevdah Reunion]], [[Ljiljana Buttler]], [[Šaban Bajramović]], [[Amira Medunjanin]], [[Esma Redžepova]], [[Ljubiše Stojanović Louis]], [[Farida Ali]], [[Fulgerica and Mahala Gypsies]], [[Marin Jerkunica]], [[Klezmofobia]], [[Boban Marković]], [[Branko Galoić]], [[Merima Ključo]], [[Sarr e Roma]], [[Klapa Reful Split]]
| veb-sajt             = {{URL|www.snailrecords.nl}}&lt;br&gt;{{URL|www.mostarsevdahreunion.com}}
}}
'''Dragi Šestić''' (rođen 14. maja 1966) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je muzički producent. 1998. osnovao je prvi bosanskohercegovački [[World Music]] bend [[Mostar Sevdah Reunion]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/369784/5/Sjajni-Mostar-Sevdah-Reunion-odusevio-osjecku-publiku|title=Sjajni Mostar Sevdah Reunion oduševio osječku publiku|date=16. 7. 2018|website=Glas Slavonije|access-date=20. 12. 2018|archive-date=18. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230118172010/http://www.glas-slavonije.hr/369784/5/Sjajni-Mostar-Sevdah-Reunion-odusevio-osjecku-publiku|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radio je i sa legendama romske muzike sa prostora bivše Jugoslavije, [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] i [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler - Petrović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/culture-obituaries/music-obituaries/7692668/Ljiljana-Buttler.html|title=Ljiljana Buttler|date=7. 5. 2010|website=The Telegraph|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; i doveo ih u centar pažnje međunarodne World Music scene. Također je uradio i debitantski album [[Amira Medunjanin|Amire Medunjanin]], te posljednji album Ljubise Stojanovica Louisa.

Radio je sa mnogim balkanskim zvijezdama poput [[Esma Redžepova|Esme Redžepove]], Bobana Markovića, Naat Veliova, [[Fulgerica]], Ljubiše Stojanovića Luisa i mnogim drugim.

Radio je i sa poznatom zvijezdom arapskog makama Faridom Ali iz Iraka na albumu Ishraqaat, kao i sa danskim klezmer bendom Klezmofobia. Njegov rad se može naći na mnogim kompilacijama World Music-a, ali većina se nalazi na njegovoj izdavačkoj kući Snail Records, osnovanoj 2002. u Nizozemskoj. Živi i radi u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].

== Diskografija ==
[[Datoteka:Dragi_Sestic.jpg|mini|Dragi Šestić]]
# Mostar Sevdah Reunion: «Mostar Sevdah Reunion» (1999 – World Connection)
# Mostar Sevdah Reunion presents [[Šaban Bajramović]]: «A Gypsy Legend» (2001. World Connection)
# [[Ljiljana Buttler]]: «The Mother Of Gypsy Soul» (2002. Snail Records)
# Fulgerica i Mahala Gipsies: «Gypsy Music From The City Of Bucharest» (2002. World Connection)
# Mostar Sevdah Reunion: «A Secret Gate» (2003. Snail Records)
# Amira: «Rosa» (2004. Snail Records)
# Branko Galoić : «Above The Roofs» (2005. Snail Records)
# Farida: «Ishraqaat» (2005. Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion i Ljiljana Buttler: «The Legends Of Life» (2005. Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion i Šaban Bajramović: «Šaban» (2006. Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion: «Cafe Sevdah» (2007 Snail Records)
# Ljiljana Buttler: «Frozen Roses» (2009 Snail Records)
# Sarr e Roma: «Sarayland» (2010. Snail Records)
# Louis: «The Last King Of The Balkans» (2011. Snail Records)
# Klezmofobia: «Kartushnik» (2012 Tiger Records)
# Mostar Sevdah Reunion: «Tales From A Forgotten City» (2013 Snail Records/ World Connection)
# Mostar Sevdah Reunion: «Kings Of Sevdah» (2016 Snail Records)
# Klapa Reful Split: «Heart Of Dalmatia» (2017. Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion presents Sreta: «Balkanska jesen» (2018. Snail Records)
# Marin Jerkunica: «Badija» (2019 Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion: «Lady Sings The Balkan Blues» (2022 Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion: «Live in Sarajevo» (2023 Snail Records)
# Mostar Sevdah Reunion: «Bosa Mara» (2024 Snail Records)
# Tondini plays Mostar Sevdah Reunion: «Disko 088» (2025 Snail Records)
# New Era Quartet: «Bridge To Sevdah» (2026 Snail Records)

[[Datoteka:Mostar_Sevdah_Reunion_and_Dragi_Sestic.jpg|mini|Mostar Sevdah Reunion i Dragi Šestić]]

== Nagrade ==
* [[Indexi (nagrada)|Nagrada &quot;Davorin&quot;]]: Specijalna nagrada 2002.
* Nagrada &quot;Davorin&quot;: Najbolji etno album 2003 (za &quot;The Mother Of Gypsy Soul: Ljiljana Buttler&quot;)
* Nagrada &quot;Davorin&quot;: Najbolji album u svim kategorijama 2004. i najbolji etno album 2004 (za &quot;A Secret Gate&quot;)

== Filmovi ==
* ''Mostar Sevdah Reunion'' ([[Pjer Žalica]], 2000)
* ''Sevdah most koji je preživio'' (Mira Erdevički, 2005)
* ''Šaban'' (Miloš Stojanović, 2007)
* ''Priče iz zaboravljenog grada'' (Amir Grabus, 2013)
* ''Balkanski bluz- Priče iz Mostara'' (Lucio de Candia, 2016)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.discogs.com/artist/Dragi+%C5%A0esti%C4%87?anv=Dragi+Sestic&amp;filter_anv=1/ Dragi Šestić na Discogs-u]
* [http://snailrecords.nl/ Diskografska kuća Snail Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230327231516/https://www.snailrecords.nl/ |date=27. 3. 2023 }}
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Zvanična veb-sajt MSR-a]

[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]</text>
      <sha1>ei5irf07kv2ctmulw8ui72j7df3nk4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>500884</id>
    <revision>
      <id>3923642</id>
      <parentid>3922927</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3923642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61197" sha1="m1wa89vhiz9io7vw4n7c8dcha80q85m" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Pico do Fogo
| slika                 = Cape Verde Pico do Fogo b.jpg
| karta                 = Cape Verde
| lokacija              = [[Fogo (otok)|Fogo]], [[Zelenortska Republika]]
| vrsta                 = [[Somma vulkan|somijski]]-[[stratovulkan]]
| visina                = 2829
| relativna_visina      = 2829
| relativna_visina_ref  = &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Popis vrhova prema relativnoj visini|120. mjesto]]&lt;/small&gt;
| posljednja_erupcija   = novembar 2014. – februar 2015.
| spisak                = [[Popis država prema najvišoj tački|Najviša tačka države]]&lt;br&gt;[[Ultra istaknuti vrh|Ultra]]&lt;br&gt;[[Popis planina u Zelenortskoj Republici]]
| dijete                = 
}}


'''[[Webometrija]]''' (engl'':'' ''webometrics'') područje je informatičke nauke koje se bavi kvantitativnim proučavanjem različitih aspekata [[World Wide Web|World Wide Weba]], uključujući njegovu strukturu, sadržaj, korištenje i povezanost web resursa. Razvila se primjenom metoda [[Bibliometrija|bibliometrije]] i [[Informetrija|informetrije]] na [[Internet|web]], uz korištenje metoda iz analize mreža, računarstva i drugih područja. U širem okviru webometrija je povezana s [[Kibermetrija|kibermetrijom]], koja obuhvata šire kvantitativno proučavanje informacijskih resursa, struktura i [[tehnologija]] na internetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Björneborn|first=Lennart|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=2004|title=Toward a basic framework for webometrics|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1216–1227|doi=10.1002/asi.20077}}&lt;/ref&gt;

Naziv webometrija u naučnu literaturu uveli su [[Tomas C. Almind]] i [[Peter Ingwersen]] 1997. u radu ''Informetric Analyses on the World Wide Web: Methodological Approaches to 'Webometrics''', objavljenom u časopisu ''Journal of Documentation''. Autori su u tom radu razmatrali mogućnost primjene informetrijskih metoda na World Wide Web i prikazali istraživanje koje je obuhvatilo podatke o webu [[Danska|Danske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Almind|first=Tomas C.|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=1997|title=Informetric analyses on the World Wide Web: Methodological approaches to 'Webometrics'|journal=Journal of Documentation|volume=53|issue=4|pages=404–426|doi=10.1108/EUM0000000007205}}&lt;/ref&gt;

Webometrija se u naučnoj literaturi razvijala kao dio šireg područja informetrije, uz snažnu povezanost s bibliometrijom. Mike Thelwall i Liwen Vaughan navode da webometrija obuhvata doprinose [[Računarska nauka|informacijske nauke]], [[Računarstvo|računarstva]] i statističke [[Fizika|fizike]], dok se njena [[metodologija]] naročito oslanja na bibliometrijske pristupe.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Thelwall|first=Mike|last2=Vaughan|first2=Liwen|year=2004|title=Webometrics: An introduction to the special issue|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1213–1215|doi=10.1002/asi.20076}}&lt;/ref&gt;

'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>m1wa89vhiz9io7vw4n7c8dcha80q85m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923643</id>
      <parentid>3923642</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Infokutija zafrkava.</comment>
      <origin>3923643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61195" sha1="fw7d4a0zmhsf9t2bswzwdtat1affhlw" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Pico do Fogo
| slika                 = Cape Verde Pico do Fogo b.jpg
| karta                 = Cape Verde
| lokacija              = [[Fogo (otok)|Fogo]], [[Zelenortska Republika]]
| vrsta                 = [[Somma vulkan|somijski]]-[[stratovulkan]]
| visina                = 2829
| relativna_visina      = 2829
| relativna_visina_ref  = &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Popis vrhova prema relativnoj visini|120. mjesto]]&lt;/small&gt;
| posljednja_erupcija   = novembar 2014 – februar 2015
| spisak                = [[Popis država prema najvišoj tački|Najviša tačka države]]&lt;br&gt;[[Ultra istaknuti vrh|Ultra]]&lt;br&gt;[[Popis planina u Zelenortskoj Republici]]
| dijete                = 
}}


'''[[Webometrija]]''' (engl'':'' ''webometrics'') područje je informatičke nauke koje se bavi kvantitativnim proučavanjem različitih aspekata [[World Wide Web|World Wide Weba]], uključujući njegovu strukturu, sadržaj, korištenje i povezanost web resursa. Razvila se primjenom metoda [[Bibliometrija|bibliometrije]] i [[Informetrija|informetrije]] na [[Internet|web]], uz korištenje metoda iz analize mreža, računarstva i drugih područja. U širem okviru webometrija je povezana s [[Kibermetrija|kibermetrijom]], koja obuhvata šire kvantitativno proučavanje informacijskih resursa, struktura i [[tehnologija]] na internetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Björneborn|first=Lennart|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=2004|title=Toward a basic framework for webometrics|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1216–1227|doi=10.1002/asi.20077}}&lt;/ref&gt;

Naziv webometrija u naučnu literaturu uveli su [[Tomas C. Almind]] i [[Peter Ingwersen]] 1997. u radu ''Informetric Analyses on the World Wide Web: Methodological Approaches to 'Webometrics''', objavljenom u časopisu ''Journal of Documentation''. Autori su u tom radu razmatrali mogućnost primjene informetrijskih metoda na World Wide Web i prikazali istraživanje koje je obuhvatilo podatke o webu [[Danska|Danske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Almind|first=Tomas C.|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=1997|title=Informetric analyses on the World Wide Web: Methodological approaches to 'Webometrics'|journal=Journal of Documentation|volume=53|issue=4|pages=404–426|doi=10.1108/EUM0000000007205}}&lt;/ref&gt;

Webometrija se u naučnoj literaturi razvijala kao dio šireg područja informetrije, uz snažnu povezanost s bibliometrijom. Mike Thelwall i Liwen Vaughan navode da webometrija obuhvata doprinose [[Računarska nauka|informacijske nauke]], [[Računarstvo|računarstva]] i statističke [[Fizika|fizike]], dok se njena [[metodologija]] naročito oslanja na bibliometrijske pristupe.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Thelwall|first=Mike|last2=Vaughan|first2=Liwen|year=2004|title=Webometrics: An introduction to the special issue|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1213–1215|doi=10.1002/asi.20076}}&lt;/ref&gt;

'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>fw7d4a0zmhsf9t2bswzwdtat1affhlw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923645</id>
      <parentid>3923643</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sređena.</comment>
      <origin>3923645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61132" sha1="sxc3c4e3n2rd8zve90ky1ioz144bll4" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Pico do Fogo
| slika                 = Cape Verde Pico do Fogo b.jpg
| lokacija              = [[Fogo (otok)|Fogo]], [[Zelenortska Republika]]
| vrsta                 = [[Somma vulkan|somijski]]-[[stratovulkan]]
| visina                = 2829
| relativna_visina      = 2829
| relativna_visina_ref  = &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Popis vrhova prema relativnoj visini|120. mjesto]]&lt;/small&gt;
| posljednja_erupcija   = novembar 2014 – februar 2015
| spisak                = [[Popis država prema najvišoj tački|Najviša tačka države]]&lt;br&gt;[[Ultra istaknuti vrh|Ultra]]&lt;br&gt;[[Popis planina u Zelenortskoj Republici]]
}}


'''[[Webometrija]]''' (engl'':'' ''webometrics'') područje je informatičke nauke koje se bavi kvantitativnim proučavanjem različitih aspekata [[World Wide Web|World Wide Weba]], uključujući njegovu strukturu, sadržaj, korištenje i povezanost web resursa. Razvila se primjenom metoda [[Bibliometrija|bibliometrije]] i [[Informetrija|informetrije]] na [[Internet|web]], uz korištenje metoda iz analize mreža, računarstva i drugih područja. U širem okviru webometrija je povezana s [[Kibermetrija|kibermetrijom]], koja obuhvata šire kvantitativno proučavanje informacijskih resursa, struktura i [[tehnologija]] na internetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Björneborn|first=Lennart|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=2004|title=Toward a basic framework for webometrics|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1216–1227|doi=10.1002/asi.20077}}&lt;/ref&gt;

Naziv webometrija u naučnu literaturu uveli su [[Tomas C. Almind]] i [[Peter Ingwersen]] 1997. u radu ''Informetric Analyses on the World Wide Web: Methodological Approaches to 'Webometrics''', objavljenom u časopisu ''Journal of Documentation''. Autori su u tom radu razmatrali mogućnost primjene informetrijskih metoda na World Wide Web i prikazali istraživanje koje je obuhvatilo podatke o webu [[Danska|Danske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Almind|first=Tomas C.|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=1997|title=Informetric analyses on the World Wide Web: Methodological approaches to 'Webometrics'|journal=Journal of Documentation|volume=53|issue=4|pages=404–426|doi=10.1108/EUM0000000007205}}&lt;/ref&gt;

Webometrija se u naučnoj literaturi razvijala kao dio šireg područja informetrije, uz snažnu povezanost s bibliometrijom. Mike Thelwall i Liwen Vaughan navode da webometrija obuhvata doprinose [[Računarska nauka|informacijske nauke]], [[Računarstvo|računarstva]] i statističke [[Fizika|fizike]], dok se njena [[metodologija]] naročito oslanja na bibliometrijske pristupe.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Thelwall|first=Mike|last2=Vaughan|first2=Liwen|year=2004|title=Webometrics: An introduction to the special issue|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1213–1215|doi=10.1002/asi.20076}}&lt;/ref&gt;

'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>sxc3c4e3n2rd8zve90ky1ioz144bll4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lokacijska karta Bosna i Hercegovina (bez granica)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>501786</id>
    <revision>
      <id>3923638</id>
      <parentid>3655984</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Relief map of Bosnia and Herzegovina.png]] → [[File:Bosnia and Herzegovina relief location map.svg]] svg version</comment>
      <origin>3923638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359" sha1="9qa7bh4vmymff33wz3yh1jvquq7z1uu" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}|
|name     = Bosna i Hercegovina
|top      = 45.4
|bottom   = 42.4
|left     = 15.5
|right    = 19.9

| image   = Bosnia and Herzegovina location map clean.svg
| image1  = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
}}&lt;noinclude&gt;{{Lokacijska karta/Info}}
[[Kategorija:Lokacijske karte Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9qa7bh4vmymff33wz3yh1jvquq7z1uu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skupština Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503015</id>
    <revision>
      <id>3923429</id>
      <parentid>3917294</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29675" sha1="b1xt6y788yl48hl71cnvtm14ii84kta" xml:space="preserve">{{Infokutija parlament
| ime                 = Skupština Republike&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime         = 
| ime_transkripcija   = 
| boja_pozadine       = #003e9e
| saziv               = [[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Saziv]]
| logo                = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg
| logo_širina         = 100px
| logo_opis           = [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrsta               = [[Dvodomni sistem]]
| domovi              = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]&lt;br&gt;[[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]
| ograničenje_mandata = 4 godine
| osnovano            = 8. april 1992.
| raspušteno          = 27. august 1996.
| prethodnik          = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]]
| sljedbenik          = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]]
| početak_saziva      = 
| lider1_vrsta        = [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]]
| lider1              = [[Miro Lazović]]
| stranka1            = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| datum_izbora1       = 
| lider2_vrsta        = Potpredsjednik Skupštine
| lider2              = [[Mariofil Ljubić]]
| stranka2            = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| datum_izbora2       = 
| lider3_vrsta        = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vijeća građana]]
| lider3              = [[Abdulah Konjicija]]
| stranka3            = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| datum_izbora3       = 
| lider4_vrsta        = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vijeća općina]]
| lider4              = [[Petko Čančar]]
| stranka4            = 
| datum_izbora4       = 
| lider5_vrsta        = Generalni sekretar
| lider5              = [[Avdo Čampara]]
| stranka5            = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| datum_izbora5       = 
| lider6_vrsta        = 
| lider6              = 
| stranka6            = 
| datum_izbora6       = 
| zastupnici          = 240 (ukupno)
| dom1                = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]
| dom2                = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]
| struktura1          = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Citizens 1990.svg
| struktura1_rez      = 200px
| struktura1_alt      = Vijeće građana
| struktura2          = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Municipalities 1990.svg
| struktura2_rez      = 200px
| struktura2_alt      = Vijeće općina
| političke_grupe1    = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}
{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 34}}
{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 21}}
{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 15}}
{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 12}}
{{legend|#FF7F50|[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSO BiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]]: 2}}
{{legend|#008000|[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]: 2}}
{{legend|#FFFF00|[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]]: 1}}
| političke_grupe2    = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}}
{{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 38}}
{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 23}}
{{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 4}}
{{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 1}}
{{legend|#FFFF00|[[Srpski pokret obnove|SPO]]: 1}}
| odbori1             = 
| odbori2             = 
| zajednički_odbori   = 
| izborni_sistem1     = 
| izborni_sistem2     = 
| posljednji_izbori1  = 
| posljednji_izbori2  = 
| posljednji_izbori3  = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]]
| sljedeći_izbori1    = 
| sljedeći_izbori2    = 
| sljedeći_izbori3    = 
| prostor_zasjedanja  = 
| zasjedanja_rez      = 200px
| zasjedanja_alt      = 
| mjesto_zasjedanja   = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]]
| web-stranica        = 
| fusnote             = 
}}
'''Skupština Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.

Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Uvod ===
{{Glavni|Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}}
U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Tim amandmanima [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] u koje svaka općina i gradska zajednica biraju po jednog poslanika. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Taj izborni postupak bio je prvi put primijenjen 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Također je uređeno da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani direktno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Prvi višestranački izbori ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i za [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati]] i [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Predratni period ===
[[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|205x205piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]]
{{Glavni|Raspad Jugoslavije|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}}
Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].

[[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|204x204piksel|Izgled [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1992-98.|zastave Republike Bosne i Hercegovine]], usvojene 4.maja 1992. nakon proglašenja nezavisnosti.]]
Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|desno|mini|194x194piksel|Etnička kompozicija stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]]
[[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo &quot;za&quot;. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Republiku Bosnu i Hercegovinu prva je priznala [[Bugarska]] 31. januara 1992,&lt;ref name=&quot;medjunarodno priznanje BiH&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|title=Spisak država koje su priznale Bosnu i Hercegovinu|publisher=www.mvp.gov.ba|access-date=23. 11. 2017|ref=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718044900/http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; prije i održavanja Referenduma o nezavisnosti. Uslijedilo je [[Turska|tursko]] priznanje 6. februara.&lt;ref name=&quot;medjunarodno priznanje BiH&quot; /&gt; Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ratni i poslijeratni period ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}}
[[Datoteka:Bosnian war header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu:

1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]];

2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]];

3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]]
U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Istovremeno, na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom organa vlasti [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je raditi nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''&quot;Rat u ratu&quot;''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]]
Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]&lt;nowiki/&gt;u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici tri države: [[Alija Izetbegović]] ([[Republika Bosna i Hercegovina]]), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], svojom prvom sjednicom 3. januara 1997, službeno je naslijedila Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&amp;ConvernerId=1|title=1. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&amp;ConvernerId=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&amp;ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031234/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&amp;ConvernerId=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nadležnosti ==
{{Proširiti sekciju}}

== Struktura ==
Skupština se sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.

=== Vijeće građana ===
{{Glavni|Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] bio je [[donji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je vršio predstavničku funkciju, te građani su mogli direktnim glasanjem birati kandidate koji su zastupali njihove interese, na temelju općeg prava glasa. Vijeće je imalo 130 predstavnika iz svih dijelova države.

=== Vijeće općina ===
{{Glavni|Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] bio je [[gornji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je bilo sastavljeno od po jednog predstavnika za sve [[Općina|općine]] i [[grad]]&lt;nowiki/&gt;ove u državi. Prema načelima [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom treba predstavljati federalne jedinice, a s obzirom da je Republika BiH bila [[unitarna država]], tu ulogu su preuzele [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradovi]]. Cilj Vijeća općina bio je da osigura ravnopravnu zastupljenost svih dijelova zemlje, posebno manjih i manje razvijenih općina, te da promoviše interese lokalnih zajednica na državnom nivou. Vijeće je imalo 110 predstavnika, 109 predstavnika općina i jednog predstavnika glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]].

== Spisak predsjednika ==
{{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Saziv
!Stranka
|-
! style=&quot;background-color:#38659C; color:white;&quot; | '''—'''
|[[File:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|80px]]
|[[Momčilo Krajišnik]]&lt;br /&gt;{{small|(1945–2020)}}
|8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;|naziv=Napomena 1}}
|14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] 14. septembra 1992.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}}
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|--
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; | '''—'''
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Mariofil Ljubić]]
{{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] bio je, po službenoj dužnosti, Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;|naziv=Napomena 3}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}}|| rowspan=&quot;2&quot; | januar 1993. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#009933; color:white;&quot; | '''—'''
|[[File:No image.png|80px]]
|[[Abdulah Konjicija]]
{{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}}
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 1.
| [[File:Miro Lazović.jpg|80px]]|| [[Miro Lazović]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–)}}|| januar 1993. || 3. januar 1997. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Politika Bosne i Hercegovine]]
* [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
* [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Parlamenti Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Skupštine po državama|Republika Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Državne institucije]]</text>
      <sha1>b1xt6y788yl48hl71cnvtm14ii84kta</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503171</id>
    <revision>
      <id>3923567</id>
      <parentid>3772950</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T16:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9077" sha1="gt4quel1hsjh8gve75y8q8cx69fnc8y" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}
U ovom članku navedeni su predsjednici skupština [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz historiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rulers.org/rulb1.html#bosnia_and_herzegovina|title=Bosnia and Herzegovina|website=www.rulers.org|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime
! colspan=2|Mandat
!Saziv
! Stranka
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma Narodne skupštine BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 1.
|[[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|110x110piksel]]
|[[Vojislav Kecmanović]]
{{small|(1881–1961)}}
|25. novembar 1943.
|11. novembar 1946.
|[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje|I zasjedanje ZAVNOBiH]]&lt;br&gt;[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Drugo zasjedanje|II zasjedanje ZAVNOBiH]]&lt;br&gt;[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Treće zasjedanje|III zasjedanje ZAVNOBiH]]&lt;br&gt;[[Prvi saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|I saziv]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]])
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 2.
| [[File:Đuro Pucar (cropped).jpg|80px]]|| [[Đuro Pucar]]&lt;br /&gt;{{small|(1899–1979)}}|| 11. novembar 1946. || septembar 1948. 
|[[Drugi saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]]
[[Treći saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 3.
|[[Datoteka:Vlado_Segrt_EPLJ.JPG|107x107piksel]]
|[[Vlado Šegrt]]
{{small|(1907–1991)}}
|septembar 1948.
|decembar 1953.
|[[Treći saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]]
[[Četvrti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]]
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine NR BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 4.
|[[File:Đuro Pucar (cropped).jpg|80px]]
|[[Đuro Pucar]]&lt;br /&gt;{{small|(1899–1979)}}
|decembar 1953.
|juni 1963.
|[[Peti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|V saziv]]
[[Šesti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 5.
| [[File:Ratomir Dugonjić.jpg|80px]]|| [[Ratomir Dugonjić]]&lt;br /&gt;{{small|(1916–1987)}}|| juni 1963. || 1967. 
|[[Prvi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]]
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 6.
| [[File:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|80px]]|| [[Džemal Bijedić]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1977)}}|| 1967. || 30. juli 1971. 
|[[Drugi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|II saziv]]
[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 7.
| [[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]]|| [[Hamdija Pozderac]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–1988)}}|| 30. juli 1971. || 1978. 
|[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]]
[[Četvrti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|IV saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 8.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Niko Mihaljević]]|| 1978. || 1981. 
|[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 9.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Vaso Gačić]]|| 1981. || 1983. 
|[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]]
[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 10.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Ivica Blažević]]|| 1983. || 1984. 
|[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 11.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Salko Oruč]]|| 1984. || 1987. 
|[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 12.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Savo Čečur]]|| 1987. || 1989. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 13.
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Zlatan Karavdić]]|| 1989. || 20. decembar 1990. 
|--
! style=&quot;background-color:#38659C; color:white;&quot; | 14.
| [[File:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|80px]] || [[Momčilo Krajišnik]]&lt;br /&gt;{{small|(1945–2020)}} || 20. decembar 1990. || 8. april 1992.{{Efn|[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;|naziv=Napomena 1}}
|[[Osmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#38659C; color:white;&quot; | '''—'''
|[[File:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|80px]]
|[[Momčilo Krajišnik]]&lt;br /&gt;{{small|(1945–2020)}}
|8. april 1992.{{Efn|naziv=Napomena 1}}
|14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] 14. septembra 1992.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}}
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|--
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; | '''—'''
| [[File:No image.png|80px]]|| [[Mariofil Ljubić]]
{{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;|naziv=Napomena 3}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}}|| rowspan=&quot;2&quot; | januar 1993. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#009933; color:white;&quot; | '''—'''
|[[File:No image.png|80px]]
|[[Abdulah Konjicija]]
{{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}}
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; | 15.
| [[File:Miro Lazović.jpg|80px]]|| [[Miro Lazović]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–)}}|| januar 1993. || 3. januar 1997. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[ZAVNOBiH]]
* [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:ZAVNOBiH]]</text>
      <sha1>gt4quel1hsjh8gve75y8q8cx69fnc8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503191</id>
    <revision>
      <id>3923430</id>
      <parentid>3917295</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37774" sha1="6x0y42fczi5od9zyeay97hvuk97xg4m" xml:space="preserve">{{Infokutija parlament
| ime                 = Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime         = 
| ime_transkripcija   = 
| boja_pozadine       = red
| saziv               = [[Spisak saziva Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]]
| logo                = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg
| logo_širina         = 100px
| logo_opis           = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]
| vrsta               = '''1963–1974:'''&lt;br&gt;[[Višedomni sistem|Petodomni sistem]]&lt;br&gt;'''1974–1990:'''&lt;br&gt;[[Trodomni sistem]]&lt;br&gt;'''1990–1992:'''&lt;br&gt;[[Dvodomni sistem]]
| domovi              = '''1963–1968:'''&lt;br&gt;[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]&lt;br&gt;
[[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]&lt;br&gt;[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]&lt;br&gt;[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]&lt;br&gt;[[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]]&lt;br&gt;'''1968–1974:'''&lt;br&gt;[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]&lt;br&gt;[[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]&lt;br&gt;[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]&lt;br&gt;[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]&lt;br&gt;[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]&lt;br&gt;'''1974–1990:'''&lt;br&gt;[[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]]&lt;br&gt;[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]&lt;br&gt;[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]&lt;br&gt;'''1990–1992:'''&lt;br&gt;[[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]&lt;br&gt;[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]
| ograničenje_mandata = 4 godine
| osnovano            = 10. april 1963.
| raspušteno          = 8. april 1992.
| prethodnik          = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]]
| sljedbenik          = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]
| početak_saziva      = 
| lider1_vrsta        = 
| lider1              = '''[[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]]'''
| stranka1            = 
| datum_izbora1       = 
| lider2_vrsta        = 1963-1967.
| lider2              = [[Ratomir Dugonjić]]
| stranka2            = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] (prvi)
| datum_izbora2       = 
| lider3_vrsta        = 1990-1992.
| lider3              = [[Momčilo Krajišnik]]
| stranka3            = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (zadnji)
| datum_izbora3       = 
| lider4_vrsta        = 
| lider4              = 
| stranka4            = 
| datum_izbora4       = 
| lider5_vrsta        = 
| lider5              = 
| stranka5            = 
| datum_izbora5       = 
| lider6_vrsta        = 
| lider6              = 
| stranka6            = 
| datum_izbora6       = 
| zastupnici          = 
| dom1                = 
| dom2                = 
| struktura1          = 
| struktura1_rez      = 
| struktura1_alt      = 
| struktura2          = 
| struktura2_rez      = 
| struktura2_alt      = 
| političke_grupe1    = 
| političke_grupe2    = 
| odbori1             = 
| odbori2             = 
| zajednički_odbori   = 
| izborni_sistem1     = 
| izborni_sistem2     = 
| posljednji_izbori1  = 
| posljednji_izbori2  = 
| posljednji_izbori3  = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]]
| sljedeći_izbori1    = 
| sljedeći_izbori2    = 
| sljedeći_izbori3    = 
| prostor_zasjedanja  = 
| zasjedanja_rez      = 
| zasjedanja_alt      = 
| mjesto_zasjedanja   = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]]
| web-stranica        = 
| fusnote             = 
}}
'''Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom SR BiH]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=24. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124124515/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu BiH]] naslijeđuje Skupština SR BiH.

[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Uvod ===
{{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Ustav Jugoslavije iz 1963.}}Nakon deset godina, u aprilu 1963, donesen je novi savezni ustav, a potom su usvajani republički ustavi. [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] usvojen je 10. aprila 1963, a dograđivan je ustavnim amandmanima 1967, 1969. i 1972. Novim ustavom Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana je u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime se nastojao obilježiti početak [[Samoupravni socijalizam|socijalističke samoupravne demokratije]] za razliku od one prethodne, koja je definirana kao [[narodna demokratija]]. Ovaj Ustav SFRJ nazvan je i &quot;poveljom samoupravljanja&quot;, jer se od tada model samoupravljanja proširio u sve sfere društvenog života. Ustavom su definirane društveno-političke zajednice u republici, a to su bile: općina, srez i republika. Novim ustavom obrazovana su gradska vijeća kao organ samoupravljanja u gradovima s više općina. Kao osnovna teritorijalna jedinica novog političkog sistema uvedena je [[mjesna zajednica]] kao samoupravna zajednica građana kojom je rukovodio savjet biran na zborovima birača. Sljedeća društveno-politička zajednica posebno definirana novim ustavom bila je [[srez]]. Skupštinu sreza čine odbornici izabrani na općinskim skupštinama srazmjerno broju stanovnika u njima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Struktura države ===
U pogledu sastava skupštine došlo je do značajnih promjena. Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]], kao vijeće delegata građana u općinama, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama. Jedino je Republičko vijeće brojalo 120, a ostala četiri po 70 poslanika. U Republičko vijeće mogao je biti biran svaki građanin koji ima biračko pravo, a u ostala vijeća svaki radni čovjek ili član rukovodstva radne organizacije, kao i funkcioneri sindikata u odgovarajućim oblastima rada. Za politički izvršni organ Skupštine SR Bosne i Hercegovine Ustavom je imenovano [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], koje ima predsjednika i više potpredsjenika, a ostale članove bira Republičko vijeće između poslanika Skupštine. Ustavom je regulisana republička uprava, općinski i okružni sudovi, zatim [[Vrhovni sud Bosne i Hercegovine]], [[Javno tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Javno tužilaštvo]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]. Ustavni zakon donesen je radi provođenja u praksu Ustava iz 1963, kojim je bilo predviđeno da [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] donese više izbornih zakona: zakon za izbor republičkih poslanika, zakon o izboru sreskih i općinskih poslanika, zakon o organizaciji i radu Izvršnog vijeća, zakon o izbornim jedinicama za izbor republičkih poslanika i druge propise. Prema novom ustavu, utvrđeno je da se svake dvije godine bira polovina članova svakog vijeća Skupštine, polovina republičkih poslanika pa su tako sljedeći izbori održani 4. i 8. aprila 1965, te 9. i 23. aprila 1967. U periodu od 1963. do 1967. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|predsjednik skupštine]] bio je [[Rato Dugonjić]], a nakon izbora 1967. ovu funkciju preuzeo je [[Džemal Bijedić]] i obavljao je do 1971. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini mijenjao se i prema usvojenim amandmanima na Ustav SR BiH iz 1963. Amandmanima je promijenjena struktura republičke skupštine preimenovanjem Organizacijsko u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]], zatim da se svi članovi svakog od vijeća biraju na četiri godine, da niko ne može biti biran više od dva puta za republičkog poslanika i slično. Nosilac i organizator ukupne političke aktivnosti u izboru poslanika bio je [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zakonodavna djelatnost bila je intenzivna šezdesetih godina, od Ustavnog zakona o ukidanju srezova 27. aprila 1966, zatim amandmana na Ustav od 20. aprila 1967. i 6. februara 1969, koji su ustavni sistem usaglasili sa promjenama Ustava SFRJ. Nastavak korigiranja republičkog ustava uslijedio je donošenjem 24 amandmana na Ustav SR BiH u skladu s amandmanima na Ustav SFRJ 1971. Do 15. februara 1972. aktivno se radilo na usvajanju ustavnih amandmana. Stalne izmjene i dopune ustavnih rješenja nisu mogle stvoriti [[Demokratija|demokratsko]] društvo zbog [[Jednopartijski sistem|jednopartijskog sistema]] i daljnje dominantne uloge [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] u društvu. Česte privredne reforme, koje nisu donosile željene rezultate i ideje o liberalizaciji društva ranih sedamdesetih godina, dovele su do dubokih političkih kriza u jugoslavenskom društvu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ustav iz 1974. ===
{{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}}
U procesu traženja više nezavisnosti i nadležnosti za republičke u odnosu na saveznu vlast došlo je do usvajanja novog Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, proglašenog na sjednici svih skupštinskih vijeća 25. februara 1974. Ovaj ustav je u uslovima socijalističkog samoupravljanja već bio pripremljen ranijim amandmanima. Najveća novina koju je donio ustav bilo je uvođenje kolektivnog predsjedničkog organa. Kao nova institucija u tadašnjem društveno-političkom sistemu, [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] imalo je funkciju kolektivnog predsjednika Republike  devet članova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Za prvog [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine#Spisak|predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran je [[Rato Dugonjić]]. Skupština je, na sjednici svih vijeća 29. aprila 1974, imenovala članove i predsjednika Predsjedništva koji su tom parlamentarnom tijelu odgovarali za svoj rad. Prema novom ustavu (četvrtom po redu poslije oslobođenja), strukturu Skupštine SR BiH činila su tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] (160 delegata), [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] (80) i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] (80). Skupštinski sistem bio je zasnovan na delegatskom principu, odnosno utvrđeno je formiranje delegatskih skupština počev od općine, preko grada [[Sarajevo|Sarajeva]] do Republike. Općinsku skupštinu činila su tri vijeća: vijeće mjesnih zajednica, vijeće udruženog rada i društveno-političko vijeće. Gradska skupština i Republička skupština imale su ista vijeća. Samo su na općinskom nivou delegati birani neposredno, a gradske i Republička skupština formirane su od izabranih delegata, tj. posrednim putem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Ustavom iz 1974. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su i ustavno priznati kao ravnopravna nacija u Bosni i Hercegovini, iako je u praksi uvažavan politički subjektivitet i konstitutivnost Muslimana Bosne i Hercegovine. Od vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ovo pitanje različito je tretirano. Nakon oslobođenja postojala je mogućnost izjašnjavanja u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|popisu 1948.]] kao [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Albanci]] i slično, ali je najveći broj bio &quot;neopredijeljen&quot;. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|popisu iz 1953.]] uz izjašnjavanje kao Srbi, Hrvati i slično mogli su se izjasniti i kao &quot;[[Jugoslaveni]] – neopredijeljeni&quot;, dok je u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|popisu 1961.]] među narodnosne oznake uvedena i rubrika &quot;Musliman (etnička pripadnost)&quot;. Međutim, tek [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|popis stanovništva 1971.]] omogućava izjašnjavanje &quot;Musliman u nacionalnom smislu&quot;. Od 1993. upotrebljava se ime [[Bošnjaci]]. U ovom značajnom periodu od 1971. do maja 1974. predsjednik Narodne skupštine bio je [[Hamdija Pozderac]], s ponovljenim mandatom do aprila 1978. Nakon njega, do 1981, dužnost predsjednika obavlja [[Niko Mihaljević]]. Mandate predsjednika Skupštine nastavili su [[Vaso Gačić]] do maja 1983, [[Ivica Blažević]] do aprila 1984, a u periodu od 1984. do aprila 1987. ovu dužnost obavljao je [[Salko Oruč]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Na Ustav SR BiH iz 1974. već su 12. jula 1976. usvojeni amandmani I - IV, kojima je uvedena institucija promjenjivog delegata i povećano učešće skupština samoupravnih i interesnih zajednica u radu skupštine. Kako se tražio odgovor na probleme u [[Jugoslaveni|jugoslavenskom društvu]], povećavao se i broj amandmana na Ustav. Skupština je 21. jula 1981. usvojila osam novih amandmana na Ustav SR BiH. Donošenje amandmana pratio je paralelni proces kojim se, prema saveznom ustavu, u predstavničkim organima smanjio mandat na jednu, a u izvršnim organima na dvije godine bez mogućnosti ponovnog izbora. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine#Spisak|Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] nije birala Skupština nego članovi Predsjedništva između sebe. U martu 1984. usvojeno je šest novih amandmana kojima se poboljšavao Ustav SR BiH u odnosu na razradu principa prema udruženom radu, odlučivanju i stepenu odgovornosti i slično. Međutim, ovi amandmani nisu mogli popraviti društvo jednopartijskog sistema koje je nastojalo preživjeti eksperimentiranjem sa samoupravnim i udruženim radom, kolektivnom odgovornošću itd.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Kraj jednopartijskog sistema ===
Druga polovina osamdesetih godina donijela je krupne promjene u demokratskom životu Bosne i Hercegovine. Dotadašnji centri političke moći koji su se nalazili u [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savezu komunista Bosne i Hercegovine]] i pod njegovim uticajem u tadašnjim društveno-političkim organizacijama: [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkom savezu radnog naroda Bosne i Hercegovine]], [[Savez sindikata Bosne i Hercegovine|Savezu sindikata Bosne i Hercegovine]] i [[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine|Savezu socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]] također su se pred pritiskom javnosti demokratizirali. Centar svih zbivanja i previranja bila je skupština u kojoj su vođene burne debate i traženi odgovori o budućem državnom i društvenom razvoju. Brojni štrajkovi i nezadovoljstva radnika, građana i studenata,  afere poput afere &quot;[[Afera Agrokomerc|Agokomerc]]&quot; (izdavanje ovoj firmi mjenica bez pokrića), &quot;[[Afera &quot;Neum&quot;|Neum]]&quot; (izgradnja vikendica funkcionera pod privilegiranim uslo­vima) i druge, duboko su potresale bosanskohercegovačko društvo i vladajuću partiju i u suštini su značile traženje proširenja ljudskih i građanskih prava kroz nove forme demokratske predstavničke vlasti, pa i temeljne promjene društvenog uređenja. Ovo se dešavalo u vrijeme paralelnih procesa u republikama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i pada socijalističkih režima u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. U tom periodu, od aprila 1987. do januara 1989, predsjednik Skupštine bio je [[Savo Čečur]], a nakon njega [[Zlatan Karavdić]], do decembra 1990.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Novih 38 amandmana na Ustav SR BiH, donesenih 11. aprila 1989, učinilo je kraj [[Jednopartijski sistem|jednopartijskom sistemu]] uvođenjem izbonih listi što je otvorilo vrata slobodnim izborima i ukupnoj demokratizaciji društva. Naredne godine, u julu 1990, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH provedena je opsežna ustavna reforma koja će u velikoj mjeri uticati na buduće događaje. Njima je Bosna i Hercegovina definirana kao &quot;demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Srba]], [[Hrvata]] i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive&quot;. Utvrđeno je da je teritorija Bosne i Hercegovine jedinstvena i nedjeljiva i da se &quot;granice Republike mogu mijenjati samo u skladu s voljom građana cijele Republike, izraženom njihovim prethodnim izjašnjavanjem putem referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije trećine ukupnog broja birača&quot;. Značajna promjena izvršena je amandmanom po kojem su &quot;svi oblici svojine ravnopravni i uživaju zaštitu&quot;, kao i da je &quot;slobodno obavljanje privredne i druge djelatnosti sred­stvima u svim oblicima svojine&quot;, čime je napušteno dotadašnje favoriziranje društvenog sistema privrede. Uveden je i princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, u odnosu na dotadašnje jedinstvo vlasti, tako da je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće]] preimenovano u Vladu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ustavnih amandmana i donošenjem novog izbornog zakonodavstva omogućeno je održavanje [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini]], na kojima su građani slobodno mogli birati svoje predstavnike između više političkih stranaka i opcija. Od velikog značaja je tadašnja Odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] o ustavnosti organiziranja političkih stranaka na nacionalnoj osnovi, što je otvorilo prostor formiranju i osnivanju više političkih stranaka s nacionalnim predznakom. Ovim ustavnim promjenama došlo do značajnog osamostaljivanja i jačanja državnosti Bosne i Hercegovine u okviru tada [[Savezna Republika Jugoslavija|savezne federalne Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Početak raspada Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na njegovom posljednjem [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već 26. maja 1990. održana je Osnivačka skupština [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA); 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Ustavne pretpostavke za uvođenje višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Spomenutim amandmanima Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 poslanika, za svaku općinsku i gradsku zajednicu po jedan poslanik. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Međutim, u Bosni i Hercegovini taj izborni postupak bio je primijenjen ranije, 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana Predsjedništva SFRJ iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Amandmanskim postupkom uređeno je da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani neposredno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat. Ustavnim zakonom za provođenje amandmana na Ustav SR BiH određeno je da se do 15. septembra 1990. donesu brojni zakoni: o izboru odbornika i poslanika u skupštinu društveno-političkih zajednica, izboru i opozivu članova Predsjedništva SR BiH, izbornim jedinicama za izbor poslanika u vijeća Skupštine SR BiH, biračkim spiskovima, političkim organizacijama, javnom informiranju i Zakon o [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Svim tim ustavnim rješenjima i pratećim propisima promovirana je etnička pripadnost kao osnova političkog predstavljanja, odnosno političkog legitimiteta.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

=== Prvi višestranački izbori ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]  i za Skupštinu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

=== Predratni period ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rat u Bosni i Hercegovini}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|ratna djelovanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Raspad Jugoslavije pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], nedaleko od [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]].&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

Osim na unutrašnjem političkom planu, krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Vrlo brzo Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, Skupština SR Bosne i Hercegovine je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

[[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo &quot;za&quot; suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]], te time službeno prestaje postojati [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nadležnosti ==
{{Proširiti sekciju}}

== Struktura ==
Skupština SR Bosne i Hercegovine je kroz svoju historiju imala tri različita sistema domova: [[Višedomni sistem|Petodomni]], [[Trodomni sistem|trodomni]] i [[dvodomni sistem]].

=== Petodomni sistem ===
Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] kao vijeće delegata građana u općinama sa 120 poslanika, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama sa po 70 poslanika. Kasnijim amandmanima Organizacijsko-političko vijeće preimenovano je u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]].

=== Trodomni sistem ===
Prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]], nova struktura Skupštine SR BiH činila je tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] sa 160 delegata, [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa po 80 delegata.

=== Dvodomni sistem ===
Amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Skupština SR BiH ponovno je reorganizirana, ovaj put u dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.

== Spisak predsjednika ==
{{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Saziv
!Stranka
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]]
|[[Ratomir Dugonjić]]
{{small|(1916–1987)}}
|juni 1963.
|1967.
|[[Prvi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]]
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]])
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Visit_of_Džemal_Bijedić,_Yougoslav_Prime_Minister,_to_the_CEC_(cropped).jpg|112x112piksel]]
|[[Džemal Bijedić]]
{{small|(1917–1977)}}
|1967.
|30. juli 1971.
|[[Drugi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|II saziv]]
[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Hamdija_Pozderac.png|110x110piksel|bez okvira]]
|[[Hamdija Pozderac]]
{{small|(1924–1988)}}
|30. juli 1971.
|1978.
|[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]]
[[Četvrti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|IV saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Niko Mihaljević]]
|1978.
|1981.
|[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Vaso Gačić]]
|1981.
|1983.
|[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]]
[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Ivica Blažević]]
|1983.
|1984.
|[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Salko Oruč]]
|1984.
|1987.
|[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]]
[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Savo Čečur]]
|1987.
|1989.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]]
|-
! style=&quot;background-color:#FF0000; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Zlatan Karavdić]]
|1989.
|20. decembar 1990.
|-
! style=&quot;background-color:#38659C; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]]
|[[Momčilo Krajišnik]]
{{small|(1945–2020)}}
|20. decembar 1990.
|8. april 1992.
|[[Osmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Politika Bosne i Hercegovine]]
* [[ZAVNOBiH]]
* [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Parlamenti Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Skupštine po državama|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Višedomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Trodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Državne institucije]]</text>
      <sha1>6x0y42fczi5od9zyeay97hvuk97xg4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlada Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506269</id>
    <revision>
      <id>3923654</id>
      <parentid>3915776</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T05:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18675" sha1="9xii4mtc5tu2i6xdx9ouljt86jrysgq" xml:space="preserve">{{Infokutija izvršna vlast
| ime              = Vlada&lt;br&gt;Republike Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime      = Влада Републике Босне и Херцеговине
| saziv            = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak saziva|Spisak saziva]]
| slika            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg
| veličina_slike   = 100px
| opis_slike       = [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
| osnovano         = 15. juni 1992.
| raspušteno       = 3. januar 1997.
| teritorija       = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| titula_vođe      = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vlade]]
| imenuje          = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]
| predlaže         = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]]
| potvrđuje        = 
| glavni_organ     = 
| ministarstva     = 
| odgovorni_organ  = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]
| okvir_stil       = 
| naslov           = 9
| naslov_stil      = font-weight:normal; text-align:left;
| podaci_stil      = 
| podaci           = 
| budžet           = 
| sjedište         = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]], Maršala Tita 16, [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| veb-sajt         = 
}}
'''Vlada Republike Bosne i Hercegovine''' bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u periodu od 1992. do 1997 (zajedno sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvom]]). Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juna 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031232/https://hrcak.srce.hr/file/28970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Proširiti sekciju}}
== Izbor ==
[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] predlaže [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]] kandidata za [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednika Vlade]], na osnovu prethodnih konsultacija sa političkim organi­zacijama čiji su kandidati izabrani za poslanike u Skupštini, vodeći računa o stranačkoj zastupljenosti. Skupština bira tajnim glasanjem predsjednika Vlade. Nakon toga, predsjednik Vlade izlaže svoj program Skupštini i predlaže sastav Vlade, koju Skupština tajnim glasanjem bira.&lt;ref name=&quot;ustav&quot; /&gt;

== Nadležnosti ==
Vlada Republike Bosne i Hercegovine:&lt;ref name=&quot;ustav&quot; /&gt;

* prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike;
* predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači;
* utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike;
* donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike;
* stara se o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta;
* donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika;
* stara se o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici;
* usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa;
* utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom;
* ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike;
* otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom;
* vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom.

== Ministarstva ==
Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnog stanja]] u državi, Vlada Republike BiH se mnogo puta reorganizirala i prilagođavala novim uslovima. Prva vlada Republike BiH imenovana je 15. juna 1992, a do tada je funkcionisala Vlada SRBiH, konstituisana nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Ministarstva prvog saziva ===
{{Glavni|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)#Ministarstva}}
Ministarstva [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvog saziva]] (15. juni 1992 - august 1993) bila su: [[Ministarstvo privrede Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo privrede]], [[Ministarstvo za unutrašnju politiku Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za unutrašnju politiku]], [[Ministarstvo društvenih djelatnosti Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo društvenih djelatnosti]], [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]], [[Ministarstvo odbrane Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]], [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravosuđa i uprave]], [[Ministarstvo finansija Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]], [[Ministarstvo energetike i industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energetike i industrije]], [[Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva]], [[Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene industrije]], [[Ministarstvo šumarstva i drvne industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo šumarstva i drvne industrije]], [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo saobraćaja i veza]], [[Ministarstvo obnove Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obnove]], [[Ministarstvo za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu okoline Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu okoline]], [[Ministarstvo zdravstva Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture]], [[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]], [[Ministarstvo za vjere Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za vjere]] i [[Ministarstvo informisanja Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo informisanja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Već u prvom sazivu bilo je određenih promjena. Tako je [[Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva]] reorganizirano u [[Ministarstvo za robni promet, poduzetništvo i turizam Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za robni promet, poduzetništvo i turizam]], a [[Ministarstvo za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu okoline Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu okoline]] kao [[Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ministarstva drugog saziva ===
{{Glavni|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)#Ministarstva}}
Veće promjene desile su se u [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|drugom sazivu]] (29. oktobar 1993 - 23. juni 1994). Tako je reorganizirano ili ukinuto [[Ministarstvo za unutrašnju politiku Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za unutrašnju politiku]], [[Ministarstvo društvenih djelatnosti Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo društvenih djelatnosti]], [[Ministarstvo energetike i industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energetike i industrije]], [[Ministarstvo za robni promet, poduzetništvo i turizam Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za robni promet, poduzetništvo i turizam]], [[Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene industrije]], [[Ministarstvo šumarstva i drvne industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo šumarstva i drvne industrije]] i [[Ministarstvo za vjere Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za vjere]]. Također, ministarstva [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine|saobraćaja i veza]], [[Ministarstvo obnove Republike Bosne i Hercegovine|obnove]] i [[Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline Republike Bosne i Hercegovine|prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline]] spojena su u [[Ministarstvo obnove, izgradnje, okoline, saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obnove, izgradnje, okoline, saobraćaja i veza]], [[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]] postalo je [[Ministarstvo za izbjeglice, rad i socijalnu zaštitu Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za izbjeglice, rad i socijalnu zaštitu]], [[Ministarstvo energetike i industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energetike i industrije]] postalo je [[Ministarstvo namjenske proizvodnje Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo namjenske proizvodnje]], a [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture]] dodan je [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republike Bosne i Hercegovine|sport]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zbog situacije u kojoj se Republika BiH nalazila, kreirano je 5 novih ministarstva: [[Ministarstvo vanjske trgovine Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine]], Ministarstvo za koordinaciju za tuzlansko-drinski region, Ministarstvo za koordinaciju za zeničko-dobojski region, Ministarstvo za koordinaciju za mostarski region i Ministarstvo za koordinaciju za bihaćko-banjalučki region.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ministarstva trećeg saziva ===
{{Glavni|Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)#Ministarstva}}
Treći saziv bio je ujedno i treća vlada [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i prva [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|vlada]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], s obzirom da je 24. marta 1994. potpisan [[Vašingtonski sporazum]], gdje je prekinut [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Konstituisana je 23. juna 1994. i trajala je sve do 30. januara 1996.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U ovom sazivu nije bilo većih promjena. Osim što su ukinuta ministarstva za koordinaciju, reorganizirano je ili ukinuto [[Ministarstvo privrede Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo privrede]] i [[Ministarstvo informisanja Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo informisanja]]. Također [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravosuđa i uprave]] postalo je [[Ministarstvo pravde Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo obnove, izgradnje, okoline, saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obnove, izgradnje, okoline, saobraćaja i veza]] postalo je [[Ministarstvo prometa i komunikacija Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]] i [[Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoline Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoline]], [[Ministarstvo za izbjeglice, rad i socijalnu zaštitu Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za izbjeglice, rad i socijalnu zaštitu]] postalo je [[Ministarstvo za izbjeglice i socijalnu politiku Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za izbjeglice i socijalnu politiku]], [[Ministarstvo namjenske proizvodnje Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo namjenske proizvodnje]] postalo je ponovo [[Ministarstvo energetike i industrije Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energetike i industrije]] i [[Ministarstvo vanjske trgovine Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine]] postalo je [[Ministarstvo trgovine Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ministarstva četvrtog saziva ===
{{Glavni|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)#Ministarstva}}
[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|Četvrti i posljednji saziv]] vlade [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] konstituisan je 30. januara 1996, nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i odluke o razdvajanju vlada Republike BiH i Federacije BiH, i trajao je sve do 3. januara 1997, kada je konstituisan [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvi saziv]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Ova vlada bila je prijelazna vlada između Republike BiH i dejtonske [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Imala je smanjen broj ministarstava, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Vlada je imala samo 5 ministarstava: [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]], [[Ministarstvo pravde i opće uprave Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde i opće uprave]], [[Ministarstvo finansija Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]], [[Ministarstvo za izbjeglice i dijasporu Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za izbjeglice i dijasporu]] i [[Ministarstvo vanjske trgovine i međunarodnih komunikacija Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine i međunarodnih komunikacija]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Spisak saziva ==

# [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine Jure Pelivana/Mileta Akmadžića]], konstituisan 15. juna 1992.
# [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića I]], konstituisan 29. oktobar 1993.
# [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića II]], konstituisan 23. juna 1994.
# [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine Hasana Muratovića]], konstituisan 30. januara 1996.

== Spisak predsjednika ==
{{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
!Saziv
!Stranka
|-
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]]
|[[Jure Pelivan]]
{{small|(1928–2014)}}
|15. juni 1992.
|10. novembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background-color:#0064AA; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:Mile Akmadžić.jpg|bez okvira|107x107piksel]]
|[[Mile Akmadžić]]
{{small|(1928–2014)}}
|10. novembar 1992.
|august 1993.
|-
! style=&quot;background-color:#009933; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Haris Silajdžić 1995.jpg|bez okvira|109x109piksel]]
|[[Haris Silajdžić]]
{{small|(r. 1945)}}
|29. oktobar 1993.
|30. januar 1996.
|[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]]
[[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! style=&quot;background-color:#009933; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|bez okvira|116x116piksel]]
|[[Hasan Muratović]]
{{small|(1940–2020)}}
|30. januar 1996.
|3. januar 1997.
|[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sazivi Vlade Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Kabineti Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Vlada Republike Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>9xii4mtc5tu2i6xdx9ouljt86jrysgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Strah mudroga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507426</id>
    <revision>
      <id>3923594</id>
      <parentid>3915822</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:50:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12710" sha1="kmr210xeoda6y5pmrplp1f46nl32r4f" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga
| naziv                     = Strah mudroga
| naziv_originala           = The Wise Man's Fear
| prijevod                  = 
| slika                     = The Wise Man's Fear.jpg
| veličina_slike            = 
| opis_slike                = Zaštitni omot prvog izdanja
| autor                     = [[Patrick Rothfuss]]
| ilustrator                = 
| dizajn korica             = [[Matthias Clamer]] i [[Ed Freeman]]
| država                    = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik                     = [[Engleski jezik|Engleski]]
| žanr                      = [[Fantastika]]
| vrsta_djela               = 
| izdavač                   = [[DAW Books]]
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| datum_izdanja             = 1 mart 2011.
| vrsta_korica              = Tvrde korice
| broj_stranica             = 994&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blog.patrickrothfuss.com/2011/01/picture-video-qa/ |title=Home again, home again, jiggety jig… |publisher=Blog.patrickrothfuss.com |date=28. 1. 2011 |access-date=20. 2. 2013 |archive-date=17. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117183546/http://blog.patrickrothfuss.com/2011/01/picture-video-qa/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| pripovjedač               = 
| gledište                  = 
| vrijeme_radnje            = 
| mjesto_radnje             = 
| glavni_lik                = 
| vrhunac                   = 
| teme                      = 
| isbn                      = 978-0-7564-0473-4
}}
'''Strah mudroga''' jest [[Fantastika|fantastični]] roman koji je napisao [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pisac [[Patrick Rothfuss]] i drugi tom u [[Hronika o kraljoubici]]. Objavljena je 1. marta 2011. u izdanju [[DAW Books]].&lt;ref name=&quot;knewtwo&quot;&gt;{{cite web |url=http://blog.patrickrothfuss.com/2010/04/i-said-id-tell-you-when-i-knew/ |title=I said I'd tell you when I knew... |access-date=1. 11. 2010 |work=Patrick Rothfuss' Blog |date=28. 4. 2010 |archive-date=31. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160831092613/http://blog.patrickrothfuss.com/2010/04/i-said-id-tell-you-when-i-knew |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nastavak je romana [[Ime vjetra]] iz 2007.

== Sažetak ==
Drugog dana pripovjedanja priče o svom životu pisaru u Waystone Inn-u, Kvothe nastavlja priču započetu u ''[[Ime vjetra|Imenu vjetra]]'', u kojoj mlađi Kvothe nastavlja svoje obrazovanje na Univerzitetu. Tamo vodi svađu sa kolegom studentom Ambroseom, što je kulminiralo time što ga je Ambrose naveo pod optužbom za udruženje sa demonskim moćima, teški zločin, jer je nazvao Ime vjetra. Uprkos tome što se uspješno odbranio na sudu, Kvothe je je povećana školarina zbog negativne pažnje koju je privukao na Univerzitetu. Kvothe slijedi savjete svojih prijatelja i nastavnika na Univerzitetu i odlučuje da uzme pauzu kako bi jurio vjetar. Da bi odgodio plaćanje duga lihvaru Deviju, koristi nekoliko svojih vrijednijih stvari kao kolateral prije nego što krene na put.

Grof Threpe organizuje da Kvothe otputuje brodom u grad Severen, u Vintasu, kako bi pomogao Maershon Lerandu Alveronu u udvaranju jedinoj nevjesti prikladnoj za njegovu visoku poziciju, Meluan Lackless, u nadi da bi Kvothe mogao zaraditi pokroviteljstvo zauzvrat. Kvothe piše pjesme i pisma koja uspješno udvaraju Maerovoj nevjesti i, ubrzo po dolasku, nehotice otkriva i osujećuje zavjeru da se ubije Maer, čime dobija Maerovo poštovanje i povjerenje. On također otkriva Dennu kako živi u Severenu i nakon nekoliko sedmica u njenom društvu upoznaje pjesmu na kojoj radi, ali tekst narušava samu srž Kvotheovog znanja o padu Myr Tariniel. Kako nije u mogućnosti da podijeli svoju historiju, Kvothe raspravlja sa Dennom o značenju pjesme i njih dvoje se razilaze nakon ružne svađe.

Kao konačni zadatak, Maer zadužuje Kvothea da ulovi grupu razbojnika koji su progonili poreznike u Eldu. Prati ga posada od četiri druga plaćenika dok prate i suoče se s banditima; Kvothe pametno koristi svoje znanje o simpatiji i uz malo sreće brzo i efikasno razbije bandite, ubijajući većinu njih, iako njihov vođa misteriozno bježi. Kvothe zatim prati Felurijana nalik nimfi, biće vila, u njeno vlastito carstvo, gdje ostaje neodređeno vrijeme kako vrijeme prolazi drugačije u ovom carstvu. Za to vrijeme spava s Felurianom i upoznaje i razgovara sa Cthaehom, zlonamjernim, proročkim bićem koje otkriva uznemirujuće nagoveštaje njegove moguće budućnosti. Cthaeh također otkriva da je vođa grupe razbojnika zapravo Cinder, jedan od Čandriana koji je davno ubio Kvotheovu trupu, i da Denna trpi okrutno fizičko zlostavljanje od strane svog misterioznog pokrovitelja. Ova otkrića uveliko uznemiravaju Kvothea i opterećuju njegovo srce i um zbog čega je napustio kraljevstvo vila i nastavio svoje putovanje.

Nakon ponovnog okupljanja sa svojim plaćenicima, saznaje da su u svijetu smrtnika prošla samo tri dana. Na povratku u Severen, jednom od plaćenika, Ademskom ratniku po imenu Tempi, naređeno je da mu se sudi zbog podučavanja Kvothea Ketana, tajnovitog oblika borilačkih vještina; Kvothe prati Tempija u daleku zemlju Ademre, gdje završava svoju obuku u ketanu i u letanskoj filozofiji kako bi opravdao Tempijevo učenje. Nakon što je prošao niz završnih testova, Kvothe je nagrađen drevnim mačem koji je nazvao Cezura i legendom o Ademu u vezi s imenima i znakovima &quot;Rhinte&quot;—poznate Kvotheu kao Čandrian.

Ponovo na putu za Severen, Kvothe ubija grupu pljačkaša koji se predstavljaju kao Edema Ruh nakon što su ubili originalne trupe. Zatim se vraća u Maer i predaje mu prikupljene poreze  Maer i njegova supruga mu pokazuju porodično naslijeđe, kutiju bez vidljivog poklopca ili brave, i traže njegovu pomoć da sazna o tome, ali Kvothe ne može doći do bilo kakvih bitnih zaključaka. Dok opravdava svoje pogubljenje pljačkaša i brani Edema Ruh, on otkriva da je i sam iz Edema Ruha. Ovo mu donosi neprijateljstvo od strane Maerove žene, koja mrzi sve Edema Ruh zbog krađe njene sestre i prisiljava Maera da pošalju Kvothea uprkos njegovoj značajnoj službi. Maer pokazuje svoju zahvalnost tako što ga je pomilovao za ubistvo pljačkaša, dajući nalog za rad i osiguravajući da se školarina Kvothea na univerzitetu zauvijek nadoknadi. Kod kuće, Kvothe postiže finansijsku stabilnost u dogovoru sa sveučilišnim burzarom, namjerno petljajući svoje akademske ispite kako bi podigao vlastitu školarinu i dobio polovinu školarine iznad određenog iznosa. Također počinju se širiti priče o njegovim podvizima, od kojih su mnoge u velikoj meri iskrivljene ili izmišljene od strane njihovih pripovedača.

U okvirnoj priči, Kvotheov prijatelj i učenik Bast podstiče dva vojnika da opljačkaju Waystone Inn u pokušaju da revitaliziraju Kvothea, koji gubi borbu, nakon čega Bast (to se podrazumijeva) naknadno ubija vojnike. Na kraju romana Kvothe čini jedan &quot;savršen korak&quot; naizgled prisjećajući se Ketana i pokušavajući ponovo postati ona stari.

== Izdavanje knjige ==
Prije objavljivanja, odlomak iz romana objavljen je kao kratka priča pod nazivom &quot;Put u Levinšir&quot;, koja je pobijedila na takmičenju Pisci budućnosti 2002.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rothfuss|first=Patrick|title=A Glimpse of Things to Come|url=http://blog.patrickrothfuss.com/2008/06/glimpse-of-things-to-come/|work=Patrick Rothfuss|access-date=29. 11. 2011|archive-date=5. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160905110541/http://blog.patrickrothfuss.com/2008/06/glimpse-of-things-to-come|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prvi nacrt rukopisa dostavljen je uredniku 11. maja 2009,&lt;ref name=&quot;WheninRome&quot;&gt;{{cite web |url=http://blog.patrickrothfuss.com/2009/05/when-in-rome/ |title=When in Rome... |access-date=1. 11. 2010 |work=Patrick Rothfuss' Blog |date=12. 5. 2009 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175655/http://blog.patrickrothfuss.com/2009/05/when-in-rome/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a knjiga je objavljena 2011.&lt;ref name=&quot;Blog: Is it drafty in here?&quot;&gt;{{cite web |url=https://blog.patrickrothfuss.com/2010/02/is-it-drafty-in-here/ |title=Is It Drafty In Here? |access-date=12. 12. 2020 |work=Patrick Rothfuss' Blog |date=26. 2. 2010 |archive-date=24. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124062815/https://blog.patrickrothfuss.com/2010/02/is-it-drafty-in-here/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Brilliance Audio]] je objavio američke verzije audioknjiga ''Imena vjetra'' i ''Straha mudraca'' koje je pripovijedao [[Nick Podehl]], a [[Orion Audio]] je izdao verzije audio knjiga za [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] i ostatak svijeta, pripovijedanu od Ruperta Degasa.

Igru Tak opisanu u knjizi Rothfuss i [[James Ernest]] su 2016. razvili u komercijalnu društvenu igru.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://boingboing.net/2016/04/19/kickstarting-tak-a-new-cheapa.html|title=Kickstarting Tak, a new Cheapass Game based on Patrick Rothfuss's &quot;Wise Man's Fear&quot;|work=Boing Boing|access-date=23. 1. 2019|archive-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223720/https://boingboing.net/2016/04/19/kickstarting-tak-a-new-cheapa.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reakcije ==
Knjiga je postigla kritični i komercijalni uspjeh, debitirajući na vrhu liste fantazija [[The New York Times|New York Timesa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fantasyhotlist.blogspot.com/2011/03/this-weeks-new-york-times-bestsellers_18.html |title=NYT Besteller fantasy list, March 15 |publisher=Fantasyhotlist.blogspot.com |date=18. 3. 2011 |access-date=20. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Taylor |first=Ihsan |url=https://www.nytimes.com/best-sellers-books/2011-03-20/overview.html |title=Best Sellers - The New York Times |work=Nytimes.com |date= |access-date=20. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Također je dospjela na vrh liste izdanja tvrdih korica New York Timesa otprilike tri sedmice nakon objavljivanja.&lt;ref&gt;{{cite news|last=The New York Times|title=Best Sellers: Hardcover Fiction|url=https://www.nytimes.com/best-sellers-books/2011-03-20/hardcover-fiction/list.html|publisher=The New York Times Company|access-date=4. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Autor [[George R.R. Martin]] napisao je na blogu da je &quot;Strah mudraca bio vrijedan čekanja. Progutao sam ga za jedan dan, ostao sam budan skoro do zore čitajući, a već me svrbi sljedeći. On je prokleto dobar, ovaj Rothfuss tip&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://grrm.livejournal.com/262170.html|title=Hugo Recommendations - BEST NOVEL|last=grrm|date=26. 1. 2012|publisher=}}&lt;/ref&gt; Locus je izjavio da &quot;Strah mudraca prilično skače sa stranice, bez obzira na okruženje i okolnosti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.locusmag.com/Reviews/2011/03/faren-miller-reviews-patrick-rothfuss/ |title=Locus Online Reviews » Faren Miller reviews Patrick Rothfuss |publisher=Locusmag.com |date=19. 3. 2011 |access-date=20. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Recenzija [[Publishers Weekly]]ja bila je sjajna, tvrdeći da je &quot;bezprekorno i lirično poput pjesme avanturiste i arkaniste Kvothea koji svira lutnju, ovaj hipnotizirajući nastavak Rothfussovog debija iz 2007, Ime vjetra, visoko djelo fantazije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.publishersweekly.com/978-0-7564-0473-4 |title=Fiction Review: The Wise Man's Fear by Patrick Rothfuss|publisher=Publishersweekly.com |date=24. 1. 2011 |access-date=20. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; [[San Diego Union Tribune]], međutim, smatra da se Rothfuss &quot;predugo zadržava u podzapletima, povremeno pribjegava slučajnostima kako bi unaprijedio svoju priču i da se u velikoj mjeri oslanja na klišeje i anahronizme&quot; i da uprkos &quot;briljantnim trenucima&quot; pripovijedanja, &quot;malo je, ako uopće ima , kretanje naprijed u Kvotheovoj potrazi za Čandrianima.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sandiegouniontribune.com/sdut-book-review-wise-mans-fear-sparkles-stumbles-2011mar27-story.html|title = BOOK REVIEW: 'Wise Man's Fear' sparkles, stumbles|date = 27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Metalcore grupa iz Indianapolisa The Wise Man's Fear dobila je ime po naslovu knjige.&lt;ref&gt;{{cite web|title=REVIEW: The Wise Man's Fear – Castle in the Clouds (2015)|periodical=|publisher=New-transcendence.com|url=https://new-transcendence.com/review-wise-mans-fear-castle-clouds-2015/|url-status=dead|format=|access-date=29. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226034038/http://new-transcendence.com/review-wise-mans-fear-castle-clouds-2015/|archive-date=26. 2. 2021|last=Connor Welsh|date=1. 7. 2015|language=|pages=|quote=}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Patrick Rothfuss}}

== Vanjski linkovi ==
* {{isfdb title|id=714493|title=The Wise Man's Fear}}
* {{IBList |type=book|id=70005|name=The Wise Man's Fear}}

[[Kategorija:Knjige Patricka Rothfussa]]
[[Kategorija:Američki fantastični romani]]
[[Kategorija:Romani iz 2011.]]</text>
      <sha1>kmr210xeoda6y5pmrplp1f46nl32r4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3923683</id>
      <parentid>3920967</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:54:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2. septembar]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar</comment>
      <origin>3923683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12277" sha1="rng1qmpggq52w6rvoyfzh0lu1ev5daa" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==
* [[16. maj]] – [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je [[epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|epidemiju ebole u Srednjoj Africi]] [[Javnozdravstvena vanredna situacija od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]] (PHEIC).

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026|archive-date=5. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105103103/https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]
* [[26. maj]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki [[košarka]]š i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], [[bosanskohercegovački]] sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], [[bosanskohercegovački]] likovni umjetnik
* [[28. juni]] – [[Sevgül Uludağ]], [[kipar]]ska novinarka

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski filmski režiser
* [[6. juli]] – [[John Van Antwerp Fine Jr.|John Van Antwerp Fine Jr]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[historičar]] i pisac
* [[8. juli]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac
* [[14. juli]] – [[Galina Kukljeva]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja.
* [[20. juli]] – [[Kevin Keegan]], [[engleska|engleski]] [[nogometaš]] i trener
* [[21. juli]] – [[Olivera Katarina]], srbijanska glumica, pjevačica i spisateljica
* [[28. juli]] – [[Ramiz Dreković]], [[bosanskohercegovački]] [[general]]

=== August ===
* [[15. august]] – [[Milena Zupančič]], slovenska [[Glumac|glumica]]
* [[18. august]] – [[Vedrana Rudan]], [[hrvatska]] [[spisateljica]] i [[novinar]]ka

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[Raif Dizdarević]], [[bosanskohercegovački]] političar

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>rng1qmpggq52w6rvoyfzh0lu1ev5daa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trasna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514121</id>
    <revision>
      <id>3923626</id>
      <parentid>3915889</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T00:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6394" sha1="7f0u9pgzyqmv2ljdyl21wrdczkx9gwk" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Trasna
| logo               = 
| tip                = Privatna
| industrija         = Tehnologija, Telekomunikacije, IoT
| osnivanje          = 2018
| osnivač            = Stéphane Fund
| ključne_osobe      = Stéphane Fund (CEO)
| proizvodi          = Sistem na čipu (SoC), ugrađeni moduli, SIM kartice, eSIM cloud platforma, daljinski upravljač za eSIM za IoT
| usluge             = IoT tehnologije, eSIM cloud tehnologija
| sjedište           = Irska
| broj_zaposlenih    = Više od 400
| lokacije           = Irska, Francuska, Dubai, Tunis, Indija
| područje_djelovanja = Svjetski
| web_stranica       = https://www.trasna.io
}}

'''Trasna''' je globalna tehnološka kompanija koja se specijalizirala za rješenja u oblasti poluprovodnika, SIM, eSIM, [[Sistem na čipu|SoC]] i iSIM tehnologija. Kompanija nudi sigurne i skalabilne tehnologije za Internet stvari (IoT) i mobilne povezane uređaje.

== Istorija ==
Trasna je osnovana 2018. godine od strane Stéphane Funda nakon što je prodao svoju prethodnu kompaniju, Simulity Labs, kompaniji ARM Holdings 2017. godine. Fund je imao za cilj kreirati kompaniju koja bi riješila izazove u IoT sektoru, kao što su visoki troškovi, spore implementacije i fragmentirano tržište dobavljača s kojim se suočavaju proizvođači uređaja i operateri mreža.&lt;ref name=&quot;rocketreach.co&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rocketreach.co/marko-zakrajsek-email_18752822|title=Marko Zakrajsek Email &amp; Phone Number {{!}} Trasna Solutions Business Development at Trasna Solutions Contact Information|website=RocketReach|language=en|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rocketreach.co&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vision-net.ie/Company-Info/Trasna-Solutions-Technologies-Limited-635605|title=Trasna Solutions Technologies Limited - Irish Company Info|website=www.vision-net.ie|access-date=6. 11. 2024|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008122740/https://www.vision-net.ie/Company-Info/Trasna-Solutions-Technologies-Limited-635605|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.workz.com/news/expansion|title=Workz rolls out expansion plans as part of global growth strategy|last=wpengine|date=13. 11. 2018|website=Workz|language=en-GB|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; Iste godine, Trasna je akvirirala Elatec (Njemačka)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lusha.com/company-search/security-and-investigations/33/germany/156/page/2/|title=Company search|website=Lusha|language=en-US|access-date=6. 11. 2024|archive-date=23. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250223011758/https://www.lusha.com/company-search/security-and-investigations/33/germany/156/page/2/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iot-mesh.de/elatec/|title=Elatec: Mehr Krankenhaus-Sicherheit durch RFID|date=11. 4. 2022|website=IoT [mesh]|language=de-DE|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; i SAFE-IoT (Francuska),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techmezine.com/internet-of-things/nestwave-collaboration-trasna-enables-highly-integrated-low-power-platform-next-generation-lpwan/|title=Nestwave Collaboration with Trasna Enables Highly Integrated, Low-Power Platform for Next-Generation LPWAN -|last=Techmezine|date=2. 3. 2022|language=en-US|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; čime je kompanija dobila važna znanja u oblasti hardvera i softvera. Ove akvizicije su pomogle Trasni da proširi svoju ponudu sigurnih mikrokontrolera, IoT tehnologija i eSIM tehnologija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.webmagspace.com/trasna-iot-group-acquires-esim-leader-workz/|title=Trasna IoT group acquires eSIM leader Workz|date=4. 9. 2024|website=WebMagspace|language=en-US|access-date=6. 11. 2024|archive-date=10. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241010010116/https://www.webmagspace.com/trasna-iot-group-acquires-esim-leader-workz/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2023. godini, Trasna je proizvela svoj prvi SIM čip i razvila vlastiti procesor sa RISC-V jezgrom. Kompanija je također postavila više od 40 sigurnih mikrokontrolera za upotrebu u proizvodima kao što su pametne kartice, terminali za prodajna mjesta, pametna brojila i sigurnosni uređaji. U februaru 2024. godine, Trasna je akvirirala Workz, kompaniju specijalizovanu za eSIM cloud tehnologiju. Ova akvizicija je unaprijedila strategiju vertikalne integracije Trasne, omogućujući joj da ponudi kompletna rješenja na IoT tržištu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iotinsider.com/industries/communications/trasna-acquires-workz-in-move-to-meet-demand-for-sim-technologies/|title=Trasna acquires Workz in move to meet demand for SIM technologies|last=Desk|first=News|date=7. 9. 2024|website=IOT Insider|language=en-GB|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodi i usluge ==
Trasna nudi raznovrsne proizvode, uključujući proizvode Sistema na čipu, ugrađene module, SIM kartice, cloud SIM platformu i daljinski upravljač eSIM za IoT.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cpl.thalesgroup.com/partners/trasna-solutions-gmbh|title=Trasna Solutions GmbH {{!}} Thales|website=cpl.thalesgroup.com|access-date=6. 11. 2024|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008123359/https://cpl.thalesgroup.com/partners/trasna-solutions-gmbh|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U 2023. godini, kompanija je počela razvijati svoj [[Sistem na čipu]] (SoC) sa integrisanim iSIM modulom, za koji se očekuje da će imati uticaj na IoT tržište.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.secure-ic.com/news-and-events/news/secure-ic-trasna-are-introducing-a-revolutionary-puf-solution-that-eliminates-the-need-of-enrollment-phase/|title=Secure-IC &amp; Trasna are introducing a revolutionary PUF solution that eliminates the need of enrollment phase|website=Secure-IC|language=en-US|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telecom26.ch/telecom26-resources/blog/telecom26-and-trasna-solutions-partner-to-deliver-esim-management-for-cellular-routers|title=Telecom26 and Trasna Solutions partner to deliver eSIM management for cellular routers|date=21. 2. 2023|website=Telecom26|language=en-gb|access-date=6. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; Trasna isporučuje svoje proizvode i tehnologije u više od 80 zemalja, s ključnim tržištima u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji. Kompanija radi sa više od 200 klijenata, uključujući velike operatere telekomunikacija i IoT dobavljače usluga.

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>7f0u9pgzyqmv2ljdyl21wrdczkx9gwk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Započete stranice</title>
    <ns>2</ns>
    <id>517587</id>
    <revision>
      <id>3923422</id>
      <parentid>3923392</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2822" sha1="p05cc2mzoq6e6git6of964jbqj73wqp" xml:space="preserve">&lt;small&gt;[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci &quot;Pulse&quot;|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Hameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]], [[Lisa Eder]], [[Zora Tavčar]], [[Margit Slachta]], [[Anti-fudbal]], [[Elsa von Gutmann]], [[Tragedija na Elbrusu 2026.]], [[Schufa]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2026/2027.]], [[Saint Croix]], [[WSVI]], [[Salt Cay]], [[Melocactus intortus]], [[Nacionalni park tvrđave Brimstone Hill]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)]]&lt;/small&gt;</text>
      <sha1>p05cc2mzoq6e6git6of964jbqj73wqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selen u biologiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525140</id>
    <revision>
      <id>3923397</id>
      <parentid>3920786</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:13:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51476" sha1="j8ady21dkxa7ezg9usopyf52de5fluy" xml:space="preserve">[[Slika:Selenocysteine skeletal 3D.svg|thumb|[[Selenocistein]] je glavna organska molekula koja uključuje [[selen]] kod [[ljudi]].]]
[[Selen]] je esencijalni [[mineral]]ni [[mikronutrijent]] za životinje, iako je toksičan u velikim dozama. U biljkama se ponekad javlja u toksičnim količinama kao [[krmno bilje]], npr. [[lokovka]]. Selen je komponenta [[aminokiselina]] [[selenocistein]]a i [[selenometionin]]a. Kod ljudi, selen je [[dijetalni mineral|element u tragovima]] nutrijent koji funkcionira kao [[kofaktor]] za [[glutation-peroksidaza|glutation-peroksidaze]] i određene oblike [[tioredoksin-reduktaza|tioredoksin-reduktaze]].&lt;ref&gt;S. J. Lippard, J. M. Berg &quot;Principles of Bioinorganic Chemistry&quot; University Science Books: Mill Valley, CA; 1994.  {{ISBN|0-935702-73-3}}.&lt;/ref&gt; Proteini koji sadrže selen proizvode se iz neorganskog selena putem intermedijara [[selenofosfat-sintetaza 1|selenofosfata]] (PSeO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;3−&lt;/sup&gt;).

== Funkcije kod životinja ==
Selen je esencijalni [[mikronutrijent]] kod sisara, ali se u prekomjernoj količini prepoznaje i kao toksičan. Selen ostvaruje svoje biološke funkcije putem [[selenoprotein]]a, koji sadrže [[aminoliselina|aminokiselinu]] [[selenocistein]]. Dvadeset pet selenoproteina kodirano je u [[ljudski genom|ljudskom genomu]].&lt;ref&gt;{{cite book
|first1=Suguru 
|last1= Kurokawa
|first2= Marla J.
|last2= Berry
|editor=Astrid Sigel, Helmut Sigel and Roland K. O. Sigel
|title=Interrelations between Essential Metal Ions and Human Diseases
|series=Metal Ions in Life Sciences
|volume=13
|year=2013
|publisher=Springer
|pages=499–534 Selenium. Role of the Essential Metalloid in Health  
|doi=10.1007/978-94-007-7500-8_16
|pmid= 24470102
|pmc= 4339817
|chapter= Selenium. Role of the Essential Metalloid in Health
|isbn= 978-94-007-7499-5
}}&lt;/ref&gt;

===Glutation-peroksidaza===
Porodica enzima [[glutation-peroksidaza]] (skraćeno GSH-Px) katalizira redukciju [[vodik-peroksid]]a  i organskih [[hidroperoksid]]a:
:2GSH + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;   →   GSSG  +  2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
Dva [[vodik|H]] atoma doniraju [[tiol]]i u procesu koji počinje oksidacijom [[selenol]] [[bočni lanac|bočnog lanca]] u GSH-Px. [[organoselenijumski spoj]] [[ebselen]] je lijek koji se koristi za dopunjavanje djelovanja GSH-Px. Funkcionira kao [[katalizator]] za uništavanje [[vodik-peroksid]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Bhabak Krishna P., Mugesh Govindasamy | year = 2010 | title = Functional Mimics of Glutathione Peroxidase: Bioinspired Synthetic Antioxidants | url = https://archive.org/details/sim_accounts-of-chemical-research_2010-11_43_11/page/n31 | journal = Acc. Chem. Res. | volume = 43 | issue = 11| pages = 1408–1419 | doi = 10.1021/ar100059g | pmid = 20690615 | last2 = Mugesh }}&lt;/ref&gt;

Srodni [[enzim]] koji sadrži selen u nekim biljkama i životinjama ([[tioredoksin- reduktaza]]) generira reducirani tioredoksin, ditiol koji služi kao izvor elektrona za peroksidaze, a također i važan redukcijski enzim [[ribonukleotid-reduktaza]] koji stvara prekursore [[DNK]] iz prekursora [[RNK]].&lt;ref name=&quot;Stadtman&quot;&gt;{{cite journal |author=Stadtman TC |title=Selenocysteine |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1996_65/page/82 |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=65 |pages=83–100 |year=1996 |pmid=8811175 |doi=10.1146/annurev.bi.65.070196.000503}}&lt;/ref&gt;

===Dejodinaze===
Selen također ima ulogu u funkcioniranju [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Učestvuje kao [[kofaktor]] za tri [[hormoni štitne žlijezde|hormona štitne žlijezde]], [[dejodinaza]]. Ovi enzimi aktiviraju, a zatim deaktiviraju različite hormone štitne žlijezde i njihove [[metabolit]]e.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://lpi.oregonstate.edu/infocenter/minerals/selenium/ |publisher = Linus Pauling Institute at Oregon State University |title = Selenium |access-date = 5. 1. 2009|date = 23. 4. 2014 }}&lt;/ref&gt; Može inhibirati [[Hashimotov tireoiditis|Hashimotovu bolest]], autoimunsku bolest kod koje [[imunski sistem]] napada vlastite ćelije štitnjače. Prijavljeno je smanjenje antitijela na [[TPO-peroksidaza|štitnjaču]] za 21% pri unosu 0,2&amp;nbsp;mg selena putem prehrane.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=17696828 |title = Effects of 12 months treatment with L-selenomethionine on serum anti-TPO Levels in Patients with Hashimoto's thyroiditis |year=2007 |last1=Mazokopakis |first1=EE |last2=Papadakis |first2=JA |last3=Papadomanolaki |first3=MG |last4=Batistakis |first4=AG |last5=Giannakopoulos |first5=TG |last6=Protopapadakis |first6=EE |last7=Ganotakis |first7=ES |volume=17 |issue=7 |pages=609–12 |doi=10.1089/thy.2007.0040 |journal=Thyroid}}&lt;/ref&gt;

===Formiat-dehidrogenaza===
Neki [[mikroorganizmi]] koriste selen u [[format-dehidrogenaza|format-dehidrogenazi]]. Format se proizvodi u velikim količinama u [[mitohondrija]]ma jetre (ćelije jetre) [[embrion]]skih ćelija i u ćelijama raka putem folatnog ciklusa.&lt;ref&gt;H Frederik Nijhout, et al, In silico experimentation with a model of hepatic mitochondrial folate metabolism, Theoretical Biology and Medical Modeling, 2006, 3:40, link http://www.tbiomed.com/content/3/1/40/abstract {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150317073023/http://www.tbiomed.com/content/3/1/40/abstract |date=17. 3. 2015 }}).&lt;/ref&gt;

Format se reverzibilno oksidira enzimom [[format-dehidrogenaza]]:&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Reda T., Plugge C. M., Abram N. J., Hirst J. | year = 2008 | title = Reversible interconversion of carbon dioxide and formate by an electroactive enzyme | journal = PNAS | volume = 105 | issue = 31| pages = 10654–10658 | doi = 10.1073/pnas.0801290105 | pmid = 18667702 | last2 = Plugge | last3 = Abram | last4 = Hirst | pmc = 2491486 | bibcode = 2008PNAS..10510654R | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
:HCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;  →   CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;  +  H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  2 e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;

=== Tioredoksin-reduktaza ===
[[Tioredoksin-reduktaza]] koristi par cistein-selenocistein za redukciju [[disulfid]]a u [[tioredoksin]]. Selenocistein je raspoređen u neobičnu Sec-His-Glu [[katalitska trijada|katalitsku trijadu]], koja podešava njegov pKa.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last1=Brandt|first1=Wolfgang|last2=Wessjohann|first2=Ludger A.|date=4. 2. 2005|title=The Functional Role of Selenocysteine (Sec) in the Catalysis Mechanism of Large Thioredoxin Reductases: Proposition of a Swapping Catalytic Triad Including a Sec-His-Glu State|journal=ChemBioChem|language=en|volume=6|issue=2|pages=386–394|doi=10.1002/cbic.200400276|pmid=15651042|s2cid=25575160|issn=1439-7633}}&lt;/ref&gt;

== Uloge kod neživotinja ==
Selenoproteini koji sadrže selenocistein nalaze se u širokom spektru organizama, iako nisu univerzalni. Drugim riječima, neki oblici života nemaju potrebu za selenom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tsuji |first1=Petra A. |last2=Santesmasses |first2=Didac |last3=Lee |first3=Byeong J. |last4=Gladyshev |first4=Vadim N. |last5=Hatfield |first5=Dolph L. |date=21. 12. 2021 |title=Historical Roles of Selenium and Selenoproteins in Health and Development: The Good, the Bad and the Ugly |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=23 |issue=1 |pages=5 |doi=10.3390/ijms23010005 |doi-access=free |pmid=35008430 |pmc=8744743 |issn=1422-0067}}&lt;/ref&gt;

Pored selenoproteina koji sadrže [[selenocistein]], postoje i neki selenoproteini poznati iz bakterijskih vrsta, koji imaju [[selen]] [[kovalentna veza|nekovalentno vezan]]. Smatra se da većina ovih proteina sadrži selenidni ligand za kofaktor [[molibdopterin]] na svojim [[aktivno mjesto|aktivnim mjestima]] (npr. [[nikotinat-dehidrogenaza]] iz ''[[Eubacterium barkeri]]'' ili [[ksantin-dehidrogenaza]]). Selen je također specifično ugrađen u modificirane baze nekih bakterijskih [[tRNK]] (kao [[5-metilaminometil-2-selenouridin]]).&lt;ref name=Sumner19&gt;{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Sarah E. |last2=Markley |first2=Rachel L. |last3=Kirimanjeswara |first3=Girish S. |date=novembar 2019 |title=Role of Selenoproteins in Bacterial Pathogenesis |journal=Biological Trace Element Research |volume=192 |issue=1 |pages=69–82 |doi=10.1007/s12011-019-01877-2 |issn=0163-4984 |pmc=6801102 |pmid=31489516|bibcode=2019BTER..192...69S }}&lt;/ref&gt;

[[Biljke]] poznate kao hiperakumulatori selena sposobne su koncentrirati selen u svoje nadzemne dijelove. One ne samo da mogu tolerirati visoke nivoe selena u svojim tijelima, već i aktivno traže selen u tlu. Vjeruje se da ovo djeluje kao odbrana od [[biljojed]]a i [[patogen]]a, jer ovi drugi organizmi nemaju isti nivo otpornosti na toksičnost selena. Ovo također može imati alelopatski učinak protiv konkurentskih biljaka.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Montanari |first1=Sofia |last2=Salinitro |first2=Mirko |last3=Simoni |first3=Andrea |last4=Ciavatta |first4=Claudio |last5=Tassoni |first5=Annalisa |title=Foraging for selenium: a comparison between hyperaccumulator and non-accumulator plant species |journal=Scientific Reports |date=30. 6. 2023 |volume=13 |issue=1 |page=10661 |doi=10.1038/s41598-023-37249-z|pmid=37391494 |bibcode=2023NatSR..1310661M |hdl=11585/956055 |hdl-access=free |pmc=10313833 }}&lt;/ref&gt;

== U ljudskoj ishrani ==

===Preporuke za ishranu===
Američki institut za medicinu (IOM) ažurirao je 2000. godine Procijenjene prosječne potrebe (EAR) i Preporučene prehrambene doze (RDA) za selen. Ako nema dovoljno informacija za utvrđivanje EAR i RDA, umjesto toga se koristi procjena označena kao [[Adekvatan unos]] (AI). Trenutni EAR za selen za osobe starosti 14 i više godina iznosi 45 μg/dan. RDA iznosi 55 μg/dan. RDA su veće od EAR kako bi se identifikovale količine koje će pokriti osobe sa potrebama višim od prosječnih. RDA za trudnoću iznosi 60 μg/dan. RDA za [[dojenje]] iznosi 70 μg/dan. Za djecu uzrasta 1-13 godina, RDA se povećava sa godinama od 20 do 40 μg/dan. Što se tiče sigurnosti, IOM postavlja [[gornji nivo unosa]] (UL) za vitamine i minerale kada postoje dovoljni dokazi. U slučaju selena, UL je 400 μg/dan. Zajedno, EAR, RDA, AI i UL se nazivaju [[unos dijetetskih preporuka]] (DRI-i).&lt;ref name=&quot;DRItext&quot;&gt;{{cite book | last1 = Institute of Medicine | title = Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids | chapter = Selenium | publisher = The National Academies Press | year = 2000 | location = Washington, DC | pages = 284–324 | doi = 10.17226/9810 | pmid = 25077263 | isbn = 978-0-309-06935-9 | chapter-url = https://www.nap.edu/read/9810/chapter/9| author1= Institute of Medicine }}&lt;/ref&gt;

[[Evropska agencija za sigurnost hrane]] (EFSA) naziva kolektivni skup informacija Dijetetskim referentnim vrijednostima, s referentnim unosom populacije (PRI) umjesto RDA i prosječnim potrebama umjesto EAR. AI i UL definirani su isto kao u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Za žene i muškarce starije od 15 godina, AI je postavljen na 70 μg/dan. AI za trudnoću iznosi 70 μg/dan; za dojenje 85 μg/dan. Za djecu uzrasta 1-14 godina, AI se povećavaju s godinama od 15 do 55 μg/dan. Ovi AI su viši od američkih RDA.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Overview on Dietary Reference Values for the EU population as derived by the EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies| year = 2017| url = https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/assets/DRV_Summary_tables_jan_17.pdf}}&lt;/ref&gt; Evropska agencija za sigurnost hrane pregledala je isto sigurnosno pitanje i postavila svoju UL na 300 μg/dan, što je niže od vrijednosti u SAD-u.&lt;ref&gt;{{citation| title = Tolerable Upper Intake Levels For Vitamins And Minerals| publisher = European Food Safety Authority| year = 2006| url = http://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/efsa_rep/blobserver_assets/ndatolerableuil.pdf}}&lt;/ref&gt;
U Sjedinjenim Američkim Državama, nedostatak selena nije uobičajen. Federalno istraživanje o potrošnji hrane utvrdilo je da je za žene i muškarce starije od 19 godina prosječna konzumacija hrane i pića bila 89, odnosno 125 μg/dan. Za žene i muškarce svih uzrasta manje od 3% konzumiralo je manje od preporučene dnevne doze selena.&lt;ref&gt;[https://www.ars.usda.gov/ARSUserFiles/80400530/pdf/0102/usualintaketables2001-02.pdf What We Eat In America, NHANES 2001–2002] . Table A15: Selenium.&lt;/ref&gt;

====Označavanje====
Za potrebe označavanja hrane i dodataka prehrani u SAD-u, količina u porciji izražava se kao postotak dnevne vrijednosti (%DV). Za potrebe označavanja selena, 100% dnevne vrijednosti bilo je 70 μg, ali od 27. maja 2016. godine revidirano je na 55 μg.&lt;ref name=&quot;FedReg&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.gpo.gov/fdsys/pkg/FR-2016-05-27/pdf/2016-11867.pdf |title=Federal Register May 27, 2016 Food Labeling: Revision of the Nutrition and Supplement Facts Labels. FR page 33982.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Daily Value Reference of the Dietary Supplement Label Database (DSLD) | website=Dietary Supplement Label Database (DSLD) | url=https://www.dsld.nlm.nih.gov/dsld/dailyvalue.jsp | access-date=16. 5. 2020 | archive-date=7. 4. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200407073956/https://dsld.nlm.nih.gov/dsld/dailyvalue.jsp | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; A table of the old and new adult daily values is provided at [[Reference Daily Intake]].

Tabela starih i novih preporučenih dnevnih vrijednosti za odrasle data je na [[Referentni dnevni unos]].

===Izvori hrane===
Selen u ishrani dolazi iz orašastih plodova, [[žitarice|žitarica]], [[meso|mesa]], [[gljiva]], [[ribe]] i [[jaja (hrana)|jaja]]. [[Brazilski orah]] je najbogatiji uobičajeni izvor selena u ishrani i može izazvati toksičnost selena ako se redovno konzumira - iako stvarna koncentracija selena (kao i kod bilo kojeg izvora hrane biljnog porijekla, kao što je još jedan &quot;rajski orah&quot; [[Lecythis]] koji akumulira selen, a pripada istoj porodici ''[[Lecythidaceae]]'') zavisi od tla i može značajno varirati u zavisnosti od geografske lokacije. U opadajućem redoslijedu koncentracije, visoki nivoi se nalaze i u [[bubreg]]u, [[tuna|tuni]], [[rak]]u i [[jastog]]u.&lt;ref&gt;{{cite journal |last = Barclay |first = Margaret N. I. |author2=Allan MacPherson |author3=James Dixon  |year = 1995 |title=Selenium content of a range of UK food |journal=Journal of Food Composition and Analysis |volume=8 |issue=4 |pages = 307–318 |doi = 10.1006/jfca.1995.1025 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Spisak namirnica bogatih selenom možete pronaći na [https://ods.od.nih.gov/factsheets/selenium-HealthProfessional/ The Office of Dietary Supplements Selenium Fact Sheet].{{usgovpd}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se da je sadržaj selena u ljudskom tijelu u rasponu od 13 do 20 [[miligram]]a.&lt;ref&gt;The most popular web reference for this is [http://www.osti.gov/energycitations/product.biblio.jsp?osti_id=6424964].&lt;/ref&gt;

== Toksičnost i nedostatak ==
Postoji optimalni raspon koncentracije selena kod životinja (ili općenito govoreći, u gotovo svakom obliku života koji ovisi o selenu). Previše selena rezultira toksičnošću, premalo dovodi do nedostatka.

===[[Toksičnost]]===
Iako je selen esencijalni [[dijetalni mineral|element u tragovima]], toksičan je ako se uzima u prekomjernoj količini. Prekoračenje [[Referentni unos u prehrani|gornje podnošljive razine unosa]] od 400 mikrograma dnevno može dovesti do selenoze.&lt;ref&gt;{{cite web |url = https://ods.od.nih.gov/factsheets/selenium-HealthProfessional/ |title = Dietary Supplement Fact Sheet: Selenium |publisher = National Institutes of Health; Office of Dietary Supplements |access-date = 5. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Ovaj podnošljivi gornji nivo unosa od 400 mikrograma ([[mikrogram|μg]]) zasniva se prvenstveno na studiji iz 1986. godine na pet kineskih pacijenata koji su pokazivali očigledne znakove selenoze i na studiji praćenja istih pet osoba iz 1992. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title = Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids |publisher = Institute of Medicine |date = 15. 8. 2000 |pages = 314–315 |url = http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=9810&amp;page=315 |isbn = 978-0-309-06949-6 |author = a report of the Panel on Dietary Antioxidants and Related Compounds, Subcommittees on Upper Reference Leves of Nutrients and of Interpretation and Use of Dietary Reference Intakes, and the Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine.}}&lt;/ref&gt; 
Studija iz 1992. godine zapravo je utvrdila da je maksimalni siguran unos Se putem prehrane otprilike 800 mikrograma dnevno (15 mikrograma po kilogramu tjelesne težine), ali je predložila 400 mikrograma dnevno ne samo kako bi se izbjegla [[toksičnost]], već i kako bi se izbjeglo stvaranje neravnoteže hranjivih tvari u prehrani i kako bi se uzeli u obzir podaci iz drugih zemalja.&lt;ref&gt;
{{cite journal
 |last = Yang |first = G.
 |author2 = Zhou, R.
 |year = 1994
 |title = Further Observations on the Human Maximum Safe Dietary Selenium Intake in a Seleniferous Area of China
 |journal = Journal of Trace Elements and Electrolytes in Health and Disease
 |volume = 8  |issue = 3–4 |pages = 159–165
 |pmid=7599506
}}&lt;/ref&gt; U Kini, ljudi koji su konzumirali [[kukuruz]] uzgojen u izuzetno selenom bogatom kamenom uglju (ugljični [[škriljac]]) patili su od trovanja selenom. Pokazalo se da ovaj ugalj ima sadržaj selena čak 9,1%, što je najveća koncentracija u uglju ikada zabilježena u literaturi.&lt;ref&gt;
{{cite journal
 |last = Yang |first = Guang-Qi
 |author2 = Xia, Yi-Ming
 |year = 1995
 |title = Studies on Human Dietary Requirements and Safe Range of Dietary Intakes of Selenium in China and Their Application in the Prevention of Related Endemic Diseases
 |journal = Biomedical and Environmental Sciences
 |volume = 8  |issue = 3 |pages = 187–201
 |pmid = 8561918
}}&lt;/ref&gt;

Simptomi selenoze uključuju miris bijelog luka u dahu, gastrointestinalne poremećaje, gubitak kose, ljuštenje noktiju, [[umor]], razdražljivost i neurološka oštećenja. Ekstremni slučajevi selenoze mogu dovesti do [[ciroza jetre|ciroze jetre]], plućnog [[edem]]a i smrti.&lt;ref name=&quot;tp92-c3&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp92-c3.pdf |publisher = Agency for Toxic Substances and Disease Registry |title = Public Health Statement: Health Effects |access-date = 5. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Elementarni [[selen]] i većina [[metal]]nih selenida imaju relativno nisku toksičnost zbog svoje niske [[bioraspoloživost]]i. Nasuprot tome, selenati i seleniti su vrlo toksični, s oksidativnim načinom djelovanja sličnim [[arsen-trioksid]]u. Hronična toksična doza selenita za ljude je oko 2400 do 3000 mikrograma selena dnevno tokom dužeg perioda.&lt;ref&gt;{{cite journal |last = Wilber |first = C. G. |title = Toxicology of selenium |url = https://archive.org/details/sim_clinical-toxicology_1980-09_17_2/page/170 |year = 1980 |journal = Clinical Toxicology |volume = 17 |pages = 171–230 |doi = 10.3109/15563658008985076 |pmid = 6998645|issue = 2}}&lt;/ref&gt;[[Vodik-selenid]] je izuzetno otrovan, korozivan plin.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi = 10.3109/10915818609140736 |title = Selenium Toxicity in Animals with Emphasis on Man |year = 1986 |author = Olson, O.E. |journal = International Journal of Toxicology |volume = 5 |page = 45|s2cid = 74619246 |doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Selen se također javlja u organskim spojevima, kao što su dimetil selenid, [[selenometionin]], [[selenocistein]] i [[metilselenocistein]], koji svi imaju visoku [[bioraspoloživost]] i toksični su u velikim dozama.
[[Administracija za sigurnost i zdravlje na radu]] (OSHA) postavila je zakonsku granicu ([[dozvoljena granica izloženosti]]) za selen na radnom mjestu na 0,2&amp;nbsp;mg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; tokom 8-satnog radnog dana. [[Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu]] (NIOSH) postavio je [[Preporučena granica izloženosti|preporučenu granicu izloženosti]] (REL) od 0,2&amp;nbsp;mg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; tokom 8-satnog radnog dana. Na nivoima od 1&amp;nbsp;mg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, selen je [[IDLH|neposredno opasan po život i zdravlje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title = NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards – Selenium|url = https://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0550.html|publisher = National Institute for Occupational Safety &amp; Health|location=United States|access-date = 21. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

==== Zagađenje selenom ====

Zagađenje vodnih sistema selenom može nastati kad god novi poljoprivredni otpadni tok prolazi kroz inače suha, nerazvijena zemljišta. Ovaj proces ispušta prirodne rastvorljive spojeve selena (kao što su selenati) u vodu, koji se zatim mogu koncentrirati u novim &quot;močvarama&quot; kako voda isparava. Utvrđeno je da visoki nivoi selena proizvedeni na ovaj način uzrokuju određene kongenitalne poremećaje kod ptica močvarica.&lt;ref&gt;{{cite book |chapter-url = https://books.google.com/books?id=qN0I3husm50C&amp;pg=PA477 |chapter = Ecotoxicology of selenium |title = Handbook of ecotoxicology |first = H. M. |last = Ohlendorf |year = 2003 |pages = 466–491 |isbn = 978-1-56670-546-2 |publisher = Lewis Publishers |location = Boca Raton}}&lt;/ref&gt;

==== Značajniji slučajevi toksičnosti ====

Dana 19. aprila 2009. godine, 21 [[polo poni]] je uginuo neposredno prije utakmice na Otvorenom prvenstvu Sjedinjenih Država u polu.  Tri dana kasnije, apoteka je objavila saopštenje u kojem se objašnjava da su konji primili pogrešnu dozu jednog od sastojaka koji se koriste u [[vitamin]]sko-[[mineral]]nom dodatku prehrani koji je nepravilno pripremljen u [[apoteka za proizvodnju|apoteci za proizvodnju]]. Analiza nivoa [[neorganski spoj|anorganskih spojeva]] u krvi u dodatku prehrani pokazala je da su koncentracije selena bile 10 do 15 puta veće od normalnih u [[uzorak krvi|uzorcima krvi]] i 15 do 20 puta veće od normalnih u uzorcima jetre. Kasnije je potvrđeno da je selen toksični faktor.&lt;ref&gt;{{cite web| date= 6. 5. 2009| url= http://www.horsetalk.co.nz/news/2009/05/033.shtml| title= Polo pony selenium levels up to 20 times higher than normal| access-date= 5. 5. 2009| archive-date= 19. 8. 2016| archive-url= https://web.archive.org/web/20160819235242/http://www.horsetalk.co.nz/news/2009/05/033.shtml| url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

===Nedostatak===
{{glavni|Nedostatak selena}}
Nedostatak selena može se javiti kod pacijenata sa teško narušenom funkcijom [[crijeva]], onih koji su na [[totalna parenteralna ishrana|totalnoj parenteralnoj ishrani]] i &lt;ref&gt;{{cite journal |title = Effect of micronutrient status on natural killer cell immune function in healthy free-living subjects aged &gt;=90 y1 |url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2000-02_71_2/page/590 |author = Ravaglia |volume = 71 |issue = 2 |pages = 590–598 |journal = American Journal of Clinical Nutrition |pmid = 10648276 |date=1. 2. 2000 |last2 = Forti |first2 = P |last3 = Maioli |first3 = F |last4 = Bastagli |first4 = L |last5 = Facchini |first5 = A |last6 = Mariani |first6 = E |last7 = Savarino |first7 = L |last8 = Sassi |first8 = S |last9 = Cucinotta |first9 = D|last10 = Lenaz |first10 = G |doi = 10.1093/ajcn/71.2.590 |doi-access = free }}&lt;/ref&gt; kod osoba starije životne dobi (preko 90 godina). Također, u opasnosti su i osobe koje ovise o hrani uzgojenoj iz tla siromašnog selenom. Iako [[Novi Zeland]] ima nizak nivo selena u svom tlu, nisu otkriveni štetni učinci na zdravlje.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.medsafe.govt.nz/Profs/PUarticles/Sel.htm |work = Prescriber Update Articles |title = Selenium |access-date = 13. 7. 2009 |publisher = New Zealand Medicines and Medical Devices Safety Authority |author = MedSafe Editorial Team }}&lt;/ref&gt;

Nedostatak selena, definiran niskim (&lt;60% normalnih) nivoima aktivnosti selenoenzima u mozgu i endokrinim tkivima, javlja se samo kada je nizak status selena povezan s dodatnim [[stres]]om, kao što je visoka izloženost živi.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Ralston|first=N.V.C.|author2=Raymond, L.J. |title=Dietary selenium's protective effects against methylmercury toxicity|journal=Toxicology|year=2010|volume=278|issue=1|pages=112–123|doi=10.1016/j.tox.2010.06.004|pmid=20561558|bibcode=2010Toxgy.278..112R }}&lt;/ref&gt; ili kao rezultat povećanog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] zbog nedostatka vitamina E.&lt;ref&gt;{{cite book| title =Essentials of Human Nutrition | url =https://archive.org/details/essentialsofhuma0000unse_d8k8 |edition = 2nd |publisher = Oxford University Press |year = 2002 |isbn = 978-0-19-262756-8 |first1 = Jim |last1 = Mann |first2 = A. Stewart |last2 = Truswell}}&lt;/ref&gt;
Selen stupa u interakciju s drugim nutrijentima, kao što su [[jodid]] i [[vitamin E]]. Interakcija je uočena u [[etiologija|etiologiji]] mnogih bolesti uzrokovanih nedostatkom selena kod životinja, a nedostatak čistog selena je rijedak. Učinak nedostatka selena na zdravlje ostaje neizvjestan, posebno u vezi s [[Kashin-Beckova bolest|Kashin-Beckovom bolešću]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Selenium and iodine supplementation of rural Tibetan children affected by Kashin-Beck osteoarthropathy |first1 = Rodrigo |last1 =Moreno-Reyes |first2 = Jean |last2 =Mathieu| first3 = Marleen |last3 =Vanderpas| first4 = Françoise |last4 = Begaux| first5 = Carl |last5 =Suetens| first6 = Maria T. |last6 =Rivera| first7 = Jean |last7 =Nève| first8 = Noémi |last8 =Perlmutter |journal = American Journal of Clinical Nutrition |volume = 78 |issue = 1 |pages = 137–144 |year = 2003 |author9=V |pmid=12816783 |doi = 10.1093/ajcn/78.1.137 |doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

U nekim regijama (npr. regijama unutar Sjeverne Amerike) gdje niske razine selena u tlu dovode do niskih koncentracija u biljkama, neke životinjske vrste mogu imati manjak selena osim ako se selen ne dopunjava prehranom ili [[injekcija]]ma.&lt;ref&gt;Nacionalno istraživačko vijeće,Subcommittee on Sheep Nutrition (1985). ''Nutrient requirements of sheep''. 6th ed., National Academy Press, Washington, {{ISBN|0309035961}}.&lt;/ref&gt; [[Preživari]] su posebno osjetljivi. Općenito, apsorpcija selena iz prehrane je niža kod preživara nego kod drugih životinja, a niža je u krmnom bilju nego u žitaricama.&lt;ref name=&quot;NRCsr2007&quot;&gt;National Research Council, Committee on Nutrient Requirements of Small Ruminants (2007). ''Nutrient requirements of small ruminants''. National Academies Press, Washington, {{ISBN|0-309-10213-8}}.&lt;/ref&gt; Preživari koji pasu određenu vrstu hrane za životinje, npr. neke sorte bijele djeteline koje sadrže cijanogene [[glikozid]]e, mogu imati veće potrebe za selenom,&lt;ref name=&quot;NRCsr2007&quot; /&gt; vjerovatno zato što se [[cijanid]] oslobađa iz [[aglikon]]a aktivnošću [[glukozidaza]] u [[burag]]u&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Coop |first1=I. E.|last2=Blakely |first2=R. L. |date=1949|title= The metabolism and toxicity of cyanides and cyanogenic glycosides in sheep|journal= New Zealand Journal of Science and Technology|volume= 30|pages= 277–291}}&lt;/ref&gt; i glutation-peroksidaze se deaktiviraju djelovanjem cijanida na glutationskom [[Hemijski dio|dijelu]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kraus |first1=R. J.|last2=Prohaska |first2=J. R.|last3=Ganther |first3=H. E. |date=1980|title= Oxidized forms of ovine erythrocyte glutathione peroxidase. Cyanide inhibition of 4-glutathione:4-selenoenzyme|journal= Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Enzymology |pmid=7426660|volume=615|pages= 19–26|doi=10.1016/0005-2744(80)90004-2|issue=1}}&lt;/ref&gt; Novorođenim preživarima koji su u riziku od [[Nutritivna mišićna distrofija|bolesti bijelih mišića]] mogu se davati i selen i [[vitamin E]] injekcijom; neke od WMD [[Miopatija|miopatije]] reaguju samo na selen, neke samo na vitamin E, a neke na bilo koji od ova dva faktora.&lt;ref&gt;Kahn, C. M. (ed.) (2005). ''Merck Veterinary Manual''. 9th ed. Merck &amp; Co., Inc., Whitehouse Station, {{ISBN|0911910506}}.&lt;/ref&gt;

=== Kod divljih životinja ===
[[Slika:Se dose-response curve for juvenile salmon mortality - percent scale.jpg|thumb| Veza između preživljavanja mladih [[losos]]a i koncentracije selena u njihovim tkivima nakon 90 dana (losos činuk &lt;ref name=&quot;Hamilton&quot;/&gt;) ili 45 dana ([[atlantski losos]]&lt;ref name=&quot;Poston&quot;/&gt;) izloženosti selenu u ishrani. Nivo letalnosti od 10% (LC10=1,84 μg/g) izveden je primjenom dvofaznog modela Braina i Cousensa&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Brain |first1=P.|title=An equation to describe dose responses where there is stimulation of growth at low doses|url=https://archive.org/details/sim_weed-research_1989-04_29_2/page/92 |journal=Weed Research|last2=Cousens |first2=R.|date=1989|doi=10.1111/j.1365-3180.1989.tb00845.x|volume= 29|pages= 93–96|issue=2|bibcode=1989WeedR..29...93B }}&lt;/ref&gt; samo na podatke o lososu činuk. Podaci o lososu činuk obuhvataju dvije serije dijetetskih tretmana, ovdje kombinovanih jer su efekti na preživljavanje nerazlučivi.]]

Kod riba i drugih divljih životinja, selen je neophodan za život, ali je toksičan u visokim dozama. Za [[losos]]a, optimalna koncentracija selena je oko jedan mikrogram selena po gramu ukupne tjelesne težine. Mnogo ispod tog nivoa, mladi lososi uginu od nedostatka;&lt;ref name=&quot;Poston&quot;&gt;{{cite journal| last1= Poston|first1=H. A.| date= 1976| title= Vitamin E and selenium interrelations in the diet of Atlantic salmon (''Salmo salar''): gross, histological and biochemical signs| url= https://archive.org/details/sim_journal-of-nutrition_1976-07_106_7/page/892|pmid=932827|journal= Journal of Nutrition|volume= 106|pages= 892–904| last2= Combs| first2=G. F. Jr.| last3= Leibovitz| first3=L.| issue= 7|doi=10.1093/jn/106.7.892}}&lt;/ref&gt; mnogo iznad, uginu od viška [[toksin]]a.&lt;ref name=&quot;Hamilton&quot;&gt;{{cite journal| last1= Hamilton|first1= Steven J. |date= 1990| title= Toxicity of organic selenium in the diet to chinook salmon| url= https://archive.org/details/sim_environmental-toxicology-and-chemistry_1990_9_3/page/346|journal= Environ. Toxicol. Chem.|volume= 9|issue = 3| pages= 347–358|doi =10.1002/etc.5620090310| last2= Buhl| first2= Kevin J.| last3= Faerber| first3= Neil L.| last4= Bullard| first4= Fern A.| last5= Wiedmeyer| first5= Raymond H. |bibcode= 1990EnvTC...9..347H |display-authors=3}}&lt;/ref&gt;

=== U modelnim organizmima ===
Bakterija ''[[E. coli]]'' i kvasac ''[[S. cerevisiae]]'' su dva [[modelni organizam|modelna organizma]] koja se obično koriste za biološka istraživanja. Također se koriste kao [[ekspresijski sistem]]i za proizvodnju proteina supstituiranih selenom, koji se koriste u obliku [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]] koja se naziva [[anomalna disperzija jedne talasne dužine|jednostruka]] ili [[anomalna difrakcija više talasnih dužina]] za određivanje [[tercijarna struktura|tercijarne strukture]] proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=W. A. |last=Hendrickson |title=Maturation of MAD phasing for the determination of macromolecular structures |journal=Journal of Synchrotron Radiation |volume=6 |issue=4 |pages=845–851 |date=1999|doi=10.1107/S0909049599007591 |doi-access=free |bibcode=1999JSynR...6..845H }}&lt;/ref&gt; Da bi ovi organizmi proizvodili supstituirane proteine, uzgajaju se u okruženjima s visokim sadržajem selena, što također rezultira znacima toksičnosti. Dio ove toksičnosti posljedica je nasumične zamjene  metionina i cisteina u proteinima verzijom koja sadrži selen. Iako je to precizan cilj ove vrste proizvodnje proteina, izmjena vlastitih proteina organizma na ovaj način može ih učiniti nefunkcionalnima..&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hoffman |first1=KS |last2=Vargas-Rodriguez |first2=O |last3=Bak |first3=DW |last4=Mukai |first4=T |last5=Woodward |first5=LK |last6=Weerapana |first6=E |last7=Söll |first7=D |last8=Reynolds |first8=NM |title=A cysteinyl-tRNA synthetase variant confers resistance against selenite toxicity and decreases selenocysteine misincorporation. |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=23. 8. 2019 |volume=294 |issue=34 |pages=12855–12865 |doi=10.1074/jbc.RA119.008219 |doi-access=free |pmid=31296657|pmc=6709638 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Plateau17&quot;&gt;{{cite journal |last1=Plateau |first1=Pierre |last2=Saveanu |first2=Cosmin |last3=Lestini |first3=Roxane |last4=Dauplais |first4=Marc |last5=Decourty |first5=Laurence |last6=Jacquier |first6=Alain |last7=Blanquet |first7=Sylvain |last8=Lazard |first8=Myriam |title=Exposure to selenomethionine causes selenocysteine misincorporation and protein aggregation in Saccharomyces cerevisiae |journal=Scientific Reports |date=17. 3. 2017 |volume=7 |issue=1 |page=44761 |doi=10.1038/srep44761|bibcode=2017NatSR...744761P |pmc=5355996 }}&lt;/ref&gt;

== Interakcija s drugim hranjivim tvarima ==
Selen stupa u interakciju s jodom i vitaminom E; pogledajte odjeljak &quot;Nedostatak&quot; iznad.

Selen stupa u interakciju s drugim mineralima, kao što su [[cink]] i [[bakar]]. Visoke doze dodataka selena kod gravidnih životinja mogu poremetiti omjer cinka i bakra i dovesti do smanjenja cinka; u takvim slučajevima liječenja treba pratiti nivo cinka. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdile ove interakcije.&lt;ref&gt;{{cite journal|title= The effect of dietary organic and inorganic selenium supplementation on serum Se, Cu, Fe and Zn status during the late pregnancy in Merghoz goats and their kids|first1=R.|last1 =Kachuee |first2=M. |last2= Moeini |first3=M. |last3= Suori |volume= 110 |issue= 1 |pages= 20–27 |journal= Small Ruminant Research |date=2013 |doi=10.1016/j.smallrumres.2012.08.010}}&lt;/ref&gt;

== Detekcija ==

===Detekcija u biološkim tekućinama===
Selen se može mjeriti u krvi, plazmi, serumu ili urinu radi praćenja prekomjerne izloženosti okolišu ili na radnom mjestu, potvrde dijagnoze trovanja kod hospitaliziranih žrtava ili radi pomoći u forenzičkoj istrazi u slučaju fatalnog predoziranja. Neke analitičke tehnike mogu razlikovati organske od neorganskih oblika elementa. I organski i neorganski oblici selena se uveliko pretvaraju u [[monosaharid]]ne konjugate (selenošećere) u tijelu prije nego što se eliminiraju urinom. Pacijenti oboljeli od raka koji primaju dnevne oralne doze selenotionina mogu postići vrlo visoke koncentracije selena u plazmi i urinu.&lt;ref&gt;R. Baselt, ''Disposition of Toxic Drugs and Chemicals in Man'', 8th edition, Biomedical Publications, Foster City, CA, 2008, pp. 1416–1420.&lt;/ref&gt;
===Indikatorske biljke===
Određene vrste biljaka smatraju se indikatorima visokog sadržaja selena u tlu, budući da im je potreban visok nivo selena za uspjeh. Glavne biljke indikatori selena su vrste ''[[Astragalus]]'' (uključujući neke [[llokogliste]]), prinčevo perje (''[[Stanleya]]'' sp), drvenaste astre (''[[Xylorhiza]]'' sp), i lažni zlatni [[korov]] (''[[Oonopsis]]'' sp)&lt;ref&gt;{{cite web |url = https://www.ars.usda.gov/ARSUserFiles/20801500/PPClassPPSlides/3-27-08DavisSelenium.pdf |title = Selenium in Plants |access-date = 5. 12. 2008 |author= Zane Davis, T. |year = 2008 |page=8}}&lt;/ref&gt;

==Medicinska upotreba sintetskih spojeva selena==
Supstanca koja se labavo naziva [[selenij-disulfid]] (približne formule SeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) je aktivni sastojak u nekim [[šampon]]ima protiv peruti.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://pharmacycode.com/Selenium(IV)_sulfide.html ref&gt;{{cite web |url = http://pharmacycode.com/Selenium(IV)_sulfide.html |title =Selenium(IV)_sulfide |publisher = Pharmacy Codes |access-date = 6. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Spoj selena ubija gljivu vlasišta *Malassezia*, koja uzrokuje ljuštenje suhih fragmenata kože. Sastojak se također koristi u losionima za tijelo za liječenje *Tinea versicolor*, uzrokovane infekcijom drugom vrstom gljivice *Malassezia*.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://dermnetnz.org/treatments/selenium.html |title = Selenium sulfide |publisher = DermNet NZ |access-date = 6. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko kliničkih ispitivanja procijenilo je upotrebu suplemenata selena kod kritično bolesnih odraslih osoba; međutim, efikasnost i potencijalne koristi suplementacije selena u ovom kontekstu nisu dobro shvaćene.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Allingstrup|first1=Mikkel|last2=Afshari|first2=Arash|date=27. 7. 2015|title=Selenium supplementation for critically ill adults|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2018 |issue=7|pages=CD003703|doi=10.1002/14651858.CD003703.pub3|issn=1469-493X|pmc=6517228|pmid=26214143}}&lt;/ref&gt;

==Ljudsko zdravlje==

===Selen kod raka=== 
[[Slika:Selenium paradox.jpg|thumb|300x300px|Selen u nutritivnim nivoima je potreban za homeostazu ćelija, igrajući ulogu antioksidansa putem selenoproteina, te stoga djeluju kao hemopreventivno sredstvo protiv raka. Nasuprot tome, supranutritivni nivoi djeluju kao prooksidansi i toksični su u tumorskim ćelijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal|last1=Razaghi|first1=Ali|last2=Poorebrahim|first2=Mansour|last3=Sarhan|first3=Dhifaf|last4=Björnstedt|first4=Mikael|date=septembar 2021|title=Selenium stimulates the antitumour immunity: Insights to future research|journal=European Journal of Cancer|volume=155|pages=256–267|doi=10.1016/j.ejca.2021.07.013|pmid=34392068|issn=0959-8049|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
[[Selen]] ima bimodalno biološko djelovanje ovisno o koncentraciji. Pri niskim nutritivnim dozama, selen djeluje kao [[antioksidans]] putem [[selenoproteina]], hvatajući [[reaktivne vrste kisika|ROS]], podržavajući preživljavanje i rast ćelija; dok, pri višim farmakološkim dozama iznad nutritivnih, selen djeluje kao [[prooksidans]] generirajući [[reaktivne vrste kisika|ROS]] i inducirajući [[ćelijsku smrt]]. Kod raka, studije su uglavnom provedene o koristima unosa selena u smanjenju rizika od pojave raka na nutritivnom nivou; Međutim, manje studija je istraživalo efekte supranutritivnih ili farmakoloških doza selena na rak.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

&quot;Iako je u nekim opservacijskim studijama pronađena inverzna povezanost između izloženosti selenu i rizika od nekih vrsta raka, to se ne može uzeti kao dokaz uzročne veze i ove rezultate treba tumačiti s oprezom... Za neke vrste raka prijavljeni su kontradiktorni rezultati, uključujući inverzne, nulte i direktne povezanosti... RCT-ovi koji procjenjuju efekte suplementacije selenom na rizik od raka dali su nekonzistentne rezultate... Do danas ne postoje uvjerljivi dokazi koji ukazuju na to da suplementi selena mogu spriječiti rak kod ljudi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Vinceti|first1=Marco|last2=Filippini|first2=Tommaso|last3=Del Giovane|first3=Cinzia|last4=Dennert|first4=Gabriele|last5=Zwahlen|first5=Marcel|last6=Brinkman|first6=Maree|last7=Zeegers|first7=Maurice Pa|last8=Horneber|first8=Markus|last9=D'Amico|first9=Roberto|date=29. 1. 2018|title=Selenium for preventing cancer|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=1|issue=2 |pages=CD005195|doi=10.1002/14651858.CD005195.pub4|issn=1469-493X|pmid=29376219|pmc=6491296}}&lt;/ref&gt;

==== Selen u antitumorskoj imunosti ====
[[Slika:Selenium and anti-tumour immunity.jpg|thumb|300x300px| Selen može igrati [[oksidacija|prooksidativnu]] ulogu indukujući [[reaktivne vrste kisika|ROS]], aktivirajući [[NF-κB put|Akt–NF–κB put]] ili imati [[antioksidans|antioksidativnu]] ulogu putem sinteze [[selenoprotein]]a kao što je premještanje [[TXNRD1|TXNRD]] u jedro i aktiviranje [[NF-κB]], što rezultira daljnjom aktivacijom [[leukocit]]a i proinflamatornih [[citokin]]skih gena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;]]

Do danas su provedene mnoge studije o koristima unosa selena u smanjenju rizika od [[učestačpst raka|učestalosti raka]] na nutritivnom nivou, što ukazuje da selen vjerovatno funkcioniše kao [[imunostimulator]], tj. preokreće [[imunosupresija|imunosupresiju]] u [[mikrookruženje tumora|mikrookruženju tumora]] prema antitumorskom [[imunost]]i aktiviranjem [[leukocit|imunske ćelije]] (npr. [[Makrofagi|M1 makrofagi]] i [[CD8+ T-limfocit]]i, povećan broj [[neutrofil]]a i aktiviranih citotoksičnih Prirodna [[ćelija ubica|NK ćelije]]) i oslobađanje [[upala|proinflamatornih]] [[citokin]]a kao što su [[IFNγ]] i [[Faktor tumorske nekroze|TNFα]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

===[[HIV]]/AIDS===
Čini se da [[AIDS]] uključuje spor i progresivan pad nivoa selena u tijelu. Da li je ovaj pad nivoa selena direktan rezultat replikacije HIV-a ili je općenito povezan s ukupnom malapsorpcijom hranjivih tvari kod pacijenata s AIDS-om, ostaje debata. Opservacijske studije su pronašle vezu između smanjenog nivoa selena i lošijih ishoda kod pacijenata s HIV-om, iako su ove studije uglavnom provedene prije trenutno učinkovitih tretmana visoko aktivnom antiretrovirusnom terapijom ([[HAART]]). Trenutno nema dovoljno dokaza za preporuku rutinske suplementacije selenom za HIV pacijente i preporučuju se daljnja istraživanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Stone CA, Kawai K, Kupka R, Fawzi WW |title=Role of selenium in HIV infection |journal=Nutr. Rev. |volume=68 |issue=11 |pages=671–81 |date=novembar 2010 |pmid=20961297 |pmc=3066516 |doi=10.1111/j.1753-4887.2010.00337.x }}&lt;/ref&gt;

===Smrtnost===
Suplementacija selenom nema utjecaja na ukupnu [[smrtnost]].&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid =22419320|year =2012|last1 =Bjelakovic|first1 =G|last2 =Nikolova|first2 =D|last3 =Gluud|first3 =LL|last4 =Simonetti|first4 =RG|last5 =Gluud|first5 =C|title =Antioxidant supplements for prevention of mortality in healthy participants and patients with various diseases|volume =2012|issue =3|pages =CD007176|doi =10.1002/14651858.CD007176.pub2|journal =Cochrane Database of Systematic Reviews|pmc =8407395|editor1-last =Bjelakovic|editor1-first =Goran|type =Submitted manuscript|hdl =10138/136201|hdl-access =free}}&lt;/ref&gt;

===[[Tuberkuloza]]===
Kao i kod drugih vrsta suplementacije, ne postoje dobri dokazi da suplementacija selenom pomaže u liječenju tuberkuloze.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Grobler L, Nagpal S, Sudarsanam TD, Sinclair D |title=Nutritional supplements for people being treated for active tuberculosis |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=6 |pages=CD006086 |year=2016 |volume=2016 |pmid=27355911 |pmc=4981643 |doi=10.1002/14651858.CD006086.pub4 }}&lt;/ref&gt;

===[[Dijabetes]]===

Meta-analiza četiri randomizirana kontrolirana istraživanja zaključila je da nema dokaza za suplementaciju selenom u prevenciji dijabetesa melitusa tipa 2 kod [[kavkazoidi|bijele rase]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mao S, Zhang A, Huang S |title=Selenium supplementation and the risk of type 2 diabetes mellitus: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Endocrine |volume=47 |issue=3 |pages=758–63 |year=2014 |pmid=24858736 |doi=10.1007/s12020-014-0298-7 |s2cid=22669723 }}&lt;/ref&gt;

===Ljudski [[reproduktivni sistem]]===
Neobično visoki ili niski nivoi selena u ishrani mogu imati negativan uticaj na kvalitet sperme, sa posljedičnim smanjenjem [[plodnost]]i.&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Ahsan U, Kamran Z, Raza I, etal |title=Role of selenium in male reproduction - a review |journal=Anim. Reprod. Sci. |volume=146 |issue=1–2 |pages=55–62 |date=april 2014  |pmid=24613013 |doi=10.1016/j.anireprosci.2014.01.009 |type=Review|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Trovanje živom ===
Selen ima zaštitni učinak protiv toksičnosti žive. Živa se veže za selen s visokim afinitetom, tako da ovaj metal može inhibirati [[enzim]]e zavisne od selena. Međutim, povećan unos selena može očuvati aktivnost enzima, smanjujući štetne efekte uzrokovane izloženošću živi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Berry |first1=Marla J. |last2=Ralston |first2=Nicholas V. C. |date=1. 12. 2008 |title=Mercury Toxicity and the Mitigating Role of Selenium |url=https://doi.org/10.1007/s10393-008-0204-y |journal=EcoHealth |language=en |volume=5 |issue=4 |pages=456–459 |doi=10.1007/s10393-008-0204-y |pmid=19198945 |s2cid=29418315 |issn=1612-9210|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Spiller |first=Henry A. |date=4. 5. 2018 |title=Rethinking mercury: the role of selenium in the pathophysiology of mercury toxicity |url=https://doi.org/10.1080/15563650.2017.1400555 |journal=Clinical Toxicology |volume=56 |issue=5 |pages=313–326 |doi=10.1080/15563650.2017.1400555 |issn=1556-3650 |pmid=29124976|s2cid=4295652 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Evolucija==
=== Porijeklo selenoproteina ===

Prije otprilike tri milijarde godina, [[prokarioti|prokariotske]] su evoluirale porodice selenoproteina koje se fokusiraju na selenocisteinski mehanizam. Nekoliko porodica selenoproteina poznato je kod bakterija, arheja i [[eukariot]]a, uvijek zbog prisustva selenocisteina. Oni štite svoje ćelije domaćina od oksidativnog oštećenja. Enzimi selena uključeni su u korištenje malih reducirajućih molekula [[glutation]]a i [[tioredoksin]]a, uobičajenih intracelularnih [[antioksidans]]a i [[redoks]] partnera.&lt;ref name=&quot;glady&quot;&gt;{{cite journal |title=Selenocysteine-containing proteins in mammals |journal=Journal of Biomedical Science |volume=6 |issue=3 |pages=151–160 |date=1999 |pmid=10343164 |doi=10.1007/BF02255899 |last1=Gladyshev |first1=Vadim N. |last2=Hatfield |first2=Dolph L.|url=https://digitalcommons.unl.edu/biochemgladyshev/77 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The prokaryotic selenoproteome |journal=EMBO Reports |volume=5 |issue=5 |pages=538–43 |date=2004 |pmid=15105824 |pmc=1299047 |doi=10.1038/sj.embor.7400126 |last1=Kryukov |first1=Gregory V. |last2=Gladyshev |first2=Vadim N.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Selenoprotein synthesis in archaea: identification of an mRNA element of ''Methanococcus jannaschii'' probably directing selenocysteine insertion |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1997-03-07_266_4/page/637 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=266 |issue=4 |pages=637–41 |date=1997 |pmid=9102456 |doi=10.1006/jmbi.1996.0812 |last1=Wilting |first1=R. |last2=Schorling |first2=S. |last3=Persson |first3=B. C. |last4=Böck |first4=A.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The microbial selenoproteome of the Sargasso Sea |journal=Genome Biology |volume=6 |issue=4 |pages=R37 |date=2005 |pmid=15833124 |pmc=1088965 |doi=10.1186/gb-2005-6-4-r37 |last1=Zhang |first1=Yan |last2=Fomenko |first2=Dmitri E. |last3=Gladyshev |first3=Vadim N. |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Selenoproteinske porodice GSH-Px i dejodinaze eukariotskih ćelija izgleda imaju bakterijsko [[Filogenetika|filogenetsko]] porijeklo. Oblik koji sadrži selenocistein javlja se kod [[vrsta]] raznolikih kao što su [[zelene alge]], [[diatomeje]], [[bodljokošci|morski ježevi]], [[ribe]] i [[kokoš]]i.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stadtman |first=T. C. |title=Selenocysteine |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=65 |pages=83–100 |date=1996 |issue=1 |pmid=8811175 |doi=10.1146/annurev.bi.65.070196.000503}}&lt;/ref&gt;

=== Širenje i gubitak ===
Tipični enzimi GSH-Px i superoksid-dismutaza zahtijevaju elemente u tragovima, uključujući selen, [[vanadij]], [[magnezij]], [[bakar]] i [[cink]]. Ovi elementi su obično obilni u morskim okruženjima, ali mogu nedostajati u nekim kopnenim područjima s nedostatkom minerala.&lt;ref name=&quot;glady&quot;/&gt; Organizmi su shodno tome proširili ili smanjili svoje seleno-[[proteom]]e (arsenal selenoproteina) kako bi se prilagodili situaciji.&lt;ref name=Lobanov07&gt;{{cite journal |vauthors=Lobanov AV, Fomenko DE, Zhang Y, Sengupta A, Hatfield DL, Gladyshev VN |title=Evolutionary dynamics of eukaryotic selenoproteomes: large selenoproteomes may associate with aquatic life and small with terrestrial life |journal=Genome Biology |volume=8 |issue=9 |pages=R198 |year=2007 |pmid=17880704 |pmc=2375036 |doi=10.1186/gb-2007-8-9-r198 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title = The selenium content of SEPP1 versus selenium requirements in vertebrates|journal = PeerJ|pmc = 4699779|pmid = 26734501|volume = 3|pages = e1244|doi = 10.7717/peerj.1244|first1 = Sam|last1 = Penglase|first2 = Kristin|last2 = Hamre|first3 = Ståle|last3 = Ellingsen|year = 2015 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Kako su se kopnene biljke prilagođavale kopnenom okruženju prije otprilike 500 miliona godina, i one su se suočile s problemom nedostatka ovih elemenata. Shodno tome, većina kopnenih biljaka ne proizvodi selenoproteine.]]&lt;ref name=Lobanov07/&gt; Za svoje antioksidativne potrebe, polahko su optimizirale proizvodnju &quot;novih&quot; endogenih antioksidanasa kao što su [[askorbinska kiselina]] (vitamin C), [[polifenol]]i (uključujući flavonoide), [[tokoferoli]] itd. Neki od njih pojavili su se nedavno, u posljednjih 50-200 miliona godina, u plodovima i cvjetovima biljaka [[kriptosjemenjače| kriptosjemenjača. U stvari, kriptosjemenjača (dominantna vrsta biljke danas) i većina njihovih antioksidativnih pigmenata evoluirali su tokom kasnog [[Jura|jurskog]] perioda.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Benzie IF |date=septembar 2003 |title=Evolution of dietary antioxidants |url=https://archive.org/details/sim_comparative-biochemistry-and-physiology-part-a_2003-09_136a_1/page/113 |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=136 |issue=1 |pages=113–26 |doi=10.1016/S1095-6433(02)00368-9 |pmid=14527634 |hdl-access=free |hdl=10397/34754}}&lt;/ref&gt;

[[Kičmenjaci]] od prije 500 miliona godina bili su morske [[ribe]]. Odlučili su proširiti svoje seleno-proteome, a najznačajnije je bilo razviti štitnu žlijezdu s visokom koncentracijom selena i joda i pridružene sisteme. Jedna grupa njih, tetrapodi, kasnije se prilagodila životu na kopnu, ali je zadržala mnoge od predačkih selenoproteina. Međutim, nisu zadržani svi selenoproteini: selenoprotein U kod riba i kokoši sadrži selenocistin, ali [[sisari]] (uključujući ljude) imaju verziju ovog proteina bez selena, zamjenjujući selenocistin [[cistein]]om (ljudski geni [[PRXL2A]], [[PRXL2B]], [[PRXL2C]]).&lt;ref name=Lobanov07/&gt; Drugi primjer su ljudski [[GPX5]] i glodarski [[GPX6]], koji imaju zaostali [[SECIS element]]e što jasno ukazuje na selenocistinsku prošlost.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Reconsidering the evolution of eukaryotic selenoproteins: a novel nonmammalian family with scattered phylogenetic distribution |journal=EMBO Reports |volume=5 |issue=1 |pages=71–7 |date=2004 |pmid=14710190 |pmc=1298953 |doi=10.1038/sj.embor.7400036 |last1=Castellano |first1=Sergi |last2=Novoselov |first2=Sergey V. |last3=Kryukov |first3=Gregory V. |last4=Lescure |first4=Alain |last5=Blanco |first5=Enrique |last6=Krol |first6=Alain |last7=Gladyshev |first7=Vadim N. |last8=Guigó |first8=Roderic |display-authors=3}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
{{Portal|Biologija|Ishrana}}
{{div col|colwidth=20em}}
* [[:Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata|Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]]
* [[Antioksidans]]
* [[Akcijski potencijal]]
* [[Kalcij u biologiji]]
*[[Jod u biologiji]]
* [[Magnezij u biologiji]]
* [[Membranski potencijal]]
* [[Kalij u biologiji]]
* [[Selen kvasca]]
*[[Natrij u biologiji]]
*[[SEPP1]]
{{div col end}}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Selenium}}
{{wiktionary|selenium}}
*[https://www.webelements.com/webelements/elements/text/Se/index.html WebElements – Selenium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516064416/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Se/index.html |date=16. 5. 2008 }}
*[https://ods.od.nih.gov/factsheets/Selenium-Consumer/ NIH – Selenium Fact Sheet for Consumers]
*[https://www.sas-centre.org/assays/trace-elements/selenium Assay – Supra-Regional Assay Service]
*[https://wwwn.cdc.gov/TSP/ToxProfiles/ToxProfiles.aspx?id=153&amp;tid=28 ATSDR – Toxicological Profile for Selenium]
*[https://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Se Elementymology &amp; Elements Multidict – Selenium page by Peter van der Krogt]

{{clear}}

{{PSE}}
{{Antioksidansi}}
{{Elementi u biologiji}}

[[Kategorija:Antioksidansi]]
[[Kategorija:Biološki sistemi]]
[[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]]
[[Kategorija:Halkogeni]]
[[Kategorija:Dijetetski minerali]]
[[Kategorija:Ishrana]]
[[Kategorija:Selen]]</text>
      <sha1>j8ady21dkxa7ezg9usopyf52de5fluy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapovednik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526380</id>
    <revision>
      <id>3923663</id>
      <parentid>3917395</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:51:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124359" sha1="c6kj2fh3fjqh89nyuttnbgqpyzwzsct" xml:space="preserve">[[Slika:Заповедник &quot;Брянский Лес&quot;. Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]]
'''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se &quot;zauvijek čuva u divljini&quot;. To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen.

==Pregled==
Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je &quot;utočište prirode&quot; (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u.

Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere.

Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na &quot;državni rezervat divljači&quot; jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta).

U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&amp;nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].&lt;ref&gt;Tsentr dickoy prirody&lt;/ref&gt;

==Teorija zapovednosti==
Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači &quot;stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''&quot;. Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]].

Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003) p.2.&lt;/ref&gt; Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].&lt;ref&gt;Weiner (2000), p.91.&lt;/ref&gt; U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.12-13.&lt;/ref&gt;

Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.17-18.&lt;/ref&gt;

U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: &quot;Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&amp;nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila.&quot; Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.&lt;ref&gt;Leopold (1968), pp.196-7.&lt;/ref&gt;
Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}}

==Historija==
Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.&lt;/ref&gt;
Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.25.&lt;/ref&gt; Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.24-25.&lt;/ref&gt;

[[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.29.&lt;/ref&gt; Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.&lt;/ref&gt;

Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom &quot;O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova&quot;, koji je Lenjin potpisao 1921.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.&lt;/ref&gt; Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća.

Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,&lt;ref&gt;Weiner (2000), p. 251.&lt;/ref&gt;, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&amp;nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&amp;nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&amp;nbsp;km² u periodu 1986–95.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.206.&lt;/ref&gt; U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u &quot;komercijalne i istraživačke&quot; institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.&lt;/ref&gt; Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.&lt;/ref&gt; Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. &gt;Shtilmark (2003), p.&amp;nbsp;137.&lt;/ref&gt;

Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju.

==Zaštićena okolina==
 [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]]

Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu:
* '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]])
* '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća)
* '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste)
* '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu).

Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije.

S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]].

==Upravljanje i korištenje==
Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.71.&lt;/ref&gt; Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.67.&lt;/ref&gt;

Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja.

Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.&lt;/ref&gt; Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.&lt;ref&gt;Filonov &amp; Nukhimovskaya (1990).&lt;/ref&gt;

Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega.

==Međunarodni značaj sistema zapovednika==
[[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].&lt;ref&gt;Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.&lt;/ref&gt;

Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.&lt;ref&gt;Kokorin et al.&lt;/ref&gt;

==Lista prirodnih rezervata u Rusiji==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;width:98%&quot;
!scope=&quot;col&quot; |Ime
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;|Slika
!scope=&quot;col&quot; |Lokacija
!scope=&quot;col&quot; |Website
!scope=&quot;col&quot; |Područje
!scope=&quot;col&quot; |Godina
!scope=&quot;col&quot; |Opis

|-
!scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]]
| [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский]
| 881238 ha
| 1932
| [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] &quot;[[Zlatne planine Altaja]]&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]]
| [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский]
| 66816 ha
| 1919.
| Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].&lt;ref name=&quot;parksite-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]]
| [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]]
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/ |date=15. 10. 2014 }}
| 300390 ha
| 1985.
| Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.&lt;ref name=&quot;parksite-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=15. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]]
| [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский]
| 165724 ha
| 1968.
| Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].&lt;ref name=&quot;parksite-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]]
| [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]]
| [[Irkutska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский]
| 660000 ha
| 1986.
| Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&amp;nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]]
| [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский]
| 366868 ha
| 1916.
| Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].&lt;ref name=&quot;parksite-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]]
| [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.basegi.ru/ Басеги]
| 37935 ha
| 1982.
| Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.&lt;ref name=&quot;parksite-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]]
| [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]]
| [[Baškortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский]
| 49609 ha
| 1930.
| Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.&lt;ref name=&quot;parksite-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]]
| [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]]
| [[Jevrejska autonomna oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак]
| 91375 ha
| 1997.
| Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]]
| [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]]
| [[Belgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье]
| 2131 ha
| 1935.
| Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.&lt;ref name=&quot;parksite-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]]
| [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский]
| 18780 ha
| 1997.
| Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].&lt;re]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]]
| [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский]
| 103000 ha
| 1997.
| Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.&lt;ref name=&quot;parksite-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]]
| [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский]
| 45439 ha
| 1963.
| Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&amp;nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.&lt;ref name=&quot;zap-Kekhtsirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]]
| [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]]
| [[Khabarovsk Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский]
| 267380 ha
| 1994.
| Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.&lt;ref name=&quot;parksite-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]]
| [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]]
| [[Brjanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес]
| 12186 ha
| 1987.
| Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.&lt;ref name=&quot;parksite-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]]
| [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapbureya.ru/ Буреинский]
| 358444 ha
| 1987.
| Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]]
| [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]]
| [[Krasnodarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова]
| 280335 ha
| 1924.
| Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.&lt;ref name=&quot;parksite-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]]
| [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]]
| [[Kursk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj]
| 5287 ha
| 1935
| Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]]
| [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]]
| [[Tverska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj]
| 24447 ha
| 1931.
| Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.&lt;ref name=&quot;parksite-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]]
| [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }}
| 1021469 ha
| 1985.
| Rezervat &quot;Centralnosibirski&quot; je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]]
| [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]]
| [[Republika Kalmikija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje]
| 121901 ha
| 1990.
| (Na ruskom, &quot;Crne zemlje&quot;). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]]
| [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]]
| [[Dagestan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }}
| 19061 ha
| 1987.
| Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.&lt;ref name=&quot;parksite-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]]
| [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/ |date=17. 6. 2017 }}
| 64316 ha
| 1978.
| Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.&lt;ref name=&quot;parksite-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]]
| [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]]
| [[Vologdska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski]
| 11267 ha
| 1945.
| Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.&lt;ref name=&quot;parksite-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]]
| [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]]
| [[Čitanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }}
| 44752 ha
| 1987.
| Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.&lt;ref name=&quot;parksite-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]]
| [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]]
| [[Sverdlovska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez
kinski kamen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen]
| 78192 ha
| 1991.
| Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.&lt;ref name=&quot;parksite-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]]
| [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }}
| 238088 ha
| 1992
| East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.&lt;ref name=&quot;parksite-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]]
| [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug  (mapa)]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski]
| 859956 ha
| 1990.
| Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.&lt;ref&gt;&quot;Dzhugdzursky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzhugdzursky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]]
| [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]]
| [[Čeljabinska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[Istočno-Uralski]
| 16600 ha
| 1968.
| Državni &quot;radijacijski rezervat&quot;, smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]]
| [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]]
| [[Ingušetija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }}
| 5970 ha
| 2000.
| Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.&lt;ref name=&quot;parksite-Erzi&quot;&gt;{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Erzi&quot;&gt;&quot;Erzi (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]]
| [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]]
| [[Lipecka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора]
| 231 ha
| 1925.
| Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.&lt;ref name=&quot;parksite-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]]
| [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический]
| 4169222 ha
| 1993.
| Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.&lt;ref name=&quot;parksite-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]]
| 
| [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский]
| 878174 ha
| 1996.
| Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.&lt;ref name=&quot;parksite-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]]
| [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]]
| [[Chelyabinsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский]
| 34380 ha
| 1920.
| Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.&lt;ref name=&quot;parksite-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]]
| [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]]
| [[Kabardino-Balkarska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski]
| 82507 ha
| 1976.
| Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati &quot;Bezengijski zid&quot; koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]]
| [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]]
| [[Kaluška oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik]
| 18533 ha
| 1992.
| Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]]
| [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša]
| 70530 ha
| 1932.
Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]]
| [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.katunskiy.ru/ Katunski]
| 150079 ha
| 1991.
| Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine &quot;Zlatne planine Altaja&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']]
| [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad]
| 17900 ha
| 1925.
| Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]]
| [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]]
| [[Nižnjenovgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski]
| 46940 ha
| 1993.
| Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]]
| [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski]
| 43679 ha
| 1990.
| Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]]
| [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]]
| [[Khakassia]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}}
| 267483 ha
| 1999.
| Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.&lt;ref name=&quot;parksite-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]]
| [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]]
| [[Amur Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khingan.ru/ Hinganski]
| 93995 ha
| 1963.
| Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.&lt;ref name=&quot;parksite-Khingan&quot;&gt;&quot;Khingan (Official Reserve Website)&quot; (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khingan&quot;&gt;{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]]
| [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]]
| [[Voronješka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский]
| 16178 ha
| 1935.
| Teritorija se proteže 50&amp;nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]]
| [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 10880 ha
| 1931
| Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]]
| [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]]
| [[Kostroma Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес]
| 58940 ha
| 2006.
| Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&amp;nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]]
| [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.komandorsky.ru/ Командорский]
| 3648679 ha
| 1993
| Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].&lt;ref name=&quot;parksite-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]]
| [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]]
| [[Habarovsk kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Комсомольский]
| 64278 ha
| 1963
| Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Komsomolsk&quot;&gt;&quot;Komsomolsk (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komsomolsk&quot;&gt;{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]]
| [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250830080728/https://koryakskigpz.ru/ |date=30. 8. 2025 }}
| 327106 ha
| 1995.
Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.&lt;ref name=&quot;parksite-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224193443/http://www.koryakskigpz.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]]
| [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }}
| 47569 ha
| 1983
| Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.&lt;ref name=&quot;parksite-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]]
| [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]]
| [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий]
| 1142134 ha
| 1967
| Opisan kao &quot;Zemlja vatre i leda&quot;, rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji (&quot;Dolina gejzira&quot;&lt;ref name=&quot;parksite-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;.&lt;zap-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]]
| [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]]
| [[Sakhalin Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский]
| 65364 ha
| 1984.
| Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.&lt;ref name=&quot;parksite-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]]
| [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]]
| [[Oblast Kemerovo]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/ |date=1. 2. 2016 }}
| 401811.7447 ha
| 1989.
| | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.&lt;ref name=&quot;parksite-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]]
| [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski]
| 278436 ha
| 1957.
| Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.&lt;ref name=&quot;parksite-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]]
| [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский]
| 120989 ha
| 1957.
| Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]]
| [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 1433000 ha
| 1985.
| Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.&lt;ref name=&quot;parksite-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]]
| [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]]
| [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва]
| 225562 ha
| 1976
| The reserve &quot;Malaya Sosva&quot; is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.&lt;ref name=&quot;parksite-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]]
| [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]]
| [[Magadan Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.magterra.ru/ Магаданский]
| 883817 ha
| 1982.
| Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.&lt;ref name=&quot;parksite-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]]
| [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] 
| [[Mordovija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }}
| 32148 ha
| 1935.
| Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].&lt;ref name=&quot;parksite-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]]
| [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]]
| [[Nenetski Autonomni Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 313400 ha
| 1997.
| Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].&lt;ref name=&quot;parksite-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]]
| [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]]
| [[Lenjingradska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 42390 ha
| 1980
| Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.&lt;ref name=&quot;parksite-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]]
| [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 211168 ha
| 1998.
| Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.&lt;ref name=&quot;parksite-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]]
| [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]]
| [[Sjeverna Osetija-Alanija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }}
| 29000 ha
| 1967.
| Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.&lt;ref name=&quot;parksite-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]]
| [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]]
| [[Kirovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://nurgush.org/ Нургуш]
| 23449.7 ha
| 1994.
| Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;parksite-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]]
| [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]]
| [[Rjazanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://oksky-reserve.ru/ Окский]
| 55722 ha
| 1935.
| Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.&lt;ref name=&quot;parksite-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]]
| [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }}
| 847102 ha
| 1984.
| Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).&lt;ref name=&quot;parksite-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]]
| [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]]
| [[Orenburška oblast]] &lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский]
| 21653 ha
| 1988.
| Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.&lt;ref name=&quot;parksite-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]]
| [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]]
| [[Murmanska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 14727 ha
| 1992.
| Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.&lt;ref name=&quot;parksite-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]]
| [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]]
| [[Komi Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }}
| 721322 ha
| 1930.
| U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.&lt;ref name=&quot;parksite-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]]
| [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]]
| [[Arhangelska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }}
| 51522 ha
| 1974.
| Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.&lt;ref name=&quot;parksite-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]]
| [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]]
| [[Pskovska oblast]]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://polistovsky.ru/ Полистовский]
| 36026 ha
| 1994.
| Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Polistovsky&quot;&gt;&quot;Polistovsky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Polistovsky&quot;&gt;{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]]
| [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]]
| [[Sahalinska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский]
| 56695 ha
| 1988.
| Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.&lt;ref name=&quot;parksite-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]]
| [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]]
| [[Penza Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/ |date=5. 6. 2016 }}
| 8373 ha
| 1989.
| Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Pribolshky Les&quot;&gt;{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pribolshky Les&quot;&gt;&quot;Pribolshky Les (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]]
| [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]]
| [[Moskovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный]
| 4945 ha
| 1945.
Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]]
|
| [[Čuvaška Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }}
| 9150.4 ha
| 1995.
| Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)&lt;ref name=&quot;parksite-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]]
| [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский]
| 1887251 ha
| 1988.
| Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&amp;nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.&lt;ref name=&quot;parksite-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]]
| [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]]
| [[Novgorod Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://rdeysky.org/ Рдейский]
| 36922 ha
| 1994.
| Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]]
| [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]]
| [[Rostovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский]
| 9465 ha
| 1995.
| Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.&lt;ref name=&quot;parksite-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]]
| [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]]
| [[Krasnoajarski kral]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский]
| 390368 ha
| 1976.
| Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.&lt;ref name=&quot;parksite-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]]
| [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]]
| [[Orenburška Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау]
| 6726 ha
| 2014.
| Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.&lt;ref name=&quot;parksite-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]]
| [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]]
| [[Bashkortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
| 22531 ha
| 2014.
| Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.&lt;ref name=&quot;parksite-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]]
| [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }}
| 401428 ha
| 1935.
| Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].&lt;ref name=&quot;parksite-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]]
| [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]]
| [[Chita Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://sokhondo.ru/ Сохондинский]
| 210985 ha
| 1973.
| Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.&lt;ref name=&quot;parksite-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]]
| [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]]
| [[Baškortostan]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский]
| 252800 ha
| 1979.
| [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.&lt;ref name=&quot;parksite-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]]
| [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский]
| 1781928 ha
| 1979.
| Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.&lt;ref name=&quot;parksite-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]]
| [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]]
| [[Karachay-Cherkess Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://teberda.org.ru/ Тебердинский]
| 84996 ha
| 1936.
| Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).&lt;ref name=&quot;parksite-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]]
| [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://tigirek.ru// Тигирекский]
| 40693 ha
| 1999.
| Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.&lt;ref name=&quot;parksite-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]]
| [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский]
| 296562 ha
| 1995.
| Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&amp;nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.&lt;ref name=&quot;parksite-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]]
|
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина]
| 323198.4 ha
| 1993.
| Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.&lt;ref name=&quot;parksite-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]]
| [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]]
| [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский]
| 631308 ha
| 1986.
| Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.&lt;ref name=&quot;parksite-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125144212/http://www.zapoved.ru/catalog/17/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]]
| [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский]
| 40432 ha
| 1932.
| Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.&lt;ref name=&quot;parksite-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]]
| [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vishersky.ru/ Вишерский]
| 241200 ha
| 1991.
| Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&amp;nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.&lt;ref name=&quot;parksite-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]]
| [[Slika:Гора &quot;Старик-камень&quot;.jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://visimskiy.ru/ Висимский]
| 33487 ha
| 1971.
| Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.&lt;ref name=&quot;parksite-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]]
| [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]]
| [[Irkutsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }}
| 585021 ha
| Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] &lt;ref name=&quot;parksite-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]]
| [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]]
| [[Tatarstan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }}
| 10091 ha
| 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.&lt;ref name=&quot;parksite-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]]
| [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]]
| [[Voronezh Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский]
| 31053 ha
| 1927.
| Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&amp;nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]]
| [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]]
| [[Tambovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }}
| 10819 ha
| 1994.
| Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]]
| [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]]
| [[Autonomni okrug Čukotka]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/ |date=21. 1. 2016 }}
| 2225650 ha
| 1976
| Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&amp;nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&amp;nbsp;km (16 milja).&lt;ref name=&quot;parksite-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]]
| [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]]
| [[Republika Mari El]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ugansky.ru/ Юганский]
| 648636 ha
| 1982.
| U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).&lt;ref name=&quot;parksite-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]]
| [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Зейский]
| 99390 ha
| 1963.
| Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.&lt;ref name=&quot;parksite-Zeya&quot;&gt;&quot;Zeya (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zeya&quot;&gt;{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]]
| [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik  Zhiguli]]
| [[Samarska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина]
| 23157 ha
| 1966.
| Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.&lt;ref name=&quot;parksite-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji ==

=== Rezervati biosfere ===
Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Europe &amp; North America &amp;#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}&lt;/ref&gt;

===Mjesta svjetske baštine===
Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]:
* [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja);
* [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči);
* [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije);
* [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja);
* [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode);
* [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa);
* [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»);
* [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura);
* [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel).
Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine.

==Također pogledajte==
* [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]]
{{Portal|Ekologija|Rusija}}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

===Napomene===
{{Notelist}}

===Izvori===
* Filonov, K.P. &amp; Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}.
* Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. &amp; Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}.
* Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&amp;c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}.
* Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&amp;c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}.
* Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}.
* Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}.
* Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}.
* Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation &amp; Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}.
* [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under &quot;Russian Protected Areas,&quot; at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Nature reserves in Russia}}
* [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.''
* {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''.
* {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.''
* [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: &quot;Russia's Zapovednik System Reaches Out.&quot;]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095051/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=6. 10. 2014 }}
* [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: &quot;Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok.&quot;]
* {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }}
{{Ruski zapovednici}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Zapovednik| ]]
[[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]]
[[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]]
[[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]]
[[Kategorija:Rezervati prirode]]

[[ru:Заповедник]]</text>
      <sha1>c6kj2fh3fjqh89nyuttnbgqpyzwzsct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sigurnosna izvještajna služba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527836</id>
    <revision>
      <id>3923414</id>
      <parentid>3781916</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:13:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8293" sha1="3freftexs6s7akb6zusfgdt531vhr0b" xml:space="preserve">{{for|hrvatsku službu s istom skraćenicom|Sigurnosno-informativna služba (Hrvatska)}}

{{Infokutija državno tijelo
| ime                  = Sigurnosna izvještajna služba
| izvorno_ime          = Sigurnosna izvještajna služba
| država               = 
| teritorija           = [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
| osnivanje            = {{Početni datum i godine|1992|10|14}}&lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;
| ukidanje             = 1996.&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;
| prethodnik           = 
| nasljednik           = Služba nacionalne sigurnosti (SNS)&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;
| vrsta                = sigurnosno-obavještajna služba
| nadležnost           = informativno i kontraobavještajno djelovanje u okviru HVO-a&lt;ref name=&quot;IRMCT&quot; /&gt;
| status               = bivše tijelo
| sjedište             = [[Mostar]] (centrala)&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;
| koordinate           = 
| matična_organizacija = Hrvatsko vijeće obrane – Odjel/Ministarstvo odbrane&lt;ref name=&quot;IRMCT&quot; /&gt;
| prazna_oznaka1       = Skraćenica
| prazni_podaci1       = SIS
| ključne_osobe        = [[Ivica Lučić]] (naveden u transkriptima MKSJ kao „šef SIS-a“) &lt;ref name=&quot;ICTY-KC&quot; /&gt;
| veb-sajt             = 
| fusnote              = 
&lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot;&gt;{{Cite journal |title=Security and Intelligence Services in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.nsf-journal.hr/nsf-volumes/focus/id/1071/p/3 |journal=National Security and the Future |publisher=St. George Association |language=en |access-date=14. 11. 2025 |pages=3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MS&quot;&gt;{{Cite journal |title=Razvoj obavještajno-sigurnosnog sustava u Bosni i Hercegovini |url=https://hrcak.srce.hr/file/28776 |journal=Međunarodne studije |language=hr |access-date=14. 11. 2025 |archive-date=15. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240915073509/https://hrcak.srce.hr/file/28776 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;IRMCT&quot;&gt;{{Cite web |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Transcript/NotIndexable/IT-95-14/TRS3651R0000176849.doc |title=Transcript TRS3651R0000176849 |website=United Nations IRMCT |publisher=IRMCT |language=en |access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Sigurnosna izvještajna služba (SIS)''' bila je sigurnosno-obavještajna služba povezana s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-om]] na teritoriji [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U dokumentima i transkriptima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) navodi se da je SIS djelovala kao informacijska i kontraobavještajna služba [[HVO]]-a, formalno organizovana kao uprava unutar resora odbrane.&lt;ref name=&quot;IRMCT&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY-PRLIC&quot; /&gt;

== Pozadina i osnivanje ==
Nastanak SIS-a vezuje se za institucionalizaciju struktura HR-HB/HVO u drugoj polovini 1992. Prema stručnim prikazima, 14. oktobra 1992. razmatran je početni ustroj SIS-a (centralni operativni i analitički odjel te administrativno-tehnički odsjek) i imenovan dužnosnik za sigurnost u sastavu odbrane.&lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;

== Mandat i nadležnosti ==
U transkriptima MKSJ SIS je opisan kao informacijska i kontraobavještajna služba HVO-a, s napomenom da je riječ o tajnoj službi o kojoj je javno dostupno malo informacija.&lt;ref name=&quot;IRMCT&quot; /&gt;

== Organizacija i lanac komandovanja ==

SIS je ustrojen u sastavu Ministarstva odbrane HR-HB/HVO. U sjedištu su djelovala dva osnovna odjela (operativni i analitički) te Odsjek za administrativno-tehničke poslove (početni ustroj, oktobar 1992), a na terenu mreža regionalnih centara organiziranih po operativnim zonama/zbornim područjima.&lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Organizacijska struktura i lanac komandovanja (1993–1994)
! Element !! Opis (funkcija/razina) !! Relevantne jedinice / napomene !! Izvori
|-
| '''Centrala (sjedište)'''
| SIS u sastavu Ministarstva/ Odjela odbrane HR-HB/HVO
| Sjedište Mostar
| &lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;
|-
| '''Centralni odjeli'''
| Operativni; Analitički; Odsjek za administrativno-tehničke poslove (početni ustroj, X/1992)
| —
| &lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;
|-
| '''Regionalni centri'''
| Centri organizirani po operativnim zonama / kasnije zbornim područjima
| Jugoistočna Hercegovina (Mostar; ispostava Čapljina); Sjeverozapadna Hercegovina (Tomislavgrad; ispostava Rama); Srednja Bosna (Vitez/Kiseljak/Travnik); Bosanska Posavina (Orašje/Derventa)
| &lt;ref name=&quot;NSF-2001&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;
|-
| '''Oficiri sigurnosti u postrojbama'''
| Oficiri sigurnosti u brigadama i taktičkim grupama; operativno vezani za SIS
| Razine brigada i TG
| &lt;ref name=&quot;ICTY-KC&quot; /&gt;
|-
| '''Komandni lanac'''
| Pomoćnik ministra odbrane za SIS → Šef SIS-a pri MO/OO → Rukovoditelji regionalnih centara → Oficiri sigurnosti u postrojbama
| U praksi: stožerni vrh u Mostaru; varijacije po periodima/reorganizacijama
| &lt;ref name=&quot;ICTY-KC&quot; /&gt;
|}

== Djelovanje i nalazi međunarodnih sudova ==
Aktivnosti SIS-a obrađivane su u više predmeta MKSJ-a, uključujući postupanje sa zatvorenicima i interne istrage (navodi atribuirani sudskim dokumentima).

=== Postupanje sa zatvorenicima ===
U predmetu ''Prlić i dr.'' korišten je izvještaj SIS-a HVO-a od 13. novembra 1992. (Exhibit P 00740), koji se odnosi na zatvorenike odvedene iz Heliodroma na rad, uključujući i na linijama fronta (navodi atribuirani transkriptu).&lt;ref name=&quot;ICTY-PRLIC&quot; /&gt;

=== Istrage o zločinima (atribuirano) ===
U predmetu ''Blaškić'' razmatrana je odbrambena teza da nadređeni nisu bili obaviješteni o rezultatima istrage SIS-a Mostar niti o imenima počinitelja; Žalbeno vijeće analiziralo je (ne)postojanje efektivne kontrole u konkretnim okolnostima.&lt;ref name=&quot;ICRC-Casebook&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY-BL&quot; /&gt; Spominje se i zaduženje „šefu SIS-a u Srednjoj Bosni“ za istragu o Ahmićima (atribuirano transkriptu).&lt;ref name=&quot;ICTY-BL&quot; /&gt;

== Navodi o vezama s Republikom Hrvatskom ==
U predmetu ''Kordić i Čerkez'' tužilaštvo je sugeriralo postojanje kontakata obavještajnih struktura HVO-a s agencijama u Republici Hrvatskoj (npr. ured HIS-a u Mostaru). Svjedok je naveo da za takve aranžmane nema saznanja; potvrđeno je slanje izvještaja upravi Vojne policije i komandi OZ Srednja Bosna (atribuirano transkriptu).&lt;ref name=&quot;ICTY-KC&quot; /&gt;

== Ukidanje i nasljeđe ==
Nakon Washingtonskog sporazuma (1994) slijedi reorganizacija službi u FBiH. Prema literaturi, SIS je 1996. preimenovan u '''Službu nacionalne sigurnosti (SNS)'''. Planirana integracija SNS-a i bošnjačke [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|AID]] u jedinstvenu službu Federacije (OSS FBiH) nije u cijelosti provedena zbog političkih neslaganja; odvojene službe određeno vrijeme nastavljaju paralelno postojati.&lt;ref name=&quot;MS&quot; /&gt;

== Vidi još ==
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju]]
* [[Služba nacionalne sigurnosti (Federacija BiH)]]
* [[Hrvatska izvještajna služba]]

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;ICTY-KC&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/trans/en/001115it.htm |title=Prosecutor v. Kordić &amp; Čerkez, Transcript (15 Nov 2000) |website=ICTY |publisher=United Nations |date=15. 11. 2000 |language=en |access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY-PRLIC&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/080204IT.htm |title=Prosecutor v. Prlić et al., Transcript (04 Feb 2008) |website=ICTY |publisher=United Nations |date=4. 2. 2008 |language=en |access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICRC-Casebook&quot;&gt;{{Cite web |url=https://casebook.icrc.org/case-study/icty-prosecutor-v-blaskic |title=ICTY: Prosecutor v. Blaškić — Case study |website=ICRC Casebook |publisher=International Committee of the Red Cross |language=en |access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY-BL&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/blaskic/trans/en/990505ed.htm |title=Prosecutor v. Blaškić, Transcript (05 May 1999) |website=ICTY |publisher=United Nations |date=5. 5. 1999 |language=en |access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Vojne obavještajne službe]]
[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Organizacije ukinute 1996.]]</text>
      <sha1>3freftexs6s7akb6zusfgdt531vhr0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>530372</id>
    <revision>
      <id>3923647</id>
      <parentid>3916508</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T02:16:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Započet članak o novom Appleovom CEO-u.</comment>
      <origin>3923647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2994" sha1="nklcfr75n3tfpeepec00as4xtjhrbwr" xml:space="preserve">'''John Patrick Ternus''' (maj 1975) američki je inženjer i izvršni direktor kompanije Apple. Od 2021. bio je zadužen za razvoj hardvera u Appleu kao viši potpredsjednik (''Senior Vice President''). Dana 1. septembra 2026. naslijedio je Tima Cooka na poziciji glavnog izvršnog direktora te kompanije.

== Život ==
Ternus je odrastao u Kaliforniji. Studirao je mašinstvo na Univerzitetu Pennsylvania, gdje je 1997. diplomirao. Tokom studija bio je član univerzitetskog plivačkog tima, a za završni projekt razvio je mehaničku hranilicu kojom su osobe s tetraplegijom mogle upravljati pokretima glave. Nakon studija prvo je radio kao mašinski inženjer u kompaniji Virtual Research Systems, koja se bavila virtuelnom stvarnošću, prije nego što je 2001. prešao u Apple.

== Djelovanje ==
Ternus je u Appleu počeo raditi 2001. u timu za dizajn proizvoda. Godine 2013. postao je potpredsjednik za razvoj hardvera (''Vice President of Hardware Engineering''), a 2021. preuzeo je, naslijedivši Dana Riccija, rukovođenje razvojem hardvera. Na toj funkciji bio je odgovoran za razvoj i imao je značajan uticaj na razvoj ključnih linija proizvoda kao što su Mac, iPad, iPhone, Apple Watch i AirPods; kasnije je u njegovu nadležnost uključen i Apple Vision Pro. Kao menadžer izrazito usmjeren na proizvode, smatrao se osobom koja je blisko sarađivala s razvojnim timovima. Njegov tim također je učestvovao u razvoju MacBook Neoa i serije iPhone 17. Kao ključna figura u prelasku Mac računara na Apple Silicon, smatrao se i jednim od važnih arhitekata jedne od najznačajnijih hardverskih promjena u kompaniji posljednjih godina.

Ternus je više puta predstavljao nove uređaje na Appleovim događajima te je, između ostalog, predstavljao nove proizvode na konferenciji WWDC, kao i prilikom predstavljanja iPada u maju 2024. Najkasnije od 2025. medijski izvještaji opisivali su ga kao ozbiljnog internog kandidata za nasljednika Tima Cooka.

Dana 20. aprila 2026. Apple je objavio da će Ternus 1. septembra 2026. preuzeti funkciju glavnog izvršnog direktora (''CEO''), dok će Cook postati izvršni predsjednik (''Executive Chairman''). Primopredaja bi se trebala vremenski poklopiti s predstavljanjem sljedećeg iPhonea. Ternus tako preuzima kompaniju koju je Cook vodio od 2011. i razvio u korporaciju s tržišnom vrijednošću od 4 milijarde američkih dolara. Jedan od najvažnijih izazova njegovog budućeg mandata već se prilikom imenovanja smatrao Appleov položaj u oblasti vještačke inteligencije; kompanija se pritom, između ostalog, oslanjala na integraciju ChatGPT-a i Geminija u svoje operativne sisteme. Time će postati Appleov osmi CEO i treći nakon povratka Stevea Jobsa 1997. Njegova dosadašnja oblast ''Hardware Engineering'' bit će u sklopu reorganizacije podređena novostvorenoj funkciji glavnog direktora za hardver (Chief Hardware Officer), koju će, uz svoju dosadašnju oblast odgovornosti Hardware Technologies, preuzeti Johny Srouji.</text>
      <sha1>nklcfr75n3tfpeepec00as4xtjhrbwr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sokoluša (Spreča)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534531</id>
    <revision>
      <id>3923549</id>
      <parentid>3846486</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4944" sha1="3129k39pam5ua1oyffia1y9n8iya1yw" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Sokoluša
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 = Gračanica rijeka
| slika                     =
| veličina_slike            =
| slika_alt                 =
| opis_slike                =
| slika_karta               =
| veličina_karte            =
| karta_alt                 =
| karta_opis                =
| mapframe                  = yes
| mapframe-coordinates      = {{Coord|44|41|18|N|18|16|56|E}}
| mapframe-caption          = Tok Sokoluše
| mapframe-line             = on
| mapframe-shape            = none
| mapframe-point            = none
| mapframe-marker           = water
| mapframe-frame-width      = 250
| mapframe-frame-height     = 200
| dužina_km                 = oko 12
| izvor                     = izvorišno područje kod [[Soko (Gračanica)|Sokola]], sjeverno od [[Gračanica|Gračanice]]
| nadmorska visina izvora   =
| izvor_lat_d               =
| izvor_lat_m               =
| izvor_lat_s               =
| izvor_lat_NS              =
| izvor_long_d              =
| izvor_long_m              =
| izvor_long_s              =
| izvor_long_EW             =
| ušće                      = [[Spreča]]
| nadmorska visina ušća     =
| ušće_lat_d                = 44
| ušće_lat_m                = 41
| ušće_lat_s                = 18
| ušće_lat_NS               = N
| ušće_long_d               = 18
| ušće_long_m               = 16
| ušće_long_s               = 56
| ušće_long_EW              = E
| ulijeva_se_u              = [[Spreča|Spreču]]
| etimologija               =
| prosječni protok          =
| površina sliva_km2        =
| riječni_sistem            = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
| progresija                = [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| pritoke                   =
| lijeve_pritoke            =
| desne_pritoke             =
| države kroz koje protiče  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                  = [[Gračanica]], [[Tuzlanski kanton]]
| gradovi kroz koje protiče =
| sliv                      = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                  = Nije plovna
}}

'''Sokoluša''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Spreča|Spreče]]. Teče na području [[Gračanica|Gračanice]], u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], od izvorišnog područja u blizini [[Soko (Gračanica)|Sokola]] prema [[Sprečko polje|Sprečkom polju]]. Preko Spreče, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

== Tok ==
Izvorišni dio Sokoluše nalazi se u području Sokola, sjeverno od Gračanice, ispod južnih obronaka [[Trebava|Trebave]]. U turističkim i historijskim opisima starog grada Sokola navodi se da se njegova padina spušta prema izvorišnom dijelu rijeke Sokoluše.&lt;ref name=&quot;gdjeizaci&quot;&gt;{{cite web |title=Srednjovjekovni grad Soko |url=https://gdjeizaci.ba/rezultat/srednjovjekovni-grad-soko/ |website=Gdjeizaći.ba |access-date=16. 5. 2026 |archive-date=22. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260422205146/https://gdjeizaci.ba/rezultat/srednjovjekovni-grad-soko/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Rijeka zatim teče prema jugu i jugozapadu, kroz područje Škahovice i donjih gračaničkih naselja, do ušća u Spreču. 

== Historijski i lokalni značaj ==
Sokoluša je vezana za područje srednjovjekovnog grada [[Soko (Gračanica)|Sokola]], jednog od najstarijih historijskih lokaliteta gračaničkog kraja. Stari grad Soko nalazi s lijeve strane rijeke Sokoluše. Rijeka se u starijoj lokalnoj tradiciji spominjala kao Gračanica rijeka.&lt;ref name=&quot;tztk&quot;&gt;{{cite web |title=Stari grad Soko u Sokolu |url=https://tourism-tk.ba/stari-grad-soko-u-sokolu/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=16. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Poplave ==
Sokoluša ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. Grad Gračanica je 2016. objavio da su se Sokoluša, Džakulska rijeka i Doborovačka rijeka izlile iz korita nakon jakih kiša u sjevernom dijelu općine, pri čemu je Sokoluša plavila više mjesta u MZ Škahovica i nizvodno do ušća u Spreču.&lt;ref name=&quot;poplave&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Sokoluša i Džakulska rijeka se izlile iz korita, pojavili se odroni i klizišta |url=https://gracanica.gov.ba/rijeka-sokolusa-i-dzakulska-rijeka-se-izlile-iz-korita-pojavili-se-odroni-i-klizista/ |publisher=Grad Gračanica |date=29. 7. 2016 |access-date=16. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Tom prilikom zabilježene su štete na poljoprivrednim usjevima, lokalnim i regionalnim cestama, kao i otežan saobraćaj na regionalnoj cesti Gračanica – Srnice u dijelu Pašalića.&lt;ref name=&quot;poplave&quot;/&gt;  

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Spreče]]
[[Kategorija:Gračanica]]</text>
      <sha1>3129k39pam5ua1oyffia1y9n8iya1yw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Édouard Claparède</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534546</id>
    <revision>
      <id>3923677</id>
      <parentid>3894616</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:29:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25905" sha1="k4bumry49fcb64oue0jsn8so6hiaqc7" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Édouard Claparède
| slika                   = Edouard Claparède (1873-1940) (cropped)2.jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = Édouard Claparède, oko 1913. 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1873|3|24}}
| mjesto_rođenja          = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1940|9|29|1873|3|24}}
| mjesto_smrti            = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| prebivalište            = [[Švicarska]]
| državljanstvo           = Švicarsko
| polje                   = {{Plainlist|
* [[Psihologija]]
* [[Neurologija]]
* [[Pedagogija]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Ženevi]]
* [[Institut Jean-Jacques Rousseau]]
}}
| alma_mater              = [[Univerzitet u Ženevi]]
| poznat_po               = {{Plainlist|
* Funkcionalna psihologija
* Dječija psihologija
* Osnivanje Instituta J-J. Rousseau
* Razvoj eksperimentalne pedagogije
}}
| uticao_na               = [[Jean Piaget]]
| uticali_na_njega        = [[Théodore Flournoy]]
| religija                = 
| fusnote                 = Édouard Claparède bio je pionir dječije psihologije i mentor Jeanu Piagetu, kojeg je pozvao da radi na Institutu u Ženevi.
}}

'''Édouard Claparède''' (24. mart 1873 – 28. septembar 1940) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[Neurologija|neurolog]], [[Psihologija|psiholog]] i [[Pedagogija|pedagog]]. Njegova naučna interesovanja obuhvatala su [[Dječija psihologiju|dječiju psihologiju]], [[obrazovanje]] i proučavanje [[pamćenje|pamćenja]], naročito u oblasti psihologije svjedočenja. Bio je osnivač i direktor [[Institut Jean-Jacques Rousseau|Instituta Jean-Jacques Rousseau]] u [[Ženeva|Ženevi]].

== Porodica ==

Claparède je poticao iz protestantske porodice porijeklom od francuskih [[Hugenoti|hugenota]] iz regije Languedoc, koji su se nakon ukidanja [[Nantski edikt|Nantskog edikta]] doselili u Ženevu. Njegov stric [[René-Édouard Claparède]] (1832–1871) bio je poznati [[zoolog]] i sljedbenik [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]].&lt;ref name=&quot;Geneastar_Claparede&quot;&gt;{{cite web |title=Généalogie de René-Édouard Claparède |url=https://www.geneastar.org/celebrite/claparedere/rene-edouard-claparede |website=Geneastar |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Među njegovim rođacima bio je i [[Théodore Flournoy]], koji je 1892. osnovao laboratorij za psihologiju pri Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Ženevi|Univerziteta u Ženevi]].&lt;ref name=&quot;Huteau_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Huteau |first=Michel |date=2018 |title=Édouard Claparède (1873-1940) et l’orientation professionnelle |journal=Bulletin de psychologie |volume=554 |issue=2 |pages=623–631 |doi=10.3917/bupsy.554.0623 |url=https://shs.cairn.info/revue-bulletin-de-psychologie-2018-2-page-623?lang=fr |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Édouard Claparède je studirao [[prirodne nauke]] i [[medicina|medicinu]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], gdje je 1897. stekao diplomu doktora medicine. Tokom 1897–1898. radio je u bolnici La Salpêtrière u [[Pariz]]u, gdje se upoznao sa savremenim tokovima [[Neurologija|neurologije]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[Psihologija|psihologiji]], koja je postala njegovo glavno naučno područje. Godine 1901, zajedno sa svojim rođakom [[Théodore Flournoy|Théodoreom Flournoyem]], profesorom [[Fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], osnovao je časopis ''Archives de psychologie'', koji je uređivao do kraja života.&lt;ref name=&quot;Oxford_Companion_Mind_1987&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |isbn=978-0-19-866124-5 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1904. godine djelovao je na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]] kao direktor Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju.&lt;ref name=&quot;UNIGE_Flournoy&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Histoire de l’Université de Genève: annexes: historique des facultés et des instituts: 1914-1956 |chapter=Théodore Flournoy (1854-1920) |url=https://www.unige.ch/piaget/piaget1959a16 |date=1959 |publisher=Université de Genève |location=Genève |pages=103–105 |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; S Univerzitetom u Ženevi ostao je povezan do kraja života, a od 1915. do 1940. godine bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], naslijedivši [[Théodore Flournoy|Théodorea Flournoya]]. U tom periodu obavljao je i niz značajnih funkcija u međunarodnim naučnim organizacijama, uključujući dužnosti generalnog sekretara Drugog međunarodnog kongresa psihologije (1904) i Šestog međunarodnog kongresa psihologije (1909). Također je bio stalni sekretar Međunarodnog kongresa psihologije i doživotni predsjednik Komiteta međunarodnih konferencija za psihotehniku (1920–1940), koja danas nosi naziv Međunarodna asocijacija za primijenjenu psihologiju.&lt;ref name=&quot;Roland_Levy_IAAP_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Roland-Lévy |first=Christine |date=januar 2020 |title=The First Hundred Years of IAAP: Towards the Future |journal=Applied Psychology Around the World |volume=2 |issue=1 |pages=9–10 |url=https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en |archive-date=6. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606045614/https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1912. osnovao je [[Institut Jean-Jacques Rousseau]], instituciju koja je imala cilj reformu obrazovanja i razvoj naučne pedagogije. Institut je u početku djelovao kao privatna ustanova, ali je održavao bliske veze s [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetom u Ženevi]] kroz zajedničke kurseve i nastavno osoblje. Godine 1929. pripojen je Univerzitetu, dok je 1948. u potpunosti integrisan u njegov sastav.&lt;ref name=&quot;Huteau_2018&quot; /&gt;

Claparède je bio i jedan od osnivača [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje (IBE)]] 1925.&lt;ref name=&quot;UNESCO_IBE_90_Years_2015&quot;&gt;{{cite book |author=International Bureau of Education |date=2015 |title=IBE In Focus: 90 years of excellence in education |publisher=UNESCO |location=Paris / Genève |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000247329 |access-date=16. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Od 1904. Claparède se posebno posvetio [[Obrazovanje|obrazovanju]] djece s teškoćama u razvoju. Istraživao je mogućnosti individualizacije nastave i prilagođavanja obrazovanja sposobnostima učenika, nastojeći razviti efikasnije pedagoške metode i unaprijediti primjenu [[Pedagoška psihologija|psihologije u obrazovanju]].

[[Institut Jean-Jacques Rousseau]] u Ženevi ubrzo je postao važan centar za obrazovanje nastavnika, naučna istraživanja i dokumentaciju, ali i centar za širenje ideja obrazovne reforme i zaštite prava djeteta. Njegov rad imao je značajan utjecaj na razvoj moderne [[Pedagogija|pedagogije]] u [[Evropa|Evropi]].

Claparède je 1921. angažovao [[Jean Piaget|Jeana Piageta]] kao rukovodioca istraživačkih radova, što je omogućilo razvoj brojnih studija o [[Kognitivni razvoj|kognitivnom razvoju]] djece. Zahvaljujući njegovoj međunarodnoj reputaciji i širokoj saradnji s istraživačima širom svijeta, Piagetova teorijska istraživanja brzo su dobila međunarodno priznanje.&lt;ref name=&quot;FJP_Claparede&quot;&gt;{{cite web |title=Édouard Claparède (1873-1940). Psychologue suisse |url=https://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/presentation/index_auteur.php?PRESMODE=1&amp;auteurID=22 |website=Fondation Jean Piaget |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Claparède se interesovao i za proučavanje medijuma i paranormalnih pojava. Tokom februara i marta 1910. prisustvovao je seansama italijanskog medija Francesca Carancinija, nakon čega je zaključio da je riječ o prevari.&lt;ref name=&quot;Ruchat_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Ruchat |first=Martine |date=2015 |title=Édouard Claparède. À quoi sert l'éducation? |url=https://journals.openedition.org/lectures/19910 |website=Lectures [En ligne] |publisher=Éditions Antipodes |location=Lausanne |access-date=15. 5. 2026 |language=fr |isbn=9782889011049}}&lt;/ref&gt;

Bio je među švicarskim intelektualcima koji su pokazivali interes za [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. Učestvovao je na prvom međunarodnom kongresu psihoanalize, održanom 1908. u [[Salzburg]]u, a 1912. upoznao je [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].&lt;ref name=&quot;Scheidhauer_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Scheidhauer |first=Marcel |date=2010 |title=Freud et ses visiteurs : Français et Suisses francophones (1920-1930) |publisher=Éditions Érès |location=Toulouse |isbn=978-2-7492-1240-1 |series=Arcanes |url=https://toc.library.ethz.ch/objects/pdf/z01_978-2-7492-1240-1_01.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Bio je predsjednik Ženevskog psihoanalitičkog društva. Društvo je kasnije raspušteno nakon unutrašnjih nesuglasica i sukoba oko njegove organizacije i odnosa prema Freudovom psihoanalitičkom pokretu.&lt;ref name=&quot;Benesteau_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Bénesteau |first=Jacques |date=2002 |title=Mensonges freudiens: Histoire d'une désinformation séculaire |publisher=Éditions Mardaga |location=Sprimont |isbn=978-2-87009-812-7 |url=https://archive.org/details/benesteau-mensonges-freudiens |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Tokom svoje karijere Claparède se bavio različitim područjima [[Psihologija|psihologije]], uključujući [[Percepcija|percepciju]], [[Psihologija životinja|psihologiju životinja]], [[Pravna psihologija|pravnu psihologiju]], [[Razvojna psihologija|dječiju psihologiju]] i [[Pedagogija|pedagogiju]]. Posebno je poznat po istraživanju mehanizama svjedočenja i proučavanju ponašanja životinja, među kojima se ističe njegova studija iz 1913. o ″pametnim″ konjima iz Elberfelda.

U oblasti [[Pedagogija|pedagogije]] zastupao je principe [[nova škola|nove škole]] i razvio koncept ″funkcionalnog obrazovanja″, pod utjecajem psihologa [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]] i [[pragmatizam|pragmatističkih filozofa]] [[William James|Williama Jamesa]] i [[John Dewey|Johna Deweya]]. Njegove teorije bile su zasnovane na ideji adaptivne funkcije, koju je iz biologije prenio na proučavanje mentalnog života. Suprotstavljajući se [[Asocijacionizam|asocijacionističkim teorijama]], smatrao je da [[inteligencija]] predstavlja aktivan proces prilagođavanja novim situacijama. Prema njegovom shvatanju, inteligencija omogućava pojedincu da se novim situacijama prilagođava kroz isprobavanje i provjeravanje različitih mogućnosti. Među njegovim bliskim saradnicima bio je i [[André Rey (psiholog)|André Rey]], koji je s njim sarađivao od 1929.

Claparède je posebno poznat po svojim istraživanjima nepouzdanosti svjedočenja. Dok je predavao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], sastavio je upitnik od petnaest pitanja za svoje studente, koji se odnosio na prostorije univerziteta. Iako je prikupio 54 odgovora, nijedan student nije dao potpuno tačne odgovore. Čak ni studenti koji su godinama boravili na univerzitetu nisu pokazali bolje rezultate od novoupisanih studenata. Claparède je na osnovu toga zaključio da veliki broj sličnih svjedočenja ne mora nužno značiti i veću tačnost iskaza. U jednom od pitanja studenti su trebali opisati prozor koji se nalazio nasuprot portirnice. Iako su gotovo svi dali odgovor, većina je tvrdila da prozor ne postoji, iako je on zaista postojao. Na osnovu tog eksperimenta Claparède je zaključio da podudaranje svjedočenja nije pouzdan pokazatelj istinitosti iskaza.&lt;ref name=&quot;Pouget_2002&quot;&gt;{{cite conference |last=Pouget |first=Régis |date=2002 |title=La fragilité du témoignage |conference=Séance de l'Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |publisher=Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |location=Montpellier |conference-url=https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |url=https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr |archive-date=9. 4. 2022 |archive-url=https://archive.wikiwix.com/cache/20220409111536/https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Sličan eksperiment proveo je i tokom jednog predavanja iz [[Pravna psihologija|pravne psihologije]]. Dan nakon tradicionalne proslave pod maskama u Ženevi, maskirana osoba iznenada je ušla u amfiteatar, počela gestikulirati i govoriti nerazgovijetno, nakon čega ju je Claparède udaljio iz učionice. Cijeli događaj trajao je svega dvadesetak sekundi. Nakon toga studenti su ispunili upitnik sa jedanaest pitanja o incidentu, ali je prosječan broj tačnih odgovora bio veoma nizak. Većina studenata, na primjer, tvrdila je da je osoba nosila crveni šal, iako je šal zapravo bio svijetlosmeđe i bijele boje. Claparède je iz toga zaključio da svjedoci često svoje iskaze zasnivaju na očekivanjima i vjerovatnoći, a ne isključivo na onome što su stvarno vidjeli. Prema njegovom tumačenju, studenti su nesvjesno povezali nasilno i haotično ponašanje s tadašnjom [[stereotip]]nom predstavom [[Revolucija|revolucionara]] koji nosi crveni šal.&lt;ref name=&quot;Godet_2007_T1&quot;&gt;{{cite book |last=Godet |first=Michel |date=2007 |title=Manuel de prospective stratégique : Une indiscipline intellectuelle |volume=1 |edition=3e |publisher=Dunod |location=Paris |isbn=978-2-10-053161-5 |url=http://www.laprospective.fr/dyn/francais/ouvrages/la_prospective_strategique/t1-manuel-de-prospective-strategique-dunod-2007.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kapferer_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Kapferer |first=Jean-Noël |date=2017 |title=Rumors: Uses, Interpretations, and Images |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-351-49249-2 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781351492492_A30456900/preview-9781351492492_A30456900.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:ConferenceBE.jpg|mini|desno|300px|[[Beatrice Ensor]] sa, slijeva nadesno, [[Ovide Decroly]], [[Pierre Bovet]], Édouard Claparède, [[Paul Geheeb]] i [[Adolphe Ferrière]], tokom konferencije Međunarodne lige za novo obrazovanje, 1920-ih ]]

Godine 1913, [[Mina Audemars]] i [[Louise Lafendel]] osnovale su ustanovu ''Maison des petits'' na Claparèdeovu inicijativu.

Claparède se smatra jednim od psihologa koji su imali snažan utjecaj na razvoj psiholoških teorija [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], posebno u oblastima dječije psihologije i psihologije inteligencije.&lt;ref name=&quot;FJP_Claparede&quot; /&gt;

Posebno se istakao i istraživanjima iz oblasti [[neuropsihologija|neuropsihologije]] [[pamćenje|pamćenja]]. Poznat je po eksperimentu kojim je nastojao ispitati da li traumatična iskustva mogu ostati sačuvana uprkos ozbiljnim poremećajima kratkoročnog pamćenja. U okviru tog istraživanja proučavao je pacijenticu oboljelu od [[Amnezija|amnezije]], koja je zadržala dugoročna sjećanja i sposobnost rasuđivanja, ali nije mogla pamtiti nedavne događaje. Iako ju je svakodnevno posjećivao, pacijentica ga nije prepoznavala. Tokom jednog susreta Claparède je sakrio pribadaču u ruku i njome je ubo dok su se rukovali. Sljedećeg dana pacijentica ga ponovo nije prepoznala, ali je pokazala oklijevanje kada joj je pružio ruku, kao da je nesvjesno očekivala opasnost. Claparède je na osnovu toga zaključio da emocionalna iskustva mogu ostaviti trag u pamćenju čak i kada je svjesno prisjećanje ozbiljno narušeno.

Njegova međunarodna reputacija, kao i intenzivna saradnja s psiholozima iz različitih zemalja, doprinijeli su brzom širenju i prihvatanju njegovih ideja u međunarodnim naučnim krugovima.

=== Privatni život ===

Édouard Claparède bio je oženjen Hélène Spir (1873–1955), kćerkom ruskog filozofa [[African Spir|Africana Spira]] (1837–1890). Imali su dvoje djece: sina Jean-Louisa, koji je preminuo 21. aprila 1937. u 35. godini života,&lt;ref name=&quot;Baudouin_1939&quot;&gt;{{cite book |last=Baudouin |first=Charles |date=1939 |title=Jean-Louis Claparède: reflets de sa vie |publisher=Delachaux &amp; Niestlé |location=Neuchâtel-Paris |pages=152 |url=https://cdiantoniosergio.cases.pt/Nyron/Library/Catalog/winlibsrch.aspx?doc=7887 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; i kćerku Eliane, rođenu 2. novembra 1908.

== Naslijeđe ==

Po Édouardu Claparèdeu danas nosi ime Koledž Claparède, srednjoškolska obrazovna ustanova u [[Ženeva|Ženevi]].&lt;ref name=&quot;College_Claparede&quot;&gt;{{cite web |title=Collège Claparède: Accueil |url=https://edu.ge.ch/secondaire2/college-claparede/accueil |website=École en ligne – République et canton de Genève |publisher=Département de l'instruction publique (DIP) |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, trg Claparède u [[Ženeva|Ženevi]] nije nazvan po njemu, već po njegovom stricu [[René-Édouard Claparède|Renéu-Édouardu Claparèdeu]] (1832–1871), poznatom biologu.

== Djela ==

Među najpoznatijim djelima Édouarda Claparèdea nalaze se radovi iz oblasti dječije psihologije, eksperimentalne pedagogije, psihologije svjedočenja, obrazovanja i psihologije inteligencije. Njegovi radovi imali su značajan utjecaj na razvoj moderne pedagogije i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]].

* ''Perception stéréognostique et stéréo-agnosie'' (1898)&lt;ref name=&quot;Claparede_Stereognosie_1898&quot;&gt;{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=1898 |title=Perception stéréognostique et stéréo-agnosie |journal=L'Année psychologique |volume=5 |pages=65-81 |url=https://www.persee.fr/doc/psy_0003-5033_1898_num_5_1_3045 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''L’Association des idées'' (1903)&lt;ref name=&quot;Claparede_Association_1903&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1903 |title=L’Association des idées |publisher=Octave Doin |location=Paris |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k11718131/f8.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child'' (1905)&lt;ref name=&quot;Claparede_1911_EN&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1911 |title=Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child |translator-last=Louch |translator-first=Mary |translator2-last=Dickens |translator2-first=Henry |publisher=Edward Arnold |location=London |url=https://archive.org/details/b28077180 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Expérience sur le témoignage'' (1906)
* ''Expériences collectives sur le témoignage et la confrontation'' (1906)
* ''La psychologie animale de Charles Bonnet'' (1909)&lt;ref name=&quot;Claparede_Bonnet_1909&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1909 |title=La psychologie animale de Charles Bonnet |publisher=librairie Georg et Cie |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k1504568x?rk=128756;0 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie'' (1910)&lt;ref name=&quot;Claparede_Congres_1910&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1910 |title=Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie (Genève, 2-7 août 1909) |publisher=libr. Kündig |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3414480g?rk=85837;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''La psychologie du témoignage'' (1910)
* ''Les chevaux savants d'Elberfeld'' (1913)&lt;ref name=&quot;Claparede_Elberfeld_1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=13. 3. 1913 |title=Les chevaux savants d'Elberfeld |journal=Conférence à la Société française de philosophie |url=http://s3.archive-host.com/membres/up/784571560/GrandesConfPsycho/Psycho03-Claparede-1913.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''L'école sur mesure'' (1920)&lt;ref name=&quot;Claparede_Ecole_Sur_Mesure&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1920 |title=L'école sur mesure |publisher=Payot &amp; Cie |location=Paris-Lausanne |url=https://bibnum.bibliotheque-diderot.fr/s/bibnum/ark:/85506/bgqqcc |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes'' (1922)&lt;ref name=&quot;Claparede_BIT_1922&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1922 |title=L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes |publisher=Bureau international du Travail |location=Genève |series=Études et documents, série J (Enseignement) |volume=1 |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379995j/f7.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Les méthodes d'éducation et la psychologie appliquée'' (1923)
* ''Quelques remarques sur le subconscient'' (1923)
* ''Comment diagnostiquer les aptitudes chez les écoliers'' (1924)
* ''L’Éducation fonctionnelle'' (1931)
* ''Mélanges, tome V: 1928–1931'' (1931)&lt;ref name=&quot;Claparede_Melanges_1931&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1931 |title=Mélanges (V: 1928-1931) |publisher=Université de Genève |location=Genève |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/6ef95178-34ab-408f-acc6-9020843f6540/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''La Genèse de l’hypothèse'' (1933)
* ''Morale et Politique ou Les vacances de la probité'' (1940)&lt;ref name=&quot;Claparede_1940_UQAM&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1940 |title=Morale et Politique ou Les vacances de la probité |publisher=Éditions de la Baconnière |location=Neuchâtel |url=https://classiques.uqam.ca/classiques/claparede_edouard/morale_et_politique/claparede_morale.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Djela u saradnji ==

Ludwig Edinger i Édouard Claparède, ''Über Tierpsychologie; zwei Vorträge'' (1908)&lt;ref name=&quot;Edinger_Claparede_1908&quot;&gt;{{cite book |last=Edinger |first=Ludwig |last2=Claparède |first2=Édouard |date=1908 |title=Über Tierpsychologie; zwei Vorträge |publisher=J. A. Barth |location=Leipzig |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/000425300 |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Predgovori ===

* Ernest Reymond-Nicolet, ''Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire'' (1922)&lt;ref name=&quot;Reymond_Nicolet_1922&quot;&gt;{{cite book |last=Reymond-Nicolet |first=Ernest |date=1922 |title=Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire |publisher=Éditions Forum |location=Neuchâtel / Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k5612556f?rk=21459;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* Marie Kaczynska, ''Succès scolaire et intelligence'' (1935)&lt;ref name=&quot;Kaczynska_1935&quot;&gt;{{cite book |last=Kaczynska |first=Marie |date=1935 |title=Succès scolaire et intelligence |publisher=Delachaux et Niestlé |location=Neuchâtel / Paris |series=Collection d'actualités pédagogiques |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379908k?rk=107296;4 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

=== Prepiska ===

* Édouard Claparède i Henri de Lacaze-Duthiers&lt;ref name=&quot;Claparede_Lacaze_Duthiers&quot;&gt;{{cite web |last=Claparède |first=Édouard |last2=Lacaze-Duthiers |first2=Henri de |title=Correspondance d'Édouard Claparède et Henri de Lacaze-Duthiers |url=https://patrimoine.sorbonne-universite.fr/medias/0c/ee/c2/f7/0ceec2f7-15f3-4a6c-a1f3-efc176b8d79b/files/1_HLD_0624.pdf |website=Bibliothèque de Sorbonne Université |publisher=Patrimoine numérisé de Sorbonne Université |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* Édouard Claparède i Hélène Antipoff&lt;ref name=&quot;Claparede_Antipoff_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |last2=Antipoff |first2=Hélène |date=2010 |title=Édouard Claparède - Hélène Antipoff. Correspondance (1914-1940) |editor-last=Ruchat |editor-first=Martine |publisher=éditions Leo S. Olschki |location=Genève / Florence |series=Bibliothèque Histoire des sciences |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/317896c9-1071-4be7-b580-99a83696a11b/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Édouard Claparède}}
* [https://www.unige.ch/archives/aijjr/application/files/8114/4042/1747/claparede_melanges_chrono_APA.pdf Hronološka bibliografija Édouarda Claparèdea (PDF)] na zvaničnom arhivu Univerziteta u Ženevi (fr)
* [https://www.persee.fr/authority/49340 Digitalna baza Persée – Édouard Claparède], lista naučnih radova i publikacija (fr)
* [https://gallica.bnf.fr/services/engine/search/sru?operation=searchRetrieve&amp;version=1.2&amp;maximumRecords=50&amp;collapsing=true&amp;exactSearch=true&amp;query=(dc.creator%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22%20or%20dc.contributor%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22) Digitalna baza Gallica (BnF)], digitalizovana izvorna djela Édouarda Claparèdea u Francuskoj nacionalnoj biblioteci (fr)
* [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per385 Biografija i bibliografske reference u digitalnim izvorima] u okviru projekta VLP Instituta Max Planck za historiju nauke (en) (de)
* [https://www.unige.ch/campus/index.php/download_file/view/214/491/ Édouard Claparède, conquérant aboulique (PDF)] – biografski članak u klupskom magazinu ″Campus″ Univerziteta u Ženevi (fr)

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Claparède, Édouard}}
[[Kategorija:Rođeni 1873.]]
[[Kategorija:Umrli 1940.]]
[[Kategorija:Biografije, Ženeva]]
[[Kategorija:Švicarski psiholozi]]
[[Kategorija:Švicarski pedagozi]]
[[Kategorija:Švicarski neurolozi]]
[[Kategorija:Dječiji psiholozi]]
[[Kategorija:Razvojni psiholozi]]</text>
      <sha1>k4bumry49fcb64oue0jsn8so6hiaqc7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Česma (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534671</id>
    <revision>
      <id>3923685</id>
      <parentid>3894576</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4549" sha1="mcumv4zbhpn9wv2psu88bbqdn9mspjc" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Česma
| slika              = 
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Česma na karti Hrvatske
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = 
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 	[[Veliki Grđevac]]
| izvor_koordinate   = {{coord|45|43|32|N|17|03|01|E|format=dms|display=inline}}
| ušće               = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]]
| ušće_koordinate    = {{coord|45|34|31|N|16|28|16|E|format=dms|display=inline,title}}
| progresija         = 	[[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   =  [[Hrvatska]]
| lokacija           = 	[[Čazma]], [[Bjelovar]]
| etimologija        = 
| dužina             = 105,7
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 114
| nadmorska visina ušća      = 84
| prosječni protok           = 
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 3.253
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Plavnica]], [[Velika rijeka]]
| desne_pritoke      = [[Bjelovacka]], [[Glogovnica]], [[Račačka]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
| plovnost                 = Nije plovna
}}
'''Česma ''' jest [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja (rijeka)|Lonje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/06/24/najduze-rijeke-hrvatske/|title=Najduže rijeke Hrvatske – vodeni divovi naše zemlje|last=croriversadm|date=24. 6. 2025|website=Crorivers|access-date=18. 5. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216060948/https://crorivers.com/2025/06/24/najduze-rijeke-hrvatske/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nastaje spajanjem potoka Grđevica i Barna na koordinatama; 45°43′32″N 17°03′01″E blizu naselja Pavlovac kod [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]].

Duga je 105,7&amp;nbsp;km i zbog malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno područje Česme iznosi 3.253&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin analysis report|website=www.savacommission.org|access-date=18. 5. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055604/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama [[Bilogora|Bilogore]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Južni obronci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani obroncima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu.

Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv [[Malarija|malarije]]. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utječu u Česmu. Ti ribnjaci su jedna od zadnjih utočišta ptica močvarica između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].

Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjaci Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346&amp;nbsp;ha.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |title=Prostorni plan Bjelovarsko – bilogorske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100156/http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |archive-date=21. 7. 2011 |access-date=29. 5. 2010|date=|journal=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>mcumv4zbhpn9wv2psu88bbqdn9mspjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slunjčica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535156</id>
    <revision>
      <id>3923432</id>
      <parentid>3894432</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:15:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2541" sha1="lfhzba5tk849ny2b0okhsm2jhve9dvk" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Slunjčica
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = 
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 5&amp;nbsp;km južno od [[Slunj]]a
| izvor_koordinate   = {{coord|45.078611|15.588056|type:river_region:HR|display=it}}
| ušće               = 	[[Korana]]
| ušće_koordinate    = {{coord|45.120000|15.585833}}
| progresija         = [[Korana]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = [[Hrvatska]]
| lokacija           = [[Slunj]]
| etimologija        = 
| dužina             = 6,5
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 240
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
| plovnost                 = Nije plovna
}}
'''Slunjčica''' je [[rijeka]] u Hrvatskoj,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/|title=Slunjčica|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|access-date=2. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/07/06/slunjcica/|title=Slunjčica – smaragdna ljepotica krša|last=croriversadm|date=6. 7. 2025|website=Crorivers|access-date=2. 6. 2026|archive-date=16. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260316002043/https://crorivers.com/2025/07/06/slunjcica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; izvire u nekadašnjem istoimenom zaseoku Slušnica, po čemu je nekada i nosila ime, a iseljavanjem i nestankom tog zaseoka, te izgradnje vojnog poligona JNA, rijeka mijenja ime u Slunjčica.

== Opis ==
Izvor je u obliku malog jezera koje se nalazi 6,5&amp;nbsp;km južno od Slunja na 240&amp;nbsp;m nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Tipično je krška rijeka, a predstavlja završetak podzemnog toka rijeke Jesenice. Od brojnih sedrenih barijera najljepše su u naselju [[Rastoke]] na ušću Slunjčice u rijeku [[Korana|Koranu]]. Bogata je potočnom [[Salmonidae|pastrmkom]] i [[lipljen]]om.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Korane]]</text>
      <sha1>lfhzba5tk849ny2b0okhsm2jhve9dvk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charli XCX</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535219</id>
    <revision>
      <id>3923407</id>
      <parentid>3923275</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180562" sha1="ajehbpwumllg20i34glqu826s0yaz05" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Charli XCX
| slika                  = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg
| alt                    = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom
| opis                   = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]]
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Charlotte Emma Aitchison
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}}
| mjesto_rođenja         = [[Cambridge]], [[Engleska]]
| porijeklo              = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}}
| instrument             = Vokal
| karijera               = 2008–danas
| izdavač                = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| povezani_umjetnici     = 
| veb-sajt               = {{URL|charlixcx.com}}
}}
'''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi &quot;[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]&quot; švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja.

Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu &quot;[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]&quot; reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je &quot;[[Boom Clap]]&quot;, svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove &quot;[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]&quot; i &quot;[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]&quot;. Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl &quot;[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]&quot; u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara.

Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom &quot;[[Speed Drive]]&quot;, koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit &quot;[[Apple (Charli XCX)|Apple]]&quot; koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, &quot;[[Guess (Charli XCX)|Guess]]&quot;, na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu &quot;[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]&quot;, [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025).

Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući &quot;[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]&quot; (2014) za Iggy Azaleu, &quot;[[Same Old Love]]&quot; (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], &quot;[[Boys &amp; Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys &amp; Girls]]&quot; (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], &quot;[[Tonight (Blondie)|Tonight]]&quot; (2017) za [[Blondie]], &quot;[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]&quot; (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], &quot;[[You for Me (pjesma)|You for Me]]&quot; (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te &quot;[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]&quot; (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje.

== Rani život ==
Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge]]u (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley]]ju u Zapadnom Sussexu.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford]]u (Hertfordshire).&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9. 12. 2014|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao &quot;zastrašujuće iskustvo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: &quot;I have scary memories of Joensuu&quot;|access-date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila &quot;napola Indijka s kovrdžavom kosom&quot; među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vogue.sg&quot;&gt;{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title=&quot;I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community&quot;: Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: &quot;Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent&quot;|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;interview&quot;&gt;{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27. 7. 2009|access-date=18. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28. 9. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoje umjetničko ime &quot;Charli XCX&quot; preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger]]u, budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da &quot;neće izvesti Princea&quot; (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== 2008–2011: Početak karijere ===
Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[rejv]]ove i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi. Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; &quot;XCX&quot; (ili &quot;kiss Charli kiss&quot;)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains &quot;XCX&quot;|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger]]u kada je bila mlađa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}&lt;/ref&gt; Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot;&gt;{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; objavila je dva singla – &quot;!Franchesckaar!&quot; i dvostruku A-stranu &quot;Emelline&quot;/&quot;Art Bitch&quot; pod izdavačkom kućom Orgy Music.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je &quot;pomodnim dens trakama&quot; i &quot;prokleto užasnom Myspace muzikom&quot;.&lt;ref name=&quot;mm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.&lt;ref name=&quot;telegraph&quot; /&gt;
[[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]]
Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao &quot;izgubljenu&quot;. U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: &quot;Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari.&quot;&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot; /&gt; Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to &quot;ne funkcionira&quot;, sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu &quot;Stay Away&quot;. Izjavila je da su &quot;tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto&quot;.&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}&lt;/ref&gt; Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] &quot;End of the World&quot;. Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.&lt;ref name=&quot;SMH&quot;&gt;{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove &quot;Stay Away&quot; i &quot;[[Nuclear Seasons]]&quot;, privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za &quot;Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu &quot;Najboljih pjesama 2011&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to &quot;Stay Away&quot; by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to &quot;Nuclear Seasons&quot; by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' ===
{{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala &quot;[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]&quot;, a druga &quot;[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavila je da na kraju sama nije objavila &quot;I Love It&quot; jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U junu je objavila &quot;You're the One&quot; kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme &quot;Champagne Coast&quot; izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme &quot;You're the One&quot; u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom &quot;Cloud Aura&quot; na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;Cloud Aura&quot; (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: &quot;Super Ultra&quot; (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8. 11. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7. 11. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Početkom 2013. objavila je singl &quot;[[You (Ha Ha Ha)]]&quot; i najavila svoj debitantski album,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; nakon čega je u martu uslijedio singl &quot;What I Like&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;What I Like&quot;|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': &quot;This Album Was the Beginning of Everything for Me&quot;|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],&lt;ref name=&quot;ukchrats&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.&lt;ref name=&quot;heat seekers&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &amp;#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}&lt;/ref&gt; Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na &quot;uglavnom povoljne kritike&quot;.&lt;ref name=&quot;MC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&amp;nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; U maju je objavila pjesmu &quot;Just Desserts&quot;, u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, &quot;Just Desserts&quot;|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: &quot;Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio &quot;nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci.&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popjustice&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26. 6. 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21. 12. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više &quot;pop-orijentisan&quot;. Album je uključivao i pjesmu pod nazivom &quot;Mow That Lawn&quot;, koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]]
Krajem 2013. objavljen je singl &quot;[[SuperLove]]&quot; kao vodeća pjesma s albuma,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&amp;albums=0&amp;films=0|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom &quot;Allergic to Love&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: &quot;Allergic to Love&quot;|last=Pelly|first=Jenn|date=16. 1. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke]]om za koju je izjavila da &quot;jednostavno nije bila za nju&quot;. U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete &quot;osjećaj osnaživanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: &quot;I Genuinely Don't Give a Fuck&quot;|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12. 8. 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27. 11. 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9. 3. 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.&lt;ref name=&quot;Idolator new album&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &amp;#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3. 1. 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;SuperLove&quot; je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16. 3. 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13. 11. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu &quot;[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]&quot; australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in &quot;Fancy&quot; Video|last=Goble|first=Corban|date=4. 3. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8. 3. 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popdust&quot;&gt;{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29. 9. 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9. 4. 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.&lt;ref name=&quot;yahoomusic&quot;&gt;{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29. 5. 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4. 3. 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20. 4. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu &quot;[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]&quot; (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu &quot;[[OctaHate]]&quot; izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&amp;nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24. 11. 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu &quot;[[Boom Clap]]&quot; za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, &quot;Boom Clap&quot;|last=Beauchemin|first=Molly|date=11. 4. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; &quot;Boom Clap&quot; je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&amp;nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&amp;nbsp;– Accreditations&amp;nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17. 4. 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom &quot;[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]&quot;. Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je &quot;izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop&quot;. Navela je da je album &quot;očigledno [...] o tome da te boli briga za sve&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares &quot;Break the Rules&quot;|last=Gordon|first=Jeremy|date=18. 8. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme &quot;Boom Clap&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of &quot;Boom Clap&quot;|last=Pelly|first=Jenn|date=22. 9. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; te je zvanično objavljen u decembru 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13. 4. 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's &quot;Sucker&quot; Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24. 12. 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke &amp; Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23. 2. 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26. 2. 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Treći singl s albuma, &quot;[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]&quot; na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', &quot;Body of My Own&quot;, kao vrstu feminističke izjave.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2. 4. 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25. 11. 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6. 9. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5. 11. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; te je gostovala zajedno s R&amp;B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu &quot;[[Drop That Kitty]]&quot; repera [[Ty Dolla Sign]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX &amp; Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10. 6. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Muzički video za singl &quot;[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]&quot; objavljen je 23. marta 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – &quot;Famous&quot; Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23. 3. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1. 12. 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23. 2. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7. 12. 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX &amp; Bleachers Announce Charli &amp; Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21. 4. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18. 5. 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Objavila je 21. avgusta da se, iz &quot;ličnih razloga&quot;, planirani drugi dio turneje neće održati.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21. 8. 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20. 10. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' ===
{{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao &quot;najviše pop i najviše elektronsku stvar&quot; koju je ikada napravila.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8. 7. 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu &quot;[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]&quot; u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20. 10. 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28. 9. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews &quot;Vroom Vroom&quot; Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23. 2. 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom &quot;Trophy&quot;, premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23. 2. 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3. 3. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23. 2. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13. 7. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, &quot;Trophy&quot;|last=Monroe|first=Jazz|date=23. 2. 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24. 2. 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ovaj [[avant-pop]]&lt;ref name=&quot;rs11&quot;&gt;{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20. 8. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3. 3. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10. 3. 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29. 6. 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]]
U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, &quot;Superstar&quot;|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13. 7. 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vodeći singl s njenog trećeg albuma, &quot;[[After the Afterparty]]&quot;, objavljen je 28. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18. 10. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17. 10. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18. 8. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numerom pod nazivom &quot;Bounce&quot;, na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX &amp; A Motionless A. G. Cook Bring New Song &quot;Bounce&quot; To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9. 2. 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30. 9. 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs &amp; More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7. 1. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vaunter Number 1 Angel&quot;&gt;{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8. 3. 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9. 3. 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.&lt;ref name=&quot;Vaunter Number 1 Angel&quot; /&gt;

Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl &quot;1 Night&quot;, na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17. 3. 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18. 3. 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu &quot;[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]&quot;, zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28. 7. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Boys&quot;&gt;{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26. 7. 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28. 7. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6. 8. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7. 8. 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6. 8. 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl &quot;After the Afterparty&quot; dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14. 9. 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3. 8. 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017.  Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11. 12. 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16. 3. 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25. 5. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1. 3. 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3. 5. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu &quot;[[5 in the Morning]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9. 5. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere &quot;[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]&quot; i &quot;[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 6. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Singl &quot;[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]&quot; zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.&lt;ref name=&quot;girls night out&quot;&gt;{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27. 7. 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song &quot;Girls Night Out&quot;|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23. 1. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}&lt;/ref&gt;

=== 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' ===
{{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl &quot;[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]&quot; u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5. 10. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Muzički video za pjesmu &quot;1999&quot; objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for &quot;1999&quot;|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11. 10. 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14. 10. 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi &quot;If It's Over&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7. 9. 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6. 9. 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom &quot;[[Blame It on Your Love]]&quot;, na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15. 5. 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19. 5. 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16. 5. 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17. 9. 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Pojedini elementi pjesme &quot;Blame It on Your Love&quot; preuzeti su iz njene ranije objavljene numere &quot;Track 10&quot; sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to &quot;Blame It on Your Love&quot; [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15. 5. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8. 7. 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase &amp; Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom &quot;[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]&quot;, u saradnji sa grupom [[Christine and the Queens]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31. 5. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31. 5. 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23. 12. 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25. 11. 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo]]m i Herveom Pagezom na pjesmi &quot;[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo &amp; Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30. 5. 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22. 11. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu &quot;[[Dream Glow]]&quot; na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe zvučne podloge njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin &amp; Jungkook &amp; Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7. 6. 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8. 6. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Gone&quot; zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], &quot;[[Cross You Out]]&quot; na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. augusta,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16. 8. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16. 8. 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: &quot;Warm&quot; s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30. 8. 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &quot;February 2017&quot; sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te &quot;2099&quot; u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]].
[[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]]
Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom &quot;We Are Born to Play&quot;, koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14. 1. 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4. 10. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla &quot;[[Ringtone (remix)|Ringtone]]&quot; sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26. 4. 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29. 4. 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Potom je izdala singlove &quot;[[Forever (Charli XCX)|Forever]]&quot;, &quot;[[Claws (Charli XCX)|Claws]]&quot; i &quot;[[I Finally Understand]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song &quot;I Finally Understand&quot;|last=Yoo|first=Noah|date=7. 5. 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15. 5. 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}&lt;/ref&gt; Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[karantin]]a. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15. 5. 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao &quot;zaista djelo svog vremena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami]]ju u junu 2021.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23. 6. 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30. 11. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is &quot;Coming out Sooner Than U Think&quot;|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8. 2. 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8. 2. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8. 2. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8. 2. 2021|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme &quot;Charger&quot; velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22. 1. 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se &quot;osjeća veoma inspirisano&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases &quot;Poptastic&quot; New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 3. 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16. 3. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22. 2. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme &quot;Drama&quot; sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee]]ja i Mechatoka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New &quot;Drama&quot; Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28. 4. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28. 4. 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Zatim je 2. septembra objavljen singl &quot;[[Good Ones]]&quot; kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2. 8. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3. 8. 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Drugi singl pod nazivom &quot;[[New Shapes]]&quot;, na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4. 11. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24. 2. 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Treći singl s pomenutog albuma, &quot;Beg for You&quot;, na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – &quot;Beg For You&quot; (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27. 1. 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== 2023–2025: ''Brat'' ===
{{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23. 2. 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28. 3. 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove &quot;Hot Girl&quot; za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te &quot;[[Speed Drive]]&quot; za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track &quot;Hot Girl&quot; from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27. 7. 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31. 7. 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Speed Drive&quot; dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama &quot;Boom Clap&quot; i &quot;Break the Rules&quot; iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi &quot;[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]&quot; s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18. 8. 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu &quot;[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19. 10. 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19. 10. 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za &quot;Speed Drive&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In &quot;Speed Drive&quot; Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 8. 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1. 10. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]]
Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn]]u. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25. 2. 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23. 2. 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[EasyFun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23. 2. 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25. 2. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]&quot;, vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26. 2. 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Singl &quot;[[360 (Charli XCX)|360]]&quot; izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song &quot;360&quot;: Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10. 5. 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11. 5. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji &quot;pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's &quot;360&quot; Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10. 5. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sam album objavljen je 7. juna 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28. 2. 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28. 2. 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6. 6. 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21. 6. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7. 6. 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6. 4. 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23. 7. 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Guess (Charli XCX)|Guess]]&quot; prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi &quot;I Love It&quot; grupe Icona Pop deceniju ranije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9. 8. 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16. 8. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Numera &quot;[[Apple (Charli XCX)|Apple]]&quot; izdata je kao zvanični singl s albuma&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX &quot;Apple&quot; {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; nakon što je postala viralna na platformi TikTok.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28. 7. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27. 2. 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1. 4. 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4. 4. 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1. 5. 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11. 12. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;consequence remix&quot;&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11. 10. 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12. 11. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: &quot;Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]&quot;, &quot;360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]&quot;, &quot;Girl, so confusing featuring [[Lorde]]&quot;, &quot;Guess featuring [[Billie Eilish]]&quot; i &quot;Talk talk featuring [[Troye Sivan]]&quot;.&lt;ref name=&quot;consequence remix&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4. 10. 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5. 12. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je njena pjesma &quot;[[Party 4 U]]&quot; ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz]]u, gdje je s grupom izvela pjesmu &quot;[[Cherry Blossom Girl]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9. 6. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}&lt;/ref&gt; Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru &quot;[[360 (Charli XCX)|360]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21. 6. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles]]u.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, &amp; It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23. 10. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10. 2. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' ===
{{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}}
[[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]]
Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu &quot;[[House (Charli XCX)|House]]&quot;. Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track &quot;House&quot;, Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's &quot;Elegant and Brutal&quot; New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla &quot;[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]&quot; i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song &quot;Chains of Love&quot;|last=Strauss|first=Matthew|date=13. 11. 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5. 1. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Muzički video za &quot;Chains of Love&quot; objavljen je 17. novembra.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Treći singl, &quot;Wall of Sound&quot;, izdat je 16. januara 2026.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16. 1. 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16. 1. 2026|url-status=live|access-date=29. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27. 1. 2026|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. maja 2026. objavila je singl &quot;[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' &quot;that's not actually rock music&quot;|magazine=[[NME]]|date=2. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom &quot;I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night&quot; objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11. 5. 2026|url-status=live|access-date=12. 5. 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}&lt;/ref&gt; Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[dioničar]]ka kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12. 5. 2026|access-date=12. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zatim je 21. maja objavila singl &quot;[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21. 5. 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22. 5. 2026|url-status=live|access-date=22. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1. 6. 2026|access-date=1. 6. 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260601170624/https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|archive-date=1. 6. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Umjetnički stil i uticaji ==

=== Muzički stil ===
Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],&lt;ref name=&quot;Nina Corcoran COS&quot;&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;renownedforsound genres&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27. 3. 2013|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24. 10. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[dance-pop]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1. 12. 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;You (Ha Ha Ha)&quot;|last=Breihan|first=Tom|date=18. 12. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2. 7. 2015|url-status=live|access-date=1. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; [[synth-pop]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18. 3. 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18. 3. 2022|url-status=live|access-date=20. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot;&gt;{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26. 7. 2024|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[alternativni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24. 10. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2. 1. 2025|access-date=13. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7. 2. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[hyperpop]],&lt;ref name=&quot;Hyperpop or overhyped?&quot;&gt;{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17. 12. 2020|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28. 1. 2022|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Pop-pank|pop-pAnk]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6. 10. 2014|access-date=10. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[dark wave]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[witch house]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[gotički pop]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[avant-pop]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; i [[eksperimentalni pop]].&lt;ref name=&quot;renownedforsound genres&quot; /&gt; Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23. 3. 2024|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao &quot;jeftini [[techno]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12. 4. 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13. 12. 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10. 6. 2013|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koji sadrži elemente [[pank-rok]]a, [[Novi val|novog vala]] i [[power pop]]a.&lt;ref name=&quot;Nina Corcoran COS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21. 2. 2015|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12. 12. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25. 10. 2017|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5. 9. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rollingstone.com&quot;&gt;{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15. 3. 2017|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[eurodance]]a,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&amp;B|R&amp;B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.&lt;ref name=&quot;rollingstone.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10. 3. 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13. 9. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13. 9. 2019|url-status=live|access-date=6. 8. 2023|author=Michelle Hyun Kim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20. 12. 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18. 4. 2021|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]]
Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage]]a, [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[bubblegum pop]]a, kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12. 4. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[synthwave]]a, eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[indie pop]]a. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom &quot;pakta s đavolom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]|date=25. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Njena &quot;party girl&quot; estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15. 10. 2024|access-date=21. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11. 7. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]&lt;ref&gt;{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17. 4. 2015|access-date=12. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12. 7. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds &amp; Charli XCX – &quot;Just Desserts&quot;|last=Nelson|first=Michael|date=1. 5. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13. 5. 2016|url-status=live|access-date=28. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 7. 2012|access-date=8. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29. 11. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21. 10. 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22. 10. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se &quot;ne identifikuje s muzičkim žanrovima&quot;.&lt;ref name=&quot;Hyperpop or overhyped?&quot; /&gt;

=== Uticaji ===
Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],&lt;ref name=&quot;Esquire&quot;&gt;{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (časopis)|Esquire]]|date=12. 2. 2014|access-date=22. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14. 11. 2013|access-date=22. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24. 9. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &amp;#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5. 4. 2014|url-status=live|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=12. 2. 2013|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15. 5. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Lily Allen]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's &quot;Cheryl Tweedy&quot; As Forerunner to Charli XCX's &quot;Sympathy Is a Knife&quot;|last=Rivieccio|first=Genna|date=4. 12. 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21. 2. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',&lt;ref name=&quot;harrystruman&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26. 3. 2016|url-status=live|access-date=20. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Paris Hilton]],&lt;ref name=&quot;Tinkerbell&quot;&gt;{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14. 9. 2015|access-date=20. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}&lt;/ref&gt; [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: &quot;Someone Who None of Us Would Be Here Without&quot;|magazine=[[NME]]|date=2. 3. 2025|access-date=9. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17. 6. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27. 11. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] kao svoju &quot;omiljenu pop djevojku&quot;&lt;ref name=&quot;Tinkerbell&quot; /&gt; i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4. 3. 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4. 3. 2022|url-status=live|access-date=7. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan &quot;Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears&quot;,&lt;ref name=&quot;Esquire&quot; /&gt; dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].&lt;ref name=&quot;Idolator new album&quot; /&gt; Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15. 12. 2017|access-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavila je da su &quot;najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3. 10. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6. 7. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; te da bi njena &quot;saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]&quot;.&lt;ref name=&quot;elle&quot;&gt;{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19. 7. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom &quot;heroinom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14. 6. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14. 5. 2021|url-status=live|access-date=8. 4. 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14. 4. 2017|access-date=22. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22. 3. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
{{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi'''

* ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013)
* ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014)
* ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019)
* ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020)
* ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022)
* ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024)
* ''Music, Fashion, Film'' (2026)

== Turneje ==
{{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}}
{{Col-3}}
'''Samostalne turneje'''
* [[Girl Power North America Tour]] (2014)
* [[Charli Live Tour]] (2019–2020)
* [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023)
* [[Brat Tour]] (2024–2025)
'''Zajedničke turneje'''
* [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]])
* [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan]]om)
{{Col-3}}
'''Predgrupa / Podrška'''
* [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011)
* [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012)
* [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012)
* [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012)
* [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013)
* [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013)
* [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013)
* [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015)
* [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017)
* [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017)
* [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018)
{{Col-end}}

== Filmografija ==

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2015
|''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27. 2. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Kratki|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31. 8. 2015 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&amp;themeRefresh=1 |archive-date=20. 8. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{sortname|The|1989 World Tour}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2016
|''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}''
|[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas)
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 4. 2016 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28. 12. 2018 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30. 12. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2019
|''{{sortname|UglyDolls||}}''
|{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas)
|
|{{center|&lt;ref name=&quot;A Tree Is Blue&quot;&gt;{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22. 10. 2025 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4. 1. 2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''[[Charli XCX: Alone Together]]''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13. 4. 2022 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13. 3. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2025
|''[[Erupcja]]''
|Bethany
|Također scenaristkinja i producentkinja
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7. 10. 2024 |access-date=25. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9. 10. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[100 Nights of Hero]]''
|{{sortname|Rosa||nolink=1}}
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin &amp; Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12. 9. 2024 |access-date=13. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13. 9. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]''
|Mother Nature
|Kameo uloga
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 9. 2025 |access-date=20. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4. 9. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2026
|''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]''
|Sama sebe
|Također autorica priče i producentkinja
|{{Center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18. 3. 2025 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]''
|Minerva
|
|{{Center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30. 8. 2024 |access-date=30. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30. 8. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]''
|Alex
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones &amp; More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13. 12. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15. 5. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman &amp; Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26. 1. 2026 |access-date=12. 4. 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260412130439/https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |archive-date=12. 4. 2026 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]''
|Gabby
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21. 4. 2023 |access-date=22. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14. 5. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|}
=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2014–2025
|''{{sortname|Saturday|Night Live}}''
|{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Martin Freeman]]/Charli XCX&quot;||nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Oscar Isaac]]/Charli XCX&quot;||nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;Charli XCX&quot;|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]&quot;||nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14. 12. 2014 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23. 7. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17. 11. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1. 10. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11. 10. 2025 |access-date=26. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12. 10. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}''
|{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}}
|{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;Throwback Thursdays&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31. 3. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Anna Kendrick]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17. 12. 2014 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|The|Graham Norton Show}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015–2017
|''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3. 2. 2015 |access-date=15. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30. 8. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2017
|''{{sortname|Celebrity|Juice}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;#18.1&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8. 7. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|Lip|Sync Battle}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Epizoda: &quot;Rita Ora vs. Charli XCX&quot;
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15. 11. 2019 |access-date=1. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12. 6. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|5 epizoda
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2019
|''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|[[Netflix]]ova dokumentarna serija
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5. 7. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2021
|''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}''
|Gostujući sudija
|[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 6. 2021 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29. 5. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;One Flew Over the Cucks's Nest&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15. 12. 2022 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15. 12. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2025
|''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Epizoda: &quot;Boom Clap&quot;
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2. 10. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

=== Kompozitor ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|{{dts|2023|format=y}}
|''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]]
|{{center|&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg &amp; Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10. 3. 2023 |access-date=11. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2026
|''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3. 9. 2025 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24. 9. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (film iz 2026)}}''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]]
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |date=21. 3. 2023 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

=== Producentski rad ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2025–danas
|''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''
|TV-serija
Izvršni producent
|{{center|&lt;ref name=&quot;deadline&quot;&gt;{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX &amp; Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 11. 2022|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2026
|''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]''
|Igrani film
Koproducent sa [[David Hinojosa]]
|
|}

=== Podcast ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2021
|''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22. 11. 2021|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21. 3. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2021–2022
|''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Voditelj
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5. 8. 2021|access-date=13. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13. 3. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7. 10. 2022|access-date=23. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13. 10. 2022|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2024
|''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23. 1. 2025|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2024
|''[[Las Culturistas]]''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title=&quot;For The Night&quot; (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5. 6. 2024|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16. 7. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

== Nagrade i nominacije ==
{{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}}

== Napomene ==
{{reflist|group=lower-alpha}}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]]

== Vanjski linkovi ==
{{wikiquote}}
{{commons category}}

* {{Official website|https://charlixcx.com}}
* {{IMDb name|6424616}}
* {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}}
* {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}}
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1)

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Charli XCX]]
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski muzičari]]
[[Kategorija:Engleske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Britanski indie pop muzičari]]
[[Kategorija:Britanski synth-pop pjevači]]
[[Kategorija:Electropop muzičari]]
[[Kategorija:Engleski dance-pop muzičari]]
[[Kategorija:Pop-pank muzičari]]</text>
      <sha1>ajehbpwumllg20i34glqu826s0yaz05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stanley Smith Stevens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535833</id>
    <revision>
      <id>3923572</id>
      <parentid>3904130</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T18:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16672" sha1="36lrlw9gy7yikchxyc4yda5ufnb60jg" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Stanley Smith Stevens
| slika                 = Stanley Smith Stevens.png
| slika_širina          = 
| naslov                = Stanley Smith Stevens
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1906|11|4}}
| mjesto_rođenja        = [[Ogden (Utah)|Ogden]], [[Utah]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1973|1|18|1906|11|4}}
| mjesto_smrti          = [[Vail (Colorado)|Vail]], [[Colorado]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], [[psihoakustika]], [[psihofizika]])
| poslodavac            = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater            = [[Univerzitet Stanford]], [[Univerzitet Harvard]], [[Univerzitet u Utahu]]
| doktorski_mentor      = [[Edwin Boring]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Endel Tulving]]
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]]
}}
| akademski_savjetnici  = [[Hallowell Davis]]
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = [[Edwin Boring]], [[Edwin Bissell Holt]], [[Percy Williams Bridgman]]
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Stevensov zakon snage]]
* [[Skala mjerenja|Skale mjerenja]] (nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala)
* [[Operacionalna definicija|Operacionalne definicije u psihologiji]]
* Osnivanje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot;]] (1943)
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960)&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=George A. |chapter=Stanley Smith Stevens: November 4, 1906–January 18, 1973 |title=Biographical Memoirs |volume=47 |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |date=1975 |pages=424–459 |url=http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruge: Maxine Leonard (u braku od 1930; sin Peter), Geraldine Stone (u braku od 1963)
}}
'''Stanley Smith Stevens''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[psihologija|psiholog]] koji je osnovao Psihoakustičku laboratoriju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje se bavio istraživanjima u oblasti [[psihoakustika|psihoakustike]].&lt;ref name=&quot;PhysicsToday_Stevens1973&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Obituary: S. Smith Stevens |journal=Physics Today |volume=26 |issue=5 |pages=81 |date=1973 |doi=10.1063/1.3128068 |url=https://aip.brightspotcdn.com/PTO.v26.i5.81_2.online.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po formulisanju [[Stevensov zakon snage|Stevensovog zakona snage]], jednog od osnovnih modela u [[Psihofizika|psihofizici]]. Autor je kapitalnog priručnika ''Handbook of Experimental Psychology'' (1951), djela od više od 1400 stranica koje se smatra prekretnicom u razvoju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Bio je i jedan od osnivača [[Psihonomsko društvo|Psihonomskog društva]]. 

Godine 1946. predstavio je teoriju [[skala mjerenja]], koja je stekla široku primjenu u različitim naučnim disciplinama, iako je njena primjena u pojedinim oblastima [[statistika|statistike]] bila predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Velleman_Wilkinson_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Velleman |first1=Paul F. |last2=Wilkinson |first2=Leland |title=Nominal, ordinal, interval, and ratio typologies are misleading |journal=The American Statistician |volume=47 |issue=1 |pages=65–72 |date=februar 1993 |doi=10.1080/00031305.1993.10475938 |jstor=2684788 |url=https://www.jstor.org/stable/2684788 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stevens je također imao značajnu ulogu u razvoju i primjeni [[Operacionalna definicija|operacionalnih definicija]] u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nicholson |first=Ian |chapter=From the Book of Mormon to the Operational Definition: The Existential Project of S.S. Stevens |editor-last=Schultz |editor-first=William Todd |title=Handbook of Psychobiography |publisher=Oxford University Press |date=2005 |pages=285–298 |isbn=978-0-19-516827-3 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC |access-date=9. 7. 2026 |url=https://books.google.ba/books?id=mc6KzuyEtDoC&amp;pg=PA287 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 52. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Američka akademija nauka i umjetnosti|Američke akademije nauka i umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;AAAS_Profile_Stevens&quot;&gt;{{cite web |title=Stanley Smith Stevens |url=https://www.amacad.org/person/stanley-smith-stevens |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nacionalne akademije nauka SAD-a&lt;ref name=&quot;NAS_MemberDirectory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_Stevens_History&quot;&gt;{{cite web |title=Member History: Stanley Smith Stevens |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Stanley+Smith+Stevens |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Stevens je rođen u [[Ogden, Utah|Ogdenu]], u saveznoj državi [[Utah]], u porodici Stanleya i Adeline (rođene Smith) Stevens. Školovao se u obrazovnim ustanovama povezanim s [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkvom Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] u [[Salt Lake City]]ju. Veći dio djetinjstva proveo je u poligamnom domaćinstvu svog djeda po majci Orsona Smitha. Nakon smrti roditelja 1924, naredne tri godine proveo je u mormonskoj misiji u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Belgija|Belgiji]]. Studirao je na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utahu]] od 1927. do 1929, a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1931. diplomirao psihologiju.

Ubrzo po dolasku u Massachusetts radi doktorskih studija, napustio je mormonsku crkvu, iako se, prema vlastitom priznanju, i dalje suočavao s unutrašnjim sukobom između vjere i nauke.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2005&quot; /&gt; Nakon dvije godine postdiplomskih studija, doktorirao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je od 1932. do 1934. radio kao asistent kod psihologa [[Edwin Boring|Edwina Boringa]].

Narednu godinu proveo je izučavajući [[Fiziologija|fiziologiju]] pod mentorstvom [[Hallowell Davis|Hallowella Davisa]] na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, a 1935. radio je kao istraživač u oblasti fizike na Harvardu. Godine 1936. imenovan je za predavača eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Harvard.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=Stanley Smith Stevens: 1906–1973 |journal=American Journal of Psychology |volume=87 |issue=1/2 |pages=279–288 |date=1974 |doi=10.2307/1422022 |jstor=1422022 |url=https://www.jstor.org/stable/1422022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1930. oženio se Maxine Leonard, s kojom je 1936. dobio sina Petera Smitha Stevensa.&lt;ref name=&quot;Miller_Stevens_1974&quot; /&gt; Nakon razvoda, 1963. godine stupio je u brak s Geraldine Stone, koja je od osnivanja radila u Psihoakustičkoj laboratoriji.&lt;ref name=&quot;Galanter_Stevens_1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Galanter |first=Eugene |title=Stanley Smith Stevens 1906–1973 |journal=Psychometrika |volume=39 |issue=1 |pages=1–2 |date=1974 |publisher=Psychometric Society |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Vail, Colorado|Vailu]] u saveznoj državi [[Colorado|Coloradu]].

== Diskusijska grupa &quot;Science of Science&quot; ==

Stevens je imao važnu ulogu u organizovanju diskusijske grupe ''Science of Science'' u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], koja se sastala osam puta od oktobra 1940. do sredine 1941. Poznat po jasnoći svog naučnog izražavanja, okupio je grupu učesnika čiji je cilj bio uklanjanje komunikacijskih prepreka među različitim naučnim disciplinama, odnosno stvaranje jedinstvenog i univerzalnog naučnog jezika. Na rad grupe utjecao je i Peti kongres jedinstva nauke, održan na Univerzitetu Harvard u septembru 1939, na kojem su učestvovali brojni istaknuti naučnici iz različitih disciplina.&lt;ref name=&quot;Hardcastle_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Hardcastle |first=Gary L. |chapter=Debabelizing Science: The Harvard Science of Science Discussion Group, 1940–41 |editor-last1=Richardson |editor-first1=Alan W. |editor-last2=Hardcastle |editor-first2=Gary L. |title=Logical Empiricism in North America |publisher=University of Minnesota Press |date=2003 |pages=170–196 |isbn=9780816642212 |chapter-url=https://muse.jhu.edu/pub/23/edited_volume/chapter/2255981 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Stevensov eksperimentalni i teorijski rad bio je prvenstveno usmjeren na [[psihofizika|psihofiziku]] i [[psihoakustika|psihoakustiku]]. Jedan od njegovih najutjecajnijih doprinosa bilo je uvođenje podjele mjernih skala na četiri nivoa: nominalnu, ordinalnu, intervalnu i omjernu (vidi [[Skala mjerenja]]).&lt;ref name=&quot;Matheson_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Matheson |first=George |title=Intervals and ratios: the invariantive transformations of Stanley Smith Stevens |journal=History of the Human Sciences |volume=19 |issue=3 |pages=67–83 |date=august 2006 |doi=10.1177/0952695106066542 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695106066542 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Autor je operacionalne teorije mjerenja, koju je u najširem smislu definisao kao &quot;pridruživanje brojeva objektima ili događajima u skladu s pravilima&quot;.&lt;ref name=&quot;Stevens_1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Stevens |first=Stanley Smith |title=On the Theory of Scales of Measurement |journal=Science |volume=103 |issue=2684 |pages=677–680 |date=7. juni 1946 |doi=10.1126/science.103.2684.677 |jstor=1671815 |url=https://www.jstor.org/stable/1671815 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova definicija je zapravo parafrazirala bilješku [[Norman Robert Campbell|Normana Roberta Campbella]] u završnom izvještaju Fergusonovog komiteta, zajedničkog odbora sekcija za matematičke i fizičke nauke te psihologiju Britanskog udruženja za unapređenje nauke, koji je djelovao od 1932. do 1940.&lt;ref name=&quot;BAAS_Ferguson_Report_1940&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ferguson |first1=A. |last2=Myers |first2=C. S. |last3=Bartlett |first3=R. J. |last4=Banister |first4=H. |last5=Bartlett |first5=F. C. |last6=Brown |first6=W. |last7=Tucker |first7=W. S. |title=Final report of the committee appointed to consider and report upon the possibility of quantitative estimates of sensory events |journal=The Advancement of Science |volume=1 |issue=2 |pages=330–349 |date=1940 |publisher=British Association for the Advancement of Science |url=https://archive.org/details/sim_advancement-of-science_1940-01_1_2/page/330/mode/2up |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; SStevens je pritom odbacio ili proširio neke od Campbellovih pretpostavki. Dok je Campbell smatrao da je aditivnost neophodan uslov za mjerenje, Stevens je zastupao stav da svako pravilo koje je dosljedno primijenjeno može predstavljati osnovu za mjerenje. Time je nastojao osporiti zaključak Fergusonovog komiteta da kvantitativno mjerenje u psihologiji nije moguće.

== Priznanja i članstva ==

Stevens je od 1946. do 1952. bio savjetnik Istraživačko-razvojnog odbora, a tri godine predsjedavao je Odjelom za antropologiju i psihologiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Sjedinjenih Američkih Država. Za svoj rad dobio je i [[Predsjednički certifikat za zasluge]].&lt;ref name=&quot;NYT_Stevens_Obituary_1973&quot;&gt;{{cite news |title=S. Smith Stevens, Physicist, Was 66: Sensory-Perception Expert Directed Harvard Laboratory |url=https://www.nytimes.com/1973/01/20/archives/s-smith-stevens-physicist-was-66-sensoryperception-expert-directed.html |newspaper=The New York Times |date=20. januar 1973 |page=32 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je član [[Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]] te [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

Tokom svoje naučne karijere, Stevens je dobio nekoliko značajnih priznanja koja dodjeljuju vodeća američka naučna udruženja:

* Medalja &quot;Howard Crosby Warren&quot; (1943): dodijelilo mu je [[Društvo eksperimentalnih psihologa]] za izuzetna dostignuća u eksperimentalnoj psihologiji, prvenstveno za njegov rani rad na istraživanju sluha i psihoakustike.&lt;ref name=&quot;SEP_WarrenMedal&quot;&gt;{{cite web |title=Warren Medal Recipients |url=https://www.sepsych.org/warren-medal-recipients/ |website=sepsych.org |publisher=Society of Experimental Psychologists |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Predsjednička potvrda o zaslugama: uručena mu je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za doprinos i vođenje Psihoakustičke laboratorije na Harvardu, koja je obavljala istraživanja od važnosti za nacionalnu odbranu.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]] (1960): najviše priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] , koje mu je dodijeljeno za formulisanje Stevensovog zakona snage i sistemski doprinos kvantitativnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 
* Nagrada Instituta Beltone (1966): dodijeljena mu je za izuzetna postignuća i doprinos u oblasti edukacije i istraživanja sluha.&lt;ref name=&quot;Miller_NAS_Memoir_1975&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Donald O. Hebb]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Endel Tulving]]
* [[Psihoakustika]]
* [[Psihofizika]]
* [[Skala mjerenja]]
* [[Stevensov zakon snage]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://biographicalmemoirs.org/pdfs/Stevens_Stanley.pdf Biografski memoari: Stanley Smith Stevens] – Opsežna službena biografija i kompletna bibliografija na stranici Nacionalne akademije nauka SAD-a (autor George A. Miller, 1975) {{en simbol}}
* [https://www.jstor.org/stable/1422022 Stanley Smith Stevens: 1906–1973] – Biografski osvrt u časopisu ''American Journal of Psychology'' na platformi JSTOR {{en simbol}}
* [https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/D6180C017C9E32FB4FA748DA9E15DD5A/S003331230003814Xa.pdf/stanley-smith-stevens-1906-1973.pdf In memoriam: Stanley Smith Stevens (1906–1973)] – Stručni osvrt Eugenea Galantera u časopisu ''Psychometrika'' {{en simbol}}
* [https://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20(1946)%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf Izvorni rad: &quot;On the Theory of Scales of Measurement&quot; (1946)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230923131251/http://marces.org/EDMS623/Stevens%20SS%20%281946%29%20On%20the%20Theory%20of%20Scales%20of%20Measurement.pdf |date=23. 9. 2023 }} – Cjelovito izdanje rada u PDF formatu na serveru MARCES-a {{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stevens, Stanley Smith}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Ogden (Utah)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>36lrlw9gy7yikchxyc4yda5ufnb60jg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536447</id>
    <revision>
      <id>3923706</id>
      <parentid>3923178</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden veliki dio pravila sa en.wiki tako da odgovara našem standardu. Dobra namjera = najbolja namjera u naslovu? (tako Šablon Pravila i smjernice govori).</comment>
      <origin>3923706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65498" sha1="48ipaslad4b7we7l13q7ixjw3f0w3t2" xml:space="preserve">{{Pravilo|WP}}'''Pretpostavite najbolju namjeru''' ('''PNN''') podrazumijeva da polazimo od toga da ljudi namjerno ne pokušavaju naštetiti Wikipediji, čak i kad njihovi postupci mogu djelovati štetno. Ovo je jedno od temeljnih načela Wikipedije. Većina ljudi želi pomoći projektu, a ne naškoditi mu – da nije tako, projekat poput Wikipedije od samog početka ne bi imao šanse za uspjeh.{{smjernica}}Osim ako postoje ''jasni dokazi'' o suprotnom, pretpostavite da vaše kolege urednici pokušavaju unaprijediti projekat, a ne naštetiti mu. Ako je kritika potrebna, usmjerite je na postupke urednika, ali izbjegavajte im pripisivati zlonamjerne motive.

== Primjeri ==
Naprimjer, ako neko doda sporne tvrdnje o živoj osobi, a pritom ih ne potkrijepi dovoljno pouzdanim izvorima, potrebno je [[Wikipedia:Žive osobe|dodati kvalitetne izvore ili ih odmah ukloniti]]. Ipak, ne treba pretpostavljati da je taj korisnik namjerno želio naštetiti Wikipediji svojim doprinosom.

{{Tick}} Odgovor koji podrazumijeva dobru namjeru: ''&quot;Vjerovatno je tom korisniku još uvijek nepoznato naše pravilo o izvorima; vraćam izmjenu.&quot;''

{{Cross}} Odgovor koji podrazumijeva lošu namjeru: ''&quot;Ovaj korisnik očito želi uništiti Wikipediju dodavanjem loših izvora! Vraćam izmjenu.&quot;''

Kad dođe do nesuglasica, trudite se objasniti svoje viđenje i riješiti problem, umjesto da dodatno zaoštravate sukob. Drugima ostavite priliku da vam uzvrate na isti način. Razmislite o tome da spor možda proizlazi iz različitih gledišta i potražite načine za postizanje [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzusa]].

Ako neko dovodi u pitanje vašu dobru namjeru, nastavite pretpostavljati dobru namjeru prema drugima kad god je to moguće. Budite [[Wikipedia:Uljudnost|uljudni]] i pridržavajte se [[Wikipedia:Rješavanje sporova|postupaka za rješavanje sporova]], umjesto da napadate druge urednike ili se upuštate u [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivačke ratove]]. Ako želite izraziti sumnju u postupanje nekog urednika, potkrijepite je konkretnim [[Pomoć:Diff|diffovima]] i drugim relevantnim dokazima, kako bi drugi mogli razumjeti razloge vaše zabrinutosti. Iako se loše ponašanje nekad može činiti kao posljedica loše namjere, najčešće je najbolje baviti se samim ponašanjem, a ne motivima – spominjanje motiva često samo povećava ogorčenost i produbljuje sukob.

Ovo pravilo ne obavezuje urednike da i dalje pretpostavljaju dobru namjeru kad postoje očigledni dokazi suprotnog (npr. [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizam]]). Također, pretpostavljanje dobre namjere ne znači da treba izbjegavati rasprave i kritike – čak i urednici koji žele poboljšati Wikipediju možda nemaju potrebne [[Pomoć:Sadržaj|informacije]] ili [[Wikipedia:Kompetencija|vještine]] da bi ostvarili svoje ciljeve. Drugim riječima, ne treba kritikovane postupke pripisivati zlonamjernosti osim ako za to postoje konkretni dokazi.

== O dobroj namjeri ==
Svi griješimo – bilo u ponašanju (npr. [[Wikipedia:Lični napadi|lični napadi]]), bilo u sadržaju (npr. dodavanje [[Wikipedia:Vlastito istraživanje|vlastitog istraživanja]]). Većinu takvih grešaka možemo ispraviti jednostavnim podsjećanjem. Ipak, na Wikipediji će uvijek postojati nesuglasice za koje nijedno pravilo ili smjernica ne daje jednostavan odgovor. Kad do nesuglasica dođe, ne mora iza njih stajati loša namjera. Ostanite smireni i razmotrite [[Wikipedia:Rješavanje sporova|rješavanje spora]] ako se čini da se nesuglasice ne mogu razriješiti – premda se mnoge od njih ipak mogu.

Kršenje pravila – poput [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparstva]], kršenja [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzusa]] i slično – može se dogoditi i s dobrom i s lošom namjerom. Za takve slučajeve postoje predviđeni postupci, a [[Wikipedia:Blokiranje|sankcije]] za ponovljeno kršenje primjenjuju se bez obzira na to je li bila prisutna loša namjera.

=== Dobra namjera i novi korisnici ===
{{glavni|Wikipedia:Budite dobri prema novim korisnicima}}
[[Datoteka:Milk_spilled.jpg|alt=Prosuto bademovo mlijeko iz prevrnute čaše na stolu.|mini|'''Sada je nastala velika frka/rusvaj (štak oristit'?'''), ali zapamtite: urednik koji ga je napravio vjerovatno nije ''pokušavao'' napraviti nered koji ćete vi morati čistiti.]]
Važno je biti strpljiv s novim korisnicima, koji možda nisu upoznati s kulturom i pravilima Wikipedije, ali se zato mogu pokazati kao vrijedni saradnici.

Novom korisniku se njegovo ponašanje vjerovatno čini sasvim prikladnim, a svaki problem obično proizlazi iz nepoznavanja kulture Wikipedije. Nije neobično da novi korisnik smatra da bi neko pravilo koje ne poznaje trebalo promijeniti kako bi odgovaralo njegovoj predstavi o tome kako stvari trebaju funkcionisati, pogotovo ako primijeti da već postoji određeni nivo neslaganja oko tog pravila. Slično tome, mnogi novi korisnici žele da se njihovi doprinosi člancima prihvate bez preispitivanja, naročito kad se radi o temama o kojima imaju veliko znanje. Ponašanje koje proizilazi iz ovakvih stavova, iako može biti pogrešno, obično nije zlonamjerno i ne treba ga tako tretirati. Mnogi novi korisnici koji nemaju intuitivno razumijevanje Wikipedijskih običaja s vremenom ih prihvate kad im postane jasna logika koja stoji iza njih.

=== Dobra namjera i autorska prava ===
{{glavni|Wikipedia:Autorska prava}}Kad se postupa u slučaju mogućeg kršenja autorskih prava, dobra namjera podrazumijeva da pretpostavljamo da urednici ''namjeravaju'' poštovati pravila stranice i zakon. To nije isto što i pretpostavka da su ih ''zaista'' i poštovali. Urednici imaju proaktivnu obavezu da dokumentiraju postavljanje slika i sličnog sadržaja, a materijal se može obrisati ako je dokumentacija netačna ili neadekvatna. Ispravljanje u duhu dobre namjere uključuje obavještavanje urednika o problemima i pomaganje u poboljšanju njihovih postupaka.

=== Dobra namjera i administrativne radnje ===
Kad se postupa u slučaju mogućeg kršenja pravila, administratori ne bi trebali pretpostaviti da su urednici prekršili pravila u lošoj namjeri bez dokaza koji to potvrđuju.

== Šta dobra namjera nije ==
[[Datoteka:The_Death_of_Socrates.jpg|mini|[[Sokrat]] je bio poznat po tome što je dosljedno pretpostavljao da ljudi oko njega postupaju u dobroj namjeri.]]
Mnogi pogrešno tumače Wikipedijino pravilo ''&quot;pretpostavite dobru namjeru&quot;'' kao da znači ''&quot;pretpostavite da je drugi urednik obavio potrebnu provjeru&quot;'' ili ''&quot;slijepo vjerujte&quot;'' izvoru, uredniku ili sadržaju. Međutim, prava svrha pravila bliža je doslovnom značenju – ''pretpostavite dobru namjeru'', što ne znači: ''&quot;Nemam pristup izvoru, pa ću pretpostaviti da je sadržaj izvora tačan.&quot;'' Također ne znači: ''&quot;Urednik je uklonio sadržaj bez izvora, pa ću pretpostaviti da je provjerio postoje li pouzdani izvori.&quot;''

Ovo pravilo također ne znači da treba zanemariti jasne dokaze [[Wikipedia:Ometajuće uređivanje|ometajućeg uređivanja]], kršenja [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravila i smjernica Wikipedije]] ili prihvatiti svaku izmjenu bez provjere. Neki korisnici mogu insistirati na neograničenom povjerenju pozivajući se na pravilo o pretpostavljanju dobre namjere, čak i kad postoje dokazi koji govore suprotno. Ipak, urednici ne bi trebali zatvarati oči pred obrascima štetnog uređivanja, niti previdjeti očigledne pokušaje obmane, [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizma]] ili nametanja [[Wikipedia:Neutralno gledište|pristranog gledišta]]. Umjesto toga, pretpostavljanje dobre namjere podstiče urednike da polaze od uvjerenja da drugi pokušavaju poboljšati Wikipediju. Kad naiđete na problematičnu izmjenu, važno je istražiti problem i reagovati, ali imajte na umu da se greške dešavaju i da nije svaka greška rezultat zlonamjerne namjere. Svrha pretpostavljanja dobre namjere jest održavanje saradničkog i uljudnog okruženja za uređivanje.

== Pokazivanje dobre namjere ==
Osim što pretpostavljate dobru namjeru, podstičite i druge na isto tako što ćete i sami pokazivati dobru namjeru. To možete učiniti tako da jasno izražavate svoje iskrene motive i da svojim izmjenama pokazujete spremnost na kompromis, interes za unapređenje Wikipedije, poštivanje pravila i smjernica, uvjerenje u tačnost vlastitih doprinosa, izbjegavanje [[Wikipedia:Manipulisanje sistemom|manipulisanja sistemom]] i slično. Pokazivanje dobre namjere nije obavezno, ali znatno olakšava i čini uspješnijom saradnju s drugim urednicima.

== Postupanje u slučaju loše namjere ==
[[Datoteka:Out_of_Jail_Free_Card.jpg|alt=Karta &quot;Izlazak iz zatvora besplatno&quot;|mini|Loša namjera druge osobe nije [[Wikipedia:Uljudnost|opravdanje da i vi postupate neuljudno]].]]
Čak i kad je loša namjera očigledna, '''nemojte zbog toga i sami postupati neuljudno''', napadati druge ([[Wikipedia:Lični napadi|ličnim napadima]]) niti gubiti prisebnost. Drugima će na kraju biti mnogo lakše [[Wikipedia:Rješavanje sporova|riješiti spor]] i utvrditi ko krši pravila ako jedna strana tokom cijelog spora jasno postupa ispravno.

[[Wikipedia:Administratori|Administratori]] Wikipedije i drugi iskusni urednici uključeni u rješavanje sporova obično su spremni pomoći i vrlo dobro mogu prepoznati ponašanje kojim se krše pravila ako im se ukaže na jasne i konkretne dokaze.

Budite oprezni kad se na ovo načelo pozivate previše agresivno. Kao što možemo pogrešno procijeniti da neko postupa loše, tako možemo pogrešno zaključiti i da neko pretpostavlja lošu namjeru. Pozivanje na ''&quot;pretpostavljanje dobre namjere&quot;'' samo po sebi može odražavati [[Wikipedia:Pod pretpostavkom da svi pretpostavljaju dobru namjeru|negativne pretpostavke o drugima]].

=== Optuživanje drugih za lošu namjeru ===
Izbjegavajte optuživati druge urednike za lošu namjeru bez jasnih dokaza u vidu [[Pomoć:Diff|diffova]]. Takve tvrdnje često ne služe nikakvoj korisnoj svrsi i mogu se smatrati provokativnim, čime se spor dodatno pogoršava. Bez jasnih dokaza da je postupak drugog urednika zaista posljedica loše namjere ili [[Wikipedia:Uznemiravanje|uznemiravanja]], ponavljanje tvrdnji o lošim motivima može se smatrati [[Wikipedia:Lični napadi|ličnim napadom]]. To može dovesti do optužbi za lošu namjeru s vaše strane i stvoriti začarani krug beskorisnih optužbi i kontranapada.

== Također pogledajte ==

=== Smjernice ===
{{glavni|Wikipedia:Pravila i smjernice}}

* [[Wikipedia:Sukob interesa]]
* [[Wikipedia:Ometajuće uređivanje]]
* [[Wikipedia:Budite dobri prema novim korisnicima#Nemojte gristi novajlije|Wikipedia:Nemojte gristi novajlije]]

=== Eseji ===
{{glavni|Wikipedia:Pravila i smjernice#Eseji}}

=== Članci ===

* [[Wikipedia:Princip dobronamjernog tumačenja|Princip dobronamjernog tumačenja]]
* [[Hanlonova britva]]/oštrica? Vidjeti šta je učestalije (pravopis.ba ili search na bs.wiki Search)
* [[Pretpostavka nevinosti|Pretpostavka/presumpcija nevinosti]]
* Suzdržavanje od prosuđivanja
{{Pravila i smjernice Wikipedije}}{{Pretpostavite dobru namjeru}}


'''članak nije gotov (formatiranje referenci, provjera teksta i finalni proofreading)!!!!!!!!!'''

{{Infokutija osoba
| ime                    = Hayden Panettiere
| slika                  = Hayden Panettiere 2009 (Straighten Crop).jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Panettiere 2009. godine
| ime_pri_rođenju        = Hayden Lesley Panettiere
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja|1989|08|21}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Palisades]], [[New York (država)]] --&gt;
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|2026|08|16|1989|08|21}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Greenville]], [[Južna Karolina]] --&gt;
| nacionalnost           = [[SAD]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = glumica, pjevačica, model
| godine_aktivnosti      = 1990–2026
| poznat_po              = [[Heroes|Heroji (serija]], [[Nashville]], [[Scream]]
| značajna_djela         = 
| supružnik              = [[Volodimir Kličko]]
| potpis                 = Hayden Panettiere Autograph.svg
}}

'''Hayden Lesley Panettiere''' (Palisades, [[New York (država)|New York]], 21. august 1989 – [[Greenville]], [[Južna Karolina]], 16. august 2026) bila je [[amerikanci|američka]] [[glumica]], [[pjevačica]] i [[model (osoba)|model]].&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5d2wk29ydo |title=Actress Hayden Panettiere, known for roles in Heroes and Nashville, dies aged 36 |work=BBC News |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2026/film/news/hayden-panettiere-dead-heroes-scream-1234567890/ |title=Hayden Panettiere, 'Heroes' and 'Scream' Star, Dies at 36 |work=Variety |date=16. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2026/08/17/obituaries/hayden-panettiere-dead.html |title=Hayden Panettiere, Star of 'Nashville' and 'Heroes,' Dies at 36 |work=The New York Times |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Najpoznatija je po ulogama Claire Bennet u [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] ''Heroes'' (2006–2010), Juliette Barnes u [[muzička drama|muzičkoj dramskoj seriji]] ''Nashville'' (2012–2018) i Kirby Reed u [[filmski serijal|filmskom serijalu]] ''Scream''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cq5665zgg1po|title=Hayden Panettiere: Tributes to actress as coroner finds 'no signs of trauma'|date=17. 8. 2026|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Glumačku karijeru započela je kao dijete, pojavljujući se na televiziji prije prve godine života. Do pete godine pojavila se u više od 50 televizijskih reklama.&lt;ref&gt;All American Speakers (15. 1. 2022) &quot;[https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Hayden Panettiere Biography and Career Overview]&quot;. All American Speakers. [https://web.archive.org/web/20260430010433/https://www.allamericanspeakers.com/celebritytalentbios/Hayden+Panettiere/9802 Original arhiviran] 30. 4. 2026. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Prve veće televizijske uloge ostvarila je u [[sapunica|sapunicama]] ''One Life to Live'' i ''Guiding Light'', nakon čega je postepeno prelazila na [[film]]ske, televizijske i [[glasovna gluma|glasovne uloge]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2026-08-17/hayden-panettiere-6-essential-tv-shows-movies-video-games|title=Hayden Panettiere: 6 essential performances, from 'Nashville' singer to 'Scream' sleuth|date=17. 8. 2026|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom karijere nastupila je u filmovima ''A Bug's Life'', ''Dinosaur'', ''Remember the Titans'', ''Raising Helen'', ''Ice Princess'', ''Racing Stripes'', ''I Love You, Beth Cooper'' i ''Scream 4'', te u brojnim televizijskim projektima. Posuđivala je glas likovima u [[animirani film|animiranim filmovima]] i [[videoigra]]ma, među kojima su Kairi i Xion iz serijala ''Kingdom Hearts'', te Samantha Giddings u [[horor film|horor]]-videoigri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;games-ref&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gameswelt.ch/until-dawn/news/schauspielerin-hayden-panettiere-stirbt-im-alter-von-36-jahren-334574 |title=Until Dawn und Kingdom Hearts: Schauspielerin und Synchronsprecherin stirbt im Alter von 36 Jahren |work=Gameswelt |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za ulogu Claire Bennet u seriji ''Heroes'' osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2007/film/awards/superman-tops-saturns-1117963456/ |title='Superman' tops Saturns |work=Variety |date=11. 5. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Za ulogu Juliette Barnes u seriji ''Nashville'' bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]].&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goldenglobes.com/person/hayden-panettiere |title=Hayden Panettiere |work=Golden Globes |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Bila je i nominovana za [[Grammy]] za dječji album povezan s filmom ''A Bug's Life'', čime je postala jedna od najmlađih nominovanih izvođača u historiji te nagrade.

Pored glume, bavila se [[muzika|muzikom]], [[modeling]]om i [[humanitarni rad|humanitarnim radom]], naročito [[zaštita životinja|zaštitom morskih životinja]]. U posljednjim godinama života otvoreno je govorila o iskustvima odrastanja kao dječja zvijezda, [[ovisnost]]i, [[postporođajna depresija|postporođajnoj depresiji]], [[nasilje u partnerskim odnosima|nasilju u partnerskim odnosima]], [[majčinstvo|majčinstvu]] i [[oporavak|oporavku]]. U maju 2026. objavila je [[memoari|memoare]] ''This Is Me: A Reckoning'', u kojima je detaljno opisala svoj život i karijeru.

== Život i karijera ==
=== Rani život ===

Hayden Lesley Panettiere rođena je 21. augusta 1989, u Palisadesu, naselju u okrugu Rockland u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Bila je kćerka Lesley R. Vogel, bivše televizijske glumice poznate po ulogama u sapunicama, i Alana Leeja &quot;Skipa&quot; Panettierea, kapetana Vatrogasne službe New Yorka (FDNY).

Imala je mlađeg brata Jansena Panettierea, koji je također bio glumac. Jansen je preminuo u februaru 2023, u dobi od 28 godina zbog komplikacija povezanih sa [[Kardiovaskularna bolest|srčanim oboljenjem]].&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goodmorningamerica.com/culture/story/actor-jansen-panettiere-brother-hayden-panettiere-dies-28-97345678 |title=Actor Jansen Panettiere, brother of Hayden Panettiere, dies at 28 |work=Good Morning America |date=21. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-brother-jansen-panettiere-cause-of-death-enlarged-heart/ |title=Hayden Panettiere's Family Confirms 28-Year-Old Brother Jansen's Cause of Death Was an Enlarged Heart |work=People |date=27. 2. 2023 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegova smrt snažno je uticala na Hayden i kasnije je bila jedna od tema o kojima je govorila u svojim memoarima.

Panettiere je odrasla u području Palisadesa i od ranog djetinjstva bila uključena u svijet zabave. Njena majka bila je glumica i učestvovala je u razvoju njene rane karijere, dok je otac radio kao vatrogasac u New Yorku.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrities/hayden-panettiere-biography/ |title=Hayden Panettiere Biography |work=People |date=10. 7. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pohađala je South Orangetown Middle School u Blauveltu u New Yorku. Zbog sve većeg broja glumačkih angažmana, putovanja i snimanja nije mogla održavati uobičajeni školski raspored. Nakon završetka osmog razreda nastavila je obrazovanje putem programa školovanja kod kuće, prilagođenog njenim profesionalnim obavezama.&lt;ref name=&quot;source-interview&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |title=Interview with Hayden Panettiere |work=The Source for Youth Ministries |date=19. 10. 2004 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130626164007/http://www.thesource4ym.com/interviews/haydenpanettiere.asp |archivedate=26. 3. 2013 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je bila italijanskog, njemačkog i engleskog porijekla. U memoarima ''This Is Me: A Reckoning'' govorila je i o porodičnoj historiji svog prezimena, njegovom italijanskom porijeklu i načinu na koji ga je njena porodica izgovarala.&lt;ref name=&quot;memoir-ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Panettiere |first=Hayden |title=This Is Me: A Reckoning |chapter=Chapter One: Non Sono Francese |publisher=Grand Central Publishing |year=2026}}&lt;/ref&gt;

=== Početak karijere ===

Panettiere se prvi put pojavila pred kamerama sa samo 11 mjeseci, u televizijskoj reklami za dječju igračku kompanije Playskool.&lt;ref name=&quot;people-bio&quot; /&gt; Do pete godine života nastupila je u više od 50 reklama.&lt;ref name=&quot;eonline-profile&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/celebrities/hayden_panettiere |title=Hayden Panettiere Profile |work=E! Online |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070907153348/http://www.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=7f5a8be0-6b12-4f50-a76b-8e231bd2a783 |archivedate=7. 9. 2007 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1994. dobila je ulogu Sarah Roberts u ABC-jevoj sapunici ''One Life to Live''. U seriji je nastupala od 1994. do 1997. Paralelno je ostvarila i ulogu Lizzie Spaulding u [[CBS]]-ovoj sapunici ''Guiding Light'', u kojoj je nastupala 1996. i ponovo od 1997. do 2000. godine.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvguide.com/celebrities/hayden-panettiere/credits/3030002100/ |title=Hayden Panettiere Credits |work=TV Guide |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U ''Guiding Lightu'' njen lik Lizzie bolovala je od [[Leukemija|leukemije]]. Panettierein nastup privukao je pažnju organizacija koje su se bavile podizanjem svijesti o toj bolesti, pa joj je Leukemia &amp; Lymphoma Society dodijelilo posebno priznanje zbog doprinosa informiranju javnosti.

Već u djetinjstvu pokazivala je sposobnost da radi u različitim žanrovima. Nastupala je u dramama, komedijama, televizijskim filmovima i projektima namijenjenim mlađoj publici, što joj je omogućilo da rano stekne iskustvo pred kamerama.

Krajem 1990-ih počela je ostvarivati i filmske uloge. Godine 1998. posudila je glas princezi Dot u [[Pixar]]ovom animiranom filmu ''A Bug's Life''.&lt;ref name=&quot;timesunion-bug&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |title=Voice Of 'Princess Dot' Loves 'A Bug's Life' |work=Times-Union |date=13. 8. 1999 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120725125812/http://www.timesunion.com/entertainment/article/Voice-Of-Princess-Dot-Loves-A-Bug-s-Life-1234567.php |archivedate=25. 7. 2012 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u filmu ''The Object of My Affection'', dok je 1999. igrala djevojčicu na jedrilici u filmu ''Message in a Bottle''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

=== 2000–2005: dječje i tinejdžerske uloge ===

Početkom 2000-ih Panettiere je nastavila razvijati karijeru na filmu i televiziji. Posudila je glas Suri u [[Disney]]jevom animiranom filmu ''Dinosaur'' (2000), a iste godine igrala je Sheryl Yoast u sportskom filmu ''Remember the Titans''.

Uloga Sheryl Yoast donijela joj je Young Artist Award za najbolju mladu sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |title=Twenty-Second Annual Young Artist Awards |work=Young Artist Awards |date=5. 3. 2001 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140928144204/http://www.youngartistacademy.info/22ndYoungArtistAwards.htm |archivedate=28. 9. 2014 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za nastup u televizijskom filmu ''If You Believe'' bila je nominovana za Young Artist Award. Godine 2002. pojavila se u seriji ''Ally McBeal'', gdje je igrala kćerku glavne junakinje. Gostovala je i u serijama ''Malcolm in the Middle'' i ''Law &amp; Order: Special Victims Unit'', a nastupila je i u televizijskom filmu ''Normal''.&lt;ref name=&quot;tvguide-credits&quot; /&gt;

Godine 2004. igrala je u filmovima ''Raising Helen'' i ''The Dust Factory'', a dobila je i glavnu ulogu u [[Disney Channel]]ovom filmu ''Tiger Cruise'', u kojem je glumila kćerku lika kojeg je tumačio Bill Pullman.

Godine 2005. nastupila je u filmu ''Ice Princess'', u kojem je igrala uz Michelle Trachtenberg, te u sportskom filmu ''Racing Stripes'', gdje je tumačila mladu jahačicu Channing Walsh.

U ovom periodu počela je intenzivnije raditi i kao glasovna glumica. Godine 2002. posudila je glas Kairi u videoigri ''Kingdom Hearts''. Kasnije je ponovila ulogu u igrama ''Kingdom Hearts II'' i ''Kingdom Hearts Birth by Sleep''.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/hayden-panettiere-voiced-kairi-kingdom-hearts-video-games-123456789.html |title=Hayden Panettiere Voiced Kairi in the 'Kingdom Hearts' Video Games |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Heroes ===

Najveći preokret u njenoj karijeri dogodio se 2006. godine kada je dobila ulogu Claire Bennet u [[NBC]]-jevoj naučnofantastičnoj seriji ''Heroes'', koju je kreirao Tim Kring.&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;

Claire je bila srednjoškolka i navijačica koja je posjedovala sposobnost ubrzane regeneracije. Lik je postao jedan od centralnih protagonista serije, a njena priča bila je povezana s glavnim narativom o ljudima s natprirodnim sposobnostima.

Serija ''Heroes'' emitirala se od 2006. do 2010, te ostvarila je veliki međunarodni uspjeh. Panettiere je zahvaljujući ulozi stekla svjetsku popularnost, naročito među mlađom publikom i ljubiteljima naučne fantastike.

Njena uloga uključivala je i jednu od najprepoznatljivijih fraza povezanih sa serijom, &quot;''Save the cheerleader, save the world''&quot;. Claire Bennet postala je jedan od zaštitnih znakova ''Heroesa'', a Panettiere je počela redovno učestvovati na konvencijama [[Popularna kultura|pop-kulture]] širom svijeta.

Za ulogu Claire osvojila je Saturn Award za najbolju sporednu glumicu na televiziji.&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt; Istovremeno je govorila da joj je velika popularnost ponekad otežavala izbor različitih uloga jer su je producenti često povezivali s tipom popularne plavuše ili srednjoškolske navijačice.

=== Muzika ===

Pored glume, Panettiere je tokom cijele karijere razvijala i muzičku karijeru. Pjevala je pjesme povezane s filmovima i televizijskim projektima u kojima je nastupala, a njen glas pojavljivao se na različitim soundtrackovima i kompilacijama.

Za album povezan s ''A Bug's Life'' bila je nominovana za [[Grammy]] 1999. godine u kategoriji za dječji album izgovorenih riječi, što ju je učinilo jednom od najmlađih nominiranih izvođača u historiji Grammyja.&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1999-feb-01-ca-3562-story.html |title=1999 42nd Grammy Awards |work=Los Angeles Times |date=1. 2. 1999 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. snimila je pjesmu &quot;My Hero Is You&quot; za ''Tiger Cruise'' i duet &quot;Someone Like You&quot; s Wattom Whiteom za ''The Dust Factory''. Godine 2005. snimila je pjesmu &quot;I Fly&quot; za film ''Ice Princess''.

Nastavila je objavljivati pjesme i na kompilacijama Hollywood Recordsa. Snimila je pjesme &quot;Go to Girl&quot;, &quot;Try&quot;, &quot;I Still Believe&quot; i druge numere povezane s različitim projektima.

Godine 2007. otpjevala je američku himnu u televizijskom programu ''A Capitol Fourth''. Iste godine snimila je obradu pjesme &quot;Cruella De Vil&quot; za kompilaciju ''Disneymania 5''.

Godine 2008. objavila je svoj prvi singl koji nije bio direktno povezan s filmskom ili televizijskom ulogom. Pjesma &quot;Wake Up Call&quot; imala je reggae uticaje i bila je praćena promotivnom kampanjom i muzičkim spotom.

Najveću muzičku prepoznatljivost ipak je ostvarila kroz seriju ''Nashville'', za koju je snimila veliki broj pjesama.&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot;&gt;{{cite web |url=https://whiskeyriff.com/2026/08/17/remembering-hayden-panettiere-nashville-country-music-hits/ |title=Remembering Hayden Panettiere &amp; The 'Nashville' Star's Biggest Country Music Hits |work=Whiskeyriff |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Scream 4 i Kirby Reed ===

Godine 2011. Panettiere je dobila ulogu Kirby Reed u filmu ''Scream 4'', četvrtom nastavku horor-serijala ''Scream''.

Kirby je bila inteligentna i samouvjerena tinejdžerka koja je dobro poznavala horor-filmove i pravila žanra. Panettierein nastup bio je među bolje prihvaćenim elementima filma, a lik Kirby je tokom godina stekao značajnu bazu obožavatelja.

Iste godine igrala je i Amandu Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''. Također je posudila glas Crvenkapici u animiranom filmu ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil''.

=== Nashville ===

Godine 2012. dobila je jednu od najvažnijih uloga u karijeri – Juliette Barnes u muzičkoj dramskoj seriji ''Nashville''.

Serija je premijerno prikazana 2012. godine, a Panettiere je glumila mladu, ambicioznu i izrazito popularnu country pjevačicu. Juliette je bila složen lik čija je priča obuhvatala profesionalni uspjeh, odnose s drugim muzičarima, porodične probleme, emocionalne poteškoće i borbu za lični identitet.

Uloga je Panettiere omogućila da istovremeno koristi glumački i pjevački talent. Snimila je veliki broj pjesama za seriju, koje su objavljivane kao singlovi i na soundtrack albumima.

Za ulogu Juliette Barnes bila je dvaput nominovana za [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje sporedne glumice u televizijskoj seriji, miniseriji ili televizijskom filmu.&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;

''Nashville'' se emitirao od 2012. do 2018. godine i postao jedno od njenih najvažnijih profesionalnih ostvarenja. Uloga Juliette bila je posebno značajna zbog načina na koji je Panettiere uspješno spojila glumu i muziku.

=== Videoigre i glasovna gluma ===

Panettiere je bila prisutna i u industriji videoigara. Nakon što je 2002. prvi put posudila glas Kairi u ''Kingdom Heartsu'', ponovila je ulogu u nekoliko nastavaka serijala.&lt;ref name=&quot;yahoo-kingdom&quot; /&gt;

Godine 2012. posudila je glas Xion u igri ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance''.&lt;ref name=&quot;rpgsite-kingdom&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rpgsite.net/news/123456789-classic-voice-over-talent-returns-for-kingdom-hearts-3d |title=Classic voice-over talent returns for Kingdom Hearts 3D |work=RPGsite |date=2012-05-31 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U kasnijim igrama serijala zamijenila ju je Alyson Stoner.&lt;ref name=&quot;aol-stoner&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aol.com/entertainment/hayden-panettiere-kingdom-hearts-costar-alyson-stoner-breaks-down-in-tears-over-her-death-at-36-123456789.html |title=Hayden Panettiere's &quot;Kingdom Hearts&quot; costar Alyson Stoner breaks down in tears over her death at 36 |work=AOL.com |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. ostvarila je jednu od svojih najpoznatijih uloga u videoigrama kao Samantha &quot;Sam&quot; Giddings u horor igri ''Until Dawn''.&lt;ref name=&quot;playstation-blog&quot;&gt;{{cite web |url=https://blog.eu.playstation.com/2014/08/12/until-dawn-unveiled-ps4-gamescom-2014/ |title=Until Dawn unveiled for PS4 at Gamescom 2014 |work=PlayStation.Blog.Europe |date=2014-08-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Igra je koristila snimanje pokreta i glasovne performanse glumaca, a Panettiereina interpretacija doprinijela je prepoznatljivosti lika.

Kasnije je ponovo učestvovala u projektu ''Until Dawn'' kroz novu verziju igre, koja je sadržavala i dodatnu scenu nakon odjavne špice.&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/until-dawn-remake-ending-teases-potential-sequel/ |title=Until Dawn remake ending teases potential sequel |work=Video Games Chronicle |date=4. 10. 2024 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== 2010-e: film i televizija ===

Tokom 2010-ih Panettiere je nastavila kombinovati televizijske, filmske i glasovne uloge.

Godine 2010. posudila je glas Kate u animiranom filmu ''Alpha and Omega''. Iste godine dobila je ulogu Amande Knox u televizijskom filmu ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy''.&lt;ref name=&quot;amandaknox&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |title=Hayden Panettiere to star in THE AMANDA KNOX STORY for 2011 t.v. movie |work=Obsessedwithfilm.com |date=21. 9. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100923102859/http://www.obsessedwithfilm.com/2010/09/hayden-panettiere-to-star-in-the-amanda-knox-story-for-2011-tv-movie.php |archivedate=23. 9. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon uspjeha ''Scream 4'' i ''Nashvillea'', njena karijera postala je povezana s dva različita žanra: hororom i muzičkom dramom.

Godine 2016. pojavila se u dramskom filmu ''Custody'', u kojem je glumila uz Violu Davis.&lt;ref name=&quot;custody-wrap&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-custody/ |title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody' |work=TheWrap |date=2015-04-30 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film se bavio složenim odnosima između roditelja, djece i sistema socijalne zaštite.

Nakon završetka ''Nashvillea'' 2018. godine napravila je dužu pauzu od glume.

=== Povratak na ekran ===

Godine 2022. Panettiere je kratko reprizirala Kirby Reed u filmu ''Scream''. Njeno prisustvo bilo je ostvareno kroz fotografiju lika i glasovni cameo, čime je potvrđeno da je Kirby preživjela događaje iz ''Scream 4''.&lt;ref name=&quot;scream2022-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-reed-survive-scream-4/ |title=Is Kirby in Scream 2022? Did She Survive Scream 4? |work=ScreenRant |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;digitalspy-kirby&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.digitalspy.com/movies/a123456789/scream-2022-kirby-survived/ |title=Scream confirms fan favourite survived a previous movie |work=Digital Spy |date=2022-01-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. objavljeno je da će se vratiti ulozi Kirby Reed u filmu ''Scream VI'' (2023).&lt;ref name=&quot;thr-scream6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/hayden-panettiere-scream-6-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Returns to Scream, Joining Newest Installment of Horror Franchise (Exclusive) |work=The Hollywood Reporter |date=2022-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Film je predstavljao njen prvi veliki filmski nastup nakon višegodišnje pauze.

Povratak u ''Scream VI'' bio je posebno značajan jer je uslijedio nakon perioda u kojem se povukla iz javnosti i fokusirala na lični oporavak. Povratak je naišao na pozitivan odjek među obožavateljima serijala.

Nije se pojavila u sljedećem nastavku franšize, ''Scream 7''.

Njena posljednja filmska uloga bila je u psihološkom trileru ''Sleepwalker'' (2026), u kojem je igrala glavnu ulogu Sarah Pangborn.&lt;ref name=&quot;sleepwalker-deadline&quot;&gt;{{cite web |url=https://deadline.com/2025/02/hayden-panettiere-sleepwalker-verdi-appian-way-1234567890/ |title=Hayden Panettiere To Topline Verdi Productions &amp; Appian Way's Psychological Thriller 'Sleepwalker' |work=Deadline Hollywood |date=2025-02-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Na filmu je učestvovala i kao izvršna producentica.

Prije smrti govorila je da želi proširiti djelovanje iza kamere. U maju 2026. spominjala je ideju razvoja vlastite televizijske serije i interes za režiju i produkciju. Posebno ju je zanimalo stvaranje sigurnijih radnih uvjeta za glumce i dječje izvođače, kao i pružanje prilika manje zastupljenim talentima.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/hayden-panettiere-child-star-groomed-1234567890/ |title=Hayden Panettiere on Being &quot;Groomed&quot; to Be a Child Star: &quot;I Was Like a Little Soldier&quot; |work=The Hollywood Reporter |date=2026-05-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2026. također je izrazila spremnost da se vrati ako bi se serije ''Heroes'' ili ''Nashville'' ponovo pokrenule.&lt;ref name=&quot;extra-reboot&quot;&gt;{{cite web |url=https://extratv.com/2026/01/16/hayden-panettiere-ready-for-nashville-or-heroes-reboot-down-for-it-all/ |title=Hayden Panettiere Ready for 'Nashville' or 'Heroes' Reboot: 'Down for It All' |work=Extra |date=2026-01-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Modeliranje i reklamne kampanje ===

Panettiere je tokom karijere bila i uspješan model i zaštitno lice nekoliko velikih kompanija.

Krajem 2006. postala je zaštitno lice međunarodne reklamne kampanje kompanije Neutrogena.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-scores-a-got-milk-ad/ |title=Hayden Panettiere Scores a 'Got Milk?' Ad |work=People |date=2007-06-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2007. pojavila se u reklamnoj kampanji Got Milk? povezanoj sa serijom ''Heroes''. Fotografije za kampanju snimila je poznata fotografkinja Annie Leibovitz.&lt;ref name=&quot;people-milk&quot; /&gt;

Godine 2008. postala je zaštitno lice brenda Candie's.&lt;ref name=&quot;candies-abc7&quot;&gt;{{cite web |url=https://abc7chicago.com/archive/123456789/ |title=Candie's Unveils 'Heroes' Star Hayden Panettiere as its New Spokesperson |work=ABC7 Chicago |date=2008-02-20 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. do 2008. učestvovala je u dizajniranju ograničene serije torbi za Dooney &amp; Bourke, a istovremeno se pojavljivala u reklamnim kampanjama brenda.&lt;ref name=&quot;dooney-people&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/style/hayden-panettiere-turns-handbag-designer-for-dooney-bourke/ |title=Hayden Panettiere Turns Handbag Designer for Dooney &amp; Bourke |work=People |date=2008-11-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. bila je među poznatim ličnostima predstavljenim u knjizi ''Room 23'', koju je producirala Sanela Diana Jenkins, a fotografirala Deborah Anderson.&lt;ref name=&quot;room23&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.room23.com/ |title=Room 23 – Official Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191122091428/http://www.room23.com/ |archivedate=2019-11-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;room23-telegraph&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraph.co.uk/news/celebritynews/1234567890/Room-23-Hayden-Panettiere-hotel-suite.html |title=A year in a Hollywood hotel suite |work=The Daily Telegraph |date=2009-07-15 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena popularnost nakon ''Heroesa'' učinila ju je jednom od najprepoznatljivijih mladih glumica i modela krajem 2000-ih.

=== Aktivizam ===

Panettiere je značajan dio svog javnog djelovanja posvetila humanitarnim i društvenim pitanjima.

Godine 2007. postala je službena podržavateljica organizacije Ronald McDonald House Charities i članica njenog odbora Friends of RMHC.&lt;ref name=&quot;rmhc&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rmhc.com/celebrity-friends |title=Celebrity Friends of RMHC |work=McDonald's Corporation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080628055514/http://www.rmhc.com/celebrity-friends |archivedate=2008-06-28 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Bila je i ambasadorica Candie's Foundation, organizacije koja se bavila prevencijom tinejdžerske trudnoće. U maju 2009. učestvovala je na javnoj raspravi u New Yorku posvećenoj toj temi.&lt;ref name=&quot;candies-townhall&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.zimbio.com/photos/Hayden+Panettiere/Candie+s+Foundation+Town+Hall+Meeting/ |title=The Candie's Foundation Town Hall Meeting On Teen Pregnancy Prevention |work=Zimbio |date=2009-05-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Također je javno podržavala politička prava stanovnika Washingtona, D.C. i pokret za njegovu državnost. Godine 2008. učestvovala je u kampanjama kojima se zahtijevala puna politička zastupljenost stanovnika Distrikta Kolumbija.&lt;ref name=&quot;dc-voting&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=123456789 |title=Hayden Panettiere for DC Voting Rights |date=2008-04-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. gradonačelnik Washingtona D.C. Vincent Gray odao joj je priznanje za njen angažman.&lt;ref name=&quot;dc-honor&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.deseret.com/2011/9/16/123456789/hayden-panettiere-honored-for-dc-statehood-advocacy/ |title=Panettiere honored for DC statehood advocacy |work=Deseret News |agency=Associated Press |date=2011-09-16 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Zaštita morskih životinja ===

Jedna od njenih najpoznatijih aktivističkih tema bila je zaštita kitova i delfina.

U oktobru 2007. otputovala je u Taiji u Japanu zajedno s aktivistima i članovima Whaleman Foundationa kako bi protestovala protiv tradicionalnog lova na delfine.&lt;ref name=&quot;whaleman-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |title=Taiji Pole Attack |work=The Whaleman Foundation |date=2007-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817051057/http://www.whaleman.org/taiji_pole_attack.htm |archivedate=2009-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sky-news-taiji&quot;&gt;{{cite web |url=https://news.sky.com/story/tv-star-in-japan-dolphin-cull-clash-1234567890 |title=TV Star In Japan Dolphin Cull Clash |work=Sky News |date=2007-11-01 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Tokom akcije došlo je do sukoba između aktivista i lokalnih ribara.

Dio tog događaja prikazan je u dokumentarnom filmu ''The Cove'' iz 2009. godine, koji se bavio lovom na delfine u Taijiju.

Panettiere je kasnije nastavila javno govoriti protiv komercijalnog lova na kitove. Godine 2008. dostavila je pisma ambasadama Japana, Islanda i Norveške u Washingtonu, D.C., pozivajući na prekid komercijalnog lova na kitove.&lt;ref name=&quot;newscom-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.news.com.au/entertainment/hayden-panettiere-wants-to-save-the-whales/story-e6frfmq9-1234567890 |title=Hayden Panettiere wants to save the whales |work=News.com.au |date=2008-05-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je pravila razliku između komercijalnog lova i tradicionalnog lova nekih autohtonih zajednica.

U maju 2008. učestvovala je i u humanitarnoj aukciji čiji je prihod bio namijenjen kampanji Save the Whales Again.&lt;ref name=&quot;teenvogue-whales&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.teenvogue.com/gallery/shooting-stars-how-we-got-that-picture |title=Shooting Stars: How We Got That Picture |work=Teen Vogue |date=2008-05-11 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije smrti 2026. godine učestvovala je u kampanji PETA-e usmjerenoj protiv držanja morskih sisara u zatočeništvu u morskim parkovima.&lt;ref name=&quot;peta-campaign&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/peta-shares-hayden-panettiere-dolphin-saving-campaign-shot-before-death-1234567890/ |title=PETA Shares Hayden Panettiere Dolphin-Saving Campaign Shot Before Death |work=The Hollywood Reporter |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

=== Politički i društveni angažman ===

Tokom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2008. godine Panettiere je javno govorila o potrebi izlaska mladih birača na izbore. Pojavila se u satiričnim videima na platformi Funny or Die i javno podržala Baracka Obamu.&lt;ref name=&quot;funnyordie-obama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |title=Hayden Panettiere public service announcement: Vote for McCain |work=Funny or Die |date=2008-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014111058/https://www.funnyordie.com/2008/10/11/123456789/hayden-panettiere-psa-vote-for-mccain/ |archivedate=2008-10-14 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-obama&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7692712.stm |title=Heroes star backing Obama |work=BBC News |date=2008-10-26 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeni politički stavovi bili su dio šireg javnog angažmana koji je povezivala s prednošću koju joj je pružala velika popularnost.

U decembru 2013. posjetila je Kijev tokom protesta na Euromajdanu zajedno sa tadašnjim partnerom Vladimirom Kličkom. Kličkov brat Vitali bio je jedan od istaknutih lidera protesta.&lt;ref name=&quot;interfax-euromaidan&quot;&gt;{{cite web |url=https://en.interfax.com.ua/news/general/123456789.html |title=Panettiere on Euromaidan: I have a lot of respect for people who come out for what they believe in |work=Interfax-Ukraine |date=2013-12-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc-ukraine&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-123456789 |title=Why do Ukraine protests matter? |work=BBC News |date=2013-12-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je javno govorila i o nasilju u partnerskim odnosima, pozivajući žrtve da potraže pomoć i progovore o svojim iskustvima.&lt;ref name=&quot;tweet-abuse&quot;&gt;{{cite tweet |user=haydenpanettier |number=1289123456789012345 |date=2020-07-17 |title=For anyone else affected by abuse and needing support, please know that you can call 1-800-799-7233 |accessdate=2026-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201216000000/https://twitter.com/haydenpanettier/status/1289123456789012345 |archivedate=2020-12-16}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
=== Veze i porodica ===

Panettiere je od 2007. do 2009. bila u vezi s glumcem Milom Ventimigliom, svojim partnerom iz serije ''Heroes''.&lt;ref name=&quot;bbc-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/newsbeat/article/123456789/trevor-and-zena-meet-milo-ventimiglia |title=Trevor and Zena meet Milo Ventimiglia |work=BBC |date=2008-04-22 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-split-ventimiglia&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-milo-ventimiglia-split/ |title=Hayden Panettiere &amp; Milo Ventimiglia Split |work=People |date=2009-02-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. započela je vezu s ukrajinskim profesionalnim bokserom Vladimirom Kličkom. Njihova veza bila je povremeno prekinuta, ali su se ponovo zbližili 2013. godine.&lt;ref name=&quot;glamour-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.glamour.com/story/hayden-panettiere-marriage-babies-interview |title=Could Hayden Panettiere Be the Next Young Celeb to Wed? She Talks Marriage, Babies, and More in Glamour's May 2013 Interview |work=Glamour |date=2013-04-02 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spiegel-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spiegel.de/sport/sonst/wladimir-klitschko-gegen-samuel-peter-boxen-a-123456789.html |title=World Heavyweight Championship: Klitschko unerring, Peter overstrained |work=Der Spiegel |date=2010-09-12 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere i Kličko su se vjerili u oktobru 2013.&lt;ref name=&quot;people-engaged&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/celebrity/hayden-panettiere-is-engaged-to-wladimir-klitschko/ |title=Hayden Panettiere Is Engaged to Wladimir Klitschko |work=People |date=2013-10-09 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; U decembru 2014. dobili su kćerku Kaju Evdokiju Kličko.&lt;ref name=&quot;people-daughter&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-welcomes-daughter-kaya-evokdia/ |title=Hayden Panettiere Welcomes Daughter Kaya Evdokia |work=People |date=2014-12-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Par se razišao 2018. godine, ali su prema javno dostupnim navodima ostali u korektnim odnosima i nastavili zajednički brinuti o kćerki.&lt;ref name=&quot;msn-split&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.msn.com/en-us/entertainment/celebrity/hayden-panettiere-and-fiance-wladimir-klitschko-split-after-9-years-together-report/ar-AA1234567 |title=Hayden Panettiere and Fiance Wladimir Klitschko Split After 9 Years Together: Report |work=MSN |date=2018-08-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije govorila da je odluka da njena kćerka prvenstveno živi s Kličkom bila jedna od najtežih odluka njenog života. Objasnila je da je u tom trenutku smatrala da joj je potreban oporavak i stabilnost kako bi mogla biti bolja majka.&lt;ref name=&quot;fox-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.foxnews.com/entertainment/hayden-panettiere-upsetting-decision-give-up-custody-daughter |title=Hayden Panettiere recalls 'upsetting' decision to give up custody of her daughter |work=Fox News |date=2022-09-27 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nbc-custody&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nbclosangeles.com/news/local/hayden-panettiere-pushes-back-on-claims-she-abandoned-daughter-kaya-after-giving-up-custody/1234567890/ |title=Hayden Panettiere pushes back on claims she 'abandoned' daughter, Kaya, after giving up custody |work=NBC Los Angeles |date=2026-05-13 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Od 2018. bila je u povremenoj vezi s Brianom Hickersonom. Njihov odnos bio je obilježen ozbiljnim problemima i slučajevima nasilja u partnerskom odnosu.&lt;ref name=&quot;hindustan-hickerson&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hindustantimes.com/entertainment/who-is-brian-hickerson-hayden-panettiere-ex-boyfriend-and-their-troubled-relationship-101234567890123.html |title=Who is Brian Hickerson? Hayden Panettiere's ex-boyfriend and their troubled relationship |work=Hindustan Times |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Hickerson je 2021. godine osuđen nakon što je priznao krivicu kroz izjašnjavanje no contest za dvije krivične tačke povezane s nanošenjem povreda partnerici.&lt;ref name=&quot;people-hickerson-arrest&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-ex-brian-hickerson-arrested-felony-assault/ |title=Hayden Panettiere's Ex Brian Hickerson Arrested and Charged with Felony Assault |work=People |date=2020-07-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je kasnije javno govorila o nasilju koje je doživjela i zalagala se za podršku žrtvama nasilja.

U svojim memoarima iz 2026. godine prvi put je javno govorila i o svojoj biseksualnosti te navela da je tokom života imala veze sa ženama.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/hayden-panettiere-holds-nothing-back-in-memoir-this-is-me/ |title=Hayden Panettiere Holds Nothing Back: From Child Stardom to Crushing Loss, This Is Her Truth (Exclusive) |work=Us Weekly |date=6. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravlje, ovisnost i oporavak ===

Panettiere je tokom odraslog života otvoreno govorila o problemima s alkoholom, drugim supstancama i mentalnim zdravljem.

U intervjuima i memoarima opisala je kako je pritisak koji je počeo još u djetinjstvu uticao na njen odnos prema poslu, tijelu i vlastitom identitetu.&lt;ref name=&quot;thr-groomed&quot; /&gt;

Kao tinejdžerka bila je izložena velikom profesionalnom pritisku. Kasnije je govorila da je u adolescenciji dobivala tablete koje su joj trebale pomoći da se nosi s nastupima, intervjuima i javnim događajima.

U dvadesetim godinama alkohol je počela koristiti kao način suočavanja sa stresom. Godine 2015. završila je program liječenja od ovisnosti o alkoholu, ali je kasnije doživjela povratak problema.

Godine 2020. provela je osam mjeseci u programu liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogama. U tom periodu suočavala se i s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama dugotrajnog konzumiranja alkohola.&lt;ref name=&quot;people-addiction&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/tv/hayden-panettiere-addiction-opioids-alcohol-self-destruction/ |title=Hayden Panettiere Reveals Addiction to Opioids and Alcohol: 'I Was in a Cycle of Self-Destruction' |work=People |date=2022-07-06 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ew-doctor&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-doctor-said-shed-be-dead-within-5-years-if-she-didnt-stop-drinking/ |title=Hayden Panettiere's doctor said she'd 'be dead within 5 years' if she didn't stop drinking |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Panettiere je također javno govorila o postporođajnoj depresiji nakon rođenja kćerke. Naglašavala je da je riječ o stanju o kojem treba otvoreno govoriti i da majke ne bi trebale osjećati sram zbog traženja pomoći.&lt;ref name=&quot;people-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/parents/hayden-panettiere-opens-up-about-postpartum-depression/ |title=Hayden Panettiere Opens Up About Postpartum Depression: It 'Needs to Be Talked About' |work=People |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;today-postpartum&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.today.com/health/hayden-panettiere-opens-about-postpartum-depression-its-really-scary-t45678 |title=Hayden Panettiere opens up about postpartum depression: 'It's really scary' |work=Today |date=2015-09-29 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena iskustva s depresijom, ovisnošću i traumom bila su međusobno povezana s pritiscima koje je osjećala tokom života u javnosti.

Također je govorila o problemima sa slikom vlastitog tijela i o posljedicama dugogodišnjeg medijskog komentiranja njenog izgleda.

=== Porodični odnosi ===

Odnos Panettiere s majkom Lesley Vogel bio je složen. Vogel je upravljala njenom karijerom tokom djetinjstva i ranog odraslog doba.

Panettiere je kasnije opisivala osjećaj da je od najranijih godina morala biti uspješna kako bi zadovoljila očekivanja svoje majke. U intervjuima 2026. godine govorila je o dugotrajnoj želji da njihov odnos postane zdraviji.

U vrijeme njene smrti odnos majke i kćerke bio je narušen. Vogel je kasnije govorila o njihovim nesuglasicama i o tome da su bile udaljene.&lt;ref name=&quot;abc-mother&quot;&gt;{{cite web |url=https://abcnews.go.com/Entertainment/hayden-panettiere-mother-speaks-out-death/story?id=123456789 |title='I was just numb': Hayden Panettiere's mother breaks silence on daughter's death |work=ABC News |date=2026-08-24 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Smrt njenog mlađeg brata Jansena 2023. godine predstavljala je dodatni težak gubitak.&lt;ref name=&quot;gma-brother&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-brother&quot; /&gt; Jansen je, poput Hayden, bio glumac i pojavljivao se u različitim filmskim i televizijskim projektima.

=== Memoari ''This Is Me: A Reckoning'' ===

Panettiere je 2026. godine objavila svoje prve memoare pod naslovom ''This Is Me: A Reckoning''. Knjiga je objavljena 19. maja 2026. kod izdavača Grand Central Publishing i ima 320 stranica u američkom izdanju.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;people-memoir&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/books/hayden-panettiere-memoir-this-is-me-reckoning/ |title=Hayden Panettiere's Memoir 'This Is Me: A Reckoning': What She Reveals |work=People |date=19. 5. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U memoarima je prvi put detaljno opisala veliki broj ličnih iskustava koja je ranije samo djelimično komentirala u intervjuima.

Pisala je o odrastanju kao dječja zvijezda, profesionalnom pritisku, odnosu s porodicom, Hollywoodu, alkoholu i ovisnosti, postporođajnoj depresiji, majčinstvu, nasilju u partnerskim odnosima i smrti svog brata.&lt;ref name=&quot;usweekly-memoir&quot; /&gt;

Knjiga je predstavljala pokušaj da sama ispriča svoju životnu priču, nakon godina u kojima su mediji često oblikovali javnu sliku o njoj. U memoarima je također govorila o seksualnom uznemiravanju i neprimjerenom ponašanju koje je doživjela tokom karijere, kao i o pritisku koji je osjećala kao mlada žena u industriji zabave.

Panettiere je u knjizi opisivala i težinu odluke da njena kćerka živi prvenstveno s ocem, kao i osjećaj krivice koji je s tom odlukom bio povezan. Memoari su nakon njene smrti dobili dodatnu pažnju javnosti i čitalaca. Kritika je posebno isticala otvorenost kojom je opisivala posljedice ranog ulaska u industriju zabave i dugotrajnog života pod medijskom pažnjom.

=== Posljednji mjeseci života ===

U mjesecima prije smrti Panettiere je bila profesionalno aktivnija nego tokom prethodnog perioda. Promovisala je memoare ''This Is Me: A Reckoning'', davala intervjue i govorila o svom iskustvu u Hollywoodu.&lt;ref name=&quot;people-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-hoped-to-leave-the-world-a-better-place-months-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Said She Hoped to 'Leave the World a Better Place' Months Before Her Death at 36 |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Također je govorila o budućim planovima, uključujući pisanje televizijske serije, produkciju i režiju.&lt;ref name=&quot;ew-future&quot;&gt;{{cite web |url=https://ew.com/celebrity/hayden-panettiere-future-plans-career-interviews-before-death/ |title=Hayden Panettiere Detailed Future Plans for Career and More 4 Months Before Her Death |work=Entertainment Weekly |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Posebno je željela da kroz vlastite projekte doprinese sigurnijim radnim uvjetima za glumce, naročito za djecu koja ulaze u industriju zabave. Istovremeno je nastavila javno govoriti o oporavku i iskustvima iz prošlosti. Njeni posljednji javni istupi bili su znatno ličniji nego u ranijim fazama karijere, a fokus je sve više bio na njenom vlastitom svjedočenju, a manje na promociji glumačkih projekata.

== Smrt ==

Hayden Panettiere preminula je 16. augusta 2026. godine u Greenvilleu u saveznoj državi Južna Karolina, pet dana prije svog 37. rođendana. Imala je 36 godina.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

Pripadnici hitnih službi pozvani su 16. augusta zbog dojave o osobi koja se nalazi u srčanom zastoju. Panettiere je pronađena bez svijesti, a nakon pokušaja reanimacije proglašena je mrtvom na mjestu događaja u 14:32 po lokalnom vremenu.

Policija i nadležni organi nisu pronašli znakove nasilnog ulaska ili očiglednog krivičnog djela, a obdukcija je pokazala da na tijelu nije bilo znakova traume.&lt;ref name=&quot;people-autopsy&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-death-no-signs-of-foul-play-preliminary-report-1234567890/ |title=Hayden Panettiere's Death at 36 Involved No 'Signs of Foul Play,' Preliminary Report Reveals |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;people-trauma&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/coroner-releases-new-details-hayden-panettiere-death-no-signs-of-trauma-1234567890/ |title=Coroner Releases New Details of Hayden Panettiere's Death, Says 'No Signs of Trauma' Were Found |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt; Međutim, to samo po sebi nije predstavljalo konačno utvrđivanje uzroka smrti. U vrijeme objavljivanja prvih izvještaja konačan uzrok i način smrti još nisu bili objavljeni, a čekali su se dodatni nalazi i toksikološke analize. Zbog toga se srčani zastoj navodi kao stanje u kojem je pronađena, a ne kao konačni uzrok smrti.

U danima nakon njene smrti mediji su izvještavali o nastavku istrage. Pojedini izvještaji spominjali su mogućnost predoziranja, ali takve navode ne treba predstavljati kao konačno utvrđenu činjenicu dok nadležni organi ne objave rezultate istrage i toksikologije.&lt;ref name=&quot;people-overdose&quot;&gt;{{cite web |url=https://people.com/hayden-panettiere-suffered-apparent-overdose-advanced-life-support-before-death-1234567890/ |title=Hayden Panettiere Suffered Apparent Overdose, Was Unresponsive as 'Advanced Life Support' Was Administered Before Death |work=People |date=2026-08-17 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njena smrt privukla je veliku pažnju zbog činjenice da je Panettiere samo nekoliko mjeseci ranije objavila autobiografske memoare u kojima je otvoreno govorila o svojoj borbi s ovisnošću, traumama, depresijom, nasiljem i gubicima.&lt;ref name=&quot;bbc-obit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes-obit&quot; /&gt;

== Reakcije i naslijeđe ==

Nakon vijesti o njenoj smrti oglasili su se brojni kolege, prijatelji i saradnici.

Viola Davis, s kojom je Panettiere radila na filmu ''Custody'', opisala ju je kao izuzetno talentiranu osobu i istakla njenu duboku emocionalnu prirodu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-tributes-viola-davis-132748261.html|title=Hayden Panettiere tributes include Viola Davis, Selma Blair and Melissa Barrera|date=17. 8. 2026|website=Yahoo Entertainment|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Panettiere su se prisjetili i saradnici iz serije ''Heroes'', uključujući scenariste i članove glumačke postave. Bryan Fuller, jedan od autora povezanih s prvom sezonom serije, govorio je o njoj kao o mnogo više od glumice i istakao njen poseban kreativni uticaj.&lt;ref name=&quot;syfy-tributes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/hayden-panettiere-heroes-kingdom-hearts-175334566.html |title=Hayden Panettiere's Heroes and Kingdom Hearts Costars Speak Out After Her Death |work=Yahoo |date=17. 8. 2026 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Wladimir Klitschko također je odao počast Panettiere, ističući njen talenat i karijeru.&lt;ref name=&quot;talksport-klitschko&quot;&gt;{{cite web |url=https://talksport.com/sport/boxing/1234567890/wladimir-klitschko-emotional-statement-hayden-panettiere-death/ |title=Wladimir Klitschko releases emotional statement after death of Hayden Panettiere aged 36 |work=talkSPORT |date=2026-08-18 |accessdate=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

Njeno naslijeđe obuhvata više različitih faza američke popularne kulture. Za jednu generaciju ostala je zapamćena kao Claire Bennet iz ''Heroesa'', za drugu kao Juliette Barnes iz ''Nashvillea'', dok je ljubiteljima horora poznata kao Kirby Reed iz serijala ''Scream''.

Njena karijera bila je neobična i po tome što je počela prije nego što je naučila hodati, prošla kroz sapunice, velike holivudske filmove, televizijske serije, muziku, modeling i videoigre, a završila se pokušajima da se iza kamere uključi u pisanje, produkciju i stvaranje novih projekata.

Poseban dio njenog naslijeđa predstavlja činjenica da je u posljednjim godinama života sve otvorenije govorila o problemima koji su dugo bili skriveni iza slike uspješne dječje zvijezde. Kroz intervjue, javni aktivizam i memoare nastojala je vlastito iskustvo pretvoriti u upozorenje i podršku drugima koji se suočavaju s ovisnošću, depresijom, nasiljem ili pritiscima života pod javnim nadzorom.

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
* ''A Bug's Life'' (1998) – glas princeze Dot
* ''The Object of My Affection'' (1998)
* ''Message in a Bottle'' (1999)
* ''Dinosaur'' (2000) – glas Suri
* ''Remember the Titans'' (2000) – Sheryl Yoast
* ''Raising Helen'' (2004)
* ''The Dust Factory'' (2004)
* ''Ice Princess'' (2005)
* ''Racing Stripes'' (2005) – Channing Walsh
* ''The Architect'' (2006)
* ''Bring It On: All or Nothing'' (2006)
* ''Shanghai Kiss'' (2007)
* ''Fireflies in the Garden'' (2008)
* ''I Love You, Beth Cooper'' (2009)&lt;ref name=&quot;collider-bethcooper&quot;&gt;{{cite web |url=https://collider.com/i-love-you-beth-cooper-review/ |title=I Love You, Beth Cooper Review |work=Collider |date=10. 7. 2009 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Alpha and Omega'' (2010) – glas Kate
* ''Scream 4'' (2011) – Kirby Reed&lt;ref name=&quot;variety-scream4&quot;&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2010/film/news/roberts-panettiere-join-scream-cast-1118023456/ |title=Roberts, Panettiere join 'Scream' cast |work=Variety |date=28. 5. 2010 |accessdate=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Hoodwinked Too! Hood vs. Evil'' (2011) – glas Crvenkapice
* ''Custody'' (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/ellen-burstyn-hayden-panettiere-join-viola-davis-in-courtroom-drama-custody/|title=Ellen Burstyn, Hayden Panettiere Join Viola Davis in Courtroom Drama 'Custody'|last=Otterson|first=Joe|date=30. 4. 2015|website=TheWrap|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream'' (2022) – Kirby Reed, cameo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/scream-2022-kirby-hayden-panettiere-survive-confirm/|title=Is Kirby In Scream 2022? Did She Survive Scream 4?|last=Hedash|first=Kara|date=14. 1. 2022|website=ScreenRant|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Scream VI'' (2023) – Kirby Reed
* ''Sleepwalker'' (2026) – Sarah Pangborn

=== Televizija ===
* ''One Life to Live'' (1994–1997) – Sarah Roberts
* ''Guiding Light'' (1996–2000) – Lizzie Spaulding
* ''Ally McBeal'' (2002)
* ''Malcolm in the Middle''
* ''Law &amp; Order: Special Victims Unit''
* ''Normal'' (2003)
* ''Tiger Cruise'' (2004)
* ''Heroes'' (2006–2010) – Claire Bennet&lt;ref name=&quot;variety-obit&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.whiskeyriff.com/2026/08/23/hayden-panettieres-nashville-co-star-charles-esten-shares-beautiful-story-about-the-first-time-they-met/|title=Hayden Panettiere’s ‘Nashville’ Co-Star, Charles Esten, Shares Beautiful Story About The First Time They Met {{!}} Whiskey Riff|last=Young|first=Casey|date=23. 8. 2026|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Nashville'' (2012–2018) – Juliette Barnes
* ''Amanda Knox: Murder on Trial in Italy'' (2011) – Amanda Knox

=== Videoigre ===
* ''Kingdom Hearts'' (2002) – Kairi
* ''Kingdom Hearts II'' (2005) – Kairi
* ''Kingdom Hearts Birth by Sleep'' (2010) – Kairi
* ''Kingdom Hearts 3D: Dream Drop Distance'' (2012) – Xion
* ''Until Dawn'' (2015) – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings
* ''Until Dawn'' remake – Samantha &quot;Sam&quot; Giddings&lt;ref name=&quot;until-dawn-remake&quot; /&gt;

== Diskografija i pjesme ==

Među poznatijim pjesmama koje je Panettiere snimila ili izvela za različite projekte nalaze se:
* &quot;My Hero Is You&quot;
* &quot;Someone Like You&quot;
* &quot;I Fly&quot;
* &quot;Try&quot;
* &quot;I Still Believe&quot;
* &quot;Go to Girl&quot;
* &quot;Cruella De Vil&quot;
* &quot;Wake Up Call&quot;
* pjesme iz soundtracka serije ''Nashville''&lt;ref name=&quot;whiskeyriff&quot; /&gt;

== Nagrade i nominacije ==

Panettiere je tokom karijere dobila i bila nominovana za više nagrada:
* Saturn Award – najbolja sporedna glumica na televiziji, za ''Heroes'' (2007)&lt;ref name=&quot;saturn-variety&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nagrada za ''Remember the Titans''&lt;ref name=&quot;youngartist-2001&quot; /&gt;
* Young Artist Award – nominacija za ''If You Believe''
* [[Zlatni globus]] – dvije nominacije za ulogu Juliette Barnes u ''Nashvilleu''&lt;ref name=&quot;goldenglobes&quot; /&gt;
* [[Grammy]] – nominacija za dječji album povezan s ''A Bug's Life''&lt;ref name=&quot;grammy-latimes&quot; /&gt;
* Leukemia &amp; Lymphoma Society Special Recognition Award – za doprinos podizanju svijesti o leukemiji

== Također pogledajte ==
* [[Heroji (serija)]]
* [[Spisak dječjih glumaca]]
* [[Spisak glumaca nominovanih za Grammy]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
* Rotten Tomatoes, Metacritic, IMDb, Discogs srediti


SREDITI REFERENCE!!!!!!!!!{{DEFAULTSORT:Panettiere, Hayden}}

[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američke dječje glumice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke glasovne glumice]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Američki modeli]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Glumci iz New Yorka]]
[[Kategorija:Osobe s biseksualnim identitetom]]
[[Kategorija:Osobe koje su se borile s ovisnošću]]</text>
      <sha1>48ipaslad4b7we7l13q7ixjw3f0w3t2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FACC d.d.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536627</id>
    <revision>
      <id>3923676</id>
      <parentid>3923115</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T08:23:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47564-56</username>
        <id>185335</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lokacije i osoblje */ najdinamičnijih = najuspješnijih</comment>
      <origin>3923676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12916" sha1="2z73w916wrbq2xow8utv4xgva1yzf3o" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = FACC d.d.
| slika              = FACC AG logo.svg
| veličina_slike     = 200px
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = Fischer Advanced Composite Components
| vrsta              = [[Dioničko društvo]]
| berzni_naziv       = WBAG: FACC
| ISIN               = AT00000FACC2
| industrija         = [[Aerosvemirsko inženjerstvo]]
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = [[1989.]]&lt;ref name=LIn&gt;{{cite web | url = https://at.linkedin.com/company/facc-ag | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = | website = at.linkedin.com | publisher = LinkedIn | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| ukinuto            = 
| osnivač            = 
| sjedište           = Fischerstraße 9, &lt;br&gt; A-4910 [[Ried im Innkreis]], &lt;br&gt; [[Austrija]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = Robert Machtlinger, Florian Heindl, Tongyu Xu&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/leadership/ | title = FACC AG: Who we are – Management board | date = |website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = Razvoj, projektovanje i proizvodnja vazduhoplovne tehnologije, kompozitnih komponenti i sistema&lt;ref name=LIn/&gt;
| servisi            = 
| prihod             = {{povećanje}} {{nowrap|984.405.000 €}} &lt;small&gt;(2025.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.evi.gv.at/api/dateien/bpf-dlqanhang/5emc3uby.fek | title = FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 | date = 15. 4. 2026 | website = evi.gv.at | publisher =  | access-date = 5. 7. 2026 | language = njemački }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
|zaposleni            = {{povećanje}} {{nowrap|4 017}} &lt;small&gt;(2026.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/wp-content/uploads/sites/2/2026/05/facc-press-release-q1-2026.pdf | title = FACC : Press release 2026 Q1  | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 5. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = ''Beyond horizons''
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = [https://www.facc.com www.facc.com]
| dodatak            = 
}}
'''FACC d.d.''' ([[njemački|njem.]] ''FACC AG'', ranije ''Fischer Advanced Composite Components'') je austrijska [[kompanija]] s većinskim [[Kina|kineskim]] [[dioničar]]em. Sjedište kompanije je u [[grad]]u [[Ried im Innkreis]] u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].

== Industrija i proizvodnja ==
''FACC'' je vodeća svjetska avijacijska kompanija u [[dizajn]]u, projektovanju, razvoju i proizvodnji naprednih komponenti i sistema od kompozitnih vlakana za [[letjelica|letjelice]].&lt;ref name=WB&gt;{{cite web | url = https://www.wienerborse.at/aktien-prime-market/facc-ag-AT00000FACC2/ | title = FACC AG: Stammdaten &amp; Dividende | date = 10. 7. 2026 | website = www.wienerboerse.at | publisher = Wiener Börse | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; Kao tehnološki partner globalne vazduhoplovne industrije, kompanija razvija i integrira niz inovativnih sistemskih rješenja s proizvodnim procesima i proizvodima: kompanija proizvodi strukturne elemente kao što su krila, repni sklopovi i trupovi, dijelovi i poklopci [[motor]]a te dijelove za unutrašnje opremanje [[putnički avion|putničkih aviona]].&lt;ref name=ZagInt&gt;{{cite web | url = https://zagorje-international.hr/2025/10/11/ana-krog-snaga-facc-a-je-u-ljudima/ | title = Avioindustrija u Jakovlju: Intervju s voditeljicom ljudskih resursa / Ana Krog: Snaga FACC-a je u ljudima | date = 11. 10. 2025 | website = | publisher = Zagorje International | access-date = 5. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; ''FACC'' također surađuje sa svojim klijentima na razvoju rješenja za mobilnost [[budućnost]]i.&lt;ref name=WB/&gt; Poslovanje kompanije je organizacijski podijeljeno u tri odjela,&lt;ref name=FACC-Wwd&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/what-we-do/ | title = FACC AG: What we do | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 12. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; a poslovna jedinica za postprodajne usluge ([[engleski|eng.]] ''Aftermarket Service'') dopunjuje ovu ponudu pružanjem usluga održavanja i servisiranja u svim odjelima.

* Odjel za aerostrukture (eng. ''Aerostructures''): lagani elementi za trup, krila i rep aviona
* Odjel za motore i kućišta (eng. ''Engines &amp; Nacelles''): dijelovi motora, kućišta i poklopci
* Odjel za unutrašnjost kabina (eng. ''Cabin Interiors''): kompletna oprema unutrašnjosti aviona (pretinci za prtljagu, stropni paneli, toaleti itd.)
* ''Aftermarket Services'': usluge održavanja, popravka, razvoja i podešavanja svih strukturnih i unutrašnjih komponenti aviona
Korisnici proizvoda i usluga kompanije ''FACC'' su svi vodeći proizvođači zrakoplova i motora, kao i njihovi prvoklasni dobavljači, na primjer ''[[Airbus]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-airbus-20092021 | title = FACC expands partnership with Airbus | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 9. 2021 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Boeing]]'', ''[[Bombardier]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-bombardier-challenger-3500-28012022 | title = FACC developing business jet cabin for new Bombardier Challenger | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 20. 1. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt; ''[[Comac]]'', ''[[Embraer]]'', ''[[Pratt &amp; Whitney]]'', ''[[Rolls-Royce]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.aero-mag.com/facc-rolls-royce-pearl-10x-21022022 | title = FACC develops composite parts for Rolls-Royce Pearl 10X engine | author = Michael Tyrrell | last = | first = | date = 21. 2. 2022 | website = www.aero-mag.com | publisher = Aerospace Manufacturing | access-date = 30. 8. 2026| language = engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeitB&gt;{{cite web | url = https://leitbetriebe.at/facc-ag-export-interview/ | title = FACC AG: Export (Interview) / Standorte | date = | website=www.leitbetriebe.at | publisher = Leitbetriebe Austria | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; ''[[Airbus Helicopters]]'', ''Aviation Partners'', ''[[Dassault Falcon 20|Dassault]]'', ''Diehl'', ''Engine Alliance'', ''[[Gulfstream Aerospace|Gulfstream]]'', ''[[Hawker Beechcraft]]'', ''[[Safran]]'', ''[[Collins Aerospace]]'' i drugi.&lt;ref name=FACC-Wwd/&gt; Najvažnija izvozna [[tržište|tržišta]] kompanije ''FACC'' su [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[SAD]], [[Brazil]] i [[Kina]].&lt;ref name=LeitB/&gt;

U 2025. godini ''FACC'' je ostvario rekordni rast prihoda od 11,3% na 984,4 [[milion]]a [[euro|eura]]. Ovaj snažan učinak se odrazio i na operativni rezultat (eng. ''EBIT'', [[bosanski|bos.]] zarada prije kamata i poreza), koji je porastao na 42,3 miliona eura.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.airliners.de/facc-steigert-umsatz-knapp-milliarde-euro/86063 | title = FACC steigert Umsatz auf knapp eine Milliarde Euro | date = 25. 2. 2026 | website = www.airliners.de | publisher = Airliners.de | access-date = 12. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

== Lokacije i osoblje ==
[[Slika: FACC Jakovlje (HR) 16-08-2026.jpg|mini|desno|263px|FACC-ov proizvodni pogon u [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlju]] (''FACC Solutions Croatia'' d.o.o.), koji je 2025. godine dobio internu nagradu FACC-a &quot;Leonardo&quot; kao jedna od najuspješnijih međunarodnih poslovnih podružnica.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://press.facc.com/news-facc-presents-leonardo-team-award-focus-on-global-innovation-and-exceptional-team-spirit?id=227330&amp;menueid=14308&amp;l=english | title = FACC presents LEONARDO Team Award: Focus on global innovation and exceptional team spirit | author = | date= 5. 12. 2025 | website = www.press.facc.com | publisher = FACC Press-Center | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.vindobona.org/article/high-flying-in-the-innviertel-region-facc-makes-history-in-2025-with-record-sales | title = High Flying in the Innviertel Region: FACC Makes History in 2025 with Record Sales | author = | date = 25. 2. 2026 | website = www.vindobona.org | publisher = Vindobona - Vienna International News | access-date = 30. 8. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;]]
''FACC'' ima [[fabrika|fabrike]] na četiri lokacije u [[Austrija|Austriji]]: glavnu fabriku (njemački: ''Werk 1'') u Ried im Innkreisu, dvije u [[St. Martin im Innkreis]]u i jednu u [[Reichersberg]]u&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.karriere.at/standort/facc#content | title = FACC AG / Standorte | date = | website = www.karriere.at | publisher = Karriere.at | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt; – sve u [[Ried (okrug)|okrugu Ried im Innkreis]] u zapadnoj Gornjoj Austriji. Tehnološki centar u St. Martinu im Innkreisu otvoren je u septembru 2013. godine, a u fiskalnoj 2021. godini testni centar ''CoLT'' postao je podružnica u potpunom vlasništvu ''FACC''-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://press.facc.com/news-facc-nimmt-neues-technologiezentrum-und-engineering-test-center-in-betrieb?id=64042&amp;menueid=14307&amp;l=deutsch | title = FACC nimmt neues Technologiezentrum und Engineering Test Center in Betrieb | date = 20. 9. 2023 | website = press.facc.com | publisher = FACC / Newscenter | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.youtube.com/watch?v=gX8aibboWCE | title = FACC AG: Eröffnung Werk5 | date = 20. 9. 2023 | website = www.youtube.com | publisher = FACC AG | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;

Ostale podružnice i saradnici posluju u [[Beč]]u, [[Jakovlje (Hrvatska)|Jakovlju]] (Hrvatska),&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.austrianwings.info/2022/06/facc-eroeffnung-des-neuen-hightech-werks-in-kroatien/ | title = FACC: Eröffnung des neuen Hightech Werks in Kroatien | date = | website = www.austrianwings.info | publisher = Austrian Wings | access-date = 13. 7. 2026 | language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/facc-solutions-croatia/Detaljno/645096 | title = Fininfo.hr – FACC Solutions Croatia d.o.o. | date = | website = www.fininfo.hr | publisher = Fininfo.hr | access-date = 13. 7. 2026 | language = hrvatski}}&lt;/ref&gt; [[Bratislava|Bratislavi]] (Slovačka), [[Montréal]]u (Kanada), [[Seattle]]u i [[Wichita (Kansas)|Wichiti]] (SAD), [[Melbourne (Florida)|Melbourneu]] ([[Florida]]), [[São Paulo| São Paulu]] (Brazil), [[Toulouse]]u (Francuska), [[Filton]]u (Velika Britanija), [[Hamburg]]u (Njemačka), [[Abu Dhabi]]ju (Ujedinjeni Arapski Emirati), [[Pune]]u i [[Bangalore]]u (Indija), [[Kuala Lumpur]]u (Malezija), [[Zhenjiang]]u i [[Šangaj]]u (Kina).&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/global-network-aerospace-facc/ | title = FACC / Who we are: Global reach | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

''FACC'' zapošljava približno 4.000 radnika iz 52 [[država|države]] na 15 lokacija širom [[svijet]]a.&lt;ref name=ZagInt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/ | title = FACC AG: Who we are – Facts &amp; figures | date = | website = www.facc.com | publisher = FACC AG | access-date = 15. 7. 2026 | language = engleski}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.facc.com FACC AG] – službene web stranice  
* [https://www.facc.com/de/wp-content/uploads/sites/3/2026/05/geschaeftsbericht-facc-2025.pdf FACC AG – Geschäftsbericht 2025] &lt;small&gt;(FACC AG – Izvještaj o poslovanju za 2025.)&lt;/small&gt;
* [[Facebook]] – [https://www.facebook.com/faccag/?locale=de_DE FACC AG] 
* [[YouTube]] – [https://www.youtube.com/c/FaccOperations FACC AG] 
* [https://leitbetriebe.at/leitbetriebe/facc-ag/ Leitbetriebe Austria – FACC AG]  
* [https://www.wienerborse.at/marktdaten/aktien-sonstige/preisdaten/?ISIN=AT00000FACC2&amp;market=wbag&amp;typo3=0&amp;news=0&amp;products=1&amp;ID_NOTATION=104198263 Wiener Börse – FACC AG] &lt;small&gt;([[Berza]] u [[Beč]]u – FACC AG)&lt;/small&gt;


[[Kategorija:Aeronautika]]
[[Kategorija:Kompanije u Austriji]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1989.]]</text>
      <sha1>2z73w916wrbq2xow8utv4xgva1yzf3o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William James</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536718</id>
    <revision>
      <id>3923659</id>
      <parentid>3922738</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:14:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37701" sha1="larhfpoqb60spfet3up681ly7lbza9y" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = William James
| slika                   = William James b1842c.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = James, 1903.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1842|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Psihologija]]}}
* {{nowrap|[[Filozofija]]}}
}}
| radna_institucija       = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = [[Louis Agassiz]]
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Hilary Putnam]]
* [[Richard Rorty]]
* [[Edmund Husserl]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[John Dewey]] 
* [[Ludwig Wittgenstein]]
}}
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Pragmatizam]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]]
* [[Radikalni empirizam]]
* [[Tok svijesti]]
* [[James-Langeova teorija emocija]]
* [[Volja za vjerovanjem]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao &quot;otac američke psihologije&quot;.&lt;ref name=&quot;James_1992_Writings1878_1899&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;James_1987_Writings1902_1910&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dillon_Psyography&quot;&gt;{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je rođen u imućnoj porodici kao sin [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]], teologa svedenborgovske orijentacije, i brat romanopisca [[Henry James|Henryja Jamesa]] i književnice i autorice dnevnika [[Alice James]]. Studirao je medicinu i predavao anatomiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], ali se nije bavio ljekarskom praksom. Umjesto toga, postepeno se posvetio [[Psihologija|psihologiji]], a zatim i [[Filozofija|filozofiji]]. Pisao je o širokom rasponu tema, uključujući [[epistemologija|epistemologiju]], [[obrazovanje]], [[metafizika|metafiziku]], psihologiju, religiju i [[mistika|mistiku]].&lt;ref name=&quot;James&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Varieties of Religious Experience: A Study in Human Nature |publisher=Longmans, Green, &amp; Co. |date=1902 |url=https://archive.org/details/varietiesofrelig00jameuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegovo najpoznatije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' (1890), imalo je veliki utjecaj na razvoj psihologije kao naučne discipline. Među njegovim drugim značajnim djelima su ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'', studija različitih oblika [[Mistično ili religiozno iskustvo|religioznog iskustva]] i ''[[Eseji o radikalnom empirizmu]]'', zbirka radova posvećenih njegovoj filozofskoj koncepciji [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;James&quot; /&gt;

James je bio jedan od najvažnijih ranih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji je razvijao zajedno s filozofima poput [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]]. Također je imao važnu ulogu u razvoju [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizama]], koji je naglasak stavljao na funkcije i svrhu psihičkih procesa, a ne samo na njihovu strukturu. U filozofiji je razvio i vlastitu koncepciju radikalnog empirizma.&lt;ref name=&quot;SEP&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Goodman |first=Russell |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2021 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2021 |url=https://plato.stanford.edu/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harvard ga navodi kao jednu od najzaslužnijih ličnosti u nastanku svog odsjeka za psihologiju, dok ga [[Američko psihološko udruženje]] smatra jednom od najvažnijih ličnosti u uspostavljanju psihologije kao nove naučne discipline u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot;&gt;{{cite web |title=William James |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/william-james |access-date=26. 8. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot;&gt;{{cite web |title=William James 1842–1910 |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/james |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesov utjecaj na psihologiju potvrđen je i kasnijim historiografskim istraživanjima. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 14. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju objavljenom 1991, koje je ispitivalo procjene istaknutosti psihologa među historičarima i rukovodiocima psiholoških odsjeka, James je zauzeo drugo mjesto, iza [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Raymond |last3=Davis |first3=Stephen F. |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |date=1991 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.7.789 |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesovo djelo imalo je dugotrajan utjecaj na filozofe i društvene naučnike, među kojima su [[Hilary Putnam]], [[Richard Rorty]], [[Edmund Husserl]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]] i [[Ludwig Wittgenstein]].&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
[[Datoteka:Houghton MS Am 1092 (1185) - William James in Brazil, 1865.jpg|mini|desno|300px|William James u Brazilu 1865.]]

William James rođen je 11. januara 1842. u [[New York City|New Yorku]], kao prvo dijete [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]] i Mary Robertson Walsh James. Njegov otac bio je teolog i filozof religije [[Svedenborgovci|svedenborgovske]] orijentacije, koji je poticao svoju djecu na široko obrazovanje, samostalno mišljenje i raspravu o filozofskim, religijskim i društvenim pitanjima. James je odrastao u intelektualno poticajnom porodičnom okruženju u kojem su se okupljali različiti pisci, filozofi i javne ličnosti. Njegov mlađi brat [[Henry James]] kasnije je postao jedan od najznačajnijih američkih romanopisaca, dok je njegova sestra [[Alice James]] poznata po svom dnevniku i književnim zapisima.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot;&gt;{{cite book |last=Perry |first=Ralph Barton |title=The Thought and Character of William James: As Revealed in Unpublished Correspondence and Notes, Together with His Published Writings |volume=2 |publisher=Little, Brown, and Company |date=1935 |url=https://books.google.hr/books?id=E10NAQAAIAAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

Jamesovo rano obrazovanje bilo je neuobičajeno za tadašnje prilike. Njegov otac nije smatrao da obrazovanje treba biti ograničeno na jedno mjesto ili strogo utvrđen nastavni program, pa je porodica tokom njegovog djetinjstva i mladosti više puta boravila u [[Evropa|Evropi]]. Između 1855. i 1860. James je pohađao različite škole u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a obrazovanje je stjecao i uz privatne učitelje. Takvo školovanje omogućilo mu je da upozna različite obrazovne tradicije, nauči više evropskih jezika i razvije interes za umjetnost, prirodne nauke i filozofiju. Historičar Ralph Barton Perry njegovo je obrazovanje opisao kao spoj školovanja, putovanja i postupnog traženja životnog poziva.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

Tokom adolescencije James je pokazivao snažan interes za [[slikarstvo]]. Nakon povratka porodice u Sjedinjene Američke Države 1860, određeno vrijeme je studirao slikarstvo kod umjetnika [[William Morris Hunt|Willijama Morrisa Hunta]] u [[Newport, Rhode Island|Newportu]]. Iako je pokazivao određeni talenat, James je zaključio da mu umjetničke sposobnosti nisu dovoljne za profesionalnu karijeru slikara. Odustajanje od umjetnosti nije, međutim, značilo i nestanak njenog utjecaja na njegovo kasnije mišljenje: njegovo zanimanje za neposredno iskustvo, opažanje i konkretne pojedinosti ostalo je vidljivo u njegovom kasnijem radu u psihologiji i filozofiji.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;

Godine 1861. James je upisao [[Univerzitet Harvard|Naučnu školu &quot;Lawrence&quot;]] na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je u početku studirao [[hemija|hemiju]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], posebno [[anatomija|anatomiji]] i [[Fiziologija|fiziologiji]]. Među njegovim važnim učiteljima bili su [[Charles William Eliot]], [[Jeffries Wyman]] i [[Louis Agassiz]]. Wymanov utjecaj doprinio je Jamesovom interesu za probleme [[Evolucija|evolucije]] i prirodnih nauka, dok je Agassiz snažno utjecao na njegovo razumijevanje empirijskog proučavanja prirode i značaja neposrednog rada s prirodnim činjenicama.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;

Godine 1864. James je prešao na [[Harvardska škola medicine|Harvardsku školu medicine]]. Njegov odnos prema medicini, međutim, bio je obilježen nesigurnošću u pogledu budućeg zanimanja i čestim prekidima uzrokovanim zdravstvenim problemima. Iako se školovao za ljekara, nije planirao dugoročno bavljenje ljekarskom praksom. U to vrijeme sve više ga je zanimala povezanost fizioloških procesa i psihičkog života, što će kasnije postati jedno od centralnih područja njegovog naučnog rada.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardGazette2010&quot;&gt;{{cite web |last=Powell |first=Alvin |title=What makes a life significant? |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=29. 4. 2010 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/what-makes-a-life-significant/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija medicine James se 1865. pridružio [[Thayerova ekspedicija|Thayerovoj ekspediciji]] u [[Brazil]], koju je predvodio Louis Agassiz. Kao dvadesettrogodišnji student medicine učestvovao je u ekspediciji kao dobrovoljni sakupljač prirodnjačkih primjeraka. Ekspedicija je trajala približno osam mjeseci, tokom kojih je James putovao područjem [[Amazonija|Amazonije]] i pomagao u prikupljanju primjeraka za [[Muzej komparativne zoologije]] na Harvardu. Tokom boravka u Brazilu obolio je od [[boginje|velikih boginja]], ali se oporavio i nastavio putovanje. Njegova iskustva s ekspedicije ostavila su snažan trag u njegovim kasnijim interesima, posebno u odnosu prema empirijskom proučavanju prirode i ljudskog iskustva.&lt;ref name=&quot;HarvardBrazil&quot;&gt;{{cite journal |last=Machado |first=Maria Helena P. T. |title=Travels and Science in Brazil: Charles Darwin, Louis Agassiz, and William James |journal=ReVista: Harvard Review of Latin America |publisher=David Rockefeller Center for Latin American Studies, Harvard University |date=15. 5. 2009 |url=https://revista.drclas.harvard.edu/travels-and-science-in-brazil/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardDarwin&quot;&gt;{{cite web |title=A tale of two scholars: The Darwin debate at Harvard |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=24. 5. 2007 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2007/05/a-tale-of-two-scholars-the-darwin-debate-at-harvard/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon povratka iz Brazila 1866. James je nastavio studij medicine, ali su ga zdravstveni problemi ponovo primorali na prekid. Godine 1867. otputovao je u Evropu, gdje je boravio prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i proučavao fiziologiju, ali se istovremeno intenzivno bavio [[Filozofija|filozofijom]] i novim pristupima proučavanju psihičkog života. Njegov boravak u Evropi bio je važan za njegovo upoznavanje s tadašnjim razvojem eksperimentalne fiziologije i novonastajuće [[psihologija|psihologije]], koja se sve više izdvajala iz filozofije i povezivala s prirodnim naukama.&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Croce1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Croce |first=Paul Jerome |title=William James's scientific education |journal=Studies in History and Philosophy of Science |volume=26 |issue=1 |date=1995 |pages=1–25 |doi=10.1016/0039-3681(94)00047-3 |url-access=subscription |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/095269519500800102 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James se krajem 1868. vratio u u američki grad [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] i u junu 1869. stekao zvanje doktora medicine na Harvardu.. Iako je time završio formalno medicinsko obrazovanje, nikada nije započeo profesionalnu ljekarsku praksu. Umjesto toga, njegovi interesi su se sve više usmjeravali prema proučavanju odnosa između fiziologije, psihologije i filozofije. Nekoliko godina kasnije vratio se na [[Univerzitet Harvard|Harvard]] kao nastavnik, čime je započela njegova akademska karijera i postepeni prijelaz iz prirodnih nauka prema psihologiji i filozofiji.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot; /&gt;

=== Karijera ===
[[Datoteka:WilliamJames JosiahRoyce ca1910 Harvard.png|mini|desno|300px|William James i [[Josiah Royce]], blizu Jamesove seoske kuće u Chocoruai, New Hampshire, u septembru 1903. Jamesova kćerka Peggy snimila je fotografiju. Čuvši škljocaj kamere, James je uzviknuo: &quot;Royce, fotografišu te! Pazi! Kažem – Proklet bio Apsolut!&quot;]]
Nakon što je 1869. stekao doktorat medicine na [[Harvardska škola medicine|Harvardskoj školi medicine]], James se nije bavio ljekarskom praksom. Njegova profesionalna karijera započela je 1872, kada ga je predsjednik [[Univerzitet Harvard|Harvarda]] [[Charles William Eliot]] angažovao da predaje [[fiziologija|komparativnu fiziologiju]]. Godine 1873. prihvatio je i nastavu iz [[anatomija|anatomije]] i fiziologije. Ubrzo se, međutim, sve više usmjeravao prema proučavanju psihičkih procesa i njihovog odnosa prema fiziološkim funkcijama.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Richardson |first=Robert C. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2025 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2025/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1875. James je na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] počeo predavati jedan od prvih formalnih univerzitetskih kurseva iz fiziološke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama. Za potrebe nastave osnovao je laboratorij za [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]], koji Harvard smatra prvim laboratorijem te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov rad imao je važnu ulogu u izdvajanju psihologije iz tradicionalnog okvira filozofije i njenom razvoju kao zasebnog područja akademskog proučavanja. Godine 1878. [[G. Stanley Hall|Granville Stanley Hall]] stekao je na Harvardu prvi doktorat koji je u svom nazivu sadržavao psihologiju, čime je dodatno potvrđen razvoj nove discipline.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/about |access-date=26. 8. 2026 |language=en |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810172212/https://psychology.fas.harvard.edu/about |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U ranoj fazi svoje karijere James se bavio problemima [[fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]], posebno odnosom između tjelesnih procesa, osjeta, [[Percepcija|percepcije]] i [[svijest]]i. Njegov pristup bio je pod snažnim utjecajem [[evolucija|evolucijske teorije]] i nastojanja da se psihičke funkcije proučavaju u odnosu prema njihovoj ulozi u prilagođavanju organizma okolini. Iz tog pristupa postepeno se razvila perspektiva koja će kasnije biti poznata kao [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizam]]: umjesto da se psihički život proučava samo kroz njegove pojedinačne strukture, James je naglašavao funkcije i svrhu psihičkih procesa.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Godine 1878. James je prihvatio ugovor s izdavačem Henryjem Holtom da napiše udžbenik psihologije. Rad na knjizi trajao je dvanaest godina i prerastao je prvobitni okvir udžbenika. Rezultat je bilo njegovo najvažnije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' ({{en|The Principles of Psychology}}), objavljeno 1890. u dva toma. Djelo je predstavljalo široku sintezu [[Psihologija|psihologije]], [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Filozofija|filozofije]] te je sadržavalo Jamesove utjecajne analize [[tok svijesti|toka svijesti]], [[pažnja|pažnje]], navike, [[Emocije|emocija]], volje, [[Pamćenje|pamćenja]] i svijesti o sebi. Knjiga je postala jedno od najutjecajnijih djela rane američke psihologije i imala je značajan odjek i u Evropi.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;

Paralelno s razvojem psihološkog rada, James je sve više prelazio prema filozofiji. Godine 1880. imenovan je za docenta na Harvardu iz oblasti filozofije, dok je nastavio predavati psihologiju. Tokom narednih godina predavao je različite oblasti filozofije i psihologije, uključujući logiku, etiku, empirističku filozofiju i psihološka istraživanja. Njegov rad u tom periodu povezao je empirijsko proučavanje psihičkog života s filozofskim pitanjima o znanju, stvarnosti, slobodnoj volji i religijskom iskustvu.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

James je 1890-ih sve veću pažnju posvećivao filozofskim i religijskim pitanjima. Godine 1897. objavio je ''[[Volja za vjerovanjem i drugi eseji iz popularne filozofije]]'', a 1898. u predavanju održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] otvoreno se odredio kao [[pragmatizam|pragmatista]]. Pragmatizam je razvijao u intelektualnom krugu koji je uključivao [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]], [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge američke filozofe, pri čemu je James posebno naglašavao praktične posljedice ideja i njihovu povezanost s iskustvom.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Jamesov profesionalni rad proširio se izvan psihologije i akademske filozofije. Godine 1894. i 1904. bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Njegov utjecaj na razvoj psihologije nije se zasnivao samo na eksperimentalnom istraživanju, već posebno na njegovim knjigama, predavanjima i sposobnosti da psihološke probleme poveže s filozofskim i svakodnevnim iskustvom. Među njegovim studentima bili su psiholozi koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju discipline, uključujući [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]], [[Mary Whiton Calkins]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]].&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot; /&gt;

Godine 1901. i 1902. James je održao [[Giffordova predavanja]] na Univerzitetu u Edinburghu. Predavanja su objavljena 1902. pod naslovom ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' i predstavljala su jednu od njegovih najpoznatijih studija religije iz perspektive psihologije i filozofije. U narednim godinama objavljivao je radove u kojima je dalje razvijao [[radikalni empirizam]], prema kojem neposredno iskustvo predstavlja osnovu filozofskog proučavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

=== Kasniji život i smrt ===

Godine 1907. James se povukao s mjesta profesora na Harvardu, ali je nastavio intenzivno pisati i držati javna predavanja. Iste godine objavio je djelo ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam]]'', zasnovan na predavanjima koja je prethodno održao u [[Boston]]u i na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Godine 1908. održao je [[Hibbertova predavanja]] na [[Univerzitet Oxford|Oxfordu]], koja su 1909. objavljena kao djelo ''A Pluralistic Universe''. Godine 1909. objavio je i ''The Meaning of Truth'', u kojem je odgovarao na kritike svoje pragmatičke teorije istine. Njegovo posljednje veliko filozofsko djelo ostalo je nedovršeno zbog pogoršanja zdravlja; rukopis je nakon njegove smrti objavljen kao ''Some Problems of Philosophy''.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Tokom posljednjih godina života James je sve više patio od ozbiljnih srčanih tegoba, uključujući bolove u grudima i izražen umor. Njegovo zdravstveno stanje pogoršalo se 1909, a 1910. postalo je toliko teško da mu je svakodnevna fizička aktivnost predstavljala značajan napor. Ipak, nastavio je raditi na djelu ''Some Problems of Philosophy'' i održavati kontakte s kolegama i prijateljima.&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last1=Skrupskelis |editor-first1=Ignas K. |editor-last2=Berkeley |editor-first2=Elizabeth M. |title=The Correspondence of William James |volume=1–12 |publisher=University Press of Virginia |date=1992 |isbn=978-0-8139-1338-4 |url=https://archive.org/details/correspondenceof0000jame |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1910. James je otputovao u Evropu u potrazi za liječenjem. Nakon boravka u Engleskoj otputovao je u [[Pariz]], a zatim u [[Bad Nauheim]] u Njemačkoj, poznatom po liječenju srčanih bolesti. Liječenje nije dovelo do očekivanog poboljšanja. U jednom od svojih posljednjih pisama James je naveo da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava i da mu je dijagnostikovano proširenje [[aorta|aorte]]. Nakon boravka u Evropi, James i njegova supruga Alice vratili su se u Sjedinjene Američke Države preko Kanade. U Chocoruu u [[New Hampshire|New Hampshireu]] stigli su 19. augusta 1910.&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot; /&gt;

Jamesovo zdravstveno stanje se naglo pogoršalo nakon povratka. Umro je 26. augusta 1910. u svojoj ljetnoj kući u [[Chocorua, New Hampshire|Chocorui]], u 68. godini života. Prema porodičnoj korespondenciji, u posljednjim trenucima uz njega su bili supruga Alice i brat [[Henry James]].&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardDeath&quot;&gt;{{cite web |title=William James: Life is in the Transitions |website=Houghton Library, Harvard University |url=http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-url=https://wayback.archive-it.org/5456/20180606140043/http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-date=6. 6. 2018 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sahranjen je u porodičnoj grobnici na [[groblje &quot;Cambridge&quot;|groblju &quot;Cambridge&quot;]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu, Massachusetts]]. Nakon njegove smrti objavljena su i neka djela koja je ostavio u rukopisu ili koja je ranije pripremio za objavljivanje. ''Some Problems of Philosophy'' objavljeno je 1911, a iste godine objavljena je i zbirka ''Memories and Studies''. ''Essays in Radical Empiricism'' objavljena je 1912, čime su njegovi kasniji filozofski radovi nastavili utjecati na razvoj američkog pragmatizma i filozofije.&lt;ref name=&quot;HarvardDeath&quot;/&gt;

== Filozofija ==

=== Pragmatizam ===
{{Također pogledajte|Pragmatizam}}

William James bio je jedan od najvažnijih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji se razvio u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. stoljeća. Pragmatizam je nastao u raspravama filozofa i intelektualaca okupljenih oko tzv. [[Metafizički klub|Metafizičkog kluba]] na Harvardu oko 1870. Među njegovim najvažnijim ranim predstavnicima bili su [[Charles Sanders Peirce]] i James, pri čemu je Peirce prvi sistematski formulisao pragmatičku metodu, dok ju je James kasnije razvio u širu filozofsku koncepciju i značajno doprinio njenoj popularizaciji.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=Legg |first1=Catherine |last2=Hookway |first2=Christopher |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |title=Pragmatism |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/pragmatism/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je svoje pragmatističko stanovište prvi put javno izrazio 1898. u predavanju ''Philosophical Conceptions and Practical Results'', održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]]. Svoja shvatanja je potom razvio u nizu predavanja održanih 1905–1907, koja je 1907. objavio u knjizi ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam: novo ime za neke stare načine mišljenja]]'' ({{en|Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking}}).&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking |publisher=Longmans, Green, and Co. |date=1907 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5116/pg5116-images.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je pragmatizam prvenstveno predstavio kao filozofsku metodu za razjašnjavanje pojmova i rješavanje filozofskih sporova. Prema toj metodi, značenje neke ideje ili pojma treba razmatrati kroz njegove moguće praktične posljedice. Ako se dvije naizgled suprotstavljene filozofske tvrdnje ni u jednom mogućem iskustvu ili djelovanju ne razlikuju, rasprava o njima može biti samo prividna. Pragmatička metoda zato nastoji utvrditi kakvu bi razliku u iskustvu, očekivanjima ili djelovanju proizvelo prihvatanje jedne, odnosno druge mogućnosti.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

James je pragmatizam smatrao posredničkim pristupom između [[empirizam|empirizma]] i [[racionalizam|racionalizma]]. Empirizam je povezivao s naglašavanjem činjenica i iskustva, dok je racionalistički pristup povezivao s oslanjanjem na apstraktne principe, ideale i [[a priori i a posteriori|apriorno]] mišljenje. Smatrao je da filozofija ne treba birati između činjenica i ljudskih vrijednosti, nego da treba pronaći način da ih poveže. Pragmatizam je zato opisivao kao pristup koji istovremeno prihvata &quot;odanost činjenicama&quot; karakterističnu za empirizam i nastoji sačuvati ljudske vrijednosti, svrhe i mogućnost djelovanja.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

Za Jamesa filozofske teorije nisu prvenstveno pasivni opisi stvarnosti, nego [[instrumentalizam|instrumenti]] kojima se ljudi koriste u razumijevanju iskustva i rješavanju problema. Vrijednost neke ideje stoga se ne iscrpljuje njenom formalnom ili apstraktnom definicijom, nego se može ispitivati prema tome kako ona funkcioniše u iskustvu. Ovakav pristup povezao je Jamesov pragmatizam s njegovim širim [[empirizam|empirističkim]] usmjerenjem i kasnijom koncepcijom [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jamesov pragmatizam razlikovao se od Peirceove prvobitne formulacije pragmatizma. Dok je Peirce pragmatičku metodu prvenstveno razvio kao način razjašnjavanja značenja pojmova kroz njihove zamislive praktične posljedice, James ju je proširio na pitanja istine, religijskog vjerovanja, slobodne volje i drugih metafizičkih problema. Zbog tih razlika Peirce je kasnije za vlastitu verziju koristio izraz [[pragmaticizam]], kako bi je razlikovao od Jamesove šire koncepcije.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jedna od karakterističnih Jamesovih primjena pragmatičke metode jeste njegovo razmatranje naizgled nerješivih metafizičkih sporova. U ''Pragmatizmu'' je, između ostalog, naveo primjer čovjeka koji pokušava obići vjevericu koja se kreće oko stabla. Zamislio je vjevericu koja se drži za jednu stranu stabla, dok čovjek pokušava obići stablo kako bi je ugledao. Vjeverica se istovremeno kreće oko stabla tako da između nje i čovjeka stalno ostaje deblo, pa se postavlja pitanje da li čovjek u tom slučaju &quot;obilazi vjevericu&quot;. James je smatrao da odgovor zavisi od značenja izraza &quot;obilaziti&quot;. Ako se pod tim podrazumijeva da čovjek zauzima položaje s različitih strana stabla u odnosu prema vjeverici, tada je odgovor potvrdan; ako se podrazumijeva da čovjek zauzima položaje ispred, iza i sa strane vjeverice, tada nije. James je time želio pokazati da se dio filozofskih sporova može riješiti razjašnjavanjem stvarnih praktičnih razlika koje stoje iza različitih formulacija problema.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

Pragmatizam je kod Jamesa povezan i s [[falibilizam|falibilističkim]] shvatanjem ljudskog znanja. Ljudska vjerovanja nisu nepogrešiva, pa cilj spoznaje nije dostizanje apsolutne izvjesnosti, nego razvijanje načina istraživanja koji omogućavaju provjeravanje, ispravljanje i poboljšavanje vjerovanja. U tom smislu pragmatizam ne znači odbacivanje istine niti tvrdnju da je svako vjerovanje jednako dobro ako je korisno; James je smatrao da se istinitost vjerovanja mora razumjeti u odnosu prema iskustvu, njegovoj provjeri i njegovom uklapanju u druge dijelove našeg iskustva.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Capps |first=John |editor-last1=Zalta |editor-first1=Edward N. |editor-last2=Nodelman |editor-first2=Uri |title=The Pragmatic Theory of Truth |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2023 |url=https://plato.stanford.edu/entries/truth-pragmatic/ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je pragmatizam primjenjivao i na pitanja religije. Smatrao je da religijska vjerovanja ne treba procjenjivati isključivo na osnovu apstraktnih filozofskih dokaza, nego i prema njihovoj ulozi u konkretnom ljudskom iskustvu. Ovaj aspekt njegovog pragmatizma posebno je došao do izražaja u njegovom shvatanju religijskog iskustva i u djelu ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' (1902).&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jamesov pragmatizam imao je velik utjecaj na kasniji razvoj američke filozofije. Njegove ideje snažno su utjecale na [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge filozofe pragmatističke tradicije, a u 20. stoljeću obnovljeno zanimanje za Jamesa doprinijelo je razvoju [[neopragmatizam|neopragmatizma]], posebno kroz djela filozofa kao što su [[Richard Rorty]] i [[Hilary Putnam]].&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

==== &quot;Gotovinska vrijednost&quot; ====

James je za objašnjenje pragmatičkog značenja ideja koristio izraz &quot;gotovinska vrijednost&quot; ({{en|cash value}}). Pod tim izrazom nije podrazumijevao novčanu vrijednost u doslovnom smislu, nego praktični značaj koji neka ideja, pojam ili vjerovanje ima u iskustvu. Prema pragmatičkoj metodi, razumjeti neki pojam znači utvrditi kakve bi praktične posljedice njegovo prihvatanje imalo, odnosno kakvu bi razliku napravilo u iskustvu i djelovanju.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;

James je smatrao da pragmatička metoda ne treba završavati samom definicijom pojma. Nakon što se utvrdi njegovo značenje, pojam treba posmatrati kao sredstvo koje se koristi u toku iskustva i istraživanja. Teorije, prema tome, nisu &quot;odgovori na zagonetke&quot; koji omogućavaju da se potraga za objašnjenjem zaustavi, nego instrumenti pomoću kojih ljudi usmjeravaju mišljenje, istraživanje i djelovanje. Njihova vrijednost može se procjenjivati prema tome kako funkcionišu u iskustvu i kakve posljedice proizvode.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;

U tom smislu, &quot;gotovinska vrijednost&quot; predstavlja praktičnu stranu Jamesovog shvatanja značenja. Kada se za neku ideju utvrdi šta ona mijenja u iskustvu, koje posljedice ima za očekivanja i djelovanje i kako se povezuje s drugim iskustvima, time se pokazuje njen stvarni filozofski značaj. Ako dvije različite formulacije ne proizvode nikakvu razliku u mogućem iskustvu ili djelovanju, njihova prividna razlika nema značajan pragmatički sadržaj.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot; /&gt;

Pojam &quot;gotovinske vrijednosti&quot; povezan je i s Jamesovim shvatanjem teorija kao instrumenata. On je pragmatizam suprotstavljao filozofskom pristupu koji teorije tretira kao konačna rješenja metafizičkih problema. Umjesto toga, teorije treba posmatrati kao sredstva koja omogućavaju da se iskustvo bolje razumije, da se različiti njegovi dijelovi povežu i da se djelovanje učini uspješnijim. U tom smislu, praktična vrijednost neke ideje ne sastoji se samo u neposrednoj koristi, nego u njenoj sposobnosti da čovjeku omogući pouzdano snalaženje u iskustvu.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot; /&gt;

Ovo shvatanje predstavlja važnu vezu između Jamesove pragmatičke metode i njegove teorije istine. Dok se &quot;gotovinska vrijednost&quot; odnosi na praktični značaj ideja i pojmova, James je istinitost vjerovanja povezao s načinom na koji se ona potvrđuju u iskustvu i omogućavaju uspješno snalaženje u njemu. Njegova teorija istine zbog toga je kasnije često tumačena kao svođenje istine na korisnost, iako je takvo tumačenje previše pojednostavljeno.&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot; /&gt;

James je kasnije posebno naglasio da izraz &quot;gotovinska vrijednost&quot; ne treba shvatiti kao svođenje istine ili filozofske vrijednosti ideje na novčanu korist ili lični interes. U ''The Meaning of Truth'' odgovorio je na upravo takve kritike i pojasnio da izraz &quot;praktično&quot; ima šire značenje: odnosi se na način na koji ideja funkcioniše u iskustvu, uključujući i teorijske, intelektualne i praktične posljedice. &quot;Gotovinska vrijednost&quot; je stoga metafora za ono što neka ideja stvarno čini u iskustvu, a ne mjera njene materijalne korisnosti.&lt;ref name=&quot;JamesMeaningTruth1909&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Meaning of Truth: A Sequel to 'Pragmatism' |publisher=Longmans, Green, and Co. |location=New York |year=1909 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5117/pg5117-images.html |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=James |first=William |editor-last=James |editor-first=Henry |title=The Letters of William James |volume=1 |publisher=The Atlantic Monthly Press |date=1920 |url=https://www.gutenberg.org/files/40307/40307-h/40307-h.htm}}
* {{cite book |last=Richardson |first=Robert D. |title=William James: In the Maelstrom of American Modernism: a Biography |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |date=2006 |isbn=978-0-618-91989-5 |url=https://books.google.com.my/books?id=bZsKAIrzW4EC}}
* {{cite web |last=Cherry |first=Kendra |title=William James Biography and Impact on Psychology: The Father of American Psychology |website=Verywell Mind |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/william-james-biography-1842-1910-2795545}}

{{William James}}
{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:James, William}}
[[Kategorija:William James| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1842.]]
[[Kategorija:Umrli 1910.]]
[[Kategorija:Biografije, New York City]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]
[[Kategorija:Metafizičari]]
[[Kategorija:Filozofi religije]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Psiholozi religije]]
[[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]]</text>
      <sha1>larhfpoqb60spfet3up681ly7lbza9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536756</id>
    <revision>
      <id>3923553</id>
      <parentid>3923391</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T14:57:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3923553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4351" sha1="j9wiavbza0hksjts53v3aedhvgp1n6p" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=7
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=3
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>j9wiavbza0hksjts53v3aedhvgp1n6p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923669</id>
      <parentid>3923553</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3923669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="2h58sc7zarxhyh70sj1x4jpt9n03gmf" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=5
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]]|boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>2h58sc7zarxhyh70sj1x4jpt9n03gmf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveti Eustahije (ostrvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536818</id>
    <revision>
      <id>3923400</id>
      <timestamp>2026-09-01T12:32:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa en.wiki. Dorada slijedi nešto kasnije.</comment>
      <origin>3923400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66399" sha1="dd7vtzmaf3uobyrecify95ylp92ye99" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u[[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.'''&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt;''' Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Koot|first=Christian J.|title=Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713|date=2011|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-4882-5|pages=143}}&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021.|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021.|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021.|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=cs1|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; {{anchor|Demography}}

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016. godine]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>dd7vtzmaf3uobyrecify95ylp92ye99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923402</id>
      <parentid>3923400</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66400" sha1="5ffgyhd841yw60zrlt28tyxrbsak28z" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.'''&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt;''' Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Koot|first=Christian J.|title=Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713|date=2011|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-4882-5|pages=143}}&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021.|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021.|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021.|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=cs1|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; {{anchor|Demography}}

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016. godine]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>5ffgyhd841yw60zrlt28tyxrbsak28z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923403</id>
      <parentid>3923402</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T12:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66393" sha1="cf5tj7scpg8ihfzrj98ojqq5vjdxbmf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.'''&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt;''' Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Koot|first=Christian J.|title=Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713|date=2011|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-4882-5|pages=143}}&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021.|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021.|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021.|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=cs1|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; {{anchor|Demography}}

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>cf5tj7scpg8ihfzrj98ojqq5vjdxbmf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923416</id>
      <parentid>3923403</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:21:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene, ugl. referenci.</comment>
      <origin>3923416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66339" sha1="1v9hlgtdklb5yz4xg27dal6p39j5d6t" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Koot|first=Christian J.|title=Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713|date=2011|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-4882-5|pages=143}}&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021.|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=cs1|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; {{anchor|Demography}}

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>1v9hlgtdklb5yz4xg27dal6p39j5d6t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923417</id>
      <parentid>3923416</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sređene sve reference.</comment>
      <origin>3923417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66391" sha1="i6j0gm6mx0oshuujrxfkeq0as5xe1ui" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref name=&quot;Kandle1985&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; {{anchor|Demography}}

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>i6j0gm6mx0oshuujrxfkeq0as5xe1ui</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923418</id>
      <parentid>3923417</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66344" sha1="n8o17yehb3tqtgq5sos7qc4u0wbvwnr" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025.}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>n8o17yehb3tqtgq5sos7qc4u0wbvwnr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923419</id>
      <parentid>3923418</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:27:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66343" sha1="f070rws1wmjetmg788onqnm3z6jyxkz" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref name=&quot;DailyHerald1848&quot; /&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>f070rws1wmjetmg788onqnm3z6jyxkz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923420</id>
      <parentid>3923419</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:31:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zamijenjena referenca koja se nije dala uredit.</comment>
      <origin>3923420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66594" sha1="j9f4d2wtrcs5t25vmdg4npor7v411ty" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|last=Department|first=Graphics|date=13. 6. 2023|website=The Daily Herald|language=en-gb|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist|group=Note}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>j9f4d2wtrcs5t25vmdg4npor7v411ty</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923421</id>
      <parentid>3923420</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T13:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Sređen donji dio članka.</comment>
      <origin>3923421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66583" sha1="08f0bi7mupr2pneucz5tsceera9atr7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|last=Department|first=Graphics|date=13. 6. 2023|website=The Daily Herald|language=en-gb|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa]
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>08f0bi7mupr2pneucz5tsceera9atr7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923601</id>
      <parentid>3923421</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:38:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67114" sha1="hgxa936ayd9wqk01vcx18x2ybnmsodp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118010613/https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|last=Department|first=Graphics|date=13. 6. 2023|website=The Daily Herald|language=en-gb|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front|access-date=1. 9. 2026|archive-date=19. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230119102456/https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802013807/http://www.statiapark.org/ |date=2. 8. 2008 }}
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>hgxa936ayd9wqk01vcx18x2ybnmsodp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sveti Eustahije (ostrvo)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536819</id>
    <revision>
      <id>3923406</id>
      <timestamp>2026-09-01T12:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George Tupou I</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536820</id>
    <revision>
      <id>3923551</id>
      <timestamp>2026-09-01T14:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vladar | Ime                   = George Tupou I | Naslov                = kralj Tonge | Slika                 = [[Datoteka:George_Tupou_I,_c._1880s.jpg|200px|opis]] | Opis slike            = George Tupou I. (oko 1880.) | Vladavina             = 4. decembar. 1845 – 18. februar. 1893. | Krunidba              =  | Ustoličenje           =  | Titule                =  | Prethodnik            = [[Laufilitonga]] | Nasljednik            = [[George Tupou II]] | Prestolo...</comment>
      <origin>3923551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3788" sha1="p59e7ouq2xlfan9enqoywcgobqtwh15" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = George Tupou I
| Naslov                = kralj Tonge
| Slika                 = [[Datoteka:George_Tupou_I,_c._1880s.jpg|200px|opis]]
| Opis slike            = George Tupou I. (oko 1880.)
| Vladavina             = 4. decembar. 1845 – 18. februar. 1893.
| Krunidba              = 
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Laufilitonga]]
| Nasljednik            = [[George Tupou II]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = [[Sālote Lupepauʻu]]
| Djeca                 = wikipovezano ime djeteta&lt;br /&gt;wikipovezano ime drugog djeteta itd.
| Dinastija             = [[Tupou]]
| Himna                 = vladareve himne
| Otac                  = [[Tupoutoʻa]]
| Majka                 = [[Hoamofaleono]]
| Datum rođenja         = {{Datum rođenja|1797|12|04}}
| Mjesto rođenja        = [[Niuʻui]], [[Lifuka]]
| Datum smrti           = {{Datum smrti i godine|1893|02|18|1797|12|04}}
| Mjesto smrti          = [[Nukuʻalofa]], [[Tongatapu]]
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = 
| Grb                   = 
}}

'''George Tupou I''' (tonganski: ''Siaosi Tupou I.''); rođen 4. decembra 1797. u [[Niuʻui]], [[Lifuka]], [[Haʻapai]];  18. februara 1893. u [[Nukuʻalofa]], [[Tongatapu]]) bio je kralj [[Tonga|Tonge]] od 4. novembra 1845.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mic.gov.to/royaltynobility|format=html|title=Tonga Ministry of Information &amp; Communication|website=mic.gov.to|accessdate=30. 8. 2026 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130313035450/http://www.mic.gov.to/royaltynobility|archivedate=2013-03-13|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; do smrti 18. februara 1893. Prije nego što je prisvojio ovo ime, zvao se ''Taufaʻahau'' i nosio je najvišu tongansku titulu ''Tuʻi Kanokupolu''.

== Biografija ==
Taufaʻahau je naslijedio svog oca kao vladar (&quot;Tuʻi Haʻapai&quot;) tonganskog arhipelaga [[Haʻapai]]. U bitci kod Velate, na otoku [[Lifuka]], porazio je [[Laufilitonga]], Tuʻi Tonga, 1826. Prešao je na kršćanstvo 1831. Godine 1833. uspio je od svog tasta preuzeti i vlast (Tuʻi Vavaʻu) nad tonganskim otokom [[Vavaʻu]]. Uz pomoć misionarke [[Shirley Waldemar Baker|Shirley Baker]], formulirao je temeljne zakone za Vavaʻu i Haʻapai 1839, po uzoru na zapadne primjere.

Godine 1845. Taufaʻahau je naslijedio titulu 19. Tuʻi Kanokupolua i postao, uz posljednjeg Tuʻi Tongu, Fatafehi Laufilitonga, najmoćniji čovjek u Tongi. Iste godine osnovao je Kraljevinu Tongu i postao kralj George Tupou I.

Otpor drugih tonganskih vođa doveo je do preoblikovanja zakona 1850, stvaranjem savjetodavne skupštine - &quot;fakataha&quot; - u kojoj su tradicionalni vođe trebali savjetovati kralja. Godine 1862. zakoni su ponovno izmijenjeni: &quot;Edikt o emancipaciji&quot; oslobodio je obične Tongance ovisnosti o tradicionalnim tonganskim vođama. Kada je &quot;Tuʻi Tonga&quot; umro bez nasljednika 9. decembra 1865, više nije bilo prikladnog suparnika za vlast, pa je kralj George Tupou I. 16. septembra 1875. proglasio [[Ustav Kraljevine Tonge]], po uzoru na britanski ustav.

Dana 1. novembra 1876. [[Njemačko Carstvo]] sklopilo je ugovor o prijateljstvu s Tongom, koji je, između ostalog, ratnim brodovima obje zemlje omogućio pristup međusobnim lukama. Britanska politika to je vidjela kao korak prema tome da Tonga postane kolonija. George Tupou I. iskoristio je rivalstvo između dviju evropskih sila kako bi osigurao neovisnost Tonge.

Umro je 18. februara 1893. u [[Nukuʻalofi]], [[Tongatapu]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|George Tupou I}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Tongoanski kraljevi}}

{{DEFAULTSORT:George Tupou 01}}
[[Kategorija:Tongoanski kraljevi]]
[[Kategorija:Biografije, Tongatapu]]
[[Kategorija:Rođeni 1797.]]
[[Kategorija:Umrli 1893.]]</text>
      <sha1>p59e7ouq2xlfan9enqoywcgobqtwh15</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923555</id>
      <parentid>3923551</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T15:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3722" sha1="lrl7jc8hhiqdlv185ajske16q6hkcpj" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = George Tupou I
| Naslov                = kralj Tonge
| Slika                 = [[Datoteka:George_Tupou_I,_c._1880s.jpg|200px|opis]]
| Opis slike            = George Tupou I. (oko 1880.)
| Vladavina             = 4. decembar. 1845 – 18. februar. 1893.
| Krunidba              = 
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Laufilitonga]]
| Nasljednik            = [[George Tupou II]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = [[Sālote Lupepauʻu]]
| Djeca                 = 
| Dinastija             = [[Tupou]]
| Himna                 = vladareve himne
| Otac                  = [[Tupoutoʻa]]
| Majka                 = [[Hoamofaleono]]
| Datum rođenja         = {{Datum rođenja|1797|12|04}}
| Mjesto rođenja        = [[Niuʻui]], [[Lifuka]]
| Datum smrti           = {{Datum smrti i godine|1893|02|18|1797|12|04}}
| Mjesto smrti          = [[Nukuʻalofa]], [[Tongatapu]]
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = 
| Grb                   = 
}}

'''George Tupou I''' (tonganski: ''Siaosi Tupou I.''); rođen 4. decembra 1797. u [[Niuʻui]], [[Lifuka]], [[Haʻapai]];  18. februara 1893. u [[Nukuʻalofa]], [[Tongatapu]]) bio je kralj [[Tonga|Tonge]] od 4. novembra 1845.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mic.gov.to/royaltynobility|format=html|title=Tonga Ministry of Information &amp; Communication|website=mic.gov.to|accessdate=30. 8. 2026 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130313035450/http://www.mic.gov.to/royaltynobility|archivedate=2013-03-13|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; do smrti 18. februara 1893. Prije nego što je prisvojio ovo ime, zvao se ''Taufaʻahau'' i nosio je najvišu tongansku titulu ''Tuʻi Kanokupolu''.

== Biografija ==
Taufaʻahau je naslijedio svog oca kao vladar (&quot;Tuʻi Haʻapai&quot;) tonganskog arhipelaga [[Haʻapai]]. U bitci kod Velate, na otoku [[Lifuka]], porazio je [[Laufilitonga]], Tuʻi Tonga, 1826. Prešao je na kršćanstvo 1831. Godine 1833. uspio je od svog tasta preuzeti i vlast (Tuʻi Vavaʻu) nad tonganskim otokom [[Vavaʻu]]. Uz pomoć misionarke [[Shirley Waldemar Baker|Shirley Baker]], formulirao je temeljne zakone za Vavaʻu i Haʻapai 1839, po uzoru na zapadne primjere.

Godine 1845. Taufaʻahau je naslijedio titulu 19. Tuʻi Kanokupolua i postao, uz posljednjeg Tuʻi Tongu, Fatafehi Laufilitonga, najmoćniji čovjek u Tongi. Iste godine osnovao je Kraljevinu Tongu i postao kralj George Tupou I.

Otpor drugih tonganskih vođa doveo je do preoblikovanja zakona 1850, stvaranjem savjetodavne skupštine - &quot;fakataha&quot; - u kojoj su tradicionalni vođe trebali savjetovati kralja. Godine 1862. zakoni su ponovno izmijenjeni: &quot;Edikt o emancipaciji&quot; oslobodio je obične Tongance ovisnosti o tradicionalnim tonganskim vođama. Kada je &quot;Tuʻi Tonga&quot; umro bez nasljednika 9. decembra 1865, više nije bilo prikladnog suparnika za vlast, pa je kralj George Tupou I. 16. septembra 1875. proglasio [[Ustav Kraljevine Tonge]], po uzoru na britanski ustav.

Dana 1. novembra 1876. [[Njemačko Carstvo]] sklopilo je ugovor o prijateljstvu s Tongom, koji je, između ostalog, ratnim brodovima obje zemlje omogućio pristup međusobnim lukama. Britanska politika to je vidjela kao korak prema tome da Tonga postane kolonija. George Tupou I. iskoristio je rivalstvo između dviju evropskih sila kako bi osigurao neovisnost Tonge.

Umro je 18. februara 1893. u [[Nukuʻalofi]], [[Tongatapu]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|George Tupou I}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Tongoanski kraljevi}}

{{DEFAULTSORT:George Tupou 01}}
[[Kategorija:Tongoanski kraljevi]]
[[Kategorija:Biografije, Tongatapu]]
[[Kategorija:Rođeni 1797.]]
[[Kategorija:Umrli 1893.]]</text>
      <sha1>lrl7jc8hhiqdlv185ajske16q6hkcpj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:George Tupou I</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536821</id>
    <revision>
      <id>3923552</id>
      <timestamp>2026-09-01T14:57:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tongoanski kraljevi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536822</id>
    <revision>
      <id>3923554</id>
      <timestamp>2026-09-01T14:58:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navbox | name       = Tongoanski kraljevi | title      = {{colored link|#FFFFFF|Lista Tongoanskih kraljva|Tongoanski kraljevi}} | listclass  = hlist | image      = [[File:Coat of arms of Tonga.svg|60px|Coat of arms of Tonga]] | imageleft  = [[File:Royal Standard of Tonga.svg|100px|Royal Flag of Tonga]] | titlestyle = background:#002366;color:#FFFFFF;  | list1 = * [[George Tupou I]] * [[George Tupou II]] * [[Sālote Tupou III]] * [[Tāufaʻāhau Tupou IV]] * George Tupou V...</comment>
      <origin>3923554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="762" sha1="q4enlmnnfy0qnkgw5vko87rbxnh29ed" xml:space="preserve">{{Navbox
| name       = Tongoanski kraljevi
| title      = {{colored link|#FFFFFF|Lista Tongoanskih kraljva|Tongoanski kraljevi}}
| listclass  = hlist
| image      = [[File:Coat of arms of Tonga.svg|60px|Coat of arms of Tonga]]
| imageleft  = [[File:Royal Standard of Tonga.svg|100px|Royal Flag of Tonga]]
| titlestyle = background:#002366;color:#FFFFFF;

| list1 =
* [[George Tupou I]]
* [[George Tupou II]]
* [[Sālote Tupou III]]
* [[Tāufaʻāhau Tupou IV]]
* [[George Tupou V]]
* [[Tupou VI]]

}}&lt;noinclude&gt;

{{Documentation|content=
{{collapsible option}}

&lt;!-- [[Category:Tonga political leader navigational boxes]]
[[Category:Asian royalty and nobility navigational boxes|Tonga]]
[[Category:Tonga politics and government templates‎]] --&gt;
}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>q4enlmnnfy0qnkgw5vko87rbxnh29ed</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923556</id>
      <parentid>3923554</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T15:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="742" sha1="lm6sd7vjhwnb1lgcre3bq2psy9qxpkq" xml:space="preserve">{{Navbox
| name       = Tongoanski kraljevi
| title      = [[Lista Tongoanskih kraljeva|Tongoanski kraljevi]]
| listclass  = hlist
| image      = [[File:Coat of arms of Tonga.svg|60px|Coat of arms of Tonga]]
| imageleft  = [[File:Royal Standard of Tonga.svg|100px|Royal Flag of Tonga]]
| titlestyle = background:#002366;color:#FFFFFF;

| list1 =
* [[George Tupou I]]
* [[George Tupou II]]
* [[Sālote Tupou III]]
* [[Tāufaʻāhau Tupou IV]]
* [[George Tupou V]]
* [[Tupou VI]]

}}&lt;noinclude&gt;

{{Documentation|content=
{{collapsible option}}

&lt;!-- [[Category:Tonga political leader navigational boxes]]
[[Category:Asian royalty and nobility navigational boxes|Tonga]]
[[Category:Tonga politics and government templates‎]] --&gt;
}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>lm6sd7vjhwnb1lgcre3bq2psy9qxpkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ubistvo starog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536824</id>
    <redirect title="Napad na svadbu u Sarajevu" />
    <revision>
      <id>3923573</id>
      <timestamp>2026-09-01T18:34:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Napad na svadbu u Sarajevu]]</comment>
      <origin>3923573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="4ee5nu4a9bqe1ui8rv2wnycyv3oy4s7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Napad na svadbu u Sarajevu]]</text>
      <sha1>4ee5nu4a9bqe1ui8rv2wnycyv3oy4s7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Medicinsko upozorenje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536825</id>
    <revision>
      <id>3923575</id>
      <timestamp>2026-09-01T18:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Šablon za medicinske tekstove (upozorenje)</comment>
      <origin>3923575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="565" sha1="fmoywdd490pmpnrlemobp2f1nt7cen1" xml:space="preserve">&lt;div id=&quot;spoiler&quot; style=&quot;border-top:2px solid #DDDDDD; border-bottom: 2px solid #DDDDDD; margin: 10px 0; font-size:90%; text-align:left; padding-left:3px;&quot;&gt;
  &lt;table cellpadding=&quot;5&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;&gt;
    &lt;tr&gt;
      &lt;td&gt;[[Slika:Esculaap2.png|30px]]&lt;/td&gt;
      &lt;td&gt;{{Nowrap|Molimo pročitajte [[Wikipedija:Wikipedija ne daje medicinske savjete|'''''upozorenje o korištenju medicinskih informacija''''']].}}&lt;br /&gt;Ne provodite liječenje bez savjetovanja s ljekarom!&lt;/td&gt;
    &lt;/tr&gt;
  &lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Medicinski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fmoywdd490pmpnrlemobp2f1nt7cen1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923576</id>
      <parentid>3923575</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T18:39:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3923576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="563" sha1="mpf63nafjqxqjx37xmg83r1mnj3i72k" xml:space="preserve">&lt;div id=&quot;spoiler&quot; style=&quot;border-top:2px solid #DDDDDD; border-bottom: 2px solid #DDDDDD; margin: 10px 0; font-size:90%; text-align:left; padding-left:3px;&quot;&gt;
  &lt;table cellpadding=&quot;5&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;&gt;
    &lt;tr&gt;
      &lt;td&gt;[[Slika:Esculaap2.png|30px]]&lt;/td&gt;
      &lt;td&gt;{{Nowrap|Molimo pročitajte [[Wikipedija:Wikipedija ne daje medicinske savjete|'''''upozorenje o korištenju medicinskih informacija''''']].}}&lt;br /&gt;Ne provodite liječenje bez savjetovanja s ljekarom!&lt;/td&gt;
    &lt;/tr&gt;
  &lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Medicinski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mpf63nafjqxqjx37xmg83r1mnj3i72k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923577</id>
      <parentid>3923576</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T18:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Šablon:Upozorenje medicina]] na [[Šablon:Medicinsko upozorenje]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3923576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="563" sha1="mpf63nafjqxqjx37xmg83r1mnj3i72k" xml:space="preserve">&lt;div id=&quot;spoiler&quot; style=&quot;border-top:2px solid #DDDDDD; border-bottom: 2px solid #DDDDDD; margin: 10px 0; font-size:90%; text-align:left; padding-left:3px;&quot;&gt;
  &lt;table cellpadding=&quot;5&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;&gt;
    &lt;tr&gt;
      &lt;td&gt;[[Slika:Esculaap2.png|30px]]&lt;/td&gt;
      &lt;td&gt;{{Nowrap|Molimo pročitajte [[Wikipedija:Wikipedija ne daje medicinske savjete|'''''upozorenje o korištenju medicinskih informacija''''']].}}&lt;br /&gt;Ne provodite liječenje bez savjetovanja s ljekarom!&lt;/td&gt;
    &lt;/tr&gt;
  &lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Medicinski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mpf63nafjqxqjx37xmg83r1mnj3i72k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923581</id>
      <parentid>3923577</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:15:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="561" sha1="dew7js4awul12267c0lyioe6lhsdww0" xml:space="preserve">&lt;div id=&quot;spoiler&quot; style=&quot;border-top:2px solid #DDDDDD; border-bottom: 2px solid #DDDDDD; margin: 10px 0; font-size:90%; text-align:left; padding-left:3px;&quot;&gt;
  &lt;table cellpadding=&quot;5&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;&gt;
    &lt;tr&gt;
      &lt;td&gt;[[Slika:Esculaap2.png|30px]]&lt;/td&gt;
      &lt;td&gt;{{Nowrap|Molimo pročitajte [[Wikipedia:Wikipedia ne daje medicinske savjete|'''''upozorenje o korištenju medicinskih informacija''''']].}}&lt;br /&gt;Ne provodite liječenje bez savjetovanja s ljekarom!&lt;/td&gt;
    &lt;/tr&gt;
  &lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Medicinski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dew7js4awul12267c0lyioe6lhsdww0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Upozorenje medicina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536826</id>
    <redirect title="Šablon:Medicinsko upozorenje" />
    <revision>
      <id>3923578</id>
      <timestamp>2026-09-01T18:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Šablon:Upozorenje medicina]] na [[Šablon:Medicinsko upozorenje]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3923578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="290mwpekne5ysb8ffp6zkxalna5i3ng" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Medicinsko upozorenje]]</text>
      <sha1>290mwpekne5ysb8ffp6zkxalna5i3ng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536827</id>
    <revision>
      <id>3923582</id>
      <timestamp>2026-09-01T19:19:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Uz šablon:Medicinsko upozorenje</comment>
      <origin>3923582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2952" sha1="fcjwhryb8g4inm71tb3bef3oj90ltb0" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: x-large; padding:1em&quot;&gt;WIKIPEDIJA NE DAJE ZDRAVSTVENE NI PROFESIONALNE SAVJETE&lt;/div&gt;

Wikipedia sadrži članke o brojnim [[zdravlje|zdravstvenim]] i [[medicina|medicinskim]] temama, uključujući bolesti i poremećaje, simptome, dijagnostičke postupke, lijekove, liječenje, [[mentalno zdravlje]], [[psihologija|psihologiju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] i druge oblasti povezane sa zdravljem. Međutim, sadržaj Wikipedije namijenjen je '''isključivo u informativne i obrazovne svrhe''' i ne treba ga smatrati zamjenom za stručni savjet, pregled, dijagnozu ili liječenje.

Iako se nastoji osigurati da informacije budu zasnovane na pouzdanim i provjerljivim izvorima, '''ne postoji garancija da su sve informacije na Wikipediji potpune, tačne, aktuelne ili primjenjive na pojedinačni slučaj'''. Članke uređuju različiti saradnici, od kojih mnogi nisu stručnjaci u oblastima o kojima pišu, a sadržaj se može mijenjati bez prethodne najave. Čak i kada je određena informacija tačna i potkrijepljena pouzdanim izvorima, ona se ne mora odnositi na konkretnu osobu, njene simptome, zdravstveno stanje ili životne okolnosti.

Informacije o zdravlju '''ne mogu zamijeniti individualni stručni savjet ili procjenu'''. Za pitanja koja se odnose na vlastito zdravstveno stanje, simptome, dijagnozu, liječenje, primjenu lijekova ili mentalno zdravlje potrebno je obratiti se odgovarajuće kvalificiranom stručnjaku, kao što su [[ljekar]], [[stomatolog]], [[farmaceut]], [[medicinska sestra]] ili drugi zdravstveni radnik, odnosno, kada je to primjereno, [[psiholog]], [[psihoterapeut]] ili drugi odgovarajuće kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje.

'''Wikipedia nije ljekar, psiholog, psihoterapeut niti drugi zdravstveni ili stručni savjetnik.''' Informacije pronađene na Wikipediji ne treba koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije, niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Nijedan pojedinačni saradnik, administrator, programer, sponzor Wikipedije, [[Wikimedia Foundation|Fondacija Wikimedia]] niti druge osobe povezane s Wikipedijom ne preuzimaju odgovornost za posljedice nastale korištenjem informacija objavljenih na Wikipediji. Korištenje Wikipedije i njenih sadržaja odvija se u skladu s [[Wikimedia Foundation|uslovima korištenja]] i drugim pravilima i smjernicama projekta.

'''Ništa u člancima Wikipedije ili drugim projektima Fondacije Wikimedia ne treba tumačiti kao pružanje medicinskog, psihološkog, psihoterapijskog ili drugog profesionalnog savjeta, dijagnoze ili preporuke za liječenje.'''

Ako postoji mogućnost da je zdravstveno stanje ozbiljno ili hitno, informacije na Wikipediji ne treba koristiti kao zamjenu za neposredno obraćanje odgovarajućoj zdravstvenoj službi ili hitnoj medicinskoj pomoći.

[[Kategorija:Wikipedijina odricanja od odgovornosti]]</text>
      <sha1>fcjwhryb8g4inm71tb3bef3oj90ltb0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije</title>
    <ns>5</ns>
    <id>536828</id>
    <revision>
      <id>3923583</id>
      <timestamp>2026-09-01T19:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ novi odlomak</comment>
      <origin>3923583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="167" sha1="sbjydfjmsw9k8i3iyydeliifz7x15ph" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>sbjydfjmsw9k8i3iyydeliifz7x15ph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923590</id>
      <parentid>3923583</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:35:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="492" sha1="tsa01t3plvtfzhs51gc56tnr1670toq" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tsa01t3plvtfzhs51gc56tnr1670toq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923591</id>
      <parentid>3923590</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:37:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="720" sha1="f7soptp8jpbbq0dcoewhoap005x2h6l" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>f7soptp8jpbbq0dcoewhoap005x2h6l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923593</id>
      <parentid>3923591</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T19:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="970" sha1="l96w44gpyis7trmbkccmydxlbpee6bv" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>l96w44gpyis7trmbkccmydxlbpee6bv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923597</id>
      <parentid>3923593</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:04:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1298" sha1="s1hdtackpye16prsdjccmwwfp48pjow" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>s1hdtackpye16prsdjccmwwfp48pjow</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923599</id>
      <parentid>3923597</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T20:15:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1511" sha1="tika9jeldm60s3to6j1dic3gn6td3xq" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tika9jeldm60s3to6j1dic3gn6td3xq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923605</id>
      <parentid>3923599</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T21:19:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1847" sha1="14unwit4bvzmo81pxc88fs93phhsp12" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>14unwit4bvzmo81pxc88fs93phhsp12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923616</id>
      <parentid>3923605</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T23:03:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3384" sha1="dd5gpyyk049500obi26l529usvhs6bc" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>dd5gpyyk049500obi26l529usvhs6bc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923617</id>
      <parentid>3923616</parentid>
      <timestamp>2026-09-01T23:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4055" sha1="20uezf1iya7c0v6y55bikbyd9xz6ck0" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>20uezf1iya7c0v6y55bikbyd9xz6ck0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923657</id>
      <parentid>3923617</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T06:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4961" sha1="mcp6c91gio6clxf3nlhsjpxlpexbgop" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>mcp6c91gio6clxf3nlhsjpxlpexbgop</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923666</id>
      <parentid>3923657</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T07:10:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5259" sha1="7m7msskabx99vgf2qhym3cn1y659mjd" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Panasko, hvala velika na pojašnjenjenju. Postavim na Čaršiju da se prodiskutuje, jer smatram da je ovako napisano šire i uključuje naš zdravstveni sistem. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:10, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>7m7msskabx99vgf2qhym3cn1y659mjd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923696</id>
      <parentid>3923666</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:50:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6764" sha1="t3bjg1aa53xspkg48v2fjvr2t24lhmj" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Panasko, hvala velika na pojašnjenjenju. Postavim na Čaršiju da se prodiskutuje, jer smatram da je ovako napisano šire i uključuje naš zdravstveni sistem. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:10, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Dobro da se i ovo protabirilo. Prvo da se izvinim zbog tona prethodne poruke kolegici. Sad kad čitam djeluje malo strožije neko što sam mislio, pa dugujem obrazloženje: Razmišljah u pravcu da se pravila na Wikipediji donose i mijenjaju zajednički, ako ne među administratorima, onda kroz opći konsenzus. Ne u smislu da su administratori nekako povlašteni, više u pravcu da su pitanja procedure i provjere njihov fah/dužnost. Znao sam da se slijede pravila sa en.wiki, ali ja otprilike kont'o da kad nema &quot;domaćih pravila&quot;, da mora neki &lt;u&gt;miting sa zvanicama&lt;/u&gt; da se organizuje, pa da se lupi od sto onim čekićem sudijskim i kaže USVOJENO, pa zato komentar kakav sam ostavio :D
::::::::I sam sam još prije ''i-ha-haj'' vidio da postoje neke zastarjele ili nedovoljno obrađene/ažurirane stvari kad su pravila u pitanju, rado bih ih i ja ispravio, bez dodavanja nečeg novog, pa nisam pip'o jer nisam bio siguran.
::::::::Tu mi je i bio problem s konkretnim slučajem, učinilo mi se da se ne radi samo o tehnikalijama nego o sadržajnom obogaćivanju; mogli su se lahko potkrasti nenamjerni propusti ili napraviti pravilo koje pravi problem umjesto što ga rješava. Malo sam se zaletio u procjeni koliko se treba prethodno usaglasiti. 🤷‍♂️
::::::::U svakom slučaju hvala na konkretnom objašnjenju, Panasko! &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 11:50, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>t3bjg1aa53xspkg48v2fjvr2t24lhmj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923698</id>
      <parentid>3923696</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:05:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7481" sha1="tk2i42acxa27glqj069k6iop42731ls" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Panasko, hvala velika na pojašnjenjenju. Postavim na Čaršiju da se prodiskutuje, jer smatram da je ovako napisano šire i uključuje naš zdravstveni sistem. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:10, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Dobro da se i ovo protabirilo. Prvo da se izvinim zbog tona prethodne poruke kolegici. Sad kad čitam djeluje malo strožije neko što sam mislio, pa dugujem obrazloženje: Razmišljah u pravcu da se pravila na Wikipediji donose i mijenjaju zajednički, ako ne među administratorima, onda kroz opći konsenzus. Ne u smislu da su administratori nekako povlašteni, više u pravcu da su pitanja procedure i provjere njihov fah/dužnost. Znao sam da se slijede pravila sa en.wiki, ali ja otprilike kont'o da kad nema &quot;domaćih pravila&quot;, da mora neki &lt;u&gt;miting sa zvanicama&lt;/u&gt; da se organizuje, pa da se lupi od sto onim čekićem sudijskim i kaže USVOJENO, pa zato komentar kakav sam ostavio :D
::::::::I sam sam još prije ''i-ha-haj'' vidio da postoje neke zastarjele ili nedovoljno obrađene/ažurirane stvari kad su pravila u pitanju, rado bih ih i ja ispravio, bez dodavanja nečeg novog, pa nisam pip'o jer nisam bio siguran.
::::::::Tu mi je i bio problem s konkretnim slučajem, učinilo mi se da se ne radi samo o tehnikalijama nego o sadržajnom obogaćivanju; mogli su se lahko potkrasti nenamjerni propusti ili napraviti pravilo koje pravi problem umjesto što ga rješava. Malo sam se zaletio u procjeni koliko se treba prethodno usaglasiti. 🤷‍♂️
::::::::U svakom slučaju hvala na konkretnom objašnjenju, Panasko! &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 11:50, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::::Sve uredu, svima nama nekada poruka koju napišemo može zvučati strožije nego nam je to namjera, zato i imamo pravilo Pretpostavite dobru namjeru, koji nažalost nije preveden, s en.wiki. U šablonu [[Šablon:Pravila i smjernice Wikipedije|Pravila i smjernice Wikipedije]] mogu se vidjeti koji nam sve nedostaju, naravno ne treba slijepo sve prevoditi ili kopirati, ali nam njihove smjernice služe kao polazna osnova. 
:::::::::Tulum u pravu si, pravila se donose konsenzusom zajednice, ali te to ne sprječava da neko pripremiš i predložiš neko pravilo na usvajanje, a isto se može i doraditi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:05, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tk2i42acxa27glqj069k6iop42731ls</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923700</id>
      <parentid>3923698</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:17:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7656" sha1="86vt8nxi6ez8oqtvnafkxhn8wfya3er" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Panasko, hvala velika na pojašnjenjenju. Postavim na Čaršiju da se prodiskutuje, jer smatram da je ovako napisano šire i uključuje naš zdravstveni sistem. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:10, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Dobro da se i ovo protabirilo. Prvo da se izvinim zbog tona prethodne poruke kolegici. Sad kad čitam djeluje malo strožije neko što sam mislio, pa dugujem obrazloženje: Razmišljah u pravcu da se pravila na Wikipediji donose i mijenjaju zajednički, ako ne među administratorima, onda kroz opći konsenzus. Ne u smislu da su administratori nekako povlašteni, više u pravcu da su pitanja procedure i provjere njihov fah/dužnost. Znao sam da se slijede pravila sa en.wiki, ali ja otprilike kont'o da kad nema &quot;domaćih pravila&quot;, da mora neki &lt;u&gt;miting sa zvanicama&lt;/u&gt; da se organizuje, pa da se lupi od sto onim čekićem sudijskim i kaže USVOJENO, pa zato komentar kakav sam ostavio :D
::::::::I sam sam još prije ''i-ha-haj'' vidio da postoje neke zastarjele ili nedovoljno obrađene/ažurirane stvari kad su pravila u pitanju, rado bih ih i ja ispravio, bez dodavanja nečeg novog, pa nisam pip'o jer nisam bio siguran.
::::::::Tu mi je i bio problem s konkretnim slučajem, učinilo mi se da se ne radi samo o tehnikalijama nego o sadržajnom obogaćivanju; mogli su se lahko potkrasti nenamjerni propusti ili napraviti pravilo koje pravi problem umjesto što ga rješava. Malo sam se zaletio u procjeni koliko se treba prethodno usaglasiti. 🤷‍♂️
::::::::U svakom slučaju hvala na konkretnom objašnjenju, Panasko! &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 11:50, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::::Sve uredu, svima nama nekada poruka koju napišemo može zvučati strožije nego nam je to namjera, zato i imamo pravilo Pretpostavite dobru namjeru, koji nažalost nije preveden, s en.wiki. U šablonu [[Šablon:Pravila i smjernice Wikipedije|Pravila i smjernice Wikipedije]] mogu se vidjeti koji nam sve nedostaju, naravno ne treba slijepo sve prevoditi ili kopirati, ali nam njihove smjernice služe kao polazna osnova. 
:::::::::Tulum u pravu si, pravila se donose konsenzusom zajednice, ali te to ne sprječava da neko pripremiš i predložiš neko pravilo na usvajanje, a isto se može i doraditi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:05, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::::Glavno pravilo na Wikipediji glasi da je sve podložno doradi. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>86vt8nxi6ez8oqtvnafkxhn8wfya3er</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923708</id>
      <parentid>3923700</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T11:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nepotrebno? */ odgovor</comment>
      <origin>3923708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8542" sha1="ssb7237nu9ociw7b9gog87xwckj769g" xml:space="preserve">== Nepotrebno? ==

Nisam siguran da nam ovo treba. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:25, 1 septembar 2026 (CEST)

:Nekako sam mišljenja da je uvijek dobro staviti tu napomenu za osjetljive medicinske i zdravstvene teme. Ljudi se vode onim što je napisano, pa ih je dobro usmjeravati na stručna mišljenja. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:35, 1 septembar 2026 (CEST)
:A napravljen je Šablon:Medicinska upozorenja u okviru kojeg je unutrašnji link na ovaj članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:37, 1 septembar 2026 (CEST)
::Ni taj nam ne treba, ima 5-6 godina kako smo ovo izbacili. I na en.wiki je isto stanje, vjerovatno smo kopirali njihove smjernice. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:50, 1 septembar 2026 (CEST)
:::OK, ako je takva situacija. Polazim iz perspektive psihologa, kod tekstova vezanih za simptome određenih mentalnih stanja. Ali ako je zajednica odlučila da se ne koristi, vjerovatno ima razlog. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:04, 1 septembar 2026 (CEST)
::::Ispravka. Ova nam stranica vjerovatno treba, ali {{tl|Medicinsko upozorenje}} ne koristimo. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:15, 1 septembar 2026 (CEST)
:::::Važi. Nisam upućena u te ranije izmjene, pa ako je tako najbolje da neko od administratora izbriše šablon, ali mi se čini bolji tekst ovaj što sam izmijenila jer obuhvata širi zdravstveni okvir. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:19, 1 septembar 2026 (CEST)
::::::Nisam siguran da li ste malo izletili iz svojih nadležnosti, a i ja ovim komentarom s vama :) Između sam &quot;upozorenja nikad dosta&quot; i &quot;ništa ne dirat&quot;. Kontam da se, ipak, ovdje nepotrebno detaljiše. Ostavit jedno pravilo i ne parčat ga na pojedinačne moguće hipotetičke situacije. Koliko pravilo samo po sebi ima težinu u praksi je još jedno dobro pitanje. Obrađuju se logične stvari koje se podrazumijevaju, a nepotrebno se proširuje pravilo. Pogledajte kako trenutno izgleda na en.wiki.
::::::Koliko vidim, nije samo premješten postojeći tekst na novu stranicu, nego je postojeće pravilo i sadržajno prošireno, bez vođene diskusije, te se nije povezalo na postojeća pravila cross wiki. Kod mijenjanja suštine postojećeg pravila nije pitanje samo uređivanja nego i pitanje konsenzusa. Nemojte to radit.
::::::To što neko ima stručnost u određenoj oblasti može bit korisno, al u raspravi, samo po sebi ne daje za pravo da se mijenjaju/proširuju pravila prema vlastitoj procjeni.
::::::Na kraju krajeva, u sadržaju pravila veću ulogu bi trebali imati administratori negoli mi. Možemo tu i tamo pomoći, al' ovakve stvari ne treba dirat napamet. Postoje procedure i zajednica za to. Ima i prečeg posla ako ćemo iskreno.
::::::Nisam čak ni siguran da je ovakav način izmjene pravila dozvoljen prema našim smjernicama i da li je dio prakse. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 01:03, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Nisam znala da to pravilo postoji na našoj Wikipediji. Prvo sam napravila šablon, pa misleći da ne postoji unutrašnji link za šablon napravila pravilo, koje jesam proširila iz razloga koje mogu i argumentovati, a osnovni je da medicinska stanja i dijagnostiku ne rade samo ljekari, nego i drugi stručnjaci, svako iz svoje oblasti. Prihvatam grešku da se trebala zajednica složiti, ali evo razloga zašto sam nenamjerno to učinila. Mada i dalje smatram da ga treba proširiti, ali naravno da ću uvažiti kompromis zajednice. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:21, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::Ne vidim osnovu po kojoj bilo ko od urednika Wikipedije ne bi mogao ili smio raditi na prevođenju pravila sa en.wiki na naš jezički projekt. Administratori nemaju posebna ovlaštenja da rade na nečemu u odnosu na druge korisnike, njihova je uloga, između ostalog, da provode pravila Wikipedije i koriste alate koji su im za to dostupni.
:::::::Dakle, u radu se vodite pravilom [[Wikipedia:Budite odlučni|Budite odlučni]], s tim da nakon što završite prijevod, na Čaršiji postavite poziv drugim korisnicima da se izjasne o prijedlogu. Na našem projektu postoji nepisano pravilo da slijedimo pravila engleske verzije projekta tamo gdje nemamo vlastito pravilo ili smjernicu.
:::::::Dakle, ne samo da možete raditi na ovome, nego ste itekako ohrabreni da to učinite.
:::::::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:09, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Panasko, hvala velika na pojašnjenjenju. Postavim na Čaršiju da se prodiskutuje, jer smatram da je ovako napisano šire i uključuje naš zdravstveni sistem. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:10, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::Dobro da se i ovo protabirilo. Prvo da se izvinim zbog tona prethodne poruke kolegici. Sad kad čitam djeluje malo strožije neko što sam mislio, pa dugujem obrazloženje: Razmišljah u pravcu da se pravila na Wikipediji donose i mijenjaju zajednički, ako ne među administratorima, onda kroz opći konsenzus. Ne u smislu da su administratori nekako povlašteni, više u pravcu da su pitanja procedure i provjere njihov fah/dužnost. Znao sam da se slijede pravila sa en.wiki, ali ja otprilike kont'o da kad nema &quot;domaćih pravila&quot;, da mora neki &lt;u&gt;miting sa zvanicama&lt;/u&gt; da se organizuje, pa da se lupi od sto onim čekićem sudijskim i kaže USVOJENO, pa zato komentar kakav sam ostavio :D
::::::::I sam sam još prije ''i-ha-haj'' vidio da postoje neke zastarjele ili nedovoljno obrađene/ažurirane stvari kad su pravila u pitanju, rado bih ih i ja ispravio, bez dodavanja nečeg novog, pa nisam pip'o jer nisam bio siguran.
::::::::Tu mi je i bio problem s konkretnim slučajem, učinilo mi se da se ne radi samo o tehnikalijama nego o sadržajnom obogaćivanju; mogli su se lahko potkrasti nenamjerni propusti ili napraviti pravilo koje pravi problem umjesto što ga rješava. Malo sam se zaletio u procjeni koliko se treba prethodno usaglasiti. 🤷‍♂️
::::::::U svakom slučaju hvala na konkretnom objašnjenju, Panasko! &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 11:50, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::::Sve uredu, svima nama nekada poruka koju napišemo može zvučati strožije nego nam je to namjera, zato i imamo pravilo Pretpostavite dobru namjeru, koji nažalost nije preveden, s en.wiki. U šablonu [[Šablon:Pravila i smjernice Wikipedije|Pravila i smjernice Wikipedije]] mogu se vidjeti koji nam sve nedostaju, naravno ne treba slijepo sve prevoditi ili kopirati, ali nam njihove smjernice služe kao polazna osnova. 
:::::::::Tulum u pravu si, pravila se donose konsenzusom zajednice, ali te to ne sprječava da neko pripremiš i predložiš neko pravilo na usvajanje, a isto se može i doraditi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:05, 2 septembar 2026 (CEST)
::::::::::Glavno pravilo na Wikipediji glasi da je sve podložno doradi. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 2 septembar 2026 (CEST)
:::::::::Hvala na izvinjenju, ali sam poruku shvatila više kao savjet iz kojeg sam nešto naučila, nego kao kritiku. Urednici koji su duže vrijeme na Wikipediji mogu imati značajan utjecaj na &quot;nove&quot; da se prilagode i prošire svoje znanje, a samim tim doprinesu sadržaju na Wikipediji. U ovome konkretnom slučaju, nisam sigurna kakav je zdravstveni sistem na engleskom govornom području, a pretpostavljam da nema puno psihologa koji rade na uređivanju tekstova i koji mogu obrazložiti domene psihologije kao nauke. Kroz svoj rad sam naučila da napomena nikada nije dosta i upućivanje osoba koje konzumiraju sadržaj na mišljenja stručnjaka u svim segmentima, ne samo kada je riječ o psihologiji. I na kraju da se zahvalim na svim komentarima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:55, 2 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ssb7237nu9ociw7b9gog87xwckj769g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikipedia ne daje medicinske savjete</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536829</id>
    <redirect title="Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije" />
    <revision>
      <id>3923586</id>
      <timestamp>2026-09-01T19:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Wikipedia:Wikipedia ne daje medicinske savjete]] na [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]: Standardizacija: Obuhvata sve stručnjake iz oblasti zdravstva</comment>
      <origin>3923586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88" sha1="dubm3ost6ihebqxwce6r8haw2muzipk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]</text>
      <sha1>dubm3ost6ihebqxwce6r8haw2muzipk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forro kreolski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536831</id>
    <revision>
      <id>3923639</id>
      <timestamp>2026-09-02T01:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa en.wiki + iščitavanje dostupnih radova. Gotov članak.</comment>
      <origin>3923639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12229" sha1="9fwkimvc1rf5xfnd8rx6ewpf85tx8em" xml:space="preserve">
{{Infokutija jezik
| ime = Forro kreolski jezik
| izvorno_ime = {{lang|cri|forro}}, {{lang|cri|santomense}}
| slika = Location São Tomé and Príncipe AU Africa.svg
| opis_slike = Položaj Sao Tomea i Principa
| regije =
| države = [[Sao Tome i Principe]]
| jezik1 = [[Portugalski kreolski jezik|Portugalski kreolski jezici]]
| jezik2 = Donja Gvineja
| jezik3 =
| jezik4 =
| jezik5 =
| etnički_govornici =
| govornici = {{sigfig|69900|2}}
| datum_izumiranja =
| datum_revitalizacije =
| predak =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| rani_oblici =
| standardni_oblici =
| dijalekti =
| sistem_pisanja =
| znakovni_jezik =
| podgrupe =
| služben =
| manjinski =
| regulatori =
| razvojno_tijelo =
| iso1 =
| iso2 =
| iso3 = cri
| iso5 =
| iso6 =
| linguasphere = 51-AAC-aca
| glottolog = saot1239
| elp =
| karta = Location São Tomé and Príncipe AU Africa.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Sao Tomea i Principa
| fusnote = Podaci o broju govornika odnose se na 1999. godinu.
}}

'''Forro kreolski jezik''' ({{lang|cri|forro}}), poznat i kao '''sãotomense''' ({{lang|cri|santomense}}), jeste [[portugalski jezik|portugalski]] kreolski jezik koji se govori u [[Sao Tome i Principe|Sao Tomeu i Principu]].&lt;ref&gt;Graham, Steve i Trina (10. 8. 2004). Web stranica. ''[https://www.sil.org/resources/publications/entry/9179 West Africa Lusolexed Creoles Word List File Documentation]'' (jezik: engleski). Objavljeno 10. 8. 2004. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

Ne treba ga miješati sa [[São Tomean Portuguese|sao-tomeanskim portugalskim]], nekreolizovanim oblikom portugalskog jezika kojim govori većina stanovništva Sao Tomea i Principa.&lt;ref&gt;Bouchard, Marie-Eve (2019). ResearchGate. ''[https://www.researchgate.net/publication/334786355_Language_shift_from_Forro_to_Portuguese_Language_ideologies_and_the_symbolic_power_of_Portuguese_on_Sao_Tome_Island Language shift from Forro to Portuguese: Language ideologies and the symbolic power of Portuguese on São Tomé Island]'' (jezik: engleski). Objavljeno 6. 2019. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
São Tomé je ostrvo u Gvinejskom zalivu koje su [[Portugalci]] otkrili oko 1470-71, a u trenutku dolaska Portugalaca bilo je nenaseljeno. Početkom 16. vijeka São Tomé je već bio važno središte trgovine robljem, dok je portugalska [[kolonizacija]] bila povezana i s razvojem plantažne privrede zasnovane na radu robova. Kontakt između Portugalaca i [[Robovlasništvo|porobljenih]] Afrikanaca koji su na ostrvo dovođeni iz različitih područja [[Afrika|Afrike]] stvorio je izrazito višejezično okruženje i potrebu za zajedničkim sredstvom [[Komunikacija|komunikacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apics-online.info/surveys/35|title=APiCS Online - Survey chapter: Santome|website=apics-online.info|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pretpostavlja se da je u tim okolnostima nastao pidžin, odnosno pojednostavljeni kontaktni jezik koji je omogućavao komunikaciju između različitih jezičkih zajednica. Prema jednoj od najzastupljenijih teorija o nastanku forra, taj se pidžin kasnije proširio i nativizirao, odnosno postao [[maternji jezik]] nove generacije govornika, čime nastaje kreolski jezik.&lt;ref&gt;[https://catedra.itcom.co.mz/storage/app/media/docs2/Construcoes%20ditransitivas%20no%20portugues%20de%20Sao%20Tome%20-%20pos-defesa.pdf CONSTRUÇÕES DITRANSITIVAS NO PORTUGUÊS DE SÃO TOMÉ  Rita Margarida Gamito Gonçalves.]&lt;/ref&gt; U početnoj fazi njegovog formiranja važnu ulogu imali su afrički jezici iz Kwa grupe, naročito jezici područja [[Benin|Benina]], dok su kasnije, tokom razvoja plantažnog sistema i dovođenja porobljenih ljudi iz [[Kongo|Konga]] i [[Angola|Angole]], u forro ušle i karakteristike jezika Bantu grupe, poput [[Kikong jezik|kikonga]] i [[Kimbundu jezik|kimbundua]].&lt;ref&gt;Ciccarella, Marta, Laurent, Romain, Szpiech, Zachary A., Patin, Etienne, Dessarps-Freichey, Françoise, Utgé, José, Lémée, Laure, Semo, Armando, Rocha, Jorge i Verdu, Paul (23. 10. 2024). Preprint. [https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11526973 ''Nested admixture during and after the Trans-Atlantic Slave Trade on the island of São Tomé'' (Složeno miješanje stanovništva tokom i nakon transatlantske trgovine robljem na ostrvu São Tomé)] (jezik: engleski). Objavljeno 23. 10. 2024. Pristupljeno 2. 9. 2026. doi: 10.1101/2024.10.21.619344.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cruz e Silva, Micael da (2025). Disertacija. ''[https://run.unl.pt/entities/publication/06ccebb6-7661-4d20-8556-7936e8c772a9 Proposta de didatização de Um confronto imaginado e uma profecia (Um auto do século XX), de Conceição Lima, para o contexto são-tomense]'' (Prijedlog didaktizacije djela &quot;Zamišljeni sukob i jedno proročanstvo&quot; (jezik: portugalski). Objavljeno 4. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt; Tako se pidžin proširio i nativizirao na ostrvu, čime je nastao proto-kreolski jezik iz kojeg se razvio savremeni santome, odnosno forro.

Razvoj kreolskog jezika bio je povezan i s kontaktom portugalskih muškaraca i afričkih žena. Djeca rođena iz tih odnosa predstavljala su jednu od važnih populacija kroz koju se kreolski jezik mogao prenijeti na novu generaciju. Mješoviti brakovi u ranom periodu naseljavanja bili su podsticani i od strane [[Spisak portugalskih kraljeva|portugalske krune]] kako bi se pospješilo naseljavanje ostrva. Usljed takvih društvenih i demografskih procesa, na São Toméu se razvila posebna zajednica mješovitog porijekla.

Kasnije je, pod pritiskom [[Nizozemska|Holandije]] i [[Francuske]], koje su nastojale zauzeti ostrvo, veliki broj portugalskih doseljenika napustio São Tomé. Djeca Portugalaca i afričkih žena s vremenom su zauzimala poseban društveni položaj i nisu se nužno smatrala ni Afrikancima ni robovima. Neka od njih dobila su status slobodnih odnosno punopravnih portugalskih građana. Pripadnici mješovitog porijekla koji nisu imali status portugalskih građana, a bili su slobodni, povezivani su s nazivom &quot;forro&quot;, koji je označavao oslobođenu osobu. Naziv se s vremenom počeo koristiti i za kreolski jezik kojim je govorila ta zajednica, pa je sao-tomeanski kreolski jezik poznat kao Forro ili Crioulo Santomense.

U savremenom São Toméu portugalski ima dominantan položaj i koristi se naročito u formalnim situacijama, [[Mediji|medijima]], poslovanju, [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Pravosuđe|pravosudnom sistemu]] i [[Zakonodavna vlast|zakonodavstvu]]. Forro i sao-tomeanski portugalski imaju važnu ulogu u neformalnoj svakodnevnoj komunikaciji, a u neformalnom govoru može dolaziti i do prebacivanja koda između Forroa, standardnog evropskog portugalskog i sao-tomeanskog portugalskog.

== Klasifikacija i srodni jezici ==

Forro je [[kreolski jezik]] portugalske leksičke osnove, pri čemu portugalski predstavlja njegov [[superstrat]] i glavni izvor leksika; prema jednom istraživanju, približno 93% leksika santomea potiče iz portugalskog jezika. Supstrat Forra čine jezici iz grupa Kwa i zapadnog Bantu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Günther, George (1973). Doktorska disertacija. ''[[iarchive:angolarcreolepor0000lore|The Portuguese Creole of São Tomé: A Grammatical Description]]'' (Portugalski kreol São Toméa: gramatički opis) (jezik: engleski). Objavljeno 1973. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt; Forro je blisko povezan s drugim kreolskim jezicima Gvinejskog zaliva — [[Principense kreolski jezik|principenskim]] i [[Angolarski kreolski jezik|angolarskim kreolskim jezikom]], koji se govore u São Toméu i Príncipeu, te [[Anobonski kreolski jezik|anobonskim kreolskim jezikom]] (Fá d’Ambô), koji se govori na ostrvu Annobón u Ekvatorijalnoj Gvineji.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Geografska rasprostranjenost ==

Forro kreolski jezik uglavnom se govori na [[Ostrvo Sao Tome|ostrvu Sao Tome]], naročito u njegovom većem dijelu, dok određeni broj govornika postoji i na [[Ostrvo Principe|ostrvu Principe]].

Zbog velike sličnosti i historijske povezanosti, [[Principense|principenski kreolski jezik]] s ostrva Principe i [[Annobonski jezik|annobonski kreolski]] iz Ekvatorijalne Gvineje mogu se smatrati dijalektima Forro kreolskog jezika. Leksička sličnost Forroa iznosi 77% s principenskim kreolskim, 62% s kreolskim jezikom Fa d’Ambu i 70% s angolarskim kreolskim.&lt;ref&gt;[https://www.lddjournal.org/article/id/1262/ Ana Livia Agostinho. Fa d’Ambô (Equatorial Guinea) - Language Snapshot. ''LDD Journal''.] Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

== Rječnik ==

Iako je sao-tomeanski kreolski jezik imao, a i danas ima, ograničen kontakt s portugalskim jezikom, koji se smatra &quot;prestižnim jezikom&quot;, sačuvao je veći broj elemenata supstratnih jezika nego kreolski jezici [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskih Ostrva]]. Otprilike 93% leksika sao-tomeanskog kreolskog potiče iz portugalskog jezika, dok je 7% afričkog porijekla. Većina govornika Forro kreolskog jezika također govori nekreolizovani portugalski.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako 95% stanovništva Sao Tomea govori [[portugalski jezik|portugalski]], koji je ujedno i nacionalni jezik zemlje, tradicionalno se navodi da Forro kreolski govori 85% stanovništva [[Ostrvo Sao Tome|ostrva Sao Tome]], odnosno 81,7% stanovništva cijele zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web | first=Jacques | last=Leclerc | title=São Tomé-et-Príncipe | date=23. 11. 2011 | url=http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/afrique/Sao-Tome-Principe.htm | work=L’aménagement linguistique dans le monde | language=fr | access-date=1. 8. 2012 | archive-date=11. 9. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120911044839/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/afrique/Sao-Tome-Principe.htm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, službeni podaci popisa stanovništva navode da samo 36,2% stanovništva može govoriti Forro kreolski jezik, zbog čega se ovaj jezik danas smatra ugroženim.{{citation needed|date=9. 2017.}}

== Sistem pisanja ==

Forro je uglavnom bio i ostao usmeni jezik; ne postoji standardizovana [[pravopis|ortografija]].

== Primjeri ==

:Zdravo: ''Seja lovadu!'' (predloženo: ''sejalovadu''); od [[portugalski jezik|port.]] ''{{lang|pt|seja louvado}}''
:Dobro jutro: ''Bom dja ô'' (predloženo: ''Bondja o''); od port. ''{{lang|pt|bom dia}}''
:Dobar dan: ''Bos tadji ô'' (predloženo: ''Boxtadji o''); od port. ''{{lang|pt|boas tardes}}'' ili ''{{lang|pt|boa tarde}}''
:Dobro veče: ''Boj notxi ô'' (predloženo: ''Bojnotxi o''); od port. ''{{lang|pt|boas noites}}'' ili ''{{lang|pt|boa noite}}''
:Kako se zoveš: ''Que nomi bo e?'' (predloženo: ''Ke nomi bo e?''); moguće od port. ''{{lang|pt|qual é o teu nome?}}'' ili ''{{lang|pt|como te chamas?}}''
:Zovem se Pedro: ''Nomi mu sa Pedro''; moguće od port. ''{{lang|pt|o meu nome é Pedro}}''.

Nisu sve riječi portugalskog porijekla:
:Živim u Nevesu (gradu na Sao Tomeu): ''Nga-ta Tlaxa.'' (''-ta'' potiče od {{lang|pt|está}}, a ''tlaxa'' od {{lang|pt|praça}})

== Napomene ==
{{refbegin}}

*{{Cite book |title=Dicionário livre santome/português = Livlu-nglandji santome/putugêji |last=Araújo |first=Gabriel Antunes de |last2=Hagemeijer |first2=Tjerk |date=2013 |publisher=Hedra |isbn=978-85-7715-322-0 |location=São Paulo |hdl=10451/31028 |hdl-access=free }}

*{{Cite thesis |last=Fontes |first=Carlos |title=Estudo do léxico do são-tomense com dicionário |date=2007 |degree=Master's |publisher=Universidade de Coimbra |url=https://www.uc.pt/creolistics/research/saotome/fontes_2007 }}

*{{Cite thesis |last=Hagemeijer |first=Tjerk |title=Clause Structure in Santome |date=2007 |degree=PhD |publisher=University of Lisbon |hdl=10451/551 |hdl-access=free }}
{{refend}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary|Forro}}

* [https://web.archive.org/web/20041210085454/http://www.gddc.pt/direitos-humanos/50anos-decl-univ-dh/FORRO.html Declaraçón Universal di Dirêtu di Hómé] [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima]] na Forro kreolskom jeziku
* [https://apics-online.info/surveys/35 APiCS Online – poglavlje istraživanja: Santome]
{{DEFAULTSORT:Forro kreolski jezik}}
[[Kategorija:Jezici Sao Tomea i Principa]]
[[Kategorija:Pidžini i kreolski jezici zasnovani na portugalskom]]
[[Kategorija:Portugalska dijaspora u Sao Tomeu i Principu]]
[[Kategorija:Portugalski jezik u Africi]]</text>
      <sha1>9fwkimvc1rf5xfnd8rx6ewpf85tx8em</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923641</id>
      <parentid>3923639</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T01:29:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Referenca.</comment>
      <origin>3923641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12577" sha1="c9nkohufx7v4n8wqgzhnsy9jz25jv44" xml:space="preserve">
{{Infokutija jezik
| ime = Forro kreolski jezik
| izvorno_ime = {{lang|cri|forro}}, {{lang|cri|santomense}}
| slika = Location São Tomé and Príncipe AU Africa.svg
| opis_slike = Položaj Sao Tomea i Principa
| regije =
| države = [[Sao Tome i Principe]]
| jezik1 = [[Portugalski kreolski jezik|Portugalski kreolski jezici]]
| jezik2 = Donja Gvineja
| jezik3 =
| jezik4 =
| jezik5 =
| etnički_govornici =
| govornici = {{sigfig|69900|2}}
| datum_izumiranja =
| datum_revitalizacije =
| predak =
| prazna_oznaka1 =
| prazni_podaci1 =
| rani_oblici =
| standardni_oblici =
| dijalekti =
| sistem_pisanja =
| znakovni_jezik =
| podgrupe =
| služben =
| manjinski =
| regulatori =
| razvojno_tijelo =
| iso1 =
| iso2 =
| iso3 = cri
| iso5 =
| iso6 =
| linguasphere = 51-AAC-aca
| glottolog = saot1239
| elp =
| karta = Location São Tomé and Príncipe AU Africa.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Sao Tomea i Principa
| fusnote = Podaci o broju govornika odnose se na 1999. godinu.
}}

'''Forro kreolski jezik''' ({{lang|cri|forro}}), poznat i kao '''sãotomense''' ({{lang|cri|santomense}}), jeste [[portugalski jezik|portugalski]] kreolski jezik koji se govori u [[Sao Tome i Principe|Sao Tomeu i Principu]].&lt;ref&gt;Graham, Steve i Trina (10. 8. 2004). Web stranica. ''[https://www.sil.org/resources/publications/entry/9179 West Africa Lusolexed Creoles Word List File Documentation]'' (jezik: engleski). Objavljeno 10. 8. 2004. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

Ne treba ga miješati sa [[São Tomean Portuguese|sao-tomeanskim portugalskim]], nekreolizovanim oblikom portugalskog jezika kojim govori većina stanovništva Sao Tomea i Principa.&lt;ref&gt;Bouchard, Marie-Eve (2019). ResearchGate. ''[https://www.researchgate.net/publication/334786355_Language_shift_from_Forro_to_Portuguese_Language_ideologies_and_the_symbolic_power_of_Portuguese_on_Sao_Tome_Island Language shift from Forro to Portuguese: Language ideologies and the symbolic power of Portuguese on São Tomé Island]'' (jezik: engleski). Objavljeno 6. 2019. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
São Tomé je ostrvo u Gvinejskom zalivu koje su [[Portugalci]] otkrili oko 1470-71, a u trenutku dolaska Portugalaca bilo je nenaseljeno. Početkom 16. vijeka São Tomé je već bio važno središte trgovine robljem, dok je portugalska [[kolonizacija]] bila povezana i s razvojem plantažne privrede zasnovane na radu robova. Kontakt između Portugalaca i [[Robovlasništvo|porobljenih]] Afrikanaca koji su na ostrvo dovođeni iz različitih područja [[Afrika|Afrike]] stvorio je izrazito višejezično okruženje i potrebu za zajedničkim sredstvom [[Komunikacija|komunikacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apics-online.info/surveys/35|title=APiCS Online - Survey chapter: Santome|website=apics-online.info|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pretpostavlja se da je u tim okolnostima nastao pidžin, odnosno pojednostavljeni kontaktni jezik koji je omogućavao komunikaciju između različitih jezičkih zajednica. Prema jednoj od najzastupljenijih teorija o nastanku forra, taj se pidžin kasnije proširio i nativizirao, odnosno postao [[maternji jezik]] nove generacije govornika, čime nastaje kreolski jezik.&lt;ref&gt;[https://catedra.itcom.co.mz/storage/app/media/docs2/Construcoes%20ditransitivas%20no%20portugues%20de%20Sao%20Tome%20-%20pos-defesa.pdf CONSTRUÇÕES DITRANSITIVAS NO PORTUGUÊS DE SÃO TOMÉ  Rita Margarida Gamito Gonçalves.]&lt;/ref&gt; U početnoj fazi njegovog formiranja važnu ulogu imali su afrički jezici iz Kwa grupe, naročito jezici područja [[Benin|Benina]], dok su kasnije, tokom razvoja plantažnog sistema i dovođenja porobljenih ljudi iz [[Kongo|Konga]] i [[Angola|Angole]], u forro ušle i karakteristike jezika Bantu grupe, poput [[Kikong jezik|kikonga]] i [[Kimbundu jezik|kimbundua]].&lt;ref&gt;Ciccarella, Marta, Laurent, Romain, Szpiech, Zachary A., Patin, Etienne, Dessarps-Freichey, Françoise, Utgé, José, Lémée, Laure, Semo, Armando, Rocha, Jorge i Verdu, Paul (23. 10. 2024). Preprint. [https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11526973 ''Nested admixture during and after the Trans-Atlantic Slave Trade on the island of São Tomé'' (Složeno miješanje stanovništva tokom i nakon transatlantske trgovine robljem na ostrvu São Tomé)] (jezik: engleski). Objavljeno 23. 10. 2024. Pristupljeno 2. 9. 2026. doi: 10.1101/2024.10.21.619344.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cruz e Silva, Micael da (2025). Disertacija. ''[https://run.unl.pt/entities/publication/06ccebb6-7661-4d20-8556-7936e8c772a9 Proposta de didatização de Um confronto imaginado e uma profecia (Um auto do século XX), de Conceição Lima, para o contexto são-tomense]'' (Prijedlog didaktizacije djela &quot;Zamišljeni sukob i jedno proročanstvo&quot; (jezik: portugalski). Objavljeno 4. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt; Tako se pidžin proširio i nativizirao na ostrvu, čime je nastao proto-kreolski jezik iz kojeg se razvio savremeni santome, odnosno forro.

Razvoj kreolskog jezika bio je povezan i s kontaktom portugalskih muškaraca i afričkih žena. Djeca rođena iz tih odnosa predstavljala su jednu od važnih populacija kroz koju se kreolski jezik mogao prenijeti na novu generaciju. Mješoviti brakovi u ranom periodu naseljavanja bili su podsticani i od strane [[Spisak portugalskih kraljeva|portugalske krune]] kako bi se pospješilo naseljavanje ostrva. Usljed takvih društvenih i demografskih procesa, na São Toméu se razvila posebna zajednica mješovitog porijekla.

Kasnije je, pod pritiskom [[Nizozemska|Holandije]] i [[Francuske]], koje su nastojale zauzeti ostrvo, veliki broj portugalskih doseljenika napustio São Tomé. Djeca Portugalaca i afričkih žena s vremenom su zauzimala poseban društveni položaj i nisu se nužno smatrala ni Afrikancima ni robovima. Neka od njih dobila su status slobodnih odnosno punopravnih portugalskih građana. Pripadnici mješovitog porijekla koji nisu imali status portugalskih građana, a bili su slobodni, povezivani su s nazivom &quot;forro&quot;, koji je označavao oslobođenu osobu. Naziv se s vremenom počeo koristiti i za kreolski jezik kojim je govorila ta zajednica, pa je sao-tomeanski kreolski jezik poznat kao Forro ili Crioulo Santomense.

U savremenom São Toméu portugalski ima dominantan položaj i koristi se naročito u formalnim situacijama, [[Mediji|medijima]], poslovanju, [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Pravosuđe|pravosudnom sistemu]] i [[Zakonodavna vlast|zakonodavstvu]]. Forro i sao-tomeanski portugalski imaju važnu ulogu u neformalnoj svakodnevnoj komunikaciji, a u neformalnom govoru može dolaziti i do prebacivanja koda između Forroa, standardnog evropskog portugalskog i sao-tomeanskog portugalskog.

== Klasifikacija i srodni jezici ==

Forro je [[kreolski jezik]] portugalske leksičke osnove, pri čemu portugalski predstavlja njegov [[superstrat]] i glavni izvor leksika; prema jednom istraživanju, približno 93% leksika santomea potiče iz portugalskog jezika. Supstrat Forra čine jezici iz grupa Kwa i zapadnog Bantu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Günther, George (1973). Doktorska disertacija. ''[[iarchive:angolarcreolepor0000lore|The Portuguese Creole of São Tomé: A Grammatical Description]]'' (Portugalski kreol São Toméa: gramatički opis) (jezik: engleski). Objavljeno 1973. Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt; Forro je blisko povezan s drugim kreolskim jezicima Gvinejskog zaliva — [[Principense kreolski jezik|principenskim]] i [[Angolarski kreolski jezik|angolarskim kreolskim jezikom]], koji se govore u São Toméu i Príncipeu, te [[Anobonski kreolski jezik|anobonskim kreolskim jezikom]] (Fá d’Ambô), koji se govori na ostrvu Annobón u Ekvatorijalnoj Gvineji.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Geografska rasprostranjenost ==

Forro kreolski jezik uglavnom se govori na [[Ostrvo Sao Tome|ostrvu Sao Tome]], naročito u njegovom većem dijelu, dok određeni broj govornika postoji i na [[Ostrvo Principe|ostrvu Principe]].

Zbog velike sličnosti i historijske povezanosti, [[Principense|principenski kreolski jezik]] s ostrva Principe i [[Annobonski jezik|annobonski kreolski]] iz Ekvatorijalne Gvineje mogu se smatrati dijalektima Forro kreolskog jezika. Leksička sličnost Forroa iznosi 77% s principenskim kreolskim, 62% s kreolskim jezikom Fa d’Ambu i 70% s angolarskim kreolskim.&lt;ref&gt;[https://www.lddjournal.org/article/id/1262/ Ana Livia Agostinho. Fa d’Ambô (Equatorial Guinea) - Language Snapshot. ''LDD Journal''.] Pristupljeno 2. 9. 2026.&lt;/ref&gt;

== Rječnik ==

Iako je sao-tomeanski kreolski jezik imao, a i danas ima, ograničen kontakt s portugalskim jezikom, koji se smatra &quot;prestižnim jezikom&quot;, sačuvao je veći broj elemenata supstratnih jezika nego kreolski jezici [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskih Ostrva]]. Otprilike 93% leksika sao-tomeanskog kreolskog potiče iz portugalskog jezika, dok je 7% afričkog porijekla. Većina govornika Forro kreolskog jezika također govori nekreolizovani portugalski.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako 95% stanovništva Sao Tomea govori [[portugalski jezik|portugalski]], koji je ujedno i nacionalni jezik zemlje, tradicionalno se navodi da Forro kreolski govori 85% stanovništva [[Ostrvo Sao Tome|ostrva Sao Tome]], odnosno 81,7% stanovništva cijele zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web | first=Jacques | last=Leclerc | title=São Tomé-et-Príncipe | date=23. 11. 2011 | url=http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/afrique/Sao-Tome-Principe.htm | work=L’aménagement linguistique dans le monde | language=fr | access-date=1. 8. 2012 | archive-date=11. 9. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120911044839/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/afrique/Sao-Tome-Principe.htm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, službeni podaci popisa stanovništva navode da samo 36,2% stanovništva može govoriti Forro kreolski jezik, zbog čega se ovaj jezik danas smatra ugroženim.{{citation needed|date=9. 2017.}}

== Sistem pisanja ==

Forro je uglavnom bio i ostao usmeni jezik; ne postoji standardizovana [[pravopis|ortografija]].&lt;ref&gt;Agostinho, Ana Lívia dos Santos i Bandeira, Manuele (2017). Naučni članak. ''[https://scielo.pt/scielo.php?pid=S2182-44522017000100207&amp;script=sci_arttext Línguas nacionais de São Tomé e Príncipe e ortografia unificada]'' (Nacionalni jezici São Toméa i Príncipea i jedinstvena ortografija) (jezik: portugalski). Objavljeno 2017.&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==

:Zdravo: ''Seja lovadu!'' (predloženo: ''sejalovadu''); od [[portugalski jezik|port.]] ''{{lang|pt|seja louvado}}''
:Dobro jutro: ''Bom dja ô'' (predloženo: ''Bondja o''); od port. ''{{lang|pt|bom dia}}''
:Dobar dan: ''Bos tadji ô'' (predloženo: ''Boxtadji o''); od port. ''{{lang|pt|boas tardes}}'' ili ''{{lang|pt|boa tarde}}''
:Dobro veče: ''Boj notxi ô'' (predloženo: ''Bojnotxi o''); od port. ''{{lang|pt|boas noites}}'' ili ''{{lang|pt|boa noite}}''
:Kako se zoveš: ''Que nomi bo e?'' (predloženo: ''Ke nomi bo e?''); moguće od port. ''{{lang|pt|qual é o teu nome?}}'' ili ''{{lang|pt|como te chamas?}}''
:Zovem se Pedro: ''Nomi mu sa Pedro''; moguće od port. ''{{lang|pt|o meu nome é Pedro}}''.

Nisu sve riječi portugalskog porijekla:
:Živim u Nevesu (gradu na Sao Tomeu): ''Nga-ta Tlaxa.'' (''-ta'' potiče od {{lang|pt|está}}, a ''tlaxa'' od {{lang|pt|praça}})

== Napomene ==
{{refbegin}}

*{{Cite book |title=Dicionário livre santome/português = Livlu-nglandji santome/putugêji |last=Araújo |first=Gabriel Antunes de |last2=Hagemeijer |first2=Tjerk |date=2013 |publisher=Hedra |isbn=978-85-7715-322-0 |location=São Paulo |hdl=10451/31028 |hdl-access=free }}

*{{Cite thesis |last=Fontes |first=Carlos |title=Estudo do léxico do são-tomense com dicionário |date=2007 |degree=Master's |publisher=Universidade de Coimbra |url=https://www.uc.pt/creolistics/research/saotome/fontes_2007 }}

*{{Cite thesis |last=Hagemeijer |first=Tjerk |title=Clause Structure in Santome |date=2007 |degree=PhD |publisher=University of Lisbon |hdl=10451/551 |hdl-access=free }}
{{refend}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary|Forro}}

* [https://web.archive.org/web/20041210085454/http://www.gddc.pt/direitos-humanos/50anos-decl-univ-dh/FORRO.html Declaraçón Universal di Dirêtu di Hómé] [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima]] na Forro kreolskom jeziku
* [https://apics-online.info/surveys/35 APiCS Online – poglavlje istraživanja: Santome]
{{DEFAULTSORT:Forro kreolski jezik}}
[[Kategorija:Jezici Sao Tomea i Principa]]
[[Kategorija:Pidžini i kreolski jezici zasnovani na portugalskom]]
[[Kategorija:Portugalska dijaspora u Sao Tomeu i Principu]]
[[Kategorija:Portugalski jezik u Africi]]</text>
      <sha1>c9nkohufx7v4n8wqgzhnsy9jz25jv44</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Forro kreolski jezik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536832</id>
    <revision>
      <id>3923640</id>
      <timestamp>2026-09-02T01:24:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ago Pivčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536833</id>
    <revision>
      <id>3923680</id>
      <timestamp>2026-09-02T08:51:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Prva radna verzija članka o Agi Pivčiću</comment>
      <origin>3923680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5863" sha1="jfyg5l7vcorek2z3r0svl3qqjw7d1e6" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Sportisti iz Livna]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>jfyg5l7vcorek2z3r0svl3qqjw7d1e6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923687</id>
      <parentid>3923680</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:17:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika autoportreta Age Pivčića</comment>
      <origin>3923687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5874" sha1="jupfgdlfkqgp20joshzgvh0adbmcuch" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Sportisti iz Livna]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>jupfgdlfkqgp20joshzgvh0adbmcuch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923691</id>
      <parentid>3923687</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:31:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika Podne u Sučića sokaku</comment>
      <origin>3923691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5885" sha1="r8m1nulqro4gligeoe2x8ajsdk3ao0q" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Sportisti iz Livna]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>r8m1nulqro4gligeoe2x8ajsdk3ao0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923692</id>
      <parentid>3923691</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Zadnja dorada</comment>
      <origin>3923692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5851" sha1="qdg70bda452vc301zehh7y5ifrf8tbs" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>qdg70bda452vc301zehh7y5ifrf8tbs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923694</id>
      <parentid>3923692</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T09:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Amar&amp;Nadja1234 premjestio je stranicu [[Korisnik:Amar&amp;Nadja1234/Ago Pivčić]] na [[Ago Pivčić]]: Objavljivanje novog članka</comment>
      <origin>3923692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5851" sha1="qdg70bda452vc301zehh7y5ifrf8tbs" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|accessdate=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>qdg70bda452vc301zehh7y5ifrf8tbs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923699</id>
      <parentid>3923694</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T10:06:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Popravka referenci</comment>
      <origin>3923699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5856" sha1="835yhy7diydlpeijvmwfgzi50xzl5j7" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>835yhy7diydlpeijvmwfgzi50xzl5j7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Ago Pivcic Autoportret.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536834</id>
    <revision>
      <id>3923686</id>
      <timestamp>2026-09-02T09:09:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis=Autoportret bosanskohercegovačkog slikara Age Pivčića.
|Izvor=Privatna zbirka Age Pivčića
|Datum=2013.
|Autor=Ago Pivčić
|Objašnjenje=Autor i nosilac autorskih prava Ago Pivčić dao je dopuštenje za objavljivanje ovog djela pod licencom Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 (CC BY-SA 4.0).</comment>
      <origin>3923686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="375" sha1="rw8smfa7duwc9zs2dr879t2279xftjk" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis=Autoportret bosanskohercegovačkog slikara Age Pivčića.
|Izvor=Privatna zbirka Age Pivčića
|Datum=2013.
|Autor=Ago Pivčić
|Objašnjenje=Autor i nosilac autorskih prava Ago Pivčić dao je dopuštenje za objavljivanje ovog djela pod licencom Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 (CC BY-SA 4.0).
== Licenciranje ==
{{Cc-by-sa-4.0}}</text>
      <sha1>rw8smfa7duwc9zs2dr879t2279xftjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536835</id>
    <revision>
      <id>3923690</id>
      <timestamp>2026-09-02T09:21:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis=''Podne u Sučića sokaku'', djelo bosanskohercegovačkog slikara Age Pivčića.
|Izvor=Privatna zbirka Age Pivčića
|Datum=
|Autor=Ago Pivčić
|Objašnjenje=Autor i nosilac autorskih prava Ago Pivčić dao je dopuštenje za objavljivanje ovog djela pod licencom Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 (CC BY-SA 4.0).
}}</comment>
      <origin>3923690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="396" sha1="d8f6c7er12irjaatjvn90k6yz65c4i9" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis=''Podne u Sučića sokaku'', djelo bosanskohercegovačkog slikara Age Pivčića.
|Izvor=Privatna zbirka Age Pivčića
|Datum=
|Autor=Ago Pivčić
|Objašnjenje=Autor i nosilac autorskih prava Ago Pivčić dao je dopuštenje za objavljivanje ovog djela pod licencom Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 (CC BY-SA 4.0).
}}
== Licenciranje ==
{{Cc-by-sa-4.0}}</text>
      <sha1>d8f6c7er12irjaatjvn90k6yz65c4i9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Amar&amp;Nadja1234/Ago Pivčić</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536836</id>
    <redirect title="Ago Pivčić" />
    <revision>
      <id>3923695</id>
      <timestamp>2026-09-02T09:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Amar&amp;Nadja1234 premjestio je stranicu [[Korisnik:Amar&amp;Nadja1234/Ago Pivčić]] na [[Ago Pivčić]]: Objavljivanje novog članka</comment>
      <origin>3923695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="ira2am47d2f23ckd5vt7hgzjq6simwf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ago Pivčić]]</text>
      <sha1>ira2am47d2f23ckd5vt7hgzjq6simwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anka Topić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536837</id>
    <revision>
      <id>3923703</id>
      <timestamp>2026-09-02T10:32:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Imepisca</username>
        <id>182397</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljen je članak o Anki Topić.</comment>
      <origin>3923703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2829" sha1="arvuoqjfkna0mk5rd12et8nqe0jtedu" xml:space="preserve">'''Anka Topić''' je bila [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačka književnica]]. 

== Rani život ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 1882. godine. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=2017-07-09|website=Zepce.ba|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit|Šćitu]]. Penzionisala se oko 1920. godine, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. godine u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

== Književni rad ==
Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. godine pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|last=digital|date=2018-07-21|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.[https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/] 

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991. godine, a nešto kasnije 1998. godine objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', objavile su je podružnice Vitez i Žepče koje su utemeljile [[Književna nagrada “Anka Topić”|književnu nagradu “Anka Topić”]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=HKD Napredak Vitez — Tradicija koja nas povezuje|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.[https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic] Jedna ulica u Žepču nosi ime pjesnikinje Anke Topić.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==

# https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/ 
# https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic</text>
      <sha1>arvuoqjfkna0mk5rd12et8nqe0jtedu</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>